Autor: INFO

  • Zbog manjka kadra Srpska prinuđena na uvoz radnika

    Zbog manjka kadra Srpska prinuđena na uvoz radnika

    Zbog manjka radnika skoro svih profila poslovna zajednica Srpske uputiće zahtjeve Vladi RS i Zavodu za zapošljavanje RS da se poveća broj izdatih radnih dozvola za strance.

    Naime, kako kaže Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za jedan dio poslova ima zainteresovanih stranih radnika iz Turske i Bangladeša, koji bi radili za one plate koje domaći poslodavci nude.

    “Stoga smo u nekom narednom periodu spremni na povećan broj dolazaka radnika iz inostranstva”, kazao je Trivić i dodao da neke branše neće moći da posluju bez toga. Kako je rekao, postoji više uzroka manjka radnika u Srpskoj, a jedan od njih je i odlazak ljudi u inostranstvo.

    “Ono što poslodavci mogu da rade je da povećaju plate i to i rade, ali ono što naše ankete među ljudima koji odlaze govore je i to da dobar dio njih odlazi zato što su nezadovoljni stanjem u državi, u zdravstvu, obrazovanju…”, kazao je Trivić.

    Da je evidentno da imamo problem s nedostatkom radne snage u skoro svim privrednim oblastima potvrdio je i Spasoje Albijanić, direktor preduzeća “Monting montaža” Bijeljina.

    “Dosta ljudi je otišlo u inostranstvo, a kod nas se stvorila percepcija brze i lake zarade bez pokrića u stručnosti i radu”, kazao je Albijanić.

    Dodao je da u njihovoj firmi nedostaje električara i bravara, te da bi bez problema odmah mogli zaposliti 20 radnika.

    Da i obućarski sektor ima problema s radnicima za “Nezavisne novine” potvrđuje Radenko Bubić, direktor Fabrike obuće “Dermal” iz Kotor Varoša. “I ove godine je nastao problem s radnicima jer se veliki broj njih opet uputio u evropske zemlje”, kazao je Bubić.

    Manjak radnika nije zaobišao ni sektor ugostiteljstva, ističe Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS.

    “Ovaj sektor već godinama ima sve manje radnika, tako da pokušavamo da sa Vladom RS predložemo neke mjere koje će stimulisati radnike da ostaju u Srpskoj”, kazao je Šajić, ističući da je domaće tržište radne snage najjeftinije u regionu.

    Da je Srpska došla u situaciju da radnika bilo koje profesije nema ni za lijeka i da ćemo biti prinuđeni da uvozimo radnike kaže i Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS.

    Kao razlog manjka na tržištu i Bratić ističe to što radnici odlaze u inostranstvo, gdje su, takođe, deficitarni kadar, a znatno bolje plaćeni nego u BiH.

    Podsjetimo, kako smo ranije pisali, zbog nedostatka radne snage zvornička građevinska firma “Jokić invest” traži radnike i u Aziji, a prije dvije godine je zaposlila 10 državljana Bangladeša, dok ove godine planira da dovede 22 nova radnika.

    “Veliki broj domaćih radnika koji su izučili zanat otišao je u inostranstvo, tako da na našem tržištu skoro da nema radnika, a posebno je teško naći majstora u građevinskom sektoru”, kazala je tada Marijana Milović, izvršna direktorica ovog preduzeća.

  • Druga pandemijska zima u Evropi: Haos na istoku, neizvjesnost na zapadu

    Druga pandemijska zima u Evropi: Haos na istoku, neizvjesnost na zapadu

    Lokdauni, porast broja zaraženih i podjela u vezi s vakcinom obilježili su početak druge pandemijske zime u Evropi, donoseći, kao u istočnoevropskim zemljama, neizvjesnost i na zapadu kontinenta.

    SZO: Broj novih slučajeva u Evropi raste već treću nedjelju zaredom

    Uprkos širokoj dostupnosti vakcina ove zime u odnosu na prošlu, Evropa je jedini dio svijeta koji bilježi porast broja novih slučajeva kovida-19, objavila je prošle srijede Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Ovo je treća uzastopna nedjelja kako Evropa bilježi porast broja zaraženih virusom korona, piše CNN.

    Istočna Evropa i Rusija bilježe sve više smrtnih slučajeva i zaraženih, najviše zbog neodlučnosti i oklijevanja u vakcinisanju, pa je prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokrivenost vakcinom u tom dijelu Evrope dosegnula tek 24 posto.

    Letonija uvela lokdaun
    Prošlog četvrtka Letonija je postala prva zemlja u Evropskoj uniji koja je uvela lokdaun zbog velikog broja slučajeva usljed slabe stope imunizacije. Samo 56% svih odraslih osoba u toj zemlji primilo je obje doze vakcine, u poređenju s prosjekom EU od 74,6%.

    Zapadna Evropa takođe bilježi porast slučajeva kovida 19 uprkos tome što neke zemlje imaju gotovo univerzalnu pokrivenost vakcinom. Stopa incidencije kovida 19 u Njemačkoj porasla je u subotu na 100 novih infekcija na 100.000 stanovnika, prvi put od maja. Belgija i Irska bilježe najveće stope oboljelih u zapadnoj Evropi, prema ECDC-u, s incidencijama 325,76, odnosno 432,84 na 100.000 ljudi.

    Različite stope vakcinacije dovele istok i zapad Evrope na dva odvojena kolosijeka

    Belgijski ministar zdravstva Frenk Vandenbruk rekao je u srijedu kako se njegova zemlja nalazi u četvrtom talasu. Više od 85% odrasle populacije potpuno je vakcinisano, a zvaničnici kažu da je velika većina hospitalizovanih pacijenata s kovidom 19 bila nevakcinisana.

    “Različite stope vakcinisanja dovele su istočnu i zapadnu Evropu na dva odvojena kolosijeka, ali zajedničko im je to što je stopa zaraze podstaknuta popuštanjem pandemijskih ograničenja, što hladno vrijeme tjera ljude u zatvorene prostore i što je vrlo zarazni delta soj sada dominantan”, rekao je za CNN dr Peter Drobac, stručnjak za globalno zdravlje na Poslovnoj školi Saïd univerziteta u Oksfordu.

    Rumunija ima jednu od najvećih stopa smrtnosti na svijetu
    Stopa zaraze u nekim zapadnoevropskim zemljama prilično je visoka, ali zahvaljujući vakcinama, smrtni slučajevi i hospitalizacije zbog kovida 19 uglavnom su nepromijenjeni u poređenju s istočnim zemljama. Rumunijaa će od ponedjeljka ponovno uvesti noćni policijski čas i proglasiti zdravstvene propusnice obaveznima za većinu mjesta, nekoliko dana nakon što je zabilježeno 19,25 smrtnih slučajeva na milion stanovnika, što je jedna od najvećih svjetskih stopa smrtnosti od kovida 19 po stanovniku.

    Rumunski problemi nisu posljedica nedostatka vakcina. Zemlje Evropske unije imaju pristup svim vakcinama koje je EU odobrila, ali, kao u mnogim zemljama od Baltika do Balkana, uvođenje vakcina u Rumuniji otežano je oklijevanjem s vakcinacijom, lošom komunikacijom vlade i nepovjerenjem prema vlasti. Prema ECDC-u, samo 35,6% odrasle populacije potpuno je vakcinisano.

    Ukrajina je u četvrtak izvijestila o najvećem dnevnom broju slučajeva kovida 19 od početka pandemije (22.415), nekoliko dana nakon što je predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao građane da se vakcinišu, rekavši da je to jedini način da se spriječi lokdaun.

    “Iz ove situacije postoje dva izlaza: vakcinisanje ili zatvaranje. Svaki dan se suočavamo s ovim izazovom i ovim izborom. Zbog privrede ne podržavam lokdaun”, rekao je Zelenskij.

    Ali od petka su škole u ukrajinskim žarištima zaraze zatvorene, a vlada je objavila da su potvrde o vakcinisanju ili negativan test neophodni za pristup javnom prevozu u glavnom gradu nakon što je broj dnevnih smrtnih slučajeva dostigao rekordnih 614, prenosi Reuters.

    Najgora faza pandemije u Rusiji
    Rusija prolazi kroz najgoru fazu pandemije. Moskva je u ponedjeljak započela 10-dnevni lokdaun jer su državni zvaničnici otvoreno priznali da se zemlja suočava sa strašnom zimom. Rusija je više puta u posljednjih nekoliko dana izvijestila o najvećem dnevnom broju zaraženih i preminulih, a u srijedu je zabilježila rekordnih 1.028 službenih smrtnih slučajeva.

    “Naravno, nije učinjeno sve što je trebalo učiniti za informiranje i objašnjenje neizbježnosti i važnosti vakcinisanja, ali u isto vrijeme građani naše zemlje moraju zauzeti odgovorniji stav i vakcinisati se”, rekao je Dmitrij Peskov, portparol predsjednika Vladimira Putina, priznajući djelimičnu odgovornost za niske stope vakcinisanja.

    “Zapadna Evropa neće dosegnuti krizne nivoe iz bliže prošlosti, poput podizanja poljskih bolnica, jer su vakcine definitivno promijenile situaciju i u tom smislu bi trebalo da bude puno razloga za optimizam”, rekao je Drobac, dodajući kako primjer Velike Britanije pokazuje da vakcine ipak nisu univerzalno rješenje.

    Veliki problemi u Britaniji
    Velika Britanija bilježi najviše dnevnih slučajeva u zapadnoj Evropi nakon što je tokom ljeta ukinula gotovo sva pandemijska ograničenja. Zdravstveni stručnjaci i medicinske organizacije zamolile su britansku vladu da ponovno uvede mjere poput obaveznog nošenja maski ili potvrda o vakcinisanju, poput drugih evropskih zemalja, kako bi se spriječilo uvođenje restriktivnih mjera poput lokdauna.

    Ali vlada je odbila takve mjere uprkos tome što raste broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. Katherine Henderson, predsjednica Kraljevskog koledža za hitnu pomoć, izjavila je u nedjelju za Sky News kako je zdravstvena služba već u teškoj situaciji zbog kovida 19. Odjeljenja hitne pomoći širom Velike Britanije već se bore sa dugačkim redovima ispred ambulanti. Britanski premijer Boris Džonson pozvao je građane starije od 50 godina i one koji su u visokom riziku od kovida 19 da prime treću dozu vakcine. Pokušaj je to da se prevlada slabljenje zaštite koje se događa šest mjeseci nakon vakcinisanja.

    Nova varijanta
    To neće biti dovoljno zbog vrtoglavog porasta broja slučajeva koji mogu biti plodno tlo za stvaranje novih sojeva. U petak je britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost otkrila postojanje izvedenice delta soja, AY.4.2, rekavši kako se radi o “varijanti koja se istražuje” zbog nekih dokaza da bi mogla povećati stopu zaraze u Velikoj Britaniji u poređenju s delta sojem.

    “U Velikoj Britaniji strategija je bila koncentrisana na to da vakcinacija obavi sav posao. I mislim da to neće biti dovoljno. To je opasna strategija koja se oslanja na to da će se nevakcinisane osobe, poput djece, zaraziti kako bi se stvorio nivo ukupnog imuniteta stanovništva kako prirodnom imunizacijom, tako i vakcinisanjem. Problem nije samo u tome što ova strategija dopušta neprihvatljivo visok nivo hospitalizacija i smrti, već i to što možda neće funkcionisati”, rekao je Drobac.

    Irski premijer: Kovid potvrde ostaju na snazi
    Dok Velika Britanija odugovlači s novim mjerama, Irska se suzdržava od ukidanja pandemijskih ograničenja zbog ponovnog porasta broja zaraženih uprkos tome što ima jednu od najvećih evropskih stopa vakcinisanja, 92%. Tokom konferencije za novinare prošlog utorka irski premijer Mišel Martin rekao je da će kovid potvrde ostati na snazi za sva okupljanja i događaje u zatvorenom prostoru, da će maske i dalje biti obvezne u zatvorenim javnim prostorima, a u ugostiteljskim objektima biće dopušteno posluživanje samo za stolovima.

    “Evropa ne smije odlutati do lokdauna i stope smrtnosti kao prošle zime. Ne znamo u kakvoj ćemo epidemiološkoj situaciji biti za dva ili tri mjeseca i zato moramo biti malo oprezniji”, rekao je u srijedu Majk Rajan, izvršni direktor SZO programa za hitne zdravstvene slučajeve.

  • Bezosova kompanija najavila razvoj svemirske stanice

    Bezosova kompanija najavila razvoj svemirske stanice

    Kompanija Blu oridžin u vlasništvu milijardera Džefa Bezosa danas je objelodanila planove za razvoj komercijalne svemirske stanice pod nazivom Orbitalni greben u kojima će učestvovati i američka kompanija Boing.

    U saopštenju se navodi da je cilj da se orbitalna stanica lansira u drugoj polovini ove decenije.

    U ovom projektu partner će biti kompanija Sijera spejs koja je dio korporacije Sijera Nevada corp, Redvajer spejs, Dženezis indženiring solušens i Državni univerzitet u Arizoni, prenio je Rojters.

    Svemirska stanica Orbitalni greben će se koristiti kao “poslovni park mješovite namjene”, a u planu je da ovaj projekat obezbjedi infrastrukturu potrebnu za jačanje ekonomskih aktivnosti i otvaranje novih tržišta u svemiru, saopštili su Blu oridžin i Sijera spejs.

    “Iskusne svemirske agencije, visokotehnološki konzorcijumi, suverene države bez svemirskih programa, mediji i turističke kompanije, preduzetnici, sponzorisani pronalazači i investitori koji razmšljaju o budućnosti – svi imaju mesto na Orbitalnom grebenu”, navodi se u saopštenju kompanija.

  • Nakon dvije sedmice tišine “oživjeli” NASA-ini roveri na Marsu

    Nakon dvije sedmice tišine “oživjeli” NASA-ini roveri na Marsu

    Sve tri rovera koja američka svemirska agencija NASA ima na Marsu probudila su se nakon dvosedmične tišine.

    Rover Perseverance je nastavio svoje operacije nakon perioda od dvije sedmice. NASA je morala ugastiti neke funkcije rovera tokom radio tišine u zbog solarne konjukcije Zemlje i Marsa, odnosno kada su planete bile na suprotnim stranama Sunca.

    Probudio se i kineski prvi rover na Marsu pod nazivom Zhurong, s kojim Kina nije mogla komunicirati tokom solarne konjukcije.

    Perseverance se probudio i odmah zakotrljao svoje točkove po površini Crvene planete. Drugi roveri poput Curiosityja su također imali tek minimalne operacije tokom konjukcije.

    Zhurong je prikupljao važne podatke tokom pomenutog perioda, koji je ujedno bio prvi za Kinu. Riječ je o značajnom trenutku za zemlju koja ulaže napore kako bi povećala svoje međuplanetarne mogućnosti. Kina namjerava poslati sonde na Jupiter u bliskoj mogućnosti.

    Komunikacija s roverom je ostvarena kada je orbiter Tianwen-1 uspješno poslao signal Kineskoj nacionalnoj svemirskoj administraciji.

    Prošlog mjeseca je bilo problema u komunikaciji između sondi ili rovera u marsovskom sistemu i Zemlje zbog većih smetnji uzrokovanih radijacijom sunca. To se događa kada su Zemlja i Mars na suprotnim stranama Sunca.

  • Roboti na točkovima počeli dostavljati poštu u Moskvi

    Roboti na točkovima počeli dostavljati poštu u Moskvi

    Flota robota na točkovima, koji se nazivaju i roverima, izašla je na ulice Moskve u Rusiji kako bi dostavljala poštu.

    Testiranje robota je započelo danas kao partnerski projekt nacionalne pošte i tehnološkog konglomerata Yandexa, a na ulicama su se našli roboti veličine putnog kofera, koji se kreću pomoću šest točkova. Ovi roboti zahvaljujući AI tehnologiji mogu dostavljati poštu u radijusu od dva kilometra oko određenih pošti u Moskvi.

    Stanovnici će u prvoj fazi moći izabrati robota kao opciju za dostavu, a na raspolaganju će ih biti ukupno 26. Oni koji ih odaberu moći će pratiti njihovo kretanje sve do svog doma zahvaljujući kodu.

    Yandex već koristi 50 rovera za servis GrubHub u cilju dostave hrane na Univerzitetu Ohio u SAD-u.

    Ruska pošta je 2018. godine pokušala obaviti prvi let dronom na Sibiru, ali je završen katastrofom jer je dron udario u zid nekoliko trenutaka nakon polijetanja.

    Četiri godine ranije je ruska pizzerija Dodo Pizza počela koristiti dronove za dostavljanje narudžbi u gradu Syktyvkaru. Tokom testnog leta je hrana dostavljena za 30 minuta.

    U SAD-u brojni lanci restorana i drugi biznisi eksperimentišu s automatizacijom u proizvodnji i logistici kako bi kompenzirali nedostatak ljudskih radnika.

  • NASA zakazala misiju Artemis I za februar 2022. godine

    NASA zakazala misiju Artemis I za februar 2022. godine

    Američka svemirska agencija NASA obavit će testnu misiju bez posade pod nazivom Artemis I u februaru naredne godine.

    Riječ je o testnom letu koji bi se trebao obaviti najranije 12. februara, a kapsula Oron već je postavljena na vrh Space Launch System rakete, ili kraće SLS.

    Testiranje SLS-a bi moglo potrajati, jer se detaljno provjerava sve, od interfejsa, komnikacije pa dao sistem odbrojavanje. Također, jedan od najvažnijih testova je pokušaj posade da utovari i istovari pogonska goriva nekoliko sedmica prije lansiranja, NASA će odrediti tačan datum lansiranja tek nakon što testiranja budu u potpunosti uspješna.

    Misija Artemis I podrazumijeva lansiranje kapsule Orion s “lutkom” opremljenom senzorima, a na putu oko Mjeseca će se analizirati brzina, radijacija i vibracije.

    U misiji Artemis II učestvovat će ljudska posada, a krajnji cilj je povratak ljudi na Mjesec 2024. godine. Međutim, budžet i borba za ugovore o proizvodnji landera bi se negativno mogli odraziti na rok realizacije planova.

    Uspješna Artemis I misija bi u svakom slučaju predstavljala važan korak naprijed, demonstrirala bi održivost kapsule Orion i rakete SLS, a ljudi bi došli korak bliže do napuštanja Zemljine orbite prvi put nakon nekoliko decenija.

  • Na bh. tržište stigao Flowflex: Brzi test na antigen virusa SARS-CoV-2 za samostalno testiranje

    Na bh. tržište stigao Flowflex: Brzi test na antigen virusa SARS-CoV-2 za samostalno testiranje

    Nakon duge i velike potražnje za antigen testovima za samostalno testiranje, na tržište Bosne i Hercegovine stigao je Flowflex, brzi test na antigen virusa SARS-CoV-2, koji se može koristiti u kućnim uvjetima.

    Zahvaljujući ovom testu visoke osjetljivosti, brzo i jednostavno možete saznati jeste li zaraženi pomenutim virusom sa tačnošću od čak 98.8 posto.

    Građani Bosne i Hercegovine, koji su slične testove do sada nabavljali od rodbine, prijatelja te putem drugih, često neprovjerenih kanala iz inozemstva, od nedavno mogu pronaći Flowlex u bh. apotekama. Cijena ovog načina testiranja je povoljnija u odnosu na laboratorijska testiranja.

    Flowflex brzi test na antigen virusa SARS-CoV-2, koji je registrovan kod Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, namijenjen je za samostalno testiranje. Njegova upotreba je vrlo jednostavna i za nju nije potrebna dodatna laboratorijska oprema. Testiranje se sprovodi slično kao kod PCR testova, uzimanjem brisa prednje nosne šupljine direktno od pojedinaca sa sumnjom na COVID-19 unutar prvih sedam dana od pojave simptoma, ali i kod osoba bez simptoma ukoliko su bile u kontaktu sa zaraženim. Uzorak brisa nosa samostalno mogu uzimati osobe starije od 18 godina, a djeci je za to potrebna pomoć roditelja ili zakonskog staratelja.

    Testni paket sadrži štapić s pamučnim vrhom koji se stavlja u nos na dubinu od 2,5 cm, nakon čega je potrebno okrenuti ga nekoliko puta kako bi se uzeo dobar uzorak sluznice. Isti postupak treba ponoviti i u drugoj nosnici. Štapić se potom stavlja u stalak sa testnom tekućinom i protrese nekoliko puta kako bi tekućina preuzela uzorak sa štapića. Nakon određenog vremena tekućina se nakapa na predviđeno mjesto na testnoj pločici.

    Rezultati su brzi, očitavaju se vizuelno za samo 15 – 30 minuta temeljem prisustva ili odsustva obojenih linija. Zahvaljući Flowflex testu građani BiH sada mogu u kućnim uvjetima, bez komplikovanih procedura i čekanja, bez rizika od izlaganja kontaktu sa zaraženim osobama koji sa sobom nosi odlazak u laboratorije, bolnice i domove zdravlja, otkloniti ili potvrditi sumnje na zarazu virusom SARS-CoV-2. Još jedna prednost ovog načina testiranja je i to što ga možete obaviti u bilo kojem trenutku tokom 24h u sedmici.

    Antigensko testiranje je značajna i pouzdana metoda metoda u dijagnostici COVID-19 infekcije. Testovi su napravljeni tako da direktno detektuju prisustvo ili odsustvo virusnih proteina (antigena) koji se nalaze na sluzokoži disajnih organa. Prisustvo antigena na testu ukazuje da je virus trenutno aktivan u organizmu.

    Kako bi se korisnici zaštitili od prevare, veoma je važno kupovati ovakve proizvode u ovlaštenim apotekama.

    Potražite Flowflex u najbližoj apoteci. Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o medicinskom sredstvu. Za obavijest o indikacijama, mjerama opreza i neželjenim dejstvima posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

  • Kompanije i stručnjaci najavljuju da će se poskupljenja nastaviti

    Kompanije i stručnjaci najavljuju da će se poskupljenja nastaviti

    Kompanije su zbog poskupljenja proizvodnje bile primorane da povise cijene proizvoda. Ne očekuje se da će se poskupljenje roba uskoro zaustaviti.

    “Inflacija će biti ključna tema do kraja i tokom sljedeće godine”, ocijenio je direktor kompanije Unilever Alan Jope.

    Iz Unilevera, koji proizvodi hranu, higijenska sredstva i druge potrepštine, prošle sedmice su saopćili da su u trećem kvartalu ove godine cijene povisili za 4,1 posto te da su to učinili nakon poskupljenja proizvodnje.

    Unilever nije jedini koji je povisio cijene. Među onim proizvođačima koji su to učinili jeste i Nestle, i to za 2,1 posto. Najavili su da će poskupljenja nastaviti do kraja ove i tokom sljedeće godine.

    Problemi u globalnom lancu opskrbe i rastuća potražnja za proizvodima uzrokuju poskupljenje sirovina. Proizvodi su skuplji i zbog toga što su firme primorane da povise plate, kako bi zadržale radnike, zbog poskupljenja transporta i zbog poskupljenja energije. Time su trgovci u maloprodaji pod velikim pritiskom – da li poskupiti proizvode? Mnogi će to upravo uraditi.

    Ekonomisti i političari ranije ove godine su uglavnom raspravljali o tome da li je inflacija prolazna sa jenjavanjem pandemije koronavirusa ili će trajati duže od toga. U američkoj Centralnoj banci (FED) su primijetili da je sve manje direktora kompanija koji misle da je riječ o tranzicijskom periodu.

    Direktor banke JPMorgan Chase Jamie Dimon smatra da se prenaglašavaju problemi u globalnom lancu opskrbe te da će se on poboljšati u sljedećoj godini. S druge stranke, većina finansijskih stručnjaka očekuje da će poremećaji trajati do polovine sljedeće godine, pa čak i nakon toga, pokazalo je istraživanje koje je provela Škola ekonomije Univerziteta Duke.

    Visokorangirani bankari Centralne banke Engleske (Bank of England) prognoziraju da će inflacija sljedeće godine u Velikoj Britaniji biti iznad pet posto.

    Guverner ove banke Andrew Bailey ranije ovog mjeseca je izjavio da će morati reagovati na poskupljenja. Naglasio je da i dalje vjeruje da će inflacija biti privremena, ali da će trajati duže nego što se mislilo zbog poskupljenja energije, piše CNN.

  • Izetbegović govorio Escobaru o Izbornom zakonu: Neophodan je balans etničkog i građanskog principa

    Izetbegović govorio Escobaru o Izbornom zakonu: Neophodan je balans etničkog i građanskog principa

    Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i predsjedavajući Doma naroda PSBiH razgovarao je danas sa Gabrielom Escobarom zamjenikom državnog sekretara SAD i izaslanikom State Departmenta za Zapadni Balkan o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Zajednički je ocijenjeno je da su blokade državnih institucija i pokušaj nasrtaja na ustavno-pravni poredak BiH neprihvatljivi, te da ugrožavaju stabilnost BiH.

    Escobar je tokom razgovora naglasio da Sjedinjene Američke Države (SAD) čvrsto stoje uz Bosnu i Hercegovinu i njen teritorijalni integritet i suverenitet.

    Istaknuo je da će SAD snažno podržati reforme koje Bosnu i Hercegovinu približavaju Evropskoj uniji, te da se uz to mogu očekivati i značajnije američke investicije u našoj zemlji.

    Izetbegović i Escobar su se usaglasili da se tokom posjete američkih investitora, koja se učekuje u narednom periodu, predstave potencijali BiH i projekti koji bi mogli biti od obostranog interesa.

    U dijelu razgovora o reformi izbornog zakonodavstva, Izetbegović je prenio stavove SDA, naglašavajući da je neophodno napraviti kompromis kako bi se postigao balans etničkog i građanskog principa. Potcrtao je da u tom kompromisu sve zainteresirane strane, uključujući i HDZ, moraju nešto dati da bi nešto dobile. Izetbegović je istaknuo da izborna reforma mora uključiti i izmjene Ustava BiH i Ustava FBiH, te da, stoga, u dogovoru moraju učestvovati sve parlamentarne stranke, kako bi se osigurala neophodna dvotrećinska podrška.

    Izetbegović je tokom prošle sedmice o ovim temama razgovarao i sa izaslanikom SAD za izbornu reformu u BiH Matthewom Palmerom i direktoricom za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst.

  • Državni službenici protestuju danas ispred Parlamenta i traže povećanje plate

    Državni službenici protestuju danas ispred Parlamenta i traže povećanje plate

    Zaposleni u institucijama Bosne i Hercegovine najavili su danas novi protest zbog neispunjenja obaveza prema njima, odnosno zbog malih plata od kojih, kako kažu, ne mogu prehraniti porodice.

    Državni službenici će se okupiti ispred ugrade Parlamentarne skupštine BiH, u periodu od 10 do 12 sati, a sa ovom praksom će nastaviti dok im ne budu ispunjeni uslovi, poručili su iz Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH.

    Navedena su četiri razloga za održavanje ovog javnog protesta: nepotpisivanje Kolektivnog ugovora, budžet za 2021. godinu, dugogodišnje politike vladajućih stranaka i uskraćivanje prava na život.

    U obrazloženju su iz Sindikata naveli da su “dugogodišnje politike omalovažavanja i urušavanja državnih institucija dovele zaposlene u situaciju da sa svojim primanjima nisu u mogućnosti prehraniti porodice”.

    Ističu da ih nepostojanje kolektivnog ugovora dovodi do nemogućnosti iskorištavanja svojih prava, a govoreći o budžetu za 2021. godinu, smeta im osnovica od 475,69 KM za koju kažu da nije povećana već 10 godina.