Autor: INFO

  • Bez kvoruma za izglasavanje nepovjerenja vladi Zorana Zaeva

    Bez kvoruma za izglasavanje nepovjerenja vladi Zorana Zaeva

    Shednica Skupštine Sheverne Makedonije na kojoj se danas trebalo glasati o nepoverenju vladi premijera Zoran Zaeva prekinuta je i nastavak je neizvjestan.

    Zasjedanje je prekinuto jer nije bilo kvoruma i mogućnosti da se utvrdi dnevni red. Potpredsjednik Sobranja Fadil Zendeli je najavio da će u toku dana biti saopšteno kada će se sjednica nastaviti.

    Opoziciona VMRO-DPMNE je prethodnih dana najvljivala da su ona i druge opozicione stranke osigurale 61 glas u parlamentu za rušenje Vlade. Vladajući Socijaldemokratski savez (SDSM) premijera Zorana Zaeva poručio je, međutim, da će pokušati zadržati podršku neophodnih najmanje 62 poslanika.

    U Sobranju u četvrtak, dok su prebrojavani prisutni poslanici, pokazalo se je međutim da ih je na sednici samo 60, iako su na sjednicu stigla čak i dvojica poslanika koji su pozitivni na kovid-19, pa su u parlament došli obučeni u specijalne skafandere.

    To nije dovoljno da bi se izglasalo nepovjerenje Vladi. Salu je na samom početku sjednice napustio i predsjednik Sobranja Talat Džaferi, konstatujući da je tu, zajedno sa njim, samo 61 poslanik, kao da je i on sam protiv predloga o nepovjerenju Vladi.

    Ključni poslanik se predomislio
    Do ovakve situacije je došlo jer je poslanik Kastriot Redžepi iz albanske partije Besa prije sjednice povukao potpis sa inicijative o ostavci Vlade.

    “Jedan od glavnih razloga za to je činjenica da je za mene i Besu najvažnija evroatlantska integracija Sjeverne Makedonije”, napisao je Redžepi na svom Facebook profilu, obrazlažući zbog čega se predomislio.

    “S obzirom na politički momentum, nakon odlaganja ostavke premijera Zaeva, za dobro procesa i snažnih signala strateških partnera SAD i EU koji su mi bili dostavljeni od visokih diplomatskih predstavnika, da u decembru imamo odlične šanse da dobijemo datum za početak pregovora sa EU, odlučio sam da ne učestvujem na sjednici na kojoj se trebala doneti odluka kojom bi se doveo u pitanje ovaj vitalni nacionalni i državni cilj”, napisao je Redžepi.

    Poslije toga, predsjednik partije Besa Biljal Kasami je izrazio sumnju da poslanika Kastriota Redžepija drže negdje silom da ne bi mogao doći u Sobranje i glasati za obaranje Vlade. On je policiju prijavio nestanak poslanika.

    Lider opozicione VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski je izjavio da će čekati do ponoći, kada ističe mogućnost prema Poslovniku Sobranja, da se poslanik Redžepi pojavi i da se sjednica nastavi i glasa o nepovjerenju Vladi.

    “Ne znamo šta se fizički događa sa čovjekom, da li je negdje protiv svoje volje ili je dobrovoljno tamo. Ovo je sram za demokratiju”, rekao je Mickoski.

    Premijerovo predomišljanje
    Zoran Zaev, premijer i lider SDSM-a, još u toku kampanje prije drugog kruga lokalnih izbora, najavio je da će podnijeti ostavku ukoliko kandidat vladajuće koalicije za gradonačelnika Skoplja Petre Šilegov izgubi na izborima.

    Na kraju izbornog dana 31. oktobra, kada je već bilo jasno da dotadašnji gradonačelnik Šilegov neće ostati na toj funkciji, Zaev je na pres konferenciji izjavio da podnosi ostavku i na funkciju premijera i na funkciju lidera SDSM-a.

    Zaev: Ostajem na poziciji premijera Sjeverne Makedonije
    Međutim, u narednih nekoliko dana on nije formalno podnio ostavke, a prije nekoliko dana, nakon sednica Centralnog i Izvršnog odbora SDSM-a, Zaev je promijenio odluku.

    “Imamo odluku Centralnog odbora za odlaganje ostavki. O mojim ostavkama niti se diskutije, niti se odlučuje. Kada sam ih najavio 31 oktobra, potvrdio sam da ostajem da bi se održala većina, a ako može i da se pojača. Očekujem da se parlamentarna većina stabilizuje, naročito ona većina koja je za EU, za multietničko društvo. Te večeri sam rekao da ostajem u ovom periodu da pomognem u održavanju većine”, rekao je Zaev nakon partijskih sastanaka u utorak, 9 novembra.

    Zoran Zaev je na čelo partije došao u 2013. godini, kada je zamijenio Branka Crvenkovskog. Od 2017. godine je predsjednik makedonske Vlade.

  • Zlatko Lagumdžija: “Otvoreni Balkan” je korak ka integraciji s tržištem EU

    Zlatko Lagumdžija: “Otvoreni Balkan” je korak ka integraciji s tržištem EU

    U suprotnom će biti sve veći jaz između ekonomske razvijenosti zapadnog Balkana i Evropske unije, što će doprinijeti samo još većem odlasku ljudi s ovog prostora – tvrdi Lagumdžija

    Bivši ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija nedavno je bio jedan od učesnika Global Baku Foruma, na kojem se, između ostalog, govorilo o ključnim izazovima zapadnog Balkana te njegovoj perspektivi u Evropskoj uniji.

    U razgovoru za „Avaz“ Lagumdžija ističe da EU u ovom trenutku nema ni političke ni moralne kapacitete da integrira zapadni Balkan, ali da je baš stoga bitno posvetiti se ekonomskoj integraciji.

    Moralni kapacitet

    • Evropa u ovom trenutku nema moralni kapacitet za širenje, jer razni orbani divljaju po Evropi i oni nisu samo u Mađarskoj. Širom Evrope postoje razni orbančići, koji pokušavaju da promoviraju Evropu zidova kao kršćansko predziđe ne znam ni ja čega. I Evropa, u krajnjem slučaju, treba reći, trenutno nema ni politički kapacitet da nas primi, ali ima ekonomski. Hajmo iskoristiti taj ekonomski potencijal – smatra Lagumdžija.

    Zbog toga su, kako navodi, važne inicijative poput „Otvorenog Balkana“ i „Berlinskog procesa“.

    • Trebamo unutar „Berlinskog procesa“ i „Otvorenog Balkana“ inicirati proces ne samo integracije zapadnog Balkana između sebe nego napraviti iskorak u kojem će nam EU ponuditi petogodišnji program u kojem će zemlje zapadnog Balkana na kraju ući u zajedničko tržište i sa zemljama Evropske unije – navodi Lagumdžija.

    Botanička bašta
    Ističe kako ovaj plan treba biti realiziran kroz tri koraka, prvi bi bio stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, drugi transformacije regionalne ekonomije u zelenu, a treći je infrastrukturno ulaganje SAD i EU u države zapadnog Balkana uz pomoć evropskog i američkog kapitala i razvojnih banaka koje su pod njihovom kontrolom.

    • U suprotnom će biti sve veći jaz između ekonomske razvijenosti zapadnog Balkana i Evropske unije, što će doprinijeti samo još većem odlasku ljudi s ovog prostora – tvrdi Lagumdžija.

    Prvo ekonomija

    • Često sam imao osjećaj kad je Dejton potpisan, sa svim svojim manama, da kažem: „Pa ovaj Dejton nam nije donio ništa nego mir.“ Sjetio sam se Vilija Branta (Willy Brandt), koji je govorio: „Mir nije sve, ali bez mira ništa nije moguće.“ E, ja sad idem korak dalje i kažem: „Ekonomija nije sve, ali bez ekonomije danas ništa nije moguće.“ I idem dalje pa kažem: „Obrazovanje nije sve, ali bez obrazovanja ništa nije moguće.“ I mi se trebamo tome posvetiti u miru, a to su ekonomija i obrazovanje – smatra Lagumdžija.
  • OHR: BiH nikada nije dostavila prijevod Dejtonskog sporazuma, Hrvatska i Srbija jesu

    OHR: BiH nikada nije dostavila prijevod Dejtonskog sporazuma, Hrvatska i Srbija jesu

    Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini tvrde da Bosna i Hercegovina Francuskoj još nije dostavila prijevod Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Istaknuto je da su to učinile Hrvatska i Srbija kao potpisnice ovog sporazuma čija će uskoro biti 26. godišnjica.
    “Sporazumom o utvrđivanju teksta aneksa Općeg okvirnog sporazuma za mir na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, potpisanim u Parizu 14. decembra 1995., predviđeno je da će svaka od strana potpisnica francuskoj vladi dostaviti odgovarajuću jezičku verziju. Francuska vlada je dobila nacrt prijevoda na hrvatski jezik od Hrvatske i na srpski od tadašnje Savezne Republike Jugoslavije. Međutim, iz Bosne i Hercegovine nije dostavljen nacrt prijevoda na bosanski jezik”, podsjetili su u OHR-u.

    Poručili su da sporazum na engleskom jeziku ostaje jedina zvanična verzija, sve dok Bosna i Hercegovina ne dostavi nacrt prijevoda.


    Podsjećamo, profesor ustavnog prava i jedan od članova bosanskohercegovačke delegacije na pregovorima u Daytonu Kasim Trnka je u septembru prošle godine razgovoru za Klix.ba izjavio da je Ministarstvo vanjskih poslova Francuske bilo obavezano da koordinira na prijevodu ovog sporazuma. Tvrdi da se prijevod na srpski jezik razlikuje od prijevoda na ostala dva jezika.

  • Bil Gejts: “Potpuno sam užasnut”

    Bil Gejts: “Potpuno sam užasnut”

    Filantrop Bil Gejts rekao je kako je potreban veliki istraživački rad i desetine milijardi dolara kako bi se svet bolje pripremio za sledeću pandemiju.

    Gejts tvrdi da će ona biti mnogo opasnija od kovida 19.

    Rekao je da je “potpuno užasnut” brojem smrtnih slučajeva od koronavirusa i ekonomskom štetom nastalom zbog pandemije i da bi trebalo finansirati rad na poboljšanju cepiva, tretmana i dijagnostičkih testova koji će biti potrebni za učinkovitije suzbijanje sledeće pandemije.

    On je rekao da je nezadovoljan što nisu napravljene vakcine koje bi potpuno onemogućile zaražavanje.

    “Imamo vakcine koje nam čuvaju zdravlje, sprečile su u maloj meri transmisiju virusa. Potreban nam je novi način izrade vakcina”, napomenuo je on.

    Gejst je kritikovao i to što nema dovoljno efektivnih tretmana za kovid, dodajući kako bi deksametazon i novi antivirusni lek molnupiravir mogli da pomognu.

    Upozoravao na pandemiju još 2014.
    Gejts, koji je u emisiji TED još 2014. godine upozorio da svet nije spreman za sledeću pandemiju, kazao je kako se nada da će za pet godina napisati knjigu o tome kako to više nije slučaj.

    “Biće potrebno desetine milijardi dolara ulaganja u istraživanje i razvoj i verovatno oko milijardu godišnje za radnu skupinu za pandemiju na nivou Svetske zdravstvene organizacije”, kazao je Gejts.

    “Postoje prirodno uzrokovane epidemije i one uzrokovane bioterorizmom koje bi mogle biti čak i gore od onoga što doživljavamo danas. Razvoj medicinske nauke trebalo bi nam da prave alate. Dakle, to bi nam trebao biti prioritet. Sledeća godina je ta u kojoj ćemo morati da izdvojmo novac za te projekte”, dodao je.

  • EMA odobrila dva nova lijeka protiv korone

    EMA odobrila dva nova lijeka protiv korone

    Evropska agencija za lijekove (EMA) odobrila je danas dva nova lijeka protiv koronavirusa za ljude kojima prijeti teški oblik bolesti.

    U današnjem saopštenju evropska agencija je navela da se pokazalo da dva lijeka zasnovana na monoklonskim antitelima znatno smanjuju rizik od hospitalizacije i smrti pacijenata koji su podložni dobijanju težeg oblika kovida 19.

    Odobrila je upotrebu kombinaciju lijekova casirivimab i imdevimab, i lijeka regdanvimab.

    Agencija je navela da je bezbednosni profil lijekova povoljan i da je uprkos malom broju nuspojava dobrobit lekova veća od rizika.

    Kombinaciju lekova casirivimab i imdevimab proizvodi švajcarska farmaceutska kompanija Roš, a lijek je dobio odobrenje za hitnu upotrebu od američke Agencije za hranu i lekove (FDA) u novembru prošle godine.

    EMA je navela da oba leka i regdanvimab i kombinacija casirivimaba i imdevimaba treba da se ponudi osobama starijim od 12 godina kojima još nije potrebna podrška kiseonikom, ali koje su pod rizikom da im se pogorša kovid 19. Agencija je navela da kombinacija lijekova takođe može da se koristi preventivno. Oba leka se daju intravenozno.

    Regdanvimab proizvodi kompanija Seltrion heltker (Celltrion Healthcare) u Mađarskoj, a prethodno je dobio odobrenje u Južnoj Koreji.

    Tretmani antitelima su među malobrojnim terapijama koje mogu da ograniče najgore efekte kovida 19, i oni su jedina raspoloživa opcija za osobe sa blagim do umerenim slučajevima bolesti koje još nisu u bolnici.

    Lijekovi su laboratorijski proizvedene verzije antitela koja blokiraju virus i pomažu da se odbrani od infekcije. Tretmani pomažu pacijentu tako što obezbede koncentrisane doze jednog ili dva antitela.

  • Uvode se nove mere za nevakcinisane – na posao samo s potvrdom

    Uvode se nove mere za nevakcinisane – na posao samo s potvrdom

    Austrijska savezna država Gornja Austrija prva u Europi uvodi meru ograničenja kretanja za nevakcinisane.

    Njima je dopušteno izaći iz kuće samo kako bi otišli na posao ili po namirnice, a za to će morati da dokažu da nisu zaraženi koronavirusom.

    “Situacija je dramatična, zbog čega pokrećemo petu fazu plana savezne vlade i planiramo zatvaranje za nevakcinisane osobe od ponedjeljka, pod uslovom da od savezne vlade dobijemo potvrdu da za to postoji pravna osnova’, rekao je guverner Tomas Stelzer.

    Gornja Austrija čini značajan udeo od ionako vrlo velikog broja novozaraženih – danas je u toj saveznoj državi zabeleženo 2.778 od 11.778 slučajeva, koliko beleži Austrija, zemlja u kojoj je 63,6 posto građana u potpunosti vakcinisano.

    Austrijski ministar zdravlja Volfgang Mikštajn (Zeleni) predložio je juče da se u Gornjoj Austriji i pokrajini Salzburg uvede ova vrsta izolacije. Iz Salzburga još uvek nije stigao konkretan odgovor na vladin zahtev.

    S druge strane kritičari ove odluke upozoravaju da u većinski ruralnoj Gornjoj Austriji i dalje postoje problemi s osiguravanjem potrebnog broja vakcina.

    U Austriji je, inače, od ove nedelje na snazi pravilo po kom samo vakcinisani i preboleli mogu odlaziti u kulturne i sportske objekte, restorane, kafiće i druga javna mesta na kojima se traži kovid potvrda.

    Za one koji se ne budu pridržavali mera predviđene su novčane kazne.

    Gost koji u nekom ugostiteljskom objektu bude uhvaćen bez potvrde o vakcinaciji ili potvrde o preležanoj bolesti očekuje kazna od 300 evra, a ugostitelji mogu biti kažnjeni kaznom i do 30.000 evra.

  • Lukašenko zamolio Rusiju da pomogne

    Lukašenko zamolio Rusiju da pomogne

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko rekao je da je od ruskog Ministarstva odbrane zatražio da se uključi u dežurne patrole duž granica Bjelorusije i zajednice Bjelorusije i Rusije.

    “Juče sam primjetio da su poslali strateške bombardere u pratnji naših borbenih aviona. Stalno treba da pratimo situaciju na granici. Ne marimo za kritike. Da, to su bombarderi sposobni da nose nuklearno oružje, ali drugog izlaza nemamo”, rekao je Lukašenko.

    On je rekao da ruska i bjeloruska vojska treba da nadgledaju ovaj prsten – baltičke države, Poljska i Ukrajina, prenosi Televizija Belta.

    “To je ono oko čega smo se Rusi i mi dogovorili. Ne možemo se šaliti s tim. Situacija je tamo ozbiljna. Ključno je da se zanemaruju dogovori. Ne znamo šta oni žele”, rekao je Lukašenko.

  • Šolc: Lukašenko koristi migrante kao pritisak na EU

    Šolc: Lukašenko koristi migrante kao pritisak na EU

    Njemački ministar finansija i najizgledniji kandidat za kancelara Olaf Šolc izjavio je danas da se snažno treba usprotiviti pokušajima bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da koristi migrante kao pritisak na EU.

    On je ocijenio da se Lukašenko nehumano poigrava sa ljudima.

    Njemačka mora da pruži podršku članicama EU ugroženim krizom i osigura da migranti zaglavljeni na poljsko-beloruskoj granici dobiju humanitarnu pomoć, rekao je Šolc.

    EU optužuje Bjelorusiju da ohrabruje migrante da dođu na njenu teritoriju a onda ih gura preko poljske granice kao reakcija na sankcije Minsku, navodi Rojters.

  • Brnabić: Članstvo Prištine u Unesku bilo bi katastrofalno

    Brnabić: Članstvo Prištine u Unesku bilo bi katastrofalno

    Srbija se zalaže za jasnu depolitizaciju Uneska i smatra da bi prihvatanje članstva Prištine u ovu organizaciju bilo katastrofalno, rekla je premijer Srbije Ana Brnabić u Parizu.

    Komentarišući polemiku tokom debate Generalne konferencije Uneska o učlanjenju Prištine u ovu organizaciju, Brnabićeva je istakla da bi učlanjenje Prištine u Unesko bio ogroman presedan i povuklo mnoga druga pitanja globalnih razmjera koja Unesku nisu potrebna.

    Brnabićeva, koja će sutra učestvovati na zasjedanju Generalne konferencije Uneska i obilježavanju 75. godišnjice ove organizacije, rekla je da će se na tom zasjedanju baviti pitanjem Kosova i Metohije i srpske kulturne i istorijske zaostavštine, crkava i manastira koji su pod zaštitom Uneska.

    Govoreći o obilježavanju Dana primirja u Prvom svjetskom ratu, Brnabićeva je naglasila da se osjeća ponosno što pripada srpskom narodu, koji je u tom ratu pokazao svu humanost, hrabrost, odvažnost, junaštvo.

    Brnabićeva će danas, prvog dana posjete Parizu, učestvovati na Pariskom forumu za mir, koji je ove godine organizovan o temi globalnog upravljanja u jeku pandemije i pripremama za globalno upravljanje nakon pandemije.

    Pariski mirovni forum, koji je danas počeo, trajaće do 13. novembra.

    Forum za mir je 2018. godine pokrenuo predsjednik Francuske Emanuel Makron s ciljem promovisanja multilateralizma i ovo je četvrta godina zaredom da se održava.

  • Koncesioni ugovor za auto-put Banjaluka-Prijedor biće objavljen kada dozvoli kineska kompanija

    Koncesioni ugovor za auto-put Banjaluka-Prijedor biće objavljen kada dozvoli kineska kompanija

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas da će Vlada objaviti koncesioni ugovor za izgradnju auto-puta Banjaluka-Prijedor kada dozvoli kineska kompanija Šandong haj spid.

    • Oni to u ovom momentu ne dozvoljavaju. Potpisali smo koncesioni ugovor od 30 godina – rekao je Višković.

    On je rekao da Kina nije tražila garancije za realizaciju projekta gradnje auto-puta Banjaluka-Prijedor.