VRBAS Media

Autor: INFO

  • NATO se oglasio zbog takozvanog Kosova

    NATO se oglasio zbog takozvanog Kosova

    Vazdušni prostor tzv. Kosova iznad 6.250 metara ostaje otvoren za komercijalni saobraćaj, saopštio je neimenovani zvaničnik NATO-a, prenosi Zeri.

    “Komandant KFOR-a ima primarna ovlašćenja da koristi niski vazdušni prostor iznad Kosova, u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244 iz 1999. KFOR ostaje u potpunosti fokusiran na svakodnevno sprovođenje svog mandata. UN treba da obezbiijede bezbjedno okruženje i slobodu kretanja za sve zajednice koje žive na Kosovu”, poručio je zvaničnik.

    Niskim vazdušnim prostorom Kosova upravlja Kosovska agencija za usluge vazdušne navigacije, koja pruža usluge civilnim avionima u letu iznad vazdušnog prostora Kosova u svrhu slijetanja i polijetanja sa prištinskog aerodroma, dok je visoki vazdušni prostor od 6.250 i više pod kontrolom Mađarske, dodao je zvaničnik.

    “To je zato što Kosovo još uvijek nije dostiglo kapacitet da upravlja visokim vazdušnim prostorom”, poručio je on.

  • Šumski plodovi napunili kasu Šuma RS

    Šumski plodovi napunili kasu Šuma RS

    Sakupljači gljiva, ljekovitog bilja, šumskih plodova i puževa uplatili su lani u budžet javnog preduzeća “Šume RS” pet puta više novca po osnovu nadoknade nego godinu ranije.

    Riječ je o nadoknadi koja je definisana Pravilnikom o uslovima korišćenja i načinu sakupljanja ostalih šumskih proizvoda u šumama i na šumskim zemljištima u svojini Republike Srpske. Pod ostalim šumskim proizvodima se podrazumijevaju samonikle šumske biljke, kao i proizvodi životinjskog porijekla i proizvodi nežive prirode.

    Vrijednost naknade uplaćene od strane komercijalnih sakupljača u 2021, prema podacima iz “Šuma RS”, iznosila je 100.000 KM, što je pet puta više u odnosu na godinu ranije, kada je po tom osnovu prikupljeno 20.000 KM.

    U “Šumama” za “Glas Srpske” kažu da uvođenje reda u oblast korišćenja ovih proizvoda podrazumijeva da proizvođači ostale šumske proizvode mogu koristiti, ali u skladu sa važećim zakonom.

    “Komercijalni sakupljači su prepoznali opredijeljenost da se ovo pitanje zakonski reguliše. Prinos za proizvode diktira količina, a najveći prinosi su ostvareni od sakupljanja srijemuša i plodova kleke, pa je i najviše nadoknade ostvareno od tih vrsta”, dodali su u “Šumama Srpske”.

    Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Goran Zubić istakao je da je do pozitivnih rezultata došlo jer su poštovane odredbe pravilnika, koji je komercijalnim proizvođačima olakšao proizvodnju ovog prirodnog resursa.

    “Vidimo efekte i pozitivne rezultate koji se ne ogledaju samo u toj naknadi, koja je pet puta veća, nego i u koristi komercijalnih sakupljača, jer smo pojednostavili procedure i njima omogućili da jednostavnije i na legalan način sakupljaju bilje”, rekao je Zubić. Smatra da će biti nastavljeno tim tempom, da će prihodi “Šuma RS” rasti po tom osnovu, ali i da će komercijalni prerađivači ostvarivati bolje prihode.

    “Potencijal naših šuma je dosta veliki i nije iskorišćen u potpunosti, tako da ima razloga da se na tome razvija privreda”, ističe Zubić.

    S druge strane, vlasnik firme “Smrčak” iz Zvornika Miladin Mijatović za “Glas Srpske” kaže da ovaj pravilnik ne odgovara ni proizvođačima ni državi, ali ni individualnom građaninu. On naglašava da se radi o jednom od glavnih izvora prihoda i dodatne zarade mnogih u Srpskoj, a posebno onih u seoskim naseljima.

    “Stanovnicima koji žive na selu bez ikakvih primanja, a koji mogu time da se bave, taj posao bi obezbijedio određena primanja. Država je ta koja treba da stimuliše, a ne da uzima harač. Radi se o kategorijama sa sela koje su najsiromašniji dio ovog društva”, naglasio je Mijatović.

    Sekretar u Udruženju šumarstva i prerade pri Privrednoj komori RS Lazo Šinik rekao je da se radi o malim pokazateljima koji ne mogu u većoj mjeri uticati na stabilizaciju velikog preduzeća kao što su “Šume RS”.

    “U svakom slučaju, i ove brojke su pozitivan pokazatelj”, kaže Šinik.

    Inspektorat
    U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove kažu da se dozvola za korišćenje ostalih šumskih proizvoda za komercijalne sakupljače dobija javnim konkursom. Ono što je ključno u tom postupku je uslov da su komercijalni sakupljači dužni da dostave listu angažovanih sakupljača i dokaz da je svaki od njih prošao obuku za sakupljanje. Pravilnik je definisao i pojedinačne sakupljače, odnosno lokalno stanovništvo koje sakuplja ostale šumske proizvode za potrebe svoje porodice. Oni mogu da sakupljaju te proizvode bez nadoknade ako se utvrdi da je količina manja od kilograma dnevno.

  • Pojačanje EUFOR-a pristiže u BiH

    Pojačanje EUFOR-a pristiže u BiH

    U BiH su rano jutros počela da pristižu pojačanja EUFOR-a, koju je EU najavila kao preventiuvnu mjeru radi održavanja bezbjednog okruženja.

    Kako kažu u EUFOR-u, radi se o 500 pripadnika EUFOR-ove rezerve, čime se ukupan broj pripadnika ove evropske vojne misije popeo na 1.100.

    “Pogoršanje sigurnosne situacije na međunarodnom planu ima potencijal da proširi nestabilnost na BiH. Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti za jačanje stabilnosti u BiH postavljanjem sposobnih snaga u zemlji da podrže napore vlasti BiH da održi sigurno i sigurno okruženje. Njihova misija će biti da pokažu odlučnost EU da održi stabilnost u BiH”, saopštili su oni.

    Kako ističu, ovim se pokazuje nedvosmislena posvećenost EU i EUFOR-a teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.

    Podsjećanja radi, EUFOR je raspoređen u BiH od 2004. godine, a sastoji se od ukupno 3.500 pripadnika osoblja od kojih je 600 trenutno raspoređeno u zemlji, ne računajući novopristigle snage.

    “Procjena EUFOR-a je da trenutno ne postoji prijetnja sigurnom okruženju za koje bi bila potrebna podrška EUFOR-a. Situacija se kontinuirano prati i po potrebi se mogu dovesti dodatna pojačanja”, naglasili su oni.

    Kapetan Simus Šanon, portparol EUFOR-a, “Nezavnim” rekao je da u ovom trenutku ne može komentarisati kretanje EUFRO-ovog osoblja, ali da će uskoro biti izdato saopštenje na stranici njihovih društvenih mreža.

  • Odnosi Moskve i Vašingtona pali na najniži nivo

    Odnosi Moskve i Vašingtona pali na najniži nivo

    Ruska ambasada u SAD zatražila je zvanično objašnjenje od Bijele kuće zbog izjave senatora republikanca Lindzija Grejema, koji je pozvao vladine zvaničnike da ubiju ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Grejem, koji je i član Odbora za budžet Senata, postavio je pitanje na Tviteru, da li u Rusiji postoji Brut ili “uspješniji pukovnik Štaufenberg”, misleći na rimskog političara i njemačkog oficira, koji su bili umiješani u atentat na Julija Cezara i pokušaj ubistva Adolfa Hitlera.

    – Jedini način da se ovo završi je da neko u Rusiji sredi ovog tipa. Učinili biste svojoj zemlji i svijetu – veliku uslugu – rekao je Grejem.

    Odnosi između Moskve i Vašingtona pali su na najniži nivo u istoriji zbog odluke Kremlja da započne specijalnu operaciju u Ukrajini, za koju je predsjednik Putin rekao da ima za cilj da “denacifikuje i demilitarizuje” Kijev, kao i da zaštiti stanovnike Donjecke i Luganske Narodne Republike,podsjeća Sputnjik.

    Ruska ambasada u SAD zatražila je oštru osudu kriminalnih izjava ovog Amerikanca.

    U saopštenju se ukazuje na ektremno visok nivo rusofobije i mržnje u SAD prema Rusiji, i dodaje se da je nemoguće povjerovati da bi senator zemlje koja svoje moralne vrijednosti propovijeda kao “zvijezdu vodilju” za čitavo čovječanstvo, mogao sebi priuštiti da poziva na terorizam kao način za postizanje ciljeva Vašingtona na međunarodnoj sceni.

  • Cijene naftnih derivata veće prilikom svake nabavke

    Cijene naftnih derivata veće prilikom svake nabavke

    Prosječna cijena goriva na benzinskim pumpama jutros u Banjaluci je oko 2,64 KM i viša je za dva feninga po litri.

    Ratni sukob u Ukrajini je uzrok posljednjih skokova cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, a naši naftni distributeri svaku nabavku plaćaju po višim cijenama koje se, naravno, odražavaju na krajnje potrošače.

    Zalihe domaćih naftaša su otprilike na sedmičmom nivou.

    Podsjećamo da je marža u moloprodaji i veleprodaji naftnih derivata u Republici Srpskoj ograničena.

    Iz Vlade RS apeluju na potrošače da nema potrebe za stvaranjem kućnih zaliha jer svih roba ima dovoljno na tržištu i nema naznaka da će biti nestašice.

    Ipak, Vlada RS je juče odlučila da izdvoji 15 miliona KM za interventnu nabavku određenih vrsta osnovnih živitnih namirnica i naftnih derivata.

  • Hitna sjednica PD PS BiH o krizi u Ukrajini: Poslanici iz Srpske neće prisustvovati

    Hitna sjednica PD PS BiH o krizi u Ukrajini: Poslanici iz Srpske neće prisustvovati

    Srpski poslanici iz Republike Srpske danas neće prisustvovati hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na čijem je dnevnom redu kriza u Ukrajini.

    Iz Srpskog kluba ranije su saopštili da je to odlučeno u koordinaciji sa poslaničkim klubovima SNSD-a i SDS/PDP/DNS u Predstavničkom domu parlamenta BiH.

    “Uvjereni smo da je ta sjednica zakazana da bi produbila podjele i izazivala sukobe u BiH, uvlačeći nas u raspravu o sukobima u Ukrajini”, istaknuto je u saopštenju.

    Iz Parlamentarne skupštine BiH su za danas u Sarajevu najavili hitnu sjednicu Predstavničkog doma u vezi sa krizom u Ukrajini koju je zatražilo devet poslanika iz Federacije BiH, među kojima je i predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Zvizdić.

  • Komšić: Izbore ne smiju ugroziti trenutne geopolitičke okolnosti

    Komšić: Izbore ne smiju ugroziti trenutne geopolitičke okolnosti

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić poručio je da Bosna i Hercegovina u novonastaloj geopolitičkoj situaciji, odnosno u konfrontaciji dvaju vrsta vrijednosti, demokratske i autokratske, ne može sebi dopustiti takav luksuz kao što je eksperimentisanje sa izbornim procesom.

    “Upravo izborni proces kao okosnica demokratskog poretka neke države i društva u bilo kojem slučaju ne smije biti doveden u pitanje, a što se prije svega odnosi na špekulacije o odgađanju izbora”, rekao je.

    Komšić smatra da je u ovom trenutku konfrontacije dva sistema vrijednosti neophodno prije svega osigurati kontinuitet izbornog procesa u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

    “Svako eksperimentisanje može samo prouzrokovati destabilizaciju i institucija i države. Bosna i Hercegovina iznad svega zaslužuje stabilizovanje ukupnih društvenih i političkih prilika”, mišljenja je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

    Osim toga, ističe da su u novonastalim globalnim okolnostima koje izazivaju strepnju, kontinutet izbornog procesa i integritet demokratskog poretka civilizacijska i generacijska odgovornost i minimum doprinosa stabilizaciji prilika u regionu jer se samo na taj način može biti na pravoj strani, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

  • Albanski dobrovoljci stigli u Ukrajinu

    Albanski dobrovoljci stigli u Ukrajinu

    Mamuka Mamulašvili, komandant Legije stranih dobrovoljaca u Ukrajini, kaže da su do sada dva Albanca otišla u Ukrajinu da se bore protiv Rusije.

    Mamulašvili je u intervjuu za Euronews Albania rekao da očekuje dolazak još 30-ak Albanaca, koji su se “putem kontakata sa društvenih mreža” prijavili za borbu protiv ruskog agresora.

    “Postoje dva albanska dobrovoljca koji se bore sa nama. Oni su došli da pomognu Ukrajincima da brane svoju zemlju. Došli su nakon početka sukoba. Ima prijava iz Albanije, ali još nisu stigle. Ima skoro 20-30 prijava”, izjavio je on.

    Komandant Legije stranih dobrovoljaca kaže da niko od dobrovoljaca nije plaćen, već da su tamo otišli zbog “ideala demokratije” i da “zaštite Ukrajine od ruskog genocida”.

    “Pošto su Albanci preživjeli genocid, ista stvar se dešava i ovdje. Rusi namerno ubijaju žene i djecu u velikim razmerama“, rekao je Mamulašvili.

    Ovaj borac kaže da do sada nije bilo žrtava u njihovoj grupi uprkos činjenici da su im položaje ruske snage sa helikopterima bombardovale 30 puta.

    Mamulašvili kaže da Rusija koristi balističke projektile u Ukrajini namjerno bombardujući naseljena područja. Ističe da je od svoje 14. godine bio zarobljen od ruskih snaga tokom okupacije Gruzije 2008. godine i držan je u nekoliko zatvora u Rusiji.

    Bori se u Ukrajini već osam godina otkako je Rusija anektirala Krim 2014. godine.

  • Rusija: Stigli hrvatski plaćenici, pozvan član ambasade na razgovor

    Rusija: Stigli hrvatski plaćenici, pozvan član ambasade na razgovor

    Zvanični predstavnik Ministarstva odbrane Ruske Federacije general-major Igor Konašenkov kazao je kako je u “nacionalistički bataljon na teritoriju Ukrajine iz Hrvatske stiglo 200 plaćenika”.

    “Samo prošle sedmice je oko 200 plaćenika iz Hrvatske stiglo preko Poljske i pridružilo se jednom od nacionalističkih bataljona na jugoistoku Ukrajine“, rekao je Konašenkov.

    Prema riječima zvaničnog predstavnika resora, u četvrtak je u Ministarstvo odbrane pozvan ataše za odbranu hrvatske ambasade u Moskvi, koji je, između ostalog, obaviješten da je ruska strana upoznata sa dolaskom plaćenika.

    „Vojnom atašeu je ukazano na nezakonite aktivnosti hrvatskog državljanina Denisa Šelera, koji je učestvovao u neprijateljstvima na jugoistoku Ukrajine 2015. godine, formirajući odrede hrvatskih plaćenika za slanje u Ukrajinu“, dodao je on.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 24. februara najavio invaziju na Ukrajinu pravdajući da Moskva vrši “demilitarizaciju” ove zemlje.

    On je još rekao da planovi ne uključuju okupaciju ukrajinskih teritorija.

  • Rusija danas uvodi vanredno stanje?

    Rusija danas uvodi vanredno stanje?

    Vijeće Ruske Federacije u petak bi trebalo održati vanredni sastanak što je, kako izvještava The Guardian, izazvalo niz špekulacija u Moskvi da bi u čitavoj Rusiji moglo biti uvedeno vanredno stanje koje državnim vlastima daje ogromne ovlasti, a građanima značajno ograničava slobodu kretanja i govora.

    Za petak je sazvana i Duma koja bi trebala raspravljati o prijedlogu novog zakona kojim bi se kažnjavalo “širenje dezinformacija o oružanim smagama Ruske Federacije u vojnim konfliktima”. Prekršiteljima bi prijetile zatvorske kazne u trajanju do 15 godina.

    Takav potez bio bi bez presedana u modernoj ruskoj povijesti i mogao bi uključivati masovnu mobilizaciju muške populacije, kao i zatvaranje granica, prema službenom dokumentu koji opisuje ovaj zakon, piše Guardian.

    Tatiana Stanovaja, poznata ruska politička analitičarka, napisala je na Twitteru u srijedu da bi proglašavanje vanrednog stanja bio „logičan scenario.“ „Uvođenje vanrednog stanja daće ovlasti vlastima da uvedu vojnu cenzuru i povećaju tajnost aktivnosti države i lokalnih tijela.“

    Posljednji put je vijeće održalo izvanredni sastanak 22. februara, kada je tijelo potvrdilo zahtjev Vladimira Putina za korištenje vojne sile izvan granica države, dva dana prije invazije na Ukrajinu. Vijeće je izjavilo da se službeno sastaju da rasprave paket kriznih mjera kao odgovor na zapadne sankcije.