Evropska unija razmatra zabranu ruskih letova u svom zračnom prostoru, rekao je dužnosnik EU za Reuters.
Ministri vanjskih poslova razgovarat će o planovima kasnije u toku dana. Mnoge su zemlje tu odluku već donijele pojedinačno, ali mjera na nivou Evropske unije mogla bi biti dio novog paketa sankcija, prenio je Guardian.
Mnoge zemlje već su uvele oštre sankcije Moskvi i šalju pomoć Ukrajini.
Putin je prije četiri dana počeo veliku vojnu invaziju na Ukrajinu.
Situacija u Ukrajini bi na kraju mogla da preraste u sukob sa NATO-om ako Rusija ne prekine svoja dejstva, kaže britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras.
“Ali mi se ne borimo samo za Ukrajince, za njihov suverenitet i pravo na samoopredeljenje, ovaj dugi sukob tiče se slobode i demokratije u Evropi. Ako ne zaustavimo Putina u Ukrajini, pod pretnjom će se naći drugi: baltičke zemlje, Poljska, Moldavija. I to može rezultirati sukobom sa NATO-om, a mi to ne želimo”, rekla je Trasova za Skaj njuz.
Ona je dodala da su ekonomski gubici koje će Evropa morati da pretrpi neuporedivi sa gubicima Ukrajine.
Specijalna vojna operacija Rusije sa ciljem demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine počela je 24. februara. U petak je kretanje trupa obustavljeno u očekivanju mogućih pregovora sa Kijevom, ali je zbog odbijanja ukrajinske strane da u njima učestvuje operacija nastavljena u subotu.
Ranije su iz kabineta predsednika Ukrajine Vladimira Zelenskog saopštili da bi on mogao da razgovara o neutralnom statusu Ukrajine, uz paket garancija za njenu bezbednost.
Istovremeno, predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko je 26. februara izjavio da je Minsk spreman da pruži platformu i obezbedi vođenje pregovora.
Zelenski je u subotu uveče rekao da su predsednici Turske i Azerbejdžana, Redžep Tajip Erdogan i Ilham Alijev, takođe predložili da organizuju pregovore.
Kineska ambasada u Moskvi saopštila je danas da treba imati na umu da su SAD stvarna prijetnja svijetu.
“Nikada ne zaboravite ko je zaista prava prijetnja svijetu”, navela je kineska ambasada na Tviteru, objavljujući listu zemalja koje su SAD bombardovale poslije Drugog svetskog rata.
Na toj listi je, kako prenosi TAS S, 20 zemalja, koje predstavljaju trećinu svjetske populacije.
“To će biti ključan dokaz vaše podrške našoj zemlji”, naveo je Zelenski u saopštenju koje je preneo Rojters.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obratio se javnosti putem Facebooka.
Rekao je da Ukrajina ne može pregovarati u Bjelorusiji, zemlji koja se koristi za napade na Ukrajinu.
Dodao je da su razgovori mogli biti u Minsku da Rusija nije napala Ukrajinu s teritorija Bjelorusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zahvalio se danas Snagama za specijalne operacije (SOF) za vojnu dužnost koju obavljaju u Ukrajini, navodi se u saopštenju na sajtu Kremlja.
“Želim da se zahvalim komandi, pripadnicima Snaga za specijalne operacije, veteranima, na vjernosti, besprekornoj službi u ime naroda Rusije i naše velike otadžbine”, rekao je ruski lider, prenose RIA Novosti.
On je podsjetio da je ruska vojska više puta dokazala spremnost da djeluje što efikasnije i kompetentnije u najtežim uslovima, da rješava najteže i najodgovornije zadatke.
Dan Snaga za specijalne operacije u Rusiji obiležava se 27. februara, od 2015. godine.
Ruska delegacija stigla je u Bjelorusiju na razgovore sa ukrajinskom stranom, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
“U skladu sa dogovorom, ruska delegacija koja se sastoji od predstavnika Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva odbrane i ostalih agencija, uključujući predsjedničku administraciju, stigla je u Bjelorusiju na razgovore sa Ukrajincima”, rekao je Peskov.
On je dodao da će delegacija biti spremna za početak razgovora u Gomelu, prenio je TASS.
Sa druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je odbio tu ponudu, rekavši da su pregovori u Minsku mogli biti mogući da Rusija nije napala Ukrajinu sa bjeloruske teritorije.
Ipak, ostavlja otvorena vrata za pregovore na drugim lokacijama.
Rekao je: “Da nije bilo agresivnih akcija sa vaše teritorije, mogli bismo da razgovaramo u Minsku… drugi gradovi mogu da se koriste kao mjesto za razgovore.”
“Naravno da želimo mir, želimo da se sastanemo, želimo da se rat završi. Varšava, Bratislava, Budimpešta, Istanbul, Baku – ponudili smo ih Rusima. I nama bi odgovarao bilo koji drugi grad – u zemlji sa čije teritorije se na nas ne ispaljuju projektili. Samo tako pregovori mogu biti pošteni i zaista okončati rat”, kazao je Zelenski.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da “1. mart, koji muslimani obilježavaju kao tzv. dan nezavisnosti BiH, nije nikakav praznik, već sinonim zla, stradanja i uvoda u krvavi građanski rat”.
Dodik je naglasio da je poražavajuća činjenica da neko slavi početak rata, ubistvo srpskog svata na Baščaršiji, paljenje srpske zastave, preglasavanje i početak etničkog čišćenja sarajevskih Srba.
– Sve to govori kako muslimani vide BiH. Kako su je gledali 1. marta 1992. tako je vide i danas – BiH čiji su oni vlasnici, dok su Srbi i Hrvati za njih stranci na svojoj zemlji i na svojim ognjištima. Te 1992. godine oni su poslali jasnu poruku kakvu BiH žele – istu kao što je današnje Sarajevo u kojem su Srbi na nivou statističke greške – naglasio je Dodik.
On je istakao da je 1. mart nepostojeći praznik, falsifikat falsifikata i, prije bi se moglo reći, dan žalosti za sve njene stanovnike.
– I danas, 30 godina kasnije, kod muslimanskih lidera postoji isti poriv da falsifikuju istoriju, činjenice, ustavnu poziciju BiH kao državne zajednice sastavljene od dva entiteta – Republike Srpske i FBiH i tri konstitutivna naroda. Nažalost, ta nakaradna potreba muslimanskog političkog Sarajeva da svoje stavove i interese nameću svima nama koji živimo u BiH nije danas ništa manja nego juče, prije pet, deset i 30 godina. Kako je bilo 1992. godine kada su održali nelegitimni referendum, tako je i danas – ukazao je Dodik.
On je naglasio da je za budućnost BiH, ako je i ima, neophodno poštovanje onoga što je suština Dejtonskog sporazuma i Ustava, a to je da je BiH zemlja dva entiteta i tri konstitutivna naroda, na čemu Republika Srpska sve vrijeme insistira.
– Majorizacija bilo koga u BiH neće donijeti ništa dobro i zato budućnost BiH je u poštovanju volje svih koji žive u njoj, dijalog i dogovor – poručio je Dodik.
U dijelu Federacije BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao tzv. “dan nezavisnosti”, a u Republici Srpskoj taj datum je sinonim za nelegitimni referendum održan uz protivljenje srpskog naroda, na brutalno ubistvo srpskog svata, ranjavanje pravoslavnog sveštenika i paljenje srpske zastave na sarajevskoj Baščaršiji
Ukrajina je četvrti dan pod napadom Rusije. Poginule su desetine ljudi, stotine hiljada su interno raseljeni ili su izbjegli iz države. Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski poziva Rusiju na pregovore, prenosi Kliks.
Ruski napad na Ukrajinu ušao je u četvrti dan. Tokom noći krenuli su novi žestoki napadi u okolini Kijeva.
Rusi su nedugo poslije ponoći bombardovali skladište nafte u Vasilikivu, gradu koji se nalazi u kijevskoj regiji.
BBC, pozivajući se na lokalne medije, je objavio da su gradonačelnica ovog grada Natalija Balasinovič i vladin savjetnik Anton Gerašenko potvrdili da je skladište pogođeno.
Kijev je, kako navodi ukrajinske vlasti, pod konstantnim napadima.
Rusi zauzeli grad Nova Kahovka
BBC prenosi informaciju iz ukrajinskih medija prema kojoj je ruska vojska zauzela još jedan ukrajinski grad Novu Kahovku na jugu Ukrajine. To je mali grad, ali strateški smješten na Dnjepru.
Gradonačelnik Volodimir Kovalenko navodno je rekao da su ruske trupe zauzele zgradu gradske uprave i uklonile sve ukrajinske zastave sa zgrada.
“Borbe u Harkovu”
Ruske snage ušle su u Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, saopštili su lokalni zvaničnici.
Šef regionalne uprave Harkova Oleg Sinegubov rekao je da su laka vojna vozila “provalila u grad”.
Prije njegovih izjava pojavili su se snimci na kojima se vide neka ruska vojna vozila kako se kreću ulicama sjeveroistočnog grada.
Sinegubov je pozvao stanovnike da ostanu unutra, rekavši da se čini da su ruske trupe u centru grada.
– Ne napuštajte skloništa! Oružane snage Ukrajine eliminišu neprijatelja. Mole se civili da ne izlaze na ulice – poručio je.
Ruske trupe zauzele su i grad Nova Kahovka na jugu Ukrajine, javili su ukrajinski mediji, a prenosi BBC. To je mali grad, ali strateški smješten na rijeci Dnjepar koja direktno snabdijeva poluostrvo Krim vodenim kanalima.
Osim toga, Rusi su nedugo poslije ponoći bombardovali skladište nafte u Vasilikivu, gradu koji se nalazi u kijevskoj regiji.
BBC, pozivajući se na lokalne medije, je objavio da su gradonačelnica ovog grada Natalija Balasinovič i vladin savjetnik Anton Gerašenko potvrdili da je skladište pogođeno.
Ukrajina je četvrti dan pod napadom Rusije. Poginule su desetine ljudi, stotine hiljada su interno raseljeni ili su izbjegli iz države. Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski poziva Rusiju na pregovore, prenosi Kliks.
Evropska unija i zemlje Zapada odlučile su u subotu naveče ukinuti SWIFT sistem plaćanja za neke ruske banke. Najavili su i da će paralizovati imovinu ruske centralne banke, a ruskim oligarsima biće zabranjeno korištenje finansijske imovine na evropskim tržištima.
Ruske trupe zauzele su grad Nova Kahovka na jugu Ukrajine, javili su ukrajinski mediji, a prenosi BBC.
To je mali grad, ali strateški smješten na rijeci Dnjepar koja direktno snabdijeva poluotok Krim vodenim kanalima.
Gradonačelnik Volodimir Kovalenko navodno je rekao da su ruske trupe zauzele gradski Izvršni odbor i uklonile sve ukrajinske zastave sa zgrada.
Analitičari su primijetili da je napredovanje Rusije najuspješnije upravo s juga, a ruske snage prijete Hersonu, Mikolajvu i Melitopolju.
Ranije je javljeno da su Rusi zauzeli Harkov, drugi grad po veličini u Ukrajini koji se nalazi na istoku zemlje.