Autor: INFO

  • Višković: Sberbanka nastavlja da funkcioniše pod novim imenom

    Višković: Sberbanka nastavlja da funkcioniše pod novim imenom

    “Ponašamo se krajnje odgovorno da zaštitimo prije svega sve klijente Sberbanke i da zaštitimo finansijski sektor Republike Srpske”, rekao je danas na konferenciji za novinare Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.

    “Kao što je rečeno, ne našom krivicom, ne našom voljom, nego voljom nekih drugih od 24. ovog mjeseca, tačnije od petka, sankcijama Evropske unije i SAD-a zabranjen je rad Sberbanke time i filijala u Banjoj Luci i njeni vlasnici kao što znate su Austrijanci”, dodao je Višković.

    On je rekao da je Agencija za bankarstvo imala jedan jedini put koji zakon dozvoljava, a to je da stornira ili uskrati upravljačka prava po osnovu akcija aktuelnim vlasnicima i to je Agencija za bankarstvo već uradila.

    “Danas smo dogovorili naredne korake o kojima je govorila ministrica finansija, a to je da je sljedeći korak preuzimanje Sberbanke od strane Vlade Republike Srpske sa osnivačkim kapitalom od 15 miliona maraka i banka će nastaviti da funkcioniše kao što je i do sada radila samo mora da radi pod drugim imenom, neće više moći da funkcioniše kao Sberbanka nego ćemo se dogovoriti u naredna 24 časa koje će to novo ime da nosi”, rekao je Višković i dodao:

    “Sberbanka je bila jedna među najlikvidnijim i među najboljim bankama u bankarskom sistemu Republike Srpske sa depozitima preko 800 miliona maraka”.

    Ovom prilikom je pozvao sve građane Republike Srpske, pravna i fizička lica da apsolutno nema nikakve potrebe da krenu u podizanje depozita i time da narušavaju bankarski sistem Republike Srpske i same banke jer svaka njihova sredstva, sav taj kapital, sve jedna marka biće zaštićena i ova banka će nastaviti već u dan ili dva da funkcioniše pod novim imenom i izvršavaće sve svoje obaveze kao što je to radila i do sada.

    On ističe da nema nikakve potrebe za panikom, po zakonu, Vlada Republike Srpske je dužna da štiti svoju sistemsku banku u bankarskom sistemu Republike Srpske.

    “Spašavamo ovu banku, spašavamo zaposlene koji nije mali broj koji radi u ovoj banci, mi računamo da spasimo ta njihova radna mjesta”, jasan je Višković.

  • Vlada Srpske novi vlasnik Sberbanke

    Vlada Srpske novi vlasnik Sberbanke

    Vlada Republike Srpske preuzeće Sberbanku u Srpskoj i uložiće 15 milona KM osnovnog kapitala.

    Srpski član Predsjedništva BiH ističe da je brza i efikasna reakcija Vlade Srpske i Agencije za bankarstvo spasila likvidaciju 400 radnih mjesta te da je ovaj potez Centralne evropske banke presedan koji nije zapamćen do sada.

    “Čijenjica je da je Vlada vlasnik Sberbanke banke. Vlada će nastaviti da radi sa veoma uspješnim menadžmentom koji vodi ovu banku. Ovo je banka Republike Srpske. To je garancija samim klijentima da mogu da računaju na ozbiljnost te banke. Ponosam sam na činjenicu što Vlada Srpske i Agencija za bankarstvo reaguju na ovakav način kako ne bi došlo do likvidacije koja bi mogla da dovede do gubitka 400 radnih mjesta. To je jedna od banaka koja se tretirala kao jedna od uspješnijih u bankarskom sistemu, da ne doživi krah. Ovo što je urađeno od strane Centralne evropske banke je presedan koji nije zapamćen. Sberbanka nije zaslužila da na ovako grub način bude eliminsana”, naveo je Dodik.

  • Sastanak Tegeltije i Varheljija “Blokiranje ekonomskih projekata neće riještiti političku krizu u BiH”

    Sastanak Tegeltije i Varheljija “Blokiranje ekonomskih projekata neće riještiti političku krizu u BiH”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izrazio je nezadovoljstvo stavom EU da neće potpisati projekte za dva infrastrukturna projekta u Republici Srpskoj dok ne budu riješena određena politička pitanja u BiH, ocijenivši da to neće donijeti ništa dobro i pogotovu neće riješiti političku krizu u BiH.

    Tegeltija je rekao da ga je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji danas u Londonu upoznao o stavovima EU da projekti koji su već odobreni za Koridor “Pet ce” i željezničku prugu neće biti potpisani do trenutka dok se ne razriješe određena politička pitanja u BiH.

    On je naglasio da je izrazio apsolutno nezadovoljstvo takvim stavom EU jer to smatra uvođenjem sankcija BiH odnosno Republici Srpskoj, jer su oba projekta iz Srpske.

    – Svako uvođenje sankcija nije dobro i ono nas dovodi u situaciju ne samo da blokiramo ta dva projekta u Republici Srpskoj nego da blokiramo sve projekte u BiH – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je istakao da Republika Srpska neće dozvoliti da ti projekti budu blokirani i da ima na raspolaganju dva moguća načina rješavanja problema – da bira nove investitore koji se mogu pronaći za tako važne projekte ili da radi neke svoje nove prioritete, odnosno da odustane od izgradnje na Koridoru “Pet ce”, a gradi neke druge putne pravce u Srpskoj.

    – Nadam se da će kod članica EU prevladati shvatanje da blokiranje ekonomskih projekata predstavlja kažnjavanje jednog entiteta i jednog naroda i da to ništa dobro neće donijeti, a pogotovo neće riješiti političku krizu u BiH – rekao je Tegeltija.

    On je rekao da je sa Varheljijem razgovarao, prije svega, o ekonomskom i inesticionom planu za zapadni Balkan, ističući da se radi o izuzetno važnom projektu za BiH, od kojeg i građani i privreda imaju velika očekivanja.

    Sastanak je održan u Londonu, gdje se održava Peti investicioni samit Evorpske banke za obnovu i razvoj.

  • Dodik očekuje odluku o prijedlogu za diferenciranu stopu PDV

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da vjeruje da će biti donesena odluka da prijedlog zakona za uvođenje diferencirane stope PDV ide na redovnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Dodik je novinarima u Banjaluci rekao da se ovaj zakonski prijedlog nalazi u Parlamentarnoj skupštini BiH koja je nadležna za tu oblast.

    – Sada kako će se o tome dalje odlučivati, taj prijedlog više nije stvar naše nadležnosti – rekao je Dodik.

    Poslanici SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su 11. februara u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim je predviđeno uvođenje niže stope PVD na lijekove i osnovne životne namirnice, s ciljem poboljšanja ekonomskog položaja socijalno ugroženih kategorija stanovništva.

    Prijedlog podrazumijeva smanjenje stope PDV na 10 odsto za lijekove, brašno, hljeb, mlijeko i mliječne proizvode, jestiva ulja, jestive masnoće životinjskog i biljnog porijekla, so, šećer i homogenizovanu dječiju hranu.

    Osim toga, predviđeno je i uvođenje više stope PDV koja bi iznosila 22 odsto na luksuzne proizvode, čime bi se obezbijediti dodatni prihodi.

  • Putin otkrio šta je potrebno za okončanje sukoba sa Ukrajinom

    Putin otkrio šta je potrebno za okončanje sukoba sa Ukrajinom

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je danas francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu da je rješenje za Ukrajinu moguće ako Kijev bude neutralan, “denacifikovan” i “demilitarizovan”, saopšteno je iz Kremlja.

    Ruski predsjednik je dodao u telefonskom razgovoru da je jedan od uslova i priznavanje kontrole Rusije nad Krimom.

    – Rješenje situacije u Ukrajini je moguće samo ako se uvaže bezbjednosni interesi Rusije – rekao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu.

    Putin je rekao u telefonskom razgovoru sa Makronom da je ruska strana otvorena za pregovore sa predstavnicima Ukrajine i da se nada da će ovi razgovori donijeti željene rezultate, javio je Sputnjik.

  • Rusija ima unutrašnju zamjenu za SWIFT

    Rusija ima unutrašnju zamjenu za SWIFT

    Rusija ima sistem koji može da interno zamijeni međunarodni sistem plaćanja SWIFT, izjavila je danas guverner Centralne banke Elvira Nabiulina.

    Ona je naglasila da postoji potreba da se podrže klijenti banaka.

    Nabiulina je rekla da sve banke u Rusiji ispunjavaju svoje obaveze i da su sva sredstva na njihovim računima osigurana.

  • Hladan tuš kao odgovor Zelenskom

    Hladan tuš kao odgovor Zelenskom

    Članstvo u EU, koje je Ukrajina zatražila, zahtijeva saglasnost 27 zemalja članica, a među njima trenutno postoje “različita mišljenja”.

    To je izjavio predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

    “Ukrajina će podneti zvaničan zahtjev, Evropska komisija će morati da saopšti mišljenje i Savjet će odlučiti”, rekao je Mišel.

    On je podsjetio i da je članstvo u EU dugogodišnja težnja Ukrajine.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ranije danas EU da Ukrajini odmah odobri članstvo.

    “Naš cilj je da budemo zajedno sa svim Evropljanima i, što je najvažnije, da budemo ravnopravni. Siguran sam da je fer. Siguran sam da je moguće”, rekao je Zelenski.

    Više o dešavanjima u Ukrajini možete pročitati OVDJE.

  • Borel: Ovo je rat, bez detalja o isporuci naoružanja Ukrajini

    Borel: Ovo je rat, bez detalja o isporuci naoružanja Ukrajini

    Šef diplomatije EU Žozep Borel izjavio je danas da će se pola milijarde evra iz Evropskog instrumenata za mir biti potrošeno kako bi se pomoglo ukrajinskoj vojsci da se odbrani od agresije Rusije, ali da se detalji o toj pomoći i njenom transportu neće iznositi u javnost.

    “Ovo je rat i neću davati nikakve informacije koje bi mogle da posluže drugoj strani. Neću davati detalje o tarsnportu pomoći Ukrajini, jer vjerujem da bi Rusi vrlo voljeli da to znaju”, kaže Borel.

    On ponavlja da je Rusija već poručila da je EU pomoć Ukrajini ”neprijateljska” i da će “napasti svaku osobu ili entitet koji dostavlja bilo kakvu vrstu pomoći Ukrajini”.

    Pethodno je u EU rečeno da će Poljska biti mjesto “skaldištenja” naoružanja koje EU finansira za potrebe ukrajinske vojske.

    Borelj je nakon sastanka Savjeta ministara odobrane EU naveo da će se iz Evropskog instrumenta za mir, po prvi put u istorji EU, finansirati ubojito naoružanje za drugu zemlju.

    Borelj napominje da je riječ o bojevoj municiji i protivtenkovskim i protivvazdušnim odbrambenim sistemima.

    On dodaje da zemlje članice mogu “bilateralno da mobilišu bilo kavu vrstu pomoći” kako bi pomogle Ukrajini da se odbrani, uključujući i borbene avione kojima će upravljati ukrajinski piloti.

    Podrška Ukrajini i sankcije Rusiji imaće svoju cijenu
    Šef diplomatije EU, Žosep Borel, upozorio je Evropu na činjenicu da će njena podrška Ukrajini i odbrani bezbjednosti i stabilnosti Evrope “imati svoju cijenu” i pozvao građane EU da se suoče sa “odlučnošću i realnošću”.

    “Sankcije imaju svoju cijenu. Bolje da se to odmah objasni javnosti. Moramo da budemo spremni da platimo ovu cijenu sada ili ćemo morati da platimo mnogo više u budućosti”, poručio je Borlel.

    Borel je nakon uvođenja finasijskih i ekonomskih sankcija EU protiv Moskve i usvajanja paketa za finansiranje vojne pomoći Ukrajini poručio da se u Evropi ‘okreće nova stranica'” u kojoj odnosi sa Rusijom više neće biti definisani trgovinom.

    “Vjerujemo da će trgovina upravo dovesti do političke transformacije režima u Moskvi”, zaključio je Borel.

    On je dodao da EU ne želi da se bori protiv ruskog naroda već da joj je cilj da “odbrani Ukrajinu i budući način života od Putinove agresije”.

  • Zaharova: Nije Rusija pokrenula rat, ona ga završava

    Zaharova: Nije Rusija pokrenula rat, ona ga završava

    Predstavnica ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova ocijenila je danas da su “eksperimenti NATO i čuvanje javnosti” na Zapadu od informacija o situaciji u Donbasu doveli do humanitarne i političke katastrofe na tlu Evrope.

    “NATO eksperimenti i uporno prećutkivanje stanja u Donbasu doveli su do humanitarne i političke katastrofe u Evropi. Tome se moralo stati na kraj jer je Zapad odbijajući da organizuje bilo kakve pregovore davao podršku agresivnim izjavama i direktnim prijetnjama koje je marionetski režim u Kijevu upućivao Rusiji”, poručila je Zaharova na kanalu Telegram, prenosi TAS S.

    Ona je istakla da Rusija nije pokrenula rat već ga završava nakon što je svih prethodnih godina apelovala na globalnu zajednicu da se suprotstavi sistematskom uništavanju stanovništva u Donbasu.

    “To su milioni ljudi koji su svakoga dana gubili svoje voljene, koji su živjeli u podrumima skrivajući se od granatiranja. Gde su bile sve ove zemlje i njihova javnost tokom ovih osam godina rata i kako su osudili ubijanje najmanje 13.000 ljudi tokom tog perioda”, upitala je Zaharova i podsjetila da niko od onih koji se sada oglašavaju nikada nije podržao stanovništvo Donjecka i Luganska niti je tražio da prestane krvoproliće u Donbasu.