VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cvijanović: Opozicija nema želju da rješava problem, već bi ih gurnuli u stranu

    Cvijanović: Opozicija nema želju da rješava problem, već bi ih gurnuli u stranu

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da opozicija u Srpskoj nema želju da rješava probleme već bi najradije probleme gurnuli u stranu, da se njima bavi neka buduća generacija.

    “Ja mislim suprotno – mi smo ta generacija koja treba stvari dovesti u red. Mi smo generacija političara koja treba da napravi bolju budućnost za one koje dolaze, i u Srpskoj i u FBiH, i to možemo uraditi na fer osnovama, a ne da zatovorimo jedno ili oba oka i gurnemo stvari pod tepih”, rekla je Cvijanovićeva za sinoć RTRS.

    Ona je istakla da nije riječ o tome da oni koji su izabrani neće da nešto urade nego je riječ o ustavnoj postavci i činjenici da je Srpska svaki put prevarena.

    Cvijanovićeva je navela da prepušta građanima da zaključuju o tome zašto u Srpskoj nema tog jedinstva, kao što ga ima kod Bošnjaka o svakom pitanju koje oni smatraju bitnim, dodajući da ona ima svoje zaključke o tome, koje je mnogo godina gradila i da to nije nikakva refleksna priča.

    “Zašto Bakir Izetbegović hvali nepostojanje jedinstva /u Srpskoj/ i sa svim svojim raznim satelitima nastoji da ga razbije? Mislim da naše jedinstvo treba biti jedinstvo oko onog što su važna nacionalna pitanja i to ne znači da smo izgibili oštricu jedni prema drugima u našim dnevno-političkim pitanjima”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da partije na vlasti i opozicija misle različito, ističući da ne treba biti bilo kakve razlike u onom što je osnovni postulat i matrica na kojoj treba da se očuvaju nadležnosti Srpske.

    Cvijanovićeva je rekla i da je u Narodnoj skupštini kada se donosilo bilo šta što je važno za Srpsku, opozicija namjerno nastojala isprovocirati onog koji je predlagač, da bi imali razloga da napuste sjednicu.

    “To je vaš način rada, svako bira za sebe, ali i dalje mislim da je zadatak nas koji smo danas u politici da riješimo stvari i ne ostavljamo probleme našoj djeci. Tu mislim na sve nas u BiH jer nemam problem da razumijem da je ovo višenacionalna zajednica”, rekla je Cvijanovićeva.

    Kada je riječ o opoziciji, ona je podsjetila da su govorili, kada se išlo referendum o Danu Republike, “to je vaša politička tema”.

    “Pa što nije i vaša politička tema da sačuvate 9. januar, datum koji ne vrijeđa nikoga?”, upitala je Cvijanovićeva i dodala da opozicija spočitava baljenje tim temama jer oni ne smiju da se bave njima.

    Ona je istakla da bi stav Republike Srpske bio mnogo jači da postoji jedinstvo o tim pitanjima, što iz opozicije znaju, kao i oni koji ne žele dobro Srpskoj, te je ocijenila da Narodna skupština mjesto na kojem treba razgovarati i o potencijalnom poblemu i o onom što je dobro, te da su svi dobrodošli da u tome učestvuju.

    Kada je riječ o BiH, Cvijanovićeva smatra da bi ova zemlja bila uspješno društvo uz korištenje svih kapaciteta i uz dobru koordinaciju da nema “tjeranja u centralizaciju”, te da je suštinski problem u FBiH, ali se loptica loptica nastoji prebaciti na teren Republike Srpske.

    Predsjednik Srpske smatra da se BiH zaputila stranputicom zbog “privatizacija”, odnosno svojatanja onog što je zajedničko, a to dolazi iz političkog Sarajeva i vodi u topljenje nadležnosti Republike Srpske, pa se stvari moraju dovesti u red.

    Ona je podsjetila da tri godine nakon izbora u FBiH niko nije uspostavio vlast, da su ostali otvoreni mnogi dogovori na relaciji kantoni – entitet i da u tom entitetu još postoje situacije “dvije škole pod jednim krovom”, dok u Srpskoj, na koju je pomosna, imaju mješovita odjeljenja, Bošnjaci i Hrvati imaju nacionalnu grupu predmeta.

    “Bruka je i sramota što su tamo razdvojili djecu u dvije smjene u dvije škole pod jednim krovom”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da u FBiH postoje kantonalni ustavi koji nisu prilagođeni odlukama Ustavnog suda i nikom ništa, dok se u Republici Srpskoj sve ukida i otima se zemljište.

    Ona je napomenula i da sankcije traže samo Bošnjaci jer ne mogu izaći na kraj sa stvarnim problemima koje ima BiH, ako problem prepoznaje i to što Bošnjaci nisu kadri da sa drugim pregovaraju u duhu nečega što je multietnička demokratija.

  • Nova fiskalizacija u Srpskoj: Bez „lova u mutnom“, na računu ubuduće svi detalji

    Nova fiskalizacija u Srpskoj: Bez „lova u mutnom“, na računu ubuduće svi detalji

    Kupili ste proizvode „na akciji“, odnosno platili cijenu sa popustom, ali na vašem fiskalnom računu to se neće vidjeti. Kad taj račun stigne u Poresku upravu, na njemu nisu vidljivi ni artikli koje ste kupili. I to je samo jedan od mnogobrojnih problema uočenih u postojećem i već zastarjelom modelu fiskalizacije u Republici Srpskoj.
    U trenutku kad je uspostavljena, fiskalizacija je bila prilično napredan sistem koji je dao dobre rezultate, ali od tada je, napominju u Ministarstvu finansija Srpske, prošlo 14 godina tokom kojih je tehnologija nezaustavljivo napredovala. Upravo zbog toga se i krenulo sa uvođenjem novog sistema, jer se u ovom starom postojeće „rupe“ više ne mogu zakrpiti.

    „Brojne su zloupotrebe postojećeg sistema. U kontrolama nailazimo na duple softvere u kasama, pa dobijete fiskalni račun koji izgleda kao legalan, ali on nije evidentiran u Poreskoj upravi i uopšte ne uđe u dnevni izvještaj koji se upravi šalje. Taj sistem je baziran na GPS-u, odnosno komunikaciji između Poreske uprave i obveznika i više se ne može nadograditi. Tako, na kraju dana, sve zavisi od samog obveznika i toga kakav će izvještaj o ukupnom prometu poslati poreznicima“, objasnila je nedavno Slobodanka Popović, pomoćnik ministra finansija.

    Imajući u vidu da je to „hvatanje krivina“ uzelo maha, jasno je, kažu u resoru finansija, da nam je novi sistem neophodan, jer je suština fiskalizacije upravo kontrola prometa, a samim tim i kontrola sive zone.

    Izbjegavanje sive zone i suzbijanje nelojalne konkurencije najvažniji su zadaci novog sistema, smatra Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta RS. Ako neko propada na tržištu jer uredno plaća svoje obaveze, onda je to negativna spirala ekonomske trke, napominje on.

    „Postojeći sistem pratio sam od početka i on jeste dao efekte i svakako nije bio propast. Ipak, ako je on sada zastario i ako je do te mjere deformisan da ne može obezbijediti pouzdane informacije, a istovremeno omogućava poresku evaziju, onda ga treba mijenjati. Uostalom, rade to i druge zemlje, a neke su to uradile mnogo prije nas“, kaže Krajišnik.

    Napominje da je u novom sistemu najvažnije dobro izvagati sve procedure, kako on ne bi ostavio ni najmanju mogućnost za izbjegavanje plaćanja poreza, kao i da će nam iskustva Hrvatske i Srbije koje su uvele sličan model fiskalizacije sigurno biti od pomoći.

    „Ono što je vrlo važno je da je država preuzela na sebe da snosi troškove nove fiskalizacije. Kada je postojeći sistem uspostavljen, imali ste zakonsku obavezu da nabavite kasu i morali ste je kupiti, niko vas nije pitao kako. Ovo je mnogo korektniji način, jer država nalaže da se nešto mora, a onda preuzima troškove. U novom modelu, fokus je na softvreskom, a ne na hardverskom elementu, dakle, ne morate imati posebnu kasu, specijalni štampač i slično“, objašnjava Krajišnik.

    Pomoću modela koji će omogućiti da fiskalni računi sa QR kodom u realnom vremenu stignu do Poreske uprave, svakako ćemo imati veće prihode, ali je i tu bitna percpecija, odnosno kako ćemo uplanirati troškove, napominje Krajišnik.

    U svakom slučaju, model koji će biti koordinisan iz jednog centra i koji će država urediti ovako kako je naumila, znači mnogo bolju kontrolu i efikasnost, smatra predsjednik Fiskalnog savjeta Srpske.

  • Boračka populacija i političari podijeljeni oko posebne sjednice

    Boračka populacija i političari podijeljeni oko posebne sjednice

    Da li je potrebna posebna sjednica Narodne skupštine RS posvećena statusu i pravima boraca Vojske Republike Srpske ili je riječ o populističkim zahtjevima opozicije i dijela boračke populacije?

    Poslanik SDS Davor Šešić, koji je nedavno ispred ove stranke uputio inicijativu u NSRS za održavanje posebne sjednice posvećene statusu boraca, tvrdi da je tako nešto potrebno jer su boračke kategorije danas na ivici egzistencije.

    Kolegijum NSRS je prekjuče podržao održavanje posebne sjednice, ali je nepoznato da li će ona i kada biti održana. Pozivajući se na Poslovnik, iz NSRS su naveli da Kolegijum ne može da inicira održavanje sjednice, već da ona može da se održi nakon „što se ispuni poslovnička mogućnost“.

    Presipanje iz šupljeg u prazno
    Šešić je ovu odluku Kolegijuma nazvao „presipanjem iz šupljeg u prazno“, navodeći da vlast nema iskrenu želju da se sjednica uopšte održi.

    Šef Kluba poslanika SNSD u NSRS, Igor Žunić, rekao je da je Kolegijum ostavio mogućnost da bude održana posebna sjednica o pravima boraca ukoliko budu ispunjeni uslovi koji su propisani Poslovnikom o radu. On je zahtjev SDS nazvao populističkim, navodeći da su nedavno u skupštinskoj raspravi o borcima prisustvovala samo tri njihova poslanika.

    U međuvremenu je predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović razgovarao s predstavnicima pojedinih udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, a nakon sastanka je saopšteno da su se „složili da nije potrebna posebna sjednica na kojoj bi se razgovaralo o njihovim pravima“.

    S ovim se, međutim, ne slaže predsjednik Predsjedništva BORS, Aleksandar Savanović, koji kaže za Srpskainfo da je jeste potrebna sjednica NSRS na kojoj bi se govorilo o problemima boračke populacije.

    – Nama jeste potrebna sjednica na kojoj ćemo raspraviti o stanju boračke populacije svih ovih godina. Treba iznalaziti rješenja koja su moguća da bi boračka populacija imala bolji status. Više ljudi više zna i zbog toga je NSRS idealno mjesto da se razgovara o ovoj temi i dođe do konkretnih zaključaka – kaže Savanović.

    Borački dodatak
    Dodaje da je Vlada RS pokazala spremnost da usvoji određene zahtjeve BORS kojim bi se poboljšao status boraca, ali da ima još dosta toga što treba promijeniti.

    Savanović ističe da bi svi borci koji se nalaze na biroima za zapošljavanje trebali da dobiju borački dodatak. Isto tako, kako navodi on, svim borcima koji su napunili 65 godina, bez obzira što nigdje nisu radili, trebalo bi dati minimalnu penziju.

    Savanović kaže da treba raditi i na tome da se povećaju primanja porodica poginulih i RVI, kao i da se zaposle djeca poginulih boraca, kojih ima oko 1.100.

    Predsjednik Stranke socijalne sigurnosti srpskih boraca, Aco Prelić, takođe smatra da je posebna sjednica NSRS neophodna.

    – Ukoliko aktuelna vlast ima namjeru da rješava nagomilane boračka pitanja, onda sjednica treba da se održi, ali na toj sjednici ne mogu učestvovati i davati smjernice udruženja koja gledaju svoj lični interes i koji se istinski ne bore za boračku populaciju – upozorava Prelić.

    Ističe da bi se na sjednici trebao usvojiti novi zakon o pravima boraca kojim bi se poboljšao njihov status.

    Prelić najavljuje da će se borci politički angažovati na sljedećim izborima “i u svoje ruke preuzeti dio vlasti koja im pripada”.

  • Gutereš: Ključni temeperaturni cilj na “aparatima za održavanje života”

    Gutereš: Ključni temeperaturni cilj na “aparatima za održavanje života”

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je danas da se ključni temperaturni cilj u pregovorima o klimi „nalazi na aparatu za održavanje života“, ali da se i dalje nada da će svjetske vlade pojačati svoja obećanja o smanjenju emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.

    Gutereš je u intervjuu za AP rekao da pregovori koji bi trebalo da se okončaju sutra u Glazgovu u Škotskoj, veoma vjerovatno neće donijeti obećanja o smanjenju upotrebe ugljenika, za koje je rekao da su potrebna da se planeta ne bi zagrijala iznad praga od 1,5 stepeni.

    Ipak, generalni sekretar UN nije želio da kaže u kom trenutku misli da bi taj cilj morao da bude napušten.

    Kada ste na ivici ponora, nije važno razmišljati predaleko u budućnost, rekao je on.

    – Ono što je važno jeste da razgovarate šta će biti vaš prvi korak. Jer ako je vaš prvi korak pogrešan, nećete imati priliku da… napravite drugi ili treći – istakao je Gutereš.

    On je rekao da se pregovori u Glazgovu održavaju u ključnom trenutku i da se na njima mora postići više od obezbjeđivanja slabog sporazuma koji zemlje učesnice pristaju da podrže.

    – Najgora stvar bi bila postići sporazum po svaku cijenu uz minimalni zajednički imenilac koji ne bi odgovorio na ogromne izazove sa kojima se suočavamo – rekao je Gutereš.

  • CIK sam digitalizuje izborni proces

    CIK sam digitalizuje izborni proces

    Iako ne postoji odluka parlamenta BiH, Centralna izborna komisija BiH usvojila je zaključak o izradi projektne dokumentacije za elektronsku identifikaciju birača i slanje rezultata izbora sa biračkog mjesta u Centralnu izbornu komisiju BiH, međutim zbog nedostatka novca i vremena gotovo je sigurno da taj proces neće zaživjeti na sljedećim izborima.

    “Treba nam vrijeme za javnu nabavku i već smo zakasnili. Sve i da izradimo projektnu dokumentaciju u decembru – realizacija zavisi od sredstava, a ako se pojavi i donator javnu nabavku opreme treba završiti u februaru kako bi se sprovele obuke. Samo pod tim uslovima to može biti realna opcija. Radi se o značajnim sredstvima i nisam siguran da će bilo ko od donatora u ovako kratkom vremenu ulaziti u rizik”, rekla je Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

    Ono što je zanimljivo jeste da su gotovo svi članovi CIK-a na juče održanoj sjednici istakli da za elektronsku identifikaciju birača i elektronsko slanje podataka sa biračkog mjesta u CIK nije potrebna izmjena Izbornog zakona BiH. Za razliku od CIK-a, pojedini zvaničnici tvrde da to nije moguće pa je Snježana Novaković Bursać, šef Kluba poslanika SNSD-a u parlamentu BiH, nedavno za “Nezavisne” rekla da je Izborni zakon u dijelu identifikacije birača jasan i da je bez izmjena Izbornog zakona BiH nemoguće bilo šta mijenjati.

    “Član 5.12, stav 3, kaže da predsjednik ili član biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave. Dalje, stav 4. kaže da je važeća lična isprava sa fotografijom lična karta, pasoš ili vozačka dozvola i više je nego jasno da bez izmjene Izbornog zakona drugačija identifikacija nije moguća”, rekla je tada Novaković Bursaćeva.

    Ipak, iako nema odluke nijedne zvanične institucije BiH, CIK ne odustaje od projekta digitalizacije izbornog procesa jer, kako su istakli, to je neophodno Bosni i Hercegovini gdje se već punih 11 godina ništa nije promijenilo kada je riječ o izborima i modernizaciji procesa. Takođe, istakli su i da je parlament BiH potpuno inertan po tom pitanju, apelujući na one “kojima su puna usta” digitalizacije i elektronskog glasanja da nešto učine.

    “Nemamo nikakav input od države u kom smjeru treba da se kreće unapređenje procesa kroz uvođenje novih tehnologija. Bez obzira na to, nismo stali sa svojim aktivnostima i tražimo moduse kako bismo bilo koji segment pokušali unaprijediti. S IDDEEA smo identifikovali gdje bismo mogli raditi”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, dodajući da će se CIK obratiti ponovo parlamentu BiH i upoznati ih s aktivnostima CIK-a u vezi sa projektom elektronske identifikacije birača i transmisije podataka.

    Članovi Centralne izborne komisije BiH juče su istakli i da javnost, pa i političari koji stalno pričaju o elektronskom glasanju obično ne razumiju taj proces i ne znaju koliki je to posao i koliko vremena treba za njega.

    “Priča se o uvođenju nove tehnologije i elektronskom glasanju iako rijetko ko ima predstavu koliko to košta. Neki pričaju o tome vrlo glasno, a država je CIK dovela do toga da nema 2.000 KM da štampa privremene biračke spiskove. Na sve to, čujemo funkcionere kako treba uvesti elektronsko glasanje za koje trebaju desetine miliona KM”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.

  • Dužničko ropstvo na putu svile

    Dužničko ropstvo na putu svile

    Još tokom ljeta su se stručnjaci bavili time koliko pandemija virusa korona mijenja pozicije ključnih igrača u trgovini i otvara nove opcije uvoza i transporta za određene vrste robe. Smatraju da turska trgovina i industrija bilježe svoje vrhunce uporedo s višestrukim skokom cijene transporta robe iz Kine.

    Cijene su i dalje vrlo nestabilne, rastu, a teret, na kraju, snose potrošači. Zbog toga trgovci uveliko odustaju od brojnih proizvoda čiji bi ih transport natjerao da cijene višestruko podignu.

    BLIŽE JE BOLJE: Ako se uzme da je brodski transport, kao najpovoljnija transportna opcija iz Kine, s tranzitnim vremenom od oko 45 dana u redovnim okolnostima, mjesecima unazad nestabilan izbor, zbog rasta cijena i situacije s transportnom opremom, uvoznici zemalja regiona bi se sve više mogli okretati Turskoj.

    Međutim, za Gorana Popovića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, transport nije faktor koji može naglo promijeniti globalne tokove trgovine, niti može iz igre izbaciti velike igrače.

    “Cijene transporta će se stabilizovati za nekoliko mjeseci. Pri tom, nisu cijene svih vrsta robe primarno vezane za transportne troškove”, govori.

    Pojašnjava da na jeftiniju robu, koja ima i nisku dodatnu vrijednost, transport ima veliki uticaj, dok na robu viših faza prerade i visokih dodatnih vrijednosti ima minoran uticaj. Međutim, upozorava na to da će cijene robe i usluga, poslije svega, ostati na višem nivou, što znači gubitak za potrošače.

    “Turska profitira od novonastale situacije, riječ je o regionalnoj sili, ali potencijalna proizvodnja ove ekonomije je manja od Kine”, kaže Popović.

    Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA, navodi da trenutno vlada princip “nabavljaj robu što je moguće bliže”.

    “Da se ne zavisi od dalekih destinacija, jer svjetski transport poskupljuje, a te nove okolnosti pružaju šansu zemljama da se specijaliziraju za proizvodnju nečeg i plasiraju na bliža tržišta”, govori Hadžiahmetovićeva i napominje da je to šansa i za BiH.

    “Treba da se ponudimo i privučemo strane investitore. Prestrojavanje je napravilo neke nove tokove i za bh. transportni sistem i trgovinu.

    Pojačana je saradnja s Turskom, što je sada sasvim logično u ovim okolnostima”, pojašnjava.

    Kako nam kaže Jasmin Halebić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici, prema podacima o trgovinskoj razmjeni za 2021. godinu, uvoz iz Turske u BiH za prvih osam mjeseci je iznosio 770 miliona, a iz Kine milijardu KM.

    “Što se tiče izvoza iz BiH prema tim zemljama, u Tursku je izvezeno robe i usluga u vrijednosti od 210 miliona KM, dok je u Kinu izvezen samo 21 milion KM”, naglašava Halebić.

    Podsjeća na to da BiH s Turskom od 2019. godine ima ugovor o slobodnoj trgovini s ciljem liberalizacije i olakšavanja trgovine robom i uslugama.

    “Iz toga slijedi da su institucionalni preduslovi za jačanje i unapređenje trgovinskih odnosa na strani Turske”, konstatuje Halebić.

    Pojašnjava da je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene, koji podrazumijeva zbirno i uvoz i izvoz, gotovo isti, s Turskom je to 980 miliona, a s Kinom 1.060 miliona KM.

    Međutim, najveći trgovinski partner BiH nije nijedna od ove dvije zemlje, podaci jasno pokazuju da je to Evropska unija.

    “U prvih osam mjeseci ove godine ukupni izvoz BiH je iznosio 8,7 milijardi KM, od čega u EU oko 6,5 milijardi, a 60 posto ukupnog uvoza u BiH je bilo iz Evropske unije”, dodaje.

    Ističe da je, zasad, najveći pojedinačni trgovinski partner naše zemlje Njemačka, te da je oporavak ekonomija EU za BiH zaista važan. Međutim, s obzirom na to da je EU, navodi, snažno povezana s Turskom i Kinom, eventualni poremećaji u transportu i lancima snabdijevanja mogu uticati i na BiH.

    “Ako se troškovi transporta značajno povećaju, to može biti uvod u pokretanje domaće proizvodnje”, napominje Halebić.

    Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevske škole nauke i tehnologije, navodi da je BiH nekonkurentna i neproduktivna.

    “Turska je već sada jedan od naših većih partnera sa stanovišta uvoza, ali nažalost ne i sa stanovišta izvoza, što opet nije do Turske, jer je pitanje možemo li zadovoljiti njihove standarde”, govori Domljan.

    Međutim, kako kaže, BiH izvozi u zemlje OECD-a, klub bogatih zemalja, posebno u Njemačku i Italiju, pa je velika vjerovatnoća da možemo zadovoljiti potrebe i standarde turskog tržišta.

    “Treba raditi na povećanju izvoza iz BiH u Tursku, jer je ona za BiH bolji izbor od Kine, prije svega zbog geografske blizine, a to igra veliku ulogu u vanjskoj trgovini”, napominje.

    Ne treba zanemariti ni, smatra on, dugogodišnju vezu koju BiH ima s Turskom, za razliku od Kine, s kojom veze tek treba da se uspostave. “Kulturološki je situacija puno drugačija, dakle mnogo se bolje okretati Turskoj nego Kini”, rekao je.

    Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže da su se domaći izvoznici vrlo brzo adaptirali na novu realnost geopolitičkih odnosa.

    “Vjerovatno je da će kineski uticaj jačati u regionu i posljedično u Bosni i Hercegovini. U ovom trenutku Kina je bitna kao uvoznik, posebno sada kada imamo problema u globalnim lancima snabdijevanja”, govori Čavalić.

    Tursku, s druge strane, dodaje on, treba posmatrati kao dobrog investitora u BiH, ali i kao otvoreno tržište koje se može ubuduće iskoristiti za plasman domaćih proizvoda.

    “Ono što povezuje ove dvije zemlje spram BiH jeste neiskorištenost njihovih potencijala od naše zemlje. BiH može koristiti Tursku kao pogodno izvozno tržište i dobrog, dokazanog investitora. Mali je broj investicija, ali visokog kvaliteta”, govori i dodaje da Kina treba da se koristi kao zemlja uvoznik.

    Zašto Turska više investira u neke zemlje regiona nego u BiH, pojašnjava Hajrudin Somun, novinar i diplomata.

    “Više investira u Srbiju, recimo, nego u BiH, a ovdje više izražava osjećaje i simpatije. Međutim, u BiH investicije ne mogu ni doći dok je stanje u zemlji politički nesigurno, jer svi žele biti sigurni da će iz svojih investicija izvući dobit”, govori Somun.

    SNOVI O EU: Vrijednost kineskih projekata u BiH iznosi 1,93 milijarde eura. No, već dugo Evropska unija izražava zabrinutost da je kineski model investiranja, koji ne podrazumijeva da se zemlje u koje se ulaže obavežu na borbu protiv korupcije ili ograničenja slobode medija, u suprotnosti sa ciljevima Brisela u regionu. Parlamentarci EU već su u nekoliko navrata upozoravali na to da se kineski projekti u zemljama zapadnog Balkana kose s evropskim pravilima.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je rekla i da je zapadni Balkan dio Evrope, a ne stanica na novom putu svile.

    “Kina koristi svaku priliku da ulaže, a to BiH odgovara jer se moramo razvijati. To se možda ne uklapa u neke standarde Evropske unije, ali ona ih je napravila za svoje potrebe”, govori profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja.

    Smatra da Kina čak može pomoći BiH na putu ka EU, jer će se uz prihvatanje kineskih investicija samo dodatno razvijati.

    Evropski zvaničnici i posmatrači sve glasnije upozoravaju na to da krediti i ulaganja mogu donijeti velike problem i glavobolje, jer zemlje regiona mogu biti uvučene u mrežu zajmova za koje nema realističnog izgleda da se ekonomski isplate, što bi uvećalo njihovo dužničko opterećenje i kineski ekonomski i politički uticaj na njih. Međutim, kineske kompanije popunjavaju rupe u ekonomskom razvoju ovih osiromašenih zemalja, u kojima snovi o pridruživanju Evropskoj uniji postaju sve teže ostvarivi.

    Moguć porast zaduženja

    Bivša direktorica MMF-a Kristin Lagard upozorila je na to da bi partnerstva s Kinom mogla dovesti do problematičnog porasta zaduženja zemalja čiji je javni dug već visok, a među kojima je i BiH.

  • Šampion vakcine Španija pošteđena četvrtog talasa korone u Evropi

    Šampion vakcine Španija pošteđena četvrtog talasa korone u Evropi

    S najvećom stopom vakcinisanih među velikim evropskim zemljama, Španija je pošteđena novog vala zaraze koronom, koji je zahvatio veći dio kontinenta. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je zemlja i dalje podložna virusu.

    Zemlja koja je na početku pandemije bila među najteže pogođenima, trenutno ima jednu od najnižih stopa zaraze u Evropi – 63 slučaja zaraze na sto hiljada ljudi u posljednjih 14 dana, piše AFP.

    U Velikoj Britaniji je stopa 12 puta veća, u Njemačkoj i Poljskoj šest puta.

    Oko 79 posto cjelokupne populacije Španije je potpuno vakcinisano, u poređenju sa 67 posto u Britaniji i Njemačkoj.

    Dok je stopa vakcinacije samo nekoliko procenata viša od one u Francuskoj i Italiji, Španija ima mnogo veći procenat rizičnih skupina koji su imunizirani.

    Preko 99 posto starijih od 70 godina potpuno je vakcinisano u Španiji.

    Španski premijer Pedro Sanchez rekao je u srijedu da je evolucija pandemije u Španiji bila “pozitivna”.

    “Imamo više nego dovoljno razloga da se osjećamo ponosnima onim što smo postigli”, dodao je.

    Blaža klima u Španiji također je pomogla u sprečavanju širenja virusa jer se ljudi okupljaju na otvorenom umjesto u zatvorenom prostorijama.

    Ipak stručnjaci upozoravaju na dolazak hladnijeg vremena i činjenica da zaštita koju pružaju vakcine protiv covida s vremenom slabi i rizik koji predstavlja nove varijante znači da će procenat infekcije vjerovatno rasti.

  • Transakcije povezane s kriptovalutama u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu dozvoljene

    Transakcije povezane s kriptovalutama u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu dozvoljene

    Tržište kriptovaluta i poslovanje njima u Bosni i Hercegovini ne samo da još uvijek nije baš najjasnije, nego banke u našoj zemlji na žele da prime novac koji korisnici kripto mjenjačnica žele da povuku na svoj račun.

    Kazali su nam ovo pojedini građani koji su pokušali to da urade, a mi smo pitali banke da li je to istina i zbog čega je takva situacija.

    Iz UniCredit Banke kazali su nam kako su dužni da svoje aktivnosti obavljaju u skladu sa zakonskom regulativom pa se tako i nalozi inozemnog platnog prometa procesiraju u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju u kojem jedan od članova Zakona definiše izvozno tržište.

    “Prema tom članu zakona, Devizno tržište čine svi poslovi kupovine i prodaje deviza i strane gotovine u Bosni i Hercegovini koji se vrše unutar bankarskog sistema BiH i koji se vrše neposredno između banaka i rezidenata, odnosno banaka i nerezidenata, zatim između banaka te između banaka i rezidenata koji obavljaju mjenjačke poslove”, kazali su nam iz UniCredit Banke.

    Pojasnili su i kako je ovim zakonom propisana zabrana kupovine i prodaje deviza i strane gotovine izvan deviznog tržišta.

    “U našem deviznom sistemu, u smislu Zakona o deviznom poslovanju, za plaćanja se mogu koristiti samo devize i strana gotovina, u okviru bankarskog sektora. Također, s aspekta Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Banka je dužna izvršiti identifikaciju transakcija i odbiti transakciju koju ne može identifikovati u skladu s pozitivnim zakonskim propisima”, pojasnili su iz UniCredit Banke.

    Da se trgovanje kriptovalutama smatra neregulisanom materijom u našoj zemlji, s obzirom na to da nije zakonski definisano, kazali su nam i iz Raiffeisen Banke.

    “Banka zbog mjera predostrožnosti ne odobrava transakcije povezane s kriptovalutama dok zakoni u BiH ne regulišu ovo pitanje”, kazali su iz Raiffeisen Banke.

  • U Austriji neizbježan lockdown za nevakcinisane i one koji nisu prebolovali koronu

    U Austriji neizbježan lockdown za nevakcinisane i one koji nisu prebolovali koronu

    Austrijanci su nekoliko dana udaljeni od prvog zatvaranja za sve koji nisu u potpunosti vakcinisani, nakon što je zabilježen rekordan broj novozaraženih koronavirusom širom zemlje.

    Pokrajina Gornja Austrija od ponedjeljka će uvesti ograničenja ako dobije zeleno svjetlo od savezne vlade. Salzburg također planira nove mjere, piše BBC.

    Kancelar Alexander Schallenberg rekao je da je nacionalna blokada za nevakcinisane “vjerovatno neizbježna”.

    “Dvije trećine ljudi ne bi trebalo da pati jer su drugi oklijevali”, rekao je.

    Gornja Austrija, koja graniči s Njemačkom i Češkom i ima 1,5 miliona stanovnika, ima najviši nivo zaraze u zemlji i najnižu stopu vakcinacije.

    Na nacionalnom nivou, u posljednja 24 sata zabilježeno je rekordnih 11.975 zaraženih, a austrijska komisija za koronavirus upozorila je na prijetnju koja se “mora shvatiti ozbiljno”.

    Austrija je nevakcinisanim građanima već zabranila odlazak u restorane, kina, žičare i frizerske salone, ali će za njih stvari u Gornjoj Austriji postati još teže.

    Pokrajina uvodi izolaciju za nevakcinisane.

    Kancelarka kaže da to znači da ljudi koji nisu vakcinisani neće moći da napuste kuću, osim ako to nije iz suštinskih razloga kao što su odlazak na posao, kupovina hrane ili vježbanje.

    Kritičari kažu da će blokadu biti vrlo teško provesti.

    Ako brojevi nastave da rastu, vlasti kažu da bi mjere za nevakcinisane mogle biti uvedene u drugim područjima. Krajnje desničarska opoziciona Slobodarska partija vodi kampanju na platformi vakcinalnog skepticizma, što je poruka koja je našla naklonost mnogih Austrijanaca.

    Sedmodnevna stopa incidencije u Austriji mnogo je veća nego u susjednoj Njemačkoj, gdje je ministar zdravlja Jens Spahn nedavno upozorio na “pandemiju nevakcinisanih”.

    Njemačka je u četvrtak prvi put zabilježila više od 50.000 zaraženih dnevno. Stopa vakcinacije u Njemačkoj od 67,3 posto veća je nego u Austriji, ali ne mnogo.

    Nevakcinisanim osobama će od ponedjeljka biti zabranjen pristup restoranima, hotelima, kinima i pozorištima u pokrajini Brandenburg, po “2G” pravilu koje ograničava pristup osobama koje su vakcinisane ili su se oporavile od korone.

  • “Milanović je kao pijanica u birtiji, sreća što nema atomsku bombu”

    “Milanović je kao pijanica u birtiji, sreća što nema atomsku bombu”

    Jedan švajcarski list objavio je članak o hrvatskom predsedniku Zoranu Milanoviću, u kom ga je opisao kao provokatora, uz naslov “Srećom nema atomsku bombu”.

    “Milanović je svojevremeno bio socijaldemokrata, a kao premijer vodio je Hrvatsku u EU. Sada šef države usvaja populistički ton, udvara se ratnim zločincima i vređa bosanske muslimane”, piše list Tags-Ajncajger (TA) u članku.

    “Trenutno se predsednik Milanović svađa s ministrom obrane o tome ko je glavni u vojsci. Međusobno se vređaju kao dva pijanca u balkanskoj birtiji. Predsednik je ministra nazvao gaulajterom, dakle nacistom, a ministar je predsedniku poručio da je psihijatrijski slučaj”, piše TA.

    Švacarski list članak o Milanoviću završava citiranjem zagrebačkog psihijatra Hermana Vukušića koji je analizirao predsjednikovu ličnost i zaključio da je “sreća što nema atomsku bombu”.