VRBAS Media

Autor: INFO

  • Srbija pozvana na Bajdenov Samit za demokratiju

    Srbija pozvana na Bajdenov Samit za demokratiju

    Premijer Srbije Ana Brnabić izjavila je da poziv Srbiji da učestvuje na Samitu za demokratiju američkog predsjednika Džozefa Bajdena 9. i 10. decembra dobra vijest ali da nema razloga za euforiju.Brnabićeva je navela da će, prema onome šta zna, na skupu onlajn učestvovati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.Ona je za RTS rekla da je to još jedan primjer koji govori o licemerju i besmislu kritika u zemlji i onih iz regiona na račun Srbije.

    Brnabićeva na obilježavanju 75 godišnjina od osnivanja Uneska u Parizu istakla da je srpska baština na Kosovu i Metohiji od nemjerljivog značaja, ne samo za nacionalni identitet Srbije, već i kao dio dragocjene evropske i svjetske baštine.

    – Srbija je ponosna na nasleđe Uneska i nastaviće da insistira na zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine kroz listu ugrožene svetske baštine – rekla je Brnabićeva.

    Premijer Srbije sastala se ranije danas u Parizu sa generalnom direktorkom Uneska Odri Azule, koja je ukazala na riješenost Vlade Srbije da se više angažuje u upravljanju tom međunarodnom organizacijom.

  • Dodik o Milanovićevoj izjavi, pa poručio da je vrijeme za pomirenje Srba i Hrvata

    Dodik o Milanovićevoj izjavi, pa poručio da je vrijeme za pomirenje Srba i Hrvata

    Rata neće biti, leba imamo da jedemo. A i sada je vrijeme kestenja.

    Rekao je ovo za hrvatsku televiziju RTL srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, komentarišući nedavnu izjavu hrvatskog predsjednika, Zorana Milanovića.

    Milanović je rekao da “u BiH nemaju leba da jedu i da mogu samo da se gađaju kestenjem”.

    Dodik je ponovio da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, već građanin Šmit.

    Govoreći o američkim sankcijama i odgovarajući na pitanje da li korupcije ima u njegovom neposrednom okruženju, Dodik je rekao:

    – Moja porodica i ja živimo u skladu sa zakonom. A korupcije ima svuda, pa i ovdje, ali ne onako kako oni pričaju.

    Dodik smatra da je hrvatski predsjednik dobro upućen u dešavanja u BiH i da je nedavni sastanak sa njim u Zagrebu bio koristan.

    Na izjavu hrvatskog premijera, Andreja Plenkovića, da su Dodik i Milanović “frendovi”, Dodik je uzvratio:

    – Kada gledam odavde, vidim da oni (Plenković i Milanović) nisu veliki frendovi na političkom planu. Spreman sam da razgovaram i sa Plenkovićem. Ne bih ga negativno konotirao kao što je on mene.

    Na konstataciju novinarke da ga ni Aleksandar Vučić ne podržava u najnovijim političkim potezima, Dodik je uzvratio pitanjem “Je li vam on to rekao?”.

    – Ja ga to nisam ni pitao. Ovo je naš bazični politički potez – rekao je član Predsjedništva BiH.

    Komentarišući dešavanja u Beogradu u vezi sa muralom Ratku Mladiću, Dodik je poručio da treba prestati od Srba očekivati da kvalifikuju Mladića onako kako to neko želi.

    – Sudovi su tu rekli šta su rekli – kaže Dodik.

    On je naglasio da se u Srebrenici desio težak zločin, negirajući da je promijenio raniji stav da tamo nije bilo genocida.

    -To vi pitate zbog sudskog procesa, je li? Zar djelujem kao da sam promijenio stav? U Srebrenici je isforsirano samo nekoliko dana u njoj, a u čitavom periodu je gotovo identičan broj stradalih Bošnjaka i Srba – izjavio je Dodik.

    Nije direktno odgovorio na pitanje da li je spreman da dođe u Vukovar, ali je poručio da treba poštovati sve žrtve.

    – Treba učiniti sve da između Srba i Hrvata dođe do pomirenja. Mi smo u dodiru, ali ne živimo u istoj državi, ne može niko nikom naštetiti. Sve što smo loše mogli da uradimo jedni drugima, uradili smo. Sada je vrijeme za dobro – zaključio je Dodik.

  • Koliko mogu da pomognu Turska, Srbija i Hrvatska: Rješenja krize u BiH nema bez dogovra domaćih lidera

    Koliko mogu da pomognu Turska, Srbija i Hrvatska: Rješenja krize u BiH nema bez dogovra domaćih lidera

    Srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, prije nekoliko dana je boravio kod predsjednika Turske, Redžepa Tajipa Erdogana, kako bi ga upoznao sa situacijom u Bosni i Hercegovini, te zamolio za razumijevanje u pogledu političkih odnosa.

    Neposredno prije toga Dodik je na istu temu razgovarao i s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Interesi
    Govoreći u kontekstu sastanaka Dodika i Erdogana, koji su intenzivirani u posljednih nekoliko godina, Srđan Perišić, profesor međunarodnih odnosa, kaže da u ranijem periodu nije bilo moguće da neki srpski političar iz BiH, odnosno Republike Srpske, turskom državniku objašnjava poziciju Republike Srpske u nekoj aktuelnoj situaciji u BiH, a da se to u posljednje vrijeme promijenilo.

    – Sada je to moguće jer Turska drugačije posmatra odnose u BiH, ali i na međunarodnoj sceni. To ide u prilog Republici Srpskoj. Inicijativa da Turska, Srbija i Hrvatska učestvuju u unutarpolitičkom dijalogu u BiH je odbačena od strane Bakira Izetbegovića, a Erdogan je i te kako bio zainteresovan za to. On se, naravno, ponaša sa stanovišta turskih interesa. Milorad Dodik je to prepoznao i sada vidimo da angažman Turske u BiH odgovara Republici Srpskoj – kaže Perišić.

    Srđan Perišić
    U tom smjeru Perišić objašnjava za Srpskainfo kako se politika Turske promijenila u posljednjih pet godina, što se odrazilo i na BiH.

    – Turska od 2016. godine mijenja spoljnu politiku i pravi distancu u odnosu na NATO, EU, SAD i njihovu politiku. Taj odnos Turske prema Zapadu se odrazio na Balkan i BiH tako što je Turska počela posmatrati odnose na ovim prostorima na uravnoteženiji način. Tako zvaničnici Turske nisu kao nekada izjavljivali u Banjaluci da je Bosna Turska; izbacili su to iz svoje retorike. S druge strane, imamo zagrljaj političara iz Sarajeva sa NATO savezom i drugim silama prema kojima je Turska napravila distancu – ocjenjuje Perišić.

    Prebacivanje odgovornosti
    Mijenjanje te retorike i odnosa prema Bosni i Hercegovini, samim tim i Republici Srpskoj, ostavilo je prostora Miloradu Dodiku da o namjerama Srpske i situaciji na političkoj sceni BiH razgovara van granica BiH. Politička analitičarka Ivana Marić smatra da bi razgovori o takvim pitanjima trebali da se vode unutar same BiH. Ona kaže da domaći političari u BiH stalno prebacuju odgovornost i lopticu na druge, umjesto da unutrašnjim razgovorima riješe situaciju u BiH.

    – Zato smo uostalom i sa takvim iščekivanjem čekali i Eskobara i predstavnike Evropske unije, jer konstantno prebacujemo lopticu na nekog drugog ko će da nam riješi krizu. A jedini koji treba da odlučuju o BiH su ljudi koje smo mi izabrali na izborima – izjavila je Marićeva za Srpskainfo.

    Ona je dodala da sada političari pokušavaju da uvuku Tursku, Srbiju i Hrvatsku u rješavanje problema u BiH.

    – To pokazuje njihove slabosti i to koliko žele da podijele odgovornost. Vidimo i promjenu Dodika, koji se dodvorava svima njima i koliko želi da sa svima okolo podijeli tu odgovornost koju je on povukao, jer nije uradio ništa od onoga što je rekao da će uraditi. Sve je ovo zamagljivanje očiju javnosti da ne vidi koliko je Dodik podlegao uticaju međunarodne zajednice, i to ne samo zapadnih sila već i Srbije i Rusije. Vidimo da on gubi podršku i Vučića i Rusije, s kojima je pretjerao, pa pokušavaju da ga vrate u neke dozvoljene okvire – smatra Marićeva.

    Istorijski faktori
    Politikolog Velizar Antić kaže za Srpskainfo kako sama činjenica da u BiH žive Srbi i Hrvati upućuje na to da su Srbija i Hrvatska zainteresovane za stanje u BiH.

    – I ne samo da će biti zainteresovane za stanje u zemlji, već će preko Srba i Hrvata u BiH uticati i na odluke koje se donose u ovoj zemlji. Ova činjenica je potpuno prirodna i, na kraju, ona je na određeni način uvrštena i u sam Ustav BiH, jer su prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma potpise na njega stavljali predsjednici Srbije i Hrvatske – kaže Antić.

    Što se tiče Turske, Antić kaže da je tu situacija malo drugačija.

    – U BiH nemamo etničke Turke kojima bi ova zemlja bila zaštitnica, ali imamo istorijske i “realpolitičke” faktore, koji govore da je i Turska značajna država, koja ima uticaja na dešavanja u BiH. Prije svega, imamo činjenicu da su Bošnjaci u vjerskom smislu muslimani i da su islam primili upravo zahvaljujući Osmanskom carstvu, a s druge strane imamo i činjenicu da je Turska značajna regionalna sila, koja ima interese i na Balkanu, što oni i ne kriju i otvoreno zastupaju u spoljnoj politici. Iz ove dvije činjenice proizlazi i zainteresovanost i uticaj Turske na prilike u BiH – navodi Antić.

    On smatra da je potpuno jasno da sve ove tri zemlje imaju svoje interese i uticaj na dešavanja u BiH.

    – S te strane bilo bi dobro da svi oni budu uključeni u naredne razgovore kako bismo izašli iz trenutne krize. Međutim, ključno je naglasiti da je za prekid krize i nalaženje kompromisa od presudnog značaja dogovor naših političkih predstavnika i političkih elita. Niko sa strane nam neće donijeti rješenja na tacni dok se mi sami unutar države ne dogovorimo – ističe Antić.

    Podsjeća da svi dogovori moraju biti u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom i da je to polazna osnova za sve dalje razgovore.

  • Amerikanci uneli pometnju: “Sprema se invazija”; Slutnja geopolitičke krize ruši tržišta?

    Amerikanci uneli pometnju: “Sprema se invazija”; Slutnja geopolitičke krize ruši tržišta?

    Na evropskim berzama se u petak ujutro trgovalo oprezno.

    Razlog je što ulagači nisu voljni dodatno da rizikuju, s obzirom na to da su cene akcija ove nedelje porasle, premda raste zabrinutost zbog visoke inflacije.

    “Inflacija je očigledno rizik koji treba pratiti. Međutim, cene akcija mogle bi oštro da padnu samo ako se pokaže da je Fed sasvim pogrešio u procenama o inflaciji i ako bude nateran da rapidno poveća kamatne stope. A to zasad nije izgledno”, kaže Norihiro Fujito, strateg u kompaniji Micubiši UFJ Morgan Stenli Sekjuritiz za Rojters

    I slutnja geopolitičke krize ruši finansijska tržišta. Stanje u petak ujutru sugeriše da takva kriza ne preti.

    Međutim, Blumberg je u četvrtak objavio tekst sa potpuno drugačijom slikom tvrdeći da su SAD proteklih dana uzbunile saveznike u EU zbog preteće ruske invazije na Ukrajinu. Američki izvori navode da je Moskva prema ukrajinskoj granici pokrenula vojne kapacitete što predstavlja pretnju u napregnutoj situaciji zbog migrantske krize na beloruskoj granici i problema sa snabdevanjem Evrope energijom, primarno gasom.

    U Moskvi je nekoliko dana proveo Vilijam Brns, direktor CIA-e, gde je telefonski razgovarao i sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Šturi američki izvori su tvrdili da je Brns otišao kako bi poručio Rusiji da ne pokreće vojnu avanturu na istoku Ukrajine.

    Moskva je poručila da je premeštanje snaga u okviru granica unutrašnje pitanje te odbacila bilo kakve agresivne namere, istovremeno optužujući SAD za provokacije jer šalje borbene brodove u Crno more tik do ruske obale.

    Ta informacija je uticala na ruska finansijska tržišta pa je rublja pala za 0,5 odsto u odnosu na dolar, a obveznice denominirane u rubljama su porasle pa je suverena, desetogodišnja, dosegla prinos od 8,07 odsto. Reakcije nema na globalnom nivou jer je Rusija relativno nevažan činilac, prenosi Jutarnji list. Osim kad je reč o žitu, gasu i nafti. Izvoz žita je ograničila pa je to podiglo cene na svetskim tržištima, ali nije pomoglo padu cena u Rusiji.

    Putin uživa u situacijama poput sadašnje, kada Belorusija izaziva migrantsku krizu na granici sa Poljskom i Litvanijom, a Rusija sve to potpiruje što je gotovo nemoguće dokazati, prenosi Jutarnji. Ukrajina zbog toga šalje 8.500 vojnika na granicu sa Belorusijom što joj otvara još jedno bojno polje pa se otvara prostor pobunjenicima iz Donbasa da ostvare neki vojni uspeh.

    Iz te pozicije treba gledati sadašnju situaciju, ruske poteze i američka upozorenja Evropi. Svaka strana nastoji da maksimizira interese. A EU je toliko nesložna pa se i dalje ne zna šta je njen interes – sada postoji telefon koji je Kisindžer hteo da zove da sazna šta Evropa misli, ali onaj ko bi odgovorio ne bi znao odgovoriti. Ko će Portugal, kad ulazi u predizbornu kampanju koja bi mogla otežati iskorišćavanje sredstava iz Fonda za oporavak, naterati da se pomnije bavi situacijom na istoku Evrope? Lisabon više brine stanje u Mozambiku. Tako razmišljaju (bivše) kolonijalne sile, prenosi Jutarnji.

    Ultimativni kriterijum u ovoj priči svakako može biti Kijev. Serhij Šaptala, načelnik Glavnog štaba ukrajinske vojske, 6. novembra objavljuje da ne primećuju gomilanje ruskih trupa uz ukrajinsku granicu i da je stanje pod kontrolom.

    Poznata analitička tvrtka Džejns (Janes) 8. novembra objavljuje da trupe stižu. Serhij Nikiforov, portparol ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, istog dana otkriva da vlada o tome nema nikakvih informacija.

    Postoji važna varijabla koja razjašnjava. Ukrajina je kupila turske bespilotne letelice Bajraktar koje su odigrale presudnu ulogu u prošlogodišnjem ratu Azerbejdžana i Jermenije i pomogle Bakuu da pobedi.

    Moskva je zbog toga zabrinuta jer se vojna ravnoteža u pobunjenim krajevima Ukrajine naginje u korist Kijeva. Zato joj dobro dođe gužva u Belorusiji. Ukrajina ne želi da joj se iko meša jer je uverena da će vojnim pritiskom možda naterati Rusiju na pregovore sa slabije pozicije pa već koristi barjaktare. Jer, u Kijevu su svesni da Moskva ne može da krene u vojnu operaciju protiv Ukrajine, ali se priprema odbrana u slučaju da regularne snage potisnu pobunjenike.

    SAD, kao i u slučaju Kine imaju problem sa procenom moguće ruske reakcije.

    Državni sekretar Entoni Blinken priznaje da im nisu jasne ruske namere kad je reč o Ukrajini. Iako američki i ruski vojni vrh redovno komunicira, krajem septembra su u Helsinkiju razgovarali načelnici oružanih snaga, američki Mark Mili i ruski Valerij Gerasimov.

    Postoji i tumačenje da SAD iskorišćavaju situaciju kako bi odložile odobrenje za puštanje u rad gasovoda Severni tok 2 kojem se protive američki saveznici u istočnoj Evropi i Ukrajina. Ne i Belorusija jer sluša Moskvu. Rusija, u tom tumačenju, nastoji da postigne suprotno, što brže puštanje u rad gasoovoda ispod Baltika.

    I još jedna važna varijabla. Ekonomska situacija u Rusiji se ne poboljšava. Cena prehrambenih proizvoda se u oktobru popela na rekordni nivo na kom nije bila od jula 2011. godine. Porast je 3 odsto u odnosu na septembar, a 12 odsto na godišnjem nivou, voće, povrće i jaja za 25 odsto. Izgledi su loši, Centralna banka Rusije najavljuje da će cene hrane rasti i početkom sledeće godine. To je vrlo ozbiljna pretnja u okolnostima kad inflacija i dalje raste – u oktobru se na godišnjem nivou popela na 8,1 odsto – a plate je ne prate jer ekonomski rast pada: u julu se procenjivalo da će biti 4,7 odsto, a u rujnu 3,4 septembru. To je utabana staza prema stagflaciji, prenosi Jutarnji.

    Konačno, Putin je kancelarki Angeli Merkel u četvrtak poručio da pojačane aktivnosti SAD i nekih NATO članica u Crnom moru izazivaju nestabilnost. A dok su NATO brodovi onde, Moskva neće u bilo kakvu avanturu.

    Iako niko ne očekuje rat već koriste priče o zveckanju oružjem kako bi ostvarili interese, u takvim situacijama uvek postoji pretnja da stvari izmaknu kontroli. Atentat na nadvojvodu u Sarajevu nije bio razlog, ali je otvorio povode za rat. Koji je počeo na Balkanu, ali ne zbog Balkana.

  • Banjaluka pamti Dostojevskog

    Banjaluka pamti Dostojevskog

    “Ne treba gledati u fizičku ljepotu  već spoznati tajnu našeg bića, jer duhovna ljepota je ta koja spašava svijet”, poručio je Siniša Vidović, što je svojevrsna poruka iz Banjaluke večeras, gdje je u organizaciji gradskog odbora Ujedninjene Srpske Banja Luka, u prostorijama hotela “Vidović”,  održano književno veče pod nazivom “O Dostojevskom kroz vrijeme” povodom 200 godina od rođenja Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Tom prilikom, prisutnima se obratio domaćin i organizator Siniša Vidović, a o Dostojevskom su govorili književnik Zoran Kostić, Enea Hotić, profesor srpskog jezika i Biljana Ilić, profesor ruskog jezika i književnosti.


    “Dostojevski je puno prije današnjeg doba smatrao da je budućnost slavena sloboda koja dolazi iz slavenskog zajedništva, pod okriljem Rusije. Slavensko zajedništvo se u Zapadu gubi i stapa sa drugim kulturama, nešto čemu mnoge slavenske zemlje sad svjedoče, stopivši se u razne unije i alijanse sa Zapadom”, izjavio je ovom prilikom Zoran Kostić.

  • Šeranić: Ovo je sada ‘epidemija nevakcinisanih’

    Šeranić: Ovo je sada ‘epidemija nevakcinisanih’

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je danas u Banjaluci da trudnice i dojilje treba da se vakcinišu protiv virusa korona i da studije jasno govore da je vakcinacija ovih kategorija bezbjedna.

    Prilikom posjete zdravstvenoj ustanovi specijalizovanoj za medicinski potpomognutu oplodnju “Mediko es”, Šeranić je naveo da i ginekolozi preporučuju vakcinaciju i da treba skinuti sintagmu da se u trudnoći ne vakciniše.

    “Dojiljama se, takođe, preporučuje da se vakcinišu. Na početku same pandemije je bilo različitih mišljenja, ali sada imamo studije koje jasno govore da je vakcinacija trudnica bezbjedna i potrebna”, rekao je Šeranić novinarima.

    Šeranić je podsjetio da je posljednjih mjeseci širom svijeta, a nažalost i u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, bilo nekoliko slučajeva porodilja oboljelih od kovida sa smrtnim ishodom.

    “Ovo je sada ‘epidemija nevakcinisanih’. Ta lica završavaju u našim zdravstvenim ustanova sa težim kliničkim slikama i njihovo liječenje je znatno duže. Desi se da i vakcinisana lica završe u bolnici, ali proces njihovog oporavka je daleko brži”, istakao je Šeranić.

    Govoreći o radu “Mediko esa” povodom Evropske nedjelje borbe protiv steriliteta, Šeranić je naglasio da ova klinika ostvaruje odlične rezultate, te da je Republika Srpska posljednjih godina dosta napredovala u ovom segmentu.

    “Tu mislim i na legislativni okvir. Poznato je da je prvi put donesen zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji što je dalo okvir i ukazalo na pravac kojim treba da se ide. Na bazi tog zakona Vlada je donijela strategiju unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja koje ima svoje segmente koji se tiču ove problematike”, podsjetio je Šeranić.

    Iskorak je, tvrdi Šeranić, načinio i Fond zdravstvenog osiguranja, koji finansira tri pokušaja vantjelesne oplodnje, te lokalne zajednice, koje takođe pomažu parovima koji žele potomstvo, a bore se sa sterilitetom.

    Šeranić je istakao da Fond godišnje finansira od 620 do 630 pokušaja vantjelesne oplodnje.

    “Raste broj potvrđenih kliničkih trudnoća, koje su vezane za ovu kliniku, a koji dostiže do 50 odsto, što govori da je svaki drugi pokušaj uspješan. To je sjajan rezultat”, naveo je Šeranić.

    Medicinski direktor “Mediko esa” Vesna Čulić podsjetila je da se ova zdravstvena ustanova prvenstveno bavi liječenjem steriliteta i da je u sistemu zdravstva Republike Srpske ovo vodeća ustanova u liječenju neplodnosti.

    “Otkako sarađujemo sa Fondom zdravstva možemo se pohvaliti da imamo više od 1.600 beba, te da vodimo računa o svim metodama koje pomažu da dođemo do rezultata”, rekla je Čulićeva.

  • Džonson i Džonson se cijepa na dva dijela

    Džonson i Džonson se cijepa na dva dijela

    Američki konglomerat Džonson end Džonson (J&J) saopštio je danas da planira da se podijeli na dvije kompanije.

    Pri tome će svoj sektor namijenjen opštoj zdravstevnoj potrošnji građana, kao što je prodaja flastera i pudera za bebe, odvojiti od svoje velike farmaceutske jedinice.

    Kompanija namjerava da završi planirano razdvajanje u roku od 18 do 24 mjeseca, prenosi Rojters.

    Akcije “J&J” su na ovu vijest reagovale skokom od četiri odsto na trgovanju prije zvaničnog otvaranja Njujorške berze.

    Agencija AP prenosi da će preduzeće koje prodaje lijekove na recept i medicinske uređaje zadržati ime “Džonson end Džonson”.

    “Nakon sveobuhvatne analize, upravni odbor i menadžerski tim smatraju da je planirano razdvajanje poslovanja najbolji način za jačanje naših napora u pružanju usluga pacijentima, potrošačima i zdravstvenim radnicima, za otvaranje novih mogućnosi našem globalnom timu, za rast prfitabilnosti i, što je najvažnije, za poboljšanje zdravstvene zaštite ljudi širom svijeta”, naveo je izvršni direktor Aleks Gorski u saopštenju.

    Rojters ističe da se ovim potezom “J&J” pridružio trendu drugih multinacionalnih kompanija koje su odlučile da cijepanjem na više preduzeća sa specijalizovanom djelatnošću pojednostave svoju strukturu, prenosi b92.

    U tom konteksu britanska agencija napominje da je ranije danas i japanska korporacija Tošiba najavila planove o cijepanju na tri kompanije, dok je Dženeral Elektrik u srijedu saopštio da će se podijeliti na tri firme kako bi smanjio dug.

  • Za sanaciju i ublažavanje štetnih posljedica korone odobreno 71.474.795 KM

    Za sanaciju i ublažavanje štetnih posljedica korone odobreno 71.474.795 KM

    BANJALUKA – U periodu januar-jun 2021. godine za sanaciju i ublažavanje štetnih posljedica korona virusa Upravni odbor Kompenzacionog fonda je zaključcima odobrio sredstva u ukupnom iznosu od 71.474.795,55 KM, saopštila je danas Vlada RS.

    U saopštenju se navodi da su odobreni sljedeći iznosi:

    Zdravstvo 50.547.909,64 KM
    Privreda 4.207.455,67 KM
    Poljoprivreda 8.200.000 KM
    Zavod za zapošljavanje 6.000.000 KM,
    Turistički vaučeri 1.943.104,82 KM
    Dezinfekcija škola 576.325,42 KM.

    “Kada se uzmu u obzir i isplate za sanaciju i ublažavanje štetnih posljedica korona virusa iz 2020. godine, ukupno isplaćena sredstva zaključno sa 30.06.2021. godine iznose 241.263.396,49 KM (Kompenzacioni fond – 122.718.789,61 KM i Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske – 118.544.606,88 KM)”, pojasnili su u saopštenju.

    Kako je navedeno u saopštenju, Upravni odbor Kompenzacionog fonda Republike Srpske usvojio je na današnjoj sjednici Izvještaj o radu Kompenzacionog fonda Republike Srpske za period januar-jun 2021. godine. U skladu sa Statutom Kompenzacionog fonda Republike Srpske Izvještaj će biti podnesen Vladi Republike Srpske kao osnivaču Kompenzacionog fonda Republike Srpske.

    “Upravni odbor Kompenzacionog fonda Republike Srpske usvojio je Prijedlog uredbe o postupku dodjele sredstava privrednim subjektima u oblasti prevoza lica u drumskom saobraćaju za saniranje finansijskog gubitka zbog posljedica pandemije virusa korona, koji će biti upućen Vladi Republike Srpske na usvajanje”, navodi se u saopštenju.

    Ovom uredbom, kako se navodi u saopštenju, uređuju se uslovi, isprave za dokazivanje ispunjenosti uslova, kao i druga pitanja od značaja za postupak dodjele sredstava privrednim subjektima koji obavljaju djelatnost javnog prevoza lica u drumskom saobraćaju i pružanja usluga autobuskih stanica za saniranje finansijskog gubitka zbog posljedica pandemije virusa korona.

    “Cilj donošenja ove uredbe je pružanje finansijske podrške, u periodu od 1. maja do 31. jula 2021. godine, za održavanje likvidnosti privrednih subjekata koji imaju finansijski gubitak zbog posljedica pandemije virusa korona”, precizira se u saopštenju.

    Postupak dodjele sredstava sprovodiće Ministarstvo saobraćaja i veza.

    “Privrednom subjektu uplatiće se porezi i doprinosi na platu za svakog zaposlenog radnika prijavljenog na puno radno vrijeme ili preduzetniku koji nije obveznik doprinosa na osnovu radnog odnosa ili korisnik prava na penziju, u skladu sa propisima kojima je uređena oblast doprinosa i poreza na dohodak za period od 1. maja do 31. jula 2021. godine. Sredstva se dodjeljuju privrednom subjektu čija je pretežna, odnosno osnovna djelatnost: gradski i prigradski kopneni prevoz putnika, ostali kopneni prevoz putnika d. n., uslužne djelatnosti u kopnenom saobraćaju te ostale pomoćne djelatnosti u prevozu”, pojasnili su u saopštenju.

    Kako se navodi u Informaciji, procjena je da su za saniranje finansijskog gubitka, za ovaj sektor, za period od maja do jula 2021. godine potrebna sredstva u iznosu do 1.200.000,00 KM.

    “Napominjemo da je do sada za ovaj sektor, za period od marta 2020. godine do aprila 2021. godine pružena finansijska pomoć u iznosu od oko 6,5 miliona KM”, navodi se u saopštenju.
    Odobreno 500.000 KM za “Aerodrome Republike Srpske”
    Upravni odbor Kompenzacionog fonda Republike Srpske se upoznao sa Informacijom o zahtjevu Preduzeća za usluge u vazdušnom saobraćaju “Aerodromi Republike Srpske” a.d., za saniranje posljedica izazvanih smanjenjem obima saobraćaja na Aerodromu Banjaluka, a koje je uzrokovano pandemijom virusa korona. Odobrava se isplata sredstava u ukupnom iznosu od 500.000,00 KM za pomoć “Aerodromima Republike Srpske”.

    Upravni odbor Kompenzacionog fonda se upoznao sa Informacijom o molbi privrednog društva “OBUĆA” d.o.o. Zvornik za pomoć u rješavanju problema uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19. Upravni odbor Kompenzacionog fonda konstatuje da je privredno društvo „OBUĆA“ d.o.o. Zvornik pretpjelo štetne posljedice pandemije virusom korona, što se odrazilo na kašnjenje u plaćanju osnovnih obaveza društva i s tim u vezi nemogućnost realizacije ugovorenih poslova. Odobrava se isplata sredstava privrednom društvu „OBUĆA“ d.o.o. Zvornik u ukupnom iznosu od 80.000,00 KM za pomoć radi saniranja posljedica pandemije virusa korona.

    Upravni odbor Kompenzacionog fonda se upoznao sa Informacijom o molbi privrednog društva “Samatini” d.o.o. Milići za dodjelu finansijskih sredstava za saniranje negativnog uticaja pandemije virusa COVID-19.

    Upravni odbor Kompenzacionog fonda konstatuje da je privredno društvo “Samatini” d.o.o. Milići pretpjelo štetne posljedice pandemije virusom korona, što se odrazilo na značajno smanjenje poslovnih prihoda i s tim u vezi nemogućnost obezbjeđenja obrtnih sredstava za obavljanje proizvodnog procesa. Odobrava se isplata sredstava privrednom društvu „Samatini“ d.o.o. Milići u ukupnom iznosu od 80.000,00 KM za pomoć radi saniranja posljedica pandemije virusa korona.

    Upravni odbor Kompenzacionog fonda Republike Srpske se upoznao sa Informacijama o pisanim izjavama sa zahtjevom poslovnih subjekata koji su u skladu sa Uredbom sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Uredbe sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica nastalih usljed bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 ostvaruju pravo na isplatu sredstava za mjesece mart, april i maj 2020. godine iz sredstava Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske i sredstava Kompenzacionog fonda. Odobrava se isplata sredstava po osnovu ispostavljenih rješenja Poreske uprave u iznosu od 5.260,87 KM u svrhu finansijske pomoći za saniranje posljedica izazvanih virusom korona (SARS-CoV-2) a koji su naknadno odobreni na osnovu izvršnih rješenja drugostepenog organa.

  • EU traži rješenje za BiH zasnovano na dijalogu

    EU traži rješenje za BiH zasnovano na dijalogu

    Savjet ministara spoljnih poslova EU na sastanku 15. novembra u Briselu raspravljaće o situaciji na zapadnom Balkanu, a među prioritetima će biti situacija u BiH, saznaje Tanjug u Briselu.

    Radni dokument pripremljen za ministre EU, u koji je Tanjug imao uvid, konstatuje da se politička situacija u BiH “naglo pogoršala”, a da su državne institucije sada “efektivno blokirane”.

    “Neprihvatljiva, huškačka retorika koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet, jedinstvo i suverenitet zemlje doprinijela je povećanju tenzija na terenu”, navodi se u tekstu radnog dokumenta Savjeta EU.

    Očekuje se da će minsitri EU i ovoga puta pozvati bh. lidere da se umjesto međusobnih prepirki konstruktivno angažuju na napretku u vezi sa 14 ključnih prioriteta koje je Evropska komisija dala kao mišeljenje povodom zahtjeva za kandidatski status BiH.

    Izvori Tanjuga u Briselu navode da su pojedni zemlje, na čelu s Holandijom, izrazile posebnu zabrinutost zbog posljednjih dešvanja u BiH.

    Iako je Njemačka zaprijetila mogućim finansijskim sankcijam protiv “entiteta i pojedinaca koji dovode u pitanje integritet BiH”, na očekuje se da se o tome postigne konsenzus na nivou EU 27.

    U Briselu pred ministarsku raspravu o BiH konstatuju da EU ima značajno prisustvo u BiH i da bi trebalo da “iskoristi sve alate koji su joj na raspolaganju za očuvanje stabilnosti u BiH”.

    Prije svega hitno je potrebno stvoriti odgovarajući prostor za rješenje zasnovano na dijalogu kako bi BiH napredovala na svom evropskom putu.

    “Angažman institucija EU na visokom nivou i podrška država članica su od ključnog značaja u ovom pogledu”, navodi se u dokumetu o kojem će ministri EU raspravljati u ponedjeljak u Briselu.

    Poziva se i na nastavak bliske koordinacije i saradnja s međunarodnim partnerima, posebno SAD, kroz “zajedničke posjete na visokom nivou, izjave i demarše”.

    Posebno se naglašava uloga NATO i produžetak operacije EUFOR Altea kao važnog faktora za očuvanju sigurnosti i stabilnosti u BiH.

  • SZO: Neuhranjenost bi mogla odnijeti živote više od milion djece

    SZO: Neuhranjenost bi mogla odnijeti živote više od milion djece

    Očekuje se da će oko 3,2 miliona djece u Avganistanu patiti od akutne neuhranjenosti do kraja ove godine, a oko milion njih je u opasnosti od umiranja zbog pada spoljne temperature, izjavila je danas portparolka Svjetske zdravstvene organizacije.

    Mnoge humanitarne agencije su upozorile na glad u Avganistanu, jer se suša poklopila sa posrtanjem ekonomije koje je uslijedilo nakon povlačenja zapadne finansijske podrške otkako su talibani preuzeli vlasti u avgustu, prenosi agencija Rojters.

    Zdravstveni sektor je posebno pogođen, a mnogi zdravstveni radnici odlaze zbog neisplaćenih plata.

    “Ovo je teška bitka u trenutku kada glad obuzima zemlju. Svijet ne smije i ne može priuštiti da okrene leđa Avganistanu”, izjavila je Margaret Haris, portparolka SZO obraćajući se novinarima iz Kabula.

    Noćne temperature, prema njenim riječima, padaju ispod nula stepeni Celzijusovih, a očekuje se da će sve niže temperature učiniti da stariji i mladi budu podložniji drugim bolestima.

    Haris je navela da su bolnička odjeljenja već puna male djece, uključujući i jednu sedmomjesečnu bebu.

    Broj slučajeva morbila u zemlji raste, a podaci SZO pokazuju da je do sada prijavljeno 24.000 kliničkih slučajeva.

    “Za neuhranjenu djecu, boginje su smrtna kazna. Vidjećemo još mnogo smrtnih slučajeva ako se brzo ne pokrenemo”, poručila je Haris.