Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske već dva mjeseca kiseonikom snabdijeva kompanija “Meser”, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove.
Iz UKC-a se naveli da nisu tačne informacije objavljene na pojedinim portalima da firma “TGT Tehnogas” “ilegalno dovozi kiseonik za potrebe UKC-a”.
“UKC je raskinuo ugovor sa firmom TGT Tehnogas, te raspisao tender koji je u toku, a već skoro dva mjeseca se naša ustanova snadbijeva kiseonikom kompanije Meser, što se može dokazati fakturama”, navodi se u saopštenju.
Pojedini mediji objavili su fotografije kamiona firme “TGT Tehnogas” koji je, kako tvrde, sinoć snimljen ispred Univerzitetskog kliničkog centra RS.
Autor: INFO
-
UKC RS tvrdi: Netačne informacije, kiseonik nabavljamo samo od kompanije `Meser`
-
Evo šta treba da znate o “pakslovidu”
Vakcinacija i liječenje najsavremenijim lijekovima dva su oružja kojima se Srbija bori protiv opakog korona virusa koji iz dana u dan odnosi sve više života.
Novu nadu na svjetskom nivou budi lijek američke kompanije Fajzer, a Srbija je prema navodima ministra zdravlja Srbije Zlatibora Lončara stala prva u red da dobije neophodne doze “spasonosnog” lijeka.
Naime, prije nekoliko dana, ministar Lončar je rekao da je upravo potpisan ugovor sa Fajzerom o distribuciji lijeka Srbiji, kao i da je Srbija treća u svijetu koja ga je potpisala, a prva koja će ga imati u upotrebi.
– Mi smo treća zemlja u svijetu koja je potpisala ugovor, dogovorila se sa Fajzerom i prvi ćemo imati taj lijek koji ima 89 procenata uspješnosti za izbjegavanje bolničkog liječenja i težih komplikacija – rekao je Lončar.
Lijek prije svega treba da prođe kontrolu i odobrenje Američkog regulatora za lijekove, a kada bude stigao u Srbiju i Agencije za lijekove i medicinska sredstva (ALIMS) koja do sada nije komentarisala novo Fajzerovo sredstvo za borbu protiv korone, prenosi Blic.
Šta treba da znamo o lijeku?
Za početak, lijek pakslovid, kako navodi kompanija Fajzer, smanjuje rizik od hospitalizacije i smrti kod pacijenata čije je zdravlje već ugroženo za čak 89 odsto, pokazala su klinička ispitivanja.Lijek funkcioniše tako što blokira enzim koji je neophodan korona virusu za umnožavanje i samim tim direktno utiče na broj smrtnih ishoda, ali i na hospitalizaciju oboljelih od kovida.
Kako se iz kompanije dalje navodi, lek još bolje djeluje kada se koristi uz malu dozu drugog antivirusnog lijeka ritonavir, jer se na taj način u tijelu duže zadržava.
Fajzer je prekinuo dalja klinička ispitivanja, pošto su prvi rezultati bili i više nego pozitivni, a nadležni u Velikoj Britaniji već su naručili 250.000 doza novog lijeka.
Kako su izgledala ispitivanja?
Kako navodi kompanija Fajzer, ispitivanja su vršena na 1.219 visokorizničnih pacijenata tek zaraženih korona virusom. Oni su lijek dobili tri dana nakon što su im se pojavili simptomi kovida.Dok je sedam odsto pacijenata koji su dobili placebo ili lažnu pilulu hospitalizovano, broj onih koji su primili pakslovid i završili u bolnici bio je 0,8 odsto.
Još su bolji rezultati kada je u pitanju broj umrlih. Sedam pacijenata koji su dobili placebo su umrli, dok sa druge strane među onima koji su primili Fajzerov lijek nije bilo umrlih.
Drugi dio istraživanja odnosio se na primanje lijeka poslije pet dana od razvijanja simptoma. I nakon tog perioda rezltati nisu bili ništa gori.
Naime, 6,7 odsto ispitanika sa koronom koji je primilo placebo bilo je na bolničkom liječenju dok je njih 10 preminulo.
Sa druge strane, samo jedan odsto onih koji su pet dana nakon primanja lijeka završilo je na bolničkom liječenju, dok umrlih nije bilo.
Vakcina i dalje glavno oružje
Minisatr Lončar je napomenuo da je vakcina, ipak, i dalje primarno oružje u borbi sa virusom.– Mi se ne borimo za to da dođemo u fazu da se neko razboli pa da bi se liječio već se borimo za to da ne dođe uopšte do toga nego da se ljudi vakcinišu i da ne dođu uopšte u fazu da moraju da koriste bilo koji lijek. A ovo je neka naša odgovornost kao države i uspjeh države koji smo obećali i koji ispunjavamo – rekao je Lončar.
-
Šta piše u Deklaraciji o ustavnim principima, koju će razmatrati NSRS
Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da, u koordinaciji s predsjednikom Republike, pripremi tekst Ustava RS kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH.
Novim Ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prestonica Republike Srpske.
To je navedeno u Deklaraciji o ustavnim principima, koju će Narodna skupština razmatrati na posebnoj sjednici čiji termin održavanja tek treba da bude dogovoren. Deklaraciju, kao i ostale materijale i tačke dnevnog reda, predložili su predsjednik Republike, Vlada Republike Srpske, član Predsjedništva BiH iz Srpske i klubovi poslanika SNSD, SP, DEMOS, US, NPS i Poslaničke grupe NDP.
Kako se navodi u predloženom tekstu deklaracije, Narodna skupština će o proceduri za donošenje novog Ustava Republike Srpske odlučiti nakon razmatranja teksta koji će predložiti Vlada.
– Potvrđujući svoja ranija dokumenta o ustavnopravnim odnosima, a posebno Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti od 18. oktobra 2017. godine, Zaključke u vezi Informacije o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava RS od 12. novembra 2019. godine, Zaključke Narodne skupštine povodom Informacije u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH, od 13. februara 2020. godine, kao i Zaključke Narodne skupštine povodom Informacije o primjeni Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma od 10. marta 2021. godine, Narodna skupština smatra da je neophodno pristupiti promjeni Ustava RS donošenjem novog teksta Ustava Republike Srpske – piše u deklaraciji.
U njoj se podsjeća da je ustavno uređenje BiH utvrđeno Aneksom 4. kao međunarodnim ugovorom i da podliježe odredbama Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, a međunarodni ugovori se tumače pravilom „pacta sunt servanda“, kako to predviđa i član 26. Konvencije po kome „svaki ugovor koji je na snazi veže strane i one ga moraju izvršavati u dobroj vjeri“.
Međutim, dodaje se u dokumentu, međunarodni ugovori se mogu mijenjati aneksima koje zaključuju strane, a nikako odlukama nenadležnih organa, što je činjeno brojnim odlukama visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
– Bosna i Hercegovina nema ustavnopravni kontinuitet, jer je Ustav BiH kao Aneks 4. dio međunarodnog ugovora – Dejtonskog sporazuma, i nije donesen ni ratifikovan od bilo kog organa u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je asimetrična državna zajednica koju „čine dva entiteta“ (član 1.3. Ustava BiH), „Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi“ (Preambula Ustava BiH), a članom 9.3. Ustava BiH je određeno da funkcioneri imenovani na mjesta u institucijama BiH predstavljaju narode BiH. Republika Srpska je entitet srpskog naroda, a Federacija BiH je zajednički entitet bošnjačkog i hrvatskog naroda, što potvrđuje i Ustav BiH, članovima 4.1. i 5.2.d – piše u ovoj deklaraciji.
Dalje se navodi da su svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni, jer nisu doneseni po predviđenoj ustavnoj proceduri od strane Parlamentarne skupštine, a svi nametnuti zakoni koje je potvrđivala Parlamentarna skupština, pozivajući se na član 4.4.a. Ustava BiH, neustavni su.
Ustav BiH je jasan: „Parlamentarna skupština je odgovorna za donošenje zakona za sprovođenje odluka Predsjedništva ili izvršenje nadležnosti Parlamentarne skupštine prema ovom Ustavu“, pa stoga nije ni imala nadležnost da usvaja zakone koje je nametao visoki predstavnik. Neustavnost nametnutih zakona, pa i onih zakona koje je donijela Parlamentarna skupština bez izričitog ustavnog osnova, direktno potvrđuju dva pokušaja ustavnih promjena poznatih kao „aprilski“ i „butmirski“ paket, koji nisu nikada usvojeni po proceduri promjene međunarodnih ugovora utvrđenoj članom 40. Bečke konvencije i članom 10.1. Ustava BiH, koji reguliše njegove izmjene i dopune. Nedostatak novih inicijativa za ustavne promjene ne znači da su nadležnosti koje su prenesene na nivo BiH postale ustavne. Sporazumima entiteta: o odbrani, o porezu na dodatu vrijednost i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, te nadležnosti nisu trajno prenesene na nivo BiH, jer im nisu prethodile izmjene i dopune Ustava BiH da bi se stvorio ustavni osnov. Nije bilo ni naknadnih ustavnih promjena, pa su i te nadležnosti neustavne i samim tim privremene – dio je iz deklaracije.
Takođe, BiH nema ustavom definisano državnopravno uređenje i ima vrlo ograničene i striktno određene nadležnosti, što je određuje kao državu s međunarodno priznatim granicama, sa nadležnostima u spoljnim odnosima (spoljni poslovi i spoljna trgovina), dok skoro sav unutrašnji suverenitet pripada entitetima.
– Kada je u pitanju neusklađenost, odnosno odstupanje od ustavne strukture BiH utvrđene Dejtonskim sporazumom i njegovim Aneksom 4. koji je Ustav BiH, a koje je nastupilo nakon zaključenja međunarodnog ugovora, Republika Srpska će se, kao njegova strana potpisnica, pridržavati člana 5. Dejtonskog sporazuma prema kome „strane pozdravljaju i podržavaju postignute dogovore u vezi sa Ustavom Bosne i Hercegovine, izloženog u Aneksu 4. Strane će u potpunosti poštovati i raditi na ispunjavanju obaveza preuzetih ovim Sporazumom“ – navodi se u predloženoj deklaraciji.
Narodna skupština smatra da sadašnju neusklađenost nadležnosti prenesenih na nivo BiH bez promjene i dopune Ustava BiH kao Aneksa 4. Dejtonskog sporazuma, treba prevazići/riješiti doslednom primjenom odredbe 3.3.b. Ustava BiH, koji nedvosmisleno propisuje da će se entiteti „u potpunosti pridržavati ovog Ustava BiH“.
– To podrazumijeva pravo Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske da obustave primjenu bilo kog akta, mjere ili aktivnosti organa i institucija na nivou BiH, a koji nemaju osnov u Ustavu BiH i nisu izričito Ustavom BiH utvrđeni kao nadležnost organa na nivou BiH – piše, između ostalog, u dokumentu.
-
Vulin: Izbori se dobijaju putevima, mostovima i fabrikama
- Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin poručio je, prilikom gostovanja na TV Prva, da se izbori u Srbiji dobijaju izgrađenim putevima, mostovima i fabrikama i da zato Aleksandar Vučić dobija izbore.
“Izbori u Srbiji se dobijaju putevima, mostovima, fabrikama i zato Aleksandar Vučić dobija izbore. Ne dobija ih tenzijama koje nije podigao. Nije Aleksandar Vučić podigao nekakve inicijative za ova ili ona prava da idu pred kamerama i prave haos u Beogradu. Aleksandar Vučić je pričao o mostovima, bolnicama i putevima i tako se dobijaju izbori u Srbiji”, poručio je ministar Vulin.
Govoreći na temu na koji način se ispisuje istorija u Srbiji, on je poručio da je tražio na sjednici Vlade Srbije da država Srbija piše udžbenike iz srpskog jezika, istorije i geografije, a ne Haški tribunal, saopštio je MUP.
“Tražio sam na sednici Vlade da udžbenike iz srpskog jezika, istorije, geografije piše država Srbija i da se piše za sve Srbe gde god oni živeli. Ne da mi piše Haški tribunal. Jer, po tom Haškom tribunalu, mi smo 2015. godine trebali da prihvatimo Rezoluciju po kojoj su Srbi, odlukom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, proglašeni prvim genocidnim narodom u istoriji planete. Posle dva svetska rata, posle Mathauzena i Aušvica, posle Jasenovca, Srbi bi bili genocidan narod. E to je kad pustite drugima da vam pišu istoriju. Ne, mi moramo da napišemo svoju istoriju”, poručio je ministar Aleksandar Vulin.
-
Francuska pozvala Rusiju da pokrene pregovore o Ukrajini
Francuski ministri spoljnih poslova i odbrane upozorili su danas svoje ruske kolege na ozbiljne posljedice zbog pogoršanja bezbjednosne situacije u Ukrajini, navela su ta dva ministarstva u zajedničkom saopštenju.
Ministarka vojske Francuske Florens Parli i ministar spoljnih poslova Žan-Iv Le Drian pozvali su Rusiju da ponovo pokrene pregovore o Ukrajini održavanjem ministarskog sastanka, prenosi Rojters.
Pored toga, kako se navodi u zajedničkom saopštenju dva ministarstva, francuski zvaničnici naglasili su svojim ruskim kolegama i da bi raspoređivanje ruskih plaćenika u zapadnoafrički region Sahel bilo “neprihvatljivo”, pozivajući se na najavljene razgovore o raspoređivanju ruske Vagner grupe u Maliju.
Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu ocijenio je danas da se vojna i politička situacija u Evropi pogoršava, dok NATO povećava vojno prisustvo u blizini ruskih granica.
Šojgu je na sastanku Savjeta Rusija-Francuska u formatu 2+2 rekao da Moskva i Pariz treba zajednički da analiziraju bezbjednosne probleme u interesu deeskalacije situacije u Evropi i izbjegavanja vojnih incidenata, prenio je TASS.
Ministri odbrane i spoljnih poslova dvije zemlje razgovarali su o situaciji na evropskom kontinentu, na Bliskom istoku i sjeveru Afrike, potvrdio je zamjenik ruskog ministra odbrane Aleksandar Fomin.
Takođe je bilo riječi o strateškoj stabilnosti i evropskoj bezbjednosti, kontroli naoružanja i bilateralnim odnosima.
-
Belgijski avioni presreli dva ruska bombardera
Belgijski borbeni avioni F-16 presreli su danas dva ruska bombardera nakon što su ušli u vazdušni prostor iznad Sjevernog mora, navodi se u saopštenju holandskog Ministarstva odbrane.
Avione, koje je Ministarstvo identifikovalo kao strateške bombardere TU-160 “Blekdžek”, zatim su dalje pratile britanske vazduhoplovne snage, navodi se u saopštenju, prenio je Rojters.
-
Micotakis poručio Britaniji: Vratite skulpture iz Partenona
Grčki premijer Kirijakos Micotakis poručio je danas da bi kulturno blago iz Partenona u Britanskom muzeju trebalo da bude vraćeno Atini i pozvao London kako bi se taj cilj postigao.
Premijer Boris Džonson rekao je u martu da je Britanski muzej legitimni vlasnik ovih antičkih skulptura, odbijajući trajni zahtjev Grčke za njihov povratak.
“Velika Britanija bi trebalo da započne dijalog u dobroj vjeri sa Grčkom i ja ih pozivam da to učine”, naglasio je Micotakis u govoru u Parizu, obraćajući se na 41. zasjedanju Generalne konferencije UNESCO-a i svečanosti povodom obilježavanja 75 godina od osnivanja ove agencije UN za obrazovanje, nauku i kulturu.
Micotakis je rekao da je UNESCO preduzeo ključni korak u septembru, kada je priznao da ovo pitanje ima međuvladin karakter.
“Prema ovome, obaveza vraćanja skulptura Partenona direktna je nadležnost Vlade Velike Britanije”, naglasio je grčki premijer.
Grčka vlada premijera Micotakisa pojačala je pritisak za povratak kulturnog blaga od kada je preuzela vlast 2019. godine i najavila još intenzivniju kampanju odlaskom Britanije iz Evropske unije.
Od osamostaljenja 1832. godine, Grčka je više puta tražila povraćaj tog svog blaga, u Britaniji poznatog kao “Elginov mermer”, koje je britanski diplomata lord Elgin odnio iz hrama Partenona u Atini početkom 19. vijeka, kada je Grčka bila pod otomanskom vlašću.
Britanski muzej u Londonu odbio je da vrati skulpture, otprilike polovinu mermernog friza od 160 metara koji je krasio spomenik iz 5. vijeka prije nove ere, rekavši da ih je Elgin stekao zakonskim ugovorom sa Otomanskim carstvom i da su dio zajedničkog nasljeđa.
-
Mirovanje cijena na pumpama u Srpskoj nada za potrošače
Cijena goriva na pumpama u Srpskoj u narednih deset dana neće rasti, kažu stručnjaci iz ove oblasti, dok se iz udruženja za zaštitu potrošača nadaju da bi to moglo konačno zaustaviti rast osnovnih životnih namirnica.
Naime, Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, kazao je da je trenutna situacija u Srpskoj s cijenama dizela i benzina stabilna te da nije bilo promjena u cijenama u zadnjih nekoliko dana.
“Očekuje se stabilan period od sedam do 10 dana, te će se ovaj nivo cijena zadržati u cijeloj Republici Srpskoj”, kazao je Trišić.
Kako je rekao, u ovom momentu imamo stagnaciju berzanskih kotacija, cijena barela se na dnevnom nivou kreće od 81 do 83 dolara, što pokazuje da je zaustavljen rast, te kako kaže vjerovatno u iščekivanju globalnog dogovora zemalja najvećih proizvođača o dnevnim proizvodnjama.
“Pored toga, jako veliki uticaj na berzu imaju dešavanja u potrošnji ostalih vidova energije, prvenstveno električne energije i gasa, tako da mnoge zemlje imaju deficit i prinuđene su na uvoz, a druge strane ponovo vraćaju postrojenja na ugalj, kako bi zadovoljili potrebe, a poznato je da je to u mnogim zemljama zabranjena tehnologija ili se plaćaju naknade na CO2, što automatski poskupljuje energiju”, kazao je Trišić.
Kako je rekao, Republika Srpska je ipak malo tržište da bi moglo bilo šta da se uradi, ali nekim malim mehanizmima može privremeno da se reaguje i da amortizuju nagle skokove cijena.
“Svakako treba napomenuti da distributeri naftnih derivata podržavaju napore Vlade RS koji će onemogućiti nekontrolisani rast cijena derivata na našem tržištu, a to je ograničenje marže koja je na snazi od aprila ove godine, kao i druge aktivnosti kao što je projekat ‘Otvoreni Balkan'”, pojašnjava Trišić.
Dodao je da se cijene na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj kreću u prosjeku za benzine od 2,34 do 2,39 KM/litri, dizel od 2,32 do 2,39 KM/litri te TNG (auto-plin) od 1,45 do 1,59 KM/litri.
Ističe da su cijene u RS niže u odnosu na Federaciju BiH u prosjeku za pet do 10 feninga, a od zemalja u okruženju i do 40 feninga.
Da će stagniranje cijena goriva na pumpama uticati, ali i zaustaviti rast cijena osnovnih životnih namirnica smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.
“Ukoliko cijene goriva ne budu više rasle, sigurno je da će se zaustaviti rast osnovnih životnih namirnica. Manje marže i ako se zaustavi poskupljenje goriva sigurno će ostaviti cijene namirnica na sadašnjem nivou”, kazala je Marićeva.
Saša Stevanović, ekonomski analitičar, ističe da se u narednom periodu očekuje usporavanje inflacije. Kako kaže, sigurno se u narednom periodu u medijima može očekivati mnogo novinskih naslova u vezi s inflacijom.
“To povećava inflatorna očekivanja kod nas i naših građana, dok kod donosilaca odluka unosi dosta neizvjesnosti. Posljednji podaci koji ukazuju da je inflacija oko šest odsto u SAD i oko 4,1 odsto u Evropi stvaraju medijski mejnstrim”, ističe Stevanović.
Kako je rekao, zanemaruju se podaci da je prirodni gas u posljednjoj sedmici na svjetskim tržištima doživio korekciju cijene od oko devet odsto, da je drvo od početka godine jeftinije za 37 odsto, soja koja se koristi za stočnu ishranu je jeftinija za 10 odsto.
“Jednostavno, vrijeme je takvo da se prave senzacionalističke vijesti. Strah se, izgleda, najlakše prodaje. Glavni ekonomista Evropske centralne banke je saopštio da se iduće godine može očekivati smirivanje rasta inflacije. Inflaciju je teško predvidjeti, slično kao i svaku krizu”, smatra Stevanović.
Kako je rekao, tržište treba da bude na mjerama – šta ćemo ukoliko dođe do veće inflacije.
“Ekonomski sistemi RS mogu da podnesu inflaciju između tri do sedam odsto. Naravno da moramo brinuti o održavanju kupovne moći naših građana, posebno ugroženih kategorija. Ekonomija koja ne pravi koheziju društva nam ne treba”, ističe Stevanović.
Kako je rekao, ne treba zaboraviti da je Srpska najveću inflaciju imala u periodu od 2006. do 2008. godine, kada se ona kretala u rasponu od šest do sedam odsto, ali kako kaže isto tako to je period kada je kreiran i najveći realni ekonomski rast.
Dejan Mijić, predsjednik Udruženja poslodavaca saobraćaja i veza Republike Srpske, kazao je da je zbog visokih cijena goriva došlo do poskupljenja prevoza kod određenih prevoznika.
“Većina prevoznika nije izvršila korekciju, ali u manjiim mjestima van Banjaluke došlo je do poskupljenja upravo zato što imaju manjak putnika, ali i zbog visokih cijena goriva”, kaže Mijić.
-
U Portugalu je od sada ilegalno da šef zaposlenicima šalje poruke nakon posla
U želji da u građanima pomognu da lakše balansiraju posao i privatni život, kao i da u zemlju privuku digitalne nomade, portugalski parlament usvojio je novi zakon o radu. Naime, od sada je ilegalno da poslodavci zovu radnike nakon završene smjene.
Ukoliko poslodavci prekrše ovaj zakon, mogli bi se suočiti s kaznama. Naprimjer, bit će prisiljeni plaćati povećane troškove kao rezultat rada od kuće.
Novi zakon donosi svojevrsnu zaštitu uposlenicima, njihovi šefovi ih više neće moći nadzirati ni tokom, a ni nakon smjene. No u istom zakonu se navodi kako se moraju sastajati svaka dva mjeseca.
Vrijedi naglasiti i da prijedlog zakona tzv. “pravo na isključenje” nije izglasan. Da je bio odobren, radnici bi imali pravo ugasiti poslovne uređaje.
Ministrica rada i socijalne sigurnosti Ana Mendes Godinho rekla je kako je pandemija ubrzala regulisanje pojedinih zakona, kao i da se nada da će usvajanje ovog zakona olakšati život građana i privući digitalne nomade u Portugal.
-
The Times: Zapad priprema sankcije za lidere bosanskih Srba kako bi se izbjegao novi rat
Ugledni londonski list The Times ponovno je pažnju posvetio političkoj situaciji u BiH, a u autorskom tekstu Brune Waterfielda govori se o koordiniranoj akciji Zapada protiv vlasti u RS-u.
Kako se navodi, zapadne sile pripremaju niz sankcija protiv separatističkih snaga za koje se navodi kako zbog svojih poteza mogu izazvati raspad Bosne i pokrenuti novi sukob na Balkanu.
“Prema diplomatskim izvorima, Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija pripremaju nove mjere za kažnjavanje nacionalističkog lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, a Njemačka u Evropskoj uniji predvodi ista nastojanja”, navodi se.
Iako je Dejtonski mirovni sporazum osigurao mir, The Times navodi kako Zapad strahuje da bi nove separatističke aktivnosti mogle nanijeti veliki udarac zapadnoj diplomatiji, naročito ukoliko se uzme u obzir neslavan završetak misije u Afganistanu.“Vlada Sjedinjenih Američkih Država i Evropa strahuju da će raspad Bosne zadati još jedan udarac diplomatiji ovih zemalja pogotvo nakon raspada afganistanske vlade koju su podržavale zapadne zemlje. Od svega što se dešava u Bosni i Hercegovini, najveću korist bi mogle imati Rusija i Kina koje šire utjecaj na ovom prostoru”, navodi se u tekstu The Timesa.
Inače, u posljednjih nekoliko dana među diplomatskim krugovima intenzivirala se priča o uvođenju sankcija Miloradu Dodiku kao i drugim zvaničnicima u RS-u i kompanijama koje su povezane s njima. Britanski parlament nedavno je održao sjednicu na kojoj se upravo govorilo o stanju u BiH.“Kao što je Schmidt rekao, BiH se suočava s velikom egzistencijalnom krizom i konflikt je moguć. Secesionisti imaju podršku Rusije što smo vidjeli na sjednici Vijeća sigurnosti, ali i Srbije. Ovo je opasna stvar za zemlju u kojoj se dogodilo etničko čišćenje i genocid tokom devedesetih godina. Moramo prepoznati zlo. Sada je vrijeme da djelujemo, a ne da čekamo. Ako budemo čekali, opet ćemo gledati smrt u našem dvorištu”, rekao je zvaničnik Konzervativne partije Anthony Mangnall.
Sličnog je razmišljanja i zastupnica Alicia Kearns koja je pozvala na održavanje NATO vježbe na Balkanu.
“Velika Britanija bi trebala razmotriti ponovno pridruživanje misiji ili povećati naše snage u NATO štabu u Sarajevu i pozvati NATO da razmotri zajedničku vježbu na Balkanu. Također, trebamo organizovati sastanak NATO Kvinte i da multiltaralne napore stavimo na dnevni red na sastanku ministara vanjskih poslova NATO zemalja u Rigi ovog mjeseca”, naglasila je Kearns.Mišljenje o trenutnoj situaciji u BiH podijelio je i Heiko Maas koji je u razgovoru za Klix.ba rekao da Njemačka ne može usmjeravati novac u entitet koji radi na rušenju BiH.
“Njemačka pruža najveću bilateralnu podršku Bosni i Hercegovini. No, sasvim je jasno: mi niti možemo niti hoćemo usmjeravati novac njemačkih poreskih obveznika u entitet koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države. A razmislit ćemo i o pojedinačnim mjerama protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet ove zemlje. U tom pogledu veoma blisko se usaglašavamo s našim partnerima, unutar EU, ali i sa Amerikancima i Britancima”, naveo je Maas.