VRBAS Media

Autor: INFO

  • Blinken otkazao sastanak sa Lavrovom

    Blinken otkazao sastanak sa Lavrovom

    Američki državni sekretar Entoni Blinken kazao je da je otkazao susret, zakazan za četvrtak, s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom nakon što je Moskva priznala dvije separatističke regije u Ukrajini kao nezavisne države.

    Blinken je kazao da je pristao na susret s Lavrovom samo ako Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu.

    “Sada kada vidimo da invazija počinje i da je Rusija jasno dala do znanja da odbacuje diplomaciju, nema smisla održati taj sastanak u ovom trenutku”, rekao je Blinken novinarima nakon sastanka s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom u Vašingtonu.

    “Konsultovao sam se s našim saveznicima i partnerima. Svi su se složili”, dodao je Blinken, prenosi Index.

    Američki državni sekretar kazao je da je poslao Lavrovu u utorak pismo kojim ga je obavijestio da otkazuje sastanak.

    Takođe je istaknao da će SAD i saveznici uvesti oštrije sankcije Rusiji ako ona pojača “agresiju protiv Ukrajine”.

  • Putin: Ne može se pregovarati o bezbjednosti građana

    Putin: Ne može se pregovarati o bezbjednosti građana

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je u video-obraćanju da je Moskva i dalje spremna tražiti “diplomatska rješenja” sa Zapadom oko Ukrajine – ali da se o interesima Rusije i bezbjednosti njenih građana ne može pregovarati.

    U video-obraćanju povodom obilježavanja ruskog Dana branilaca domovine, insistirao je na tome da je uvijek otvoren za “iskren dijalog”.

    Takođe je pohvalio borbenu spremnost ruskih oružanih snaga, rekavši kako je siguran da će se zauzeti za nacionalne interese zemlje, prenosi Index.

  • Građane Banjaluke ne zanima recikliranje

    Građane Banjaluke ne zanima recikliranje

    Malu zainteresovanost građana za recikliranje pokazuje činjenica da je samo 39 domaćinstava preuzelo besplatne kante za selektivno prikupljanje otpada.

    Kako za “Nezavisne” ističe Aleksandar Bajić, direktor preduzeća “Čistoća”, nisu zadovoljni odazivom građana, ali se nadaju da će proljeće rezultirati većim brojem podijeljenih korpi.

    “Preostalo nam je oko 380 kanti za selektivno prikupljanje otpada. Svako domaćinstvo s kojim potpišemo ugovor dobija po dvije kante, jednu za komunalni otpad i biootpad, a drugu za reciklabilni otpad, kao što su papir, karton, plastična ambalaža, metalna ambalaža i staklo”, kazao je Bajić.

    Istakao je da je projekat prvobitno pokrenut u naseljima Rosulje i Nova varoš zbog velikog broja individualnih domaćinstava, jer oni mogu da kante postave ispred svojih dvorišta.

    Prema njegovim riječima, cilj projekta je smanjenje komunalnog otpada te je u planu da se proširi i na druga naselja.

    “Planiramo da podijelimo korpe u onim naseljima gdje ima više individualnih stambenih objekata, kao što su Lazarevo, Petrićevac i Lauš”, kazao je Bajić.

    Kako je i ranije istakao, s početkom projekta su upoznali građane s ciljem koji se želi ostvariti, gdje je određeni broj njih i prepoznao značaj ovog projekta.

    Iz Odjeljenja za komunalne poslove su za “Nezavisne” istakli da su ovim projektom prvobitno bile obuhvaćene četiri ulice naselja Rosulje, te je nabavljeno kanti za 231 domaćinstvo.

    “Plan je bio da se građani dobrovoljno jave za preuzimanje kanti za razdvajanje otpada, a kao stimulacija za pristupanje projektu uvedena je mjera umanjenja računa za odvoz otpada za 30 odsto”, kazali su iz nadležnog odjeljenja.

    Dodali su da je od planiranog 231 domaćinstava, u projektu učestovalo samo njih 39.

    “Cilj ovog projekta je bio podizanje svijesti građana o važnosti razdvojanja otpada”, rekli su iz ovog odjeljenja.

    Bajić je dodao da troškove uspostavljanja projekta snosi preduzeće “Čistoća”, koje je uz pomoć Fonda za zaštitu životne sredine obezbijedilo kante.

  • Kakvu poruku su iz Brisela poslali ministri EU

    Kakvu poruku su iz Brisela poslali ministri EU

    Da su restriktivne mjere posljednje na spisku kada je u pitanju rješavanje usijane situacije u BiH zaključeno je nakon sjednice Savjeta ministara spoljnih poslova Evropske unije.

    Tako je ova, dugo očekivana sjednica, na kojoj se, između ostalog, trebalo raspravljati i o mogućim sankcijama članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku, završena sa “još nije vrijeme”, te sa nekoliko upozorenja.

    Ono najkonkretnije, koje je ujedno izazvalo i najviše pažnje, jeste upozorenje evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelja da Evropska unija neće davati finansijska sredstva Republici Srpskoj dok se prilike u njoj ne stabilizuju, navodeći i dva projekta za saobraćajnu infrastrukturu u vrijednosti od 600 miliona evra.

    Nedostatak strategije
    On je takođe upozorio na to da su potrebne potpuno funkcionalne državne institucije kako bi BiH imala koristi od pozitivne agende EU, ali i pozvao da se hitno pronađe rješenje za Izborni zakon u BiH.

    Nakon ovog sastanka utisci se sabiraju, a mišljenja u Republici Srpskoj su podijeljena. Dok jedni smatraju da su evropski ministri poslali jasne poruke, drugi tvrde da im nedostaje konsenzusa.

    – Očigledno je da Evropa nema jedinstven stav. Prisutan je nedostatak strategije, pa je važno postaviti pitanje da li su oni uopšte u posljednjih 25 godina imali politiku koja je donijela rezultate!? Očigledno je da nisu, što zahtjeva preispitivanje – prokomentarisao je za Srpskainfo profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, Miloš Šolaja.

    Evropa, dodaje, treba shvatiti da se danas ne može služiti sredstvima koja su korištena prije tri decenije.

    – Zato i nije bilo sankcija. Potrebno je da dobro razmisle o tome kakvu politiku vode – kategoričan je on.

    Krediti
    S druge strane, ekonomista Draško Aćimović je rekao da su nam evropski zvaničnici poslali jasne poruke i upozorenja iz Brisela.

    – Poručili su da BiH treba da prekine put blokada, te da se vrati na put evropskih integracija. To je samo upozorenje, koje bi, ukoliko se nastavi dosadašnja politika u BiH, vremenom moglo imati i ozbiljnije posljedice – smatra on.

    Od svih mogućih posljedica, kaže, najveća realna opasnost po Republiku Srpsku bi bila zamrzavanje kredita od strane MMF.

    Draško Aćimović
    – BiH nije iskoristila trenutak 2016. godine, kada smo mogli dobiti kandidatski status i kada smo mogli otvoriti mogućnosti za investicije, tako da, što se tiče direktne pomoći od strane EU, tu se trenutno ni ne koriste neka sredstva – istakao je on.

    Zaključio je da je pomenuti sastanak bio diplomatska najava velike rasprave planirane za mart, kada bi se sankcije za BiH, koje su na snazi od 2011. godine, trebale produžiti.

  • Australija i Japan uveli sankcije Rusiji

    Australija i Japan uveli sankcije Rusiji

    Australija i Japan su se danas pridružili SAD, Evropskoj uniji, Kanadi i Britaniji u uvođenju sankcija Rusiji, nakon što je Moskva priznala samoproglašene republike Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine i odobrila slanje trupa u tu oblast.

    Australija će odmah početi da uvodi sankcije ruskim pojedincima za koje vjeruje da su odgovorni za postupke te zemlje protiv Ukrajine, saopštio je premijer Skot Morison na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    -Australijanci su se uvijek suprotstavljali nasilnicima, a mi ćemo se suprotstaviti Rusiji, zajedno sa svim našim partnerima. Očekujem i dodatne tranše sankcija, ovo je samo početak ovog procesa – rekao je Morison.

    I japanski premijer Fumio Kišida izjavio je danas da Tokio uvodi sankcije Moskvi zbog njenih akcija u Ukrajini, koje predstavljaju, kako je naveo, “neprihvatljivo kršenje ukrajinskog suvereniteta i međunarodnog prava”.

    – Japanske sankcije uključuju zabranu izdavanja ruskih obveznica u Japanu i zamrzavanje imovine određenih ruskih pojedinaca, kao i ograničavanje putovanja u Japan – rekao je Kišida.

    – Akcije Rusije veoma jasno nanose štetu suverenitetu Ukrajine i protive se međunarodnom pravu. Još jednom osuđujemo ovakve poteze i snažno pozivamo Rusiju da se vrati diplomatskim razgovorima – naglasio je japanski premijer.

    On je još rekao da Japan ima dovoljne rezerve nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG), tako da kratkoročno gledano, neće biti značajnog uticaja na snabdjevanje energijom.

    Rusija je u 2021.obezbijedila više od 12 odsto japanskog uglja i skoro desetinu tečnog prirodnog gasa, navodi Rojters.

  • Šta Evropljane čeka nakon što je Njemačka obustavila certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2

    Šta Evropljane čeka nakon što je Njemačka obustavila certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2

    Nakon što je Njemačka odlučila da privremeno obustavi certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2 cijela Evropa strahuje kako će se to odraziti na cijene ovog energenta.

    Energija je jedno od ključnih političkih pitanja na Starom kontinentu, a njene znatne količine se distribuiraju iz Rusije. Već ove zime su cijene plina bile rekordne, a rusko-ukrajinska kriza je razlog za bojazan od toga da će one biti još više.

    Cijene su od posljednjeg Božića nešto niže, ali su znatno više u odnosu na 2020. godinu. Međutim, analitičari ne očekuju da će odluka Njemačke o privremenoj obustavi certifikacije Sjevernog toka 2 ove zime dramatično utjecati na cijene plina. Ranije se pretpostavljalo da ovaj plinovod neće biti u funkciji prije druge polovine ove godine.

    Zamjenik predsjedavajućeg Sigurnosnog vijeća Rusije Dmitri Medvedev je jučer, 22. februara, izjavio da će Evropljani zbog odluke Njemačke uskoro plaćati 2.000 eura po 1.000 kubnih metara plina. Analitičar Tom Marzec-Manser je ukazao na to da bi to bilo 20 posto više u odnosu na rekordnu cijenu ovog energenta iz decembra 2021.

    No, Evropa je sada u nešto boljoj situaciji, u odnosu na nekoliko mjeseci ranije, jer je ovaj i prošli mjesec uvezla veće količine ukapljenog zemnog plina (LNG). Na to je ukazao i direktor za energiju, klimu i resurse pri Evroazijskoj grupi Henning Gloystein. Olakšavajuća je okolnost i ta što je zima relativno blaga.

    LNG iz Sjedinjenih Američkih Država i Katara će pomoći Evropi da prebrodi eventualne dodatne teškoće u distribuciji plina iz Rusije. Međutim, veliki bi problem bio ako bi Rusija u potpunosti obustavila snabdijevanje plinom, a kao reakcija na sankcije Zapada, piše CNN.

  • Satelitski snimci pokazuju novo raspoređivanje ruske vojske uz ukrajinsku granicu

    Satelitski snimci američke kompanije za svemirsku tehnologiju Maxar pokazuju da Rusija ponovo raspoređuje vojsku na granici s Ukrajinom.

    U posljednja 24 sata snimci su pokazali nekoliko novih trupa i raspoređivanje opreme u zapadnoj Rusiji s više od 100 vozila na aerodromu u Bjelorusiji, blizu granice s Ukrajinom.
    Slike također pokazuju da je nova terenska bolnica dodana vojnom garnizonu u zapadnoj Rusiji blizu granice s Ukrajinom, navodi Maxar u saopćenju.

    “Transporteri teške opreme, koji se koriste za premještanje tenkova, artiljerije i druge teške opreme, viđeni su u blizini ukrajinske granice u zapadnoj Rusiji, kao i nekoliko novih raspoređivanja trupa”, kazali su iz američke kompanije čije kamere su zabilježile raspoređivanje na satelitskom snimku.

    Ruska vojska ovo nije komentarisala, a nije jasno da li su ruske trupe već poslate u istočnu Ukrajinu.


    Inače, ruski predsjednik Vladimir Putin je naredio trupama da uđu u istočni dio Ukrajine, za koje je rekao da će održati mir nakon što je Moskva priznala separatističke regije Donjeck i Lugansk kao nezavisne.

  • SAD uvele sankcije Rusiji: Na spisku velike kompanije i ruska elita

    Sjedinjene Američke Države su Rusiji uvele sankcije, otkrio je to predsjednik Joe Biden u obraćanju povodom, kako je to nazvao, “početka ruske invazije na Ukrajinu”, a što je potvrdilo Ministarstvo finansija.

    Biden je rekao da je riječ o prvoj tranši američkih sankcija Rusiji, koje obuhvataju dvije velike finansijske institucije iz Rusije, rusku elitu i članove njihovih porodica.
    “Ovi potezi će efektivno odsjeći rusku vladu od finansija sa zapada”, rekao je on.

    Također je najavio da premješta dodatne trupe i opremu za jačanje saveznika u baltičkim zemljama, na istočnom krilu NATO-a, ali je jasno stavio do znanja da se Sjedinjene Američke Države neće boriti protiv Rusije.


    Ministarstvo finansija SAD-a je objavilo informaciju o uvođenju sankcija, a na listi se našla jedna od najvećih ruskih banaka Promsvayazbanke (PSB) i 17 njenih podružnica, među kojima su i finansijska i tehnološka preduzeća. Sankcije će pogoditi i banku BELVEB OJSC koja posluje u Bjelorusiji.

    Osim banke, na crnoj listi su i ruska razvojna institucija VEB i 25 njenih podružnica, dva kontejnera – Fesco Magadan i Fesco Moneron te dva naftna tankera Linda i Pegas, kao i teretni brod Baltic Leader.

    Pod sankcijama je i profesionalni nogometni klub CSKA s obzirom na to da je glavni dioničar državna korporacija VEB.

    Osim kompanija, na udaru je i ruska elita, odnosno utjecajni Rusi iz Putinovog najužeg kruga, a za koje se vjeruje da su učestvovali u aktivnostima ruskog režima, koje se odnose na invaziju.

    Tako je Amerika sankcije uvela direktoru ruske Federalne službe sigurnosti Aleksandru Bortnikovu i njegovom sinu, prvom zamjeniku šefa kabineta predsjednika Sergeja Kirijenka i njegovom sinu, glavnom izvršnom direktoru Promsvyazbank Petra Fradkova, kao i njegovoj najbližoj rodbini.

    Lista se razlikuje od uobičajenih sankcija koje sastavlja američki Ured za kontrolu strane imovine finansijskih institucija (OFAC) i sadrži ustanove koje podliježu sankcijama koje su manje od potpune blokade. Finansijska ograničenja za kompanije s ove posebne liste uključuju zabranu pružanja određenih dobara i usluga.

    “U ovom slučaju riječ je o sankcijama protiv državnog duga Rusije”, pojasnilo je Ministarstvo finansija SAD-a.


    Do ove reakcije američke vlasti je došlo nakon što je ruski parlament odobrio Vladimiru Putinu slanje trupa u dva područja istočne Ukrajine, koja su pod kontrolom proruskih pobunjenika. Osim toga, Putin je proglasio nezavisnost dva regiona u Ukrajini – Luganska i Donjecka.

    Predsjednik SAD-a je iznio mogućnost da diplomatija ipak ublaži krizu na istoku Evrope i rekao je da će oni ostati otvoreni za razgovore s Rusijom i njenim partnerima, kako bi se spriječio rat.

  • Kuleba: Ukrajina ima dva plana, jedan od njih uključuje borbu za svaki pedalj naše zemlje

    Kuleba: Ukrajina ima dva plana, jedan od njih uključuje borbu za svaki pedalj naše zemlje

    Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama kako Ukrajina nikada neće priznati nezavisnost Donjecka i Luganska, koje je Ruska Federacija prije nekoliko dana proglasila nezavisnim republikama.

    Tokom konferencije za medije, koja je održana nakon sastanka s državnim sekretarom SAD-a Antonyjem Blinkenom, šef ukrajinske diplomatije je poručio kako Donjeck i Lugansk nijedna država u svijetu neće priznati kao nezavisne teritorije.

    “Predsjednik Rusije Vladimir Putin odlučio je priznati dva dijela ukrajinske teritorije kao nezavisne teritorije. Ukrajina ne priznaje i nikada neće priznati ovaj apsurd, niti će ga svijet priznati”, rekao je Kuleba.

    Kada je riječ o podršci Sjedinjenih Američkih Država Ukrajini, Kuleba je izjavio kako je tokom sastanka s Blinkenom Washingtonu ponudio tzv. Zakon o zajmu i najmu, što predstavlja program iz Drugog svjetskog rata, putem kojeg su Sjedinjene Američke Države snabdijevale ratnim materijalom saveznike u Evropi.

    “Imali smo kvalitetnu i fokusiranu diskusiju sa sekretarom Blinkenom o koracima za zaštitu Ukrajine i naše višedimenzionalne otpornosti. Jedan od prijedloga koje smo iznijeli odnosi se na osmišljavanje programa sličnog Zakonu o zajmu i najmu, koji je implementiran tokom Drugog svjetskog rata. Ovakav program bi osigurao održivost i poboljšat će efikasnost u jačanju kapaciteta Ukrajine da se brani”, poručio je Kuleba.

    Također, šef ukrajinske diplomatije je naglasio kako su ukrajinske vlasti spremne na diplomatsko rješavanje sukoba u Donbasu.

    “Imamo dva plana. Plan A je da iskoristimo oruđe diplomatije kako bismo odvratili Rusiju i spriječili daljnju eskalaciju. Ako to ne uspije, plan B je da se borimo za svaki pedalj naše zemlje, svaki grad i svako selo. Borit ćemo se dok ne pobijedimo, naravno”, zaključio je Kuleba.

  • Tramp: Putin nikada ne bi tako postupio da sam ja na vlasti

    Tramp: Putin nikada ne bi tako postupio da sam ja na vlasti

    Donald Tramp u utorak je žestoko optužio svog nasljednika Džo Bajdena za loše upravljanje krizom u Ukrajini i utvrdio da Vladimir Putin “nikada” ne bi postupio ovako da je on, Tramp danas u Bijeloj kući.

    “Da se ispravno upravljalo, nema apsolutno nikakvog razloga da bi se uopšte dogodilo ovo čemu danas svjedočimo”, saopštio je bivši američki predsjednik.

    “Dobro poznajem Vladimira Putina, i on ne bi nikada za vrijeme administracije Trampa učinio to što čini sada. Ne dolazi u obzir!”, rekao je Tramp komentarišući nalog ruskog predsjednika o raspoređivanju ruskih vojnika u dvjema separatističkim pokrajinama na istoku Ukrajine.

    “Ne samo da Putin postiže što je oduvijek htio, već se i sve više bogati”
    Američka opozicija kritikovala je bliskost Donalda Trampa tokom njegovog mandata s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Američki milijarder koji razmišlja o ponovnoj kandidaturi za Bijelu kuću, ocijenio je da su “slabe” sankcije koje je donijela Bajdenova administracija protiv Putina bliskih osoba i organizacija.

    “Neznatne su ako se usporede sa zauzimanjem neke države ili strateških područja”, utvrdio je.

    “Ne samo da Putin postiže ono što je oduvijek htio, već se i sve više bogati zahvaljujući uzletu cijena nafte i plina”, rekao je.

    Nakon prvih opreznih sankcija uperenih na separatistička proruska područja u Ukrajini, Bijela kuća u utorak je obećala zaoštriti svoj odgovor Moskvi, prenosi Index.