VRBAS Media

Autor: INFO

  • Evropski parlamentarci traže sankcije za Milorada Dodika

    Evropski parlamentarci traže sankcije za Milorada Dodika

    Evropski parlamentarci, oni bliži političkom Sarajevu, nadaju se sankcijama Miloradu Dodiku. Ovaj put na sankcije pozivaju baš iz Sarajeva.

    Nade bi mogle da im padnu u vodu, jer dio članica, tvrde diplomatski izvori, sigurno neće podržati sankcije. S druge strane, Rusija za probleme u BiH krivi dio Evrope i SAD, a ne srpskog člana Predjedništva BiH. Najviše zato što podršku daju nelegitimnom visokom predstavniku.

    “Obratili smo pažnju francuskim kolegama da je to veoma rizičan put koje su Zapadne zemlje izabrale, budući da on predstavlja prijetnju za koegzistenciju Srba, Hrvata i Bošnjaka u okvirima jedne države”, rekao je Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije.

    O sankcijama je govorio i izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar. To ipak nije rekao u oči Miloradu Dodiku. Da je reakcija Zapada ipak mlaka, i tiša od one koju je očekivalo političko Sarajevo, smatraju analitičari.

    “U zadnje vrijeme se dešava da i SAD mijenja svoje stavove i paradigmu, jer uočava šta se dešava u BiH. Da to nije samo da je sve super i da oni žele građansku BiH i da će sve biti super i bajno i da ne postoje i druga dva naroda u BiH i da se sve dešava u političkom Sarajevu, te da nigdje nema ništa izvan Sarajeva. Postoje neki ljudi u diplomatiji koji su to uočili”, rekao je Marko Lucović, kolumnista Bild.ba.

    “U nekim političkim krugovima, čak i na Zapadu se uzima sa pažnjom uzima ta mogućnost da Republika Srpska u jednom trenutku postane nezavisna ili da se pripoji Srbiji. Ne treba zaboraviti šta je bila politička volja, politički cilj a kasnije i ratni cilj Srba u BiH, prije svega ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom odnosno sa Jugoslavijom pa tek kasnije neki redukovani cilj da to bude neka samostalnost ako to nije moguće”, ističe Rajko Petrović, Institut za evropske studije u Beogradu.

    Eskobar je tiho prijetio sankcijama, ali je zato glasno govorio o mogućim sukobima u BiH. Možda baš zato što je duže boravio u Sarajevu, nego u Banjaluci. Jer zveckanje oružjem, redovna je praksa bošnjačkog političkog rukovodstva.

    “I zato me malo i brine ovo lansiranje priče o ratu od strane međunarodnih predstavnika. Mi jesmo to malo propagandno manipulisali ali sad je ovo postalo, sa izjavom Eskobara ozbiljna priča. I to me onako više strah nego strah odnosa konstituvnih naroda u BiH”, smatra Miloš Šolaja, profesor Međunarodnih odnosa na FPN Banjaluka.

    Od zveckanja oružjem u drugom entitetu, pa do namjere Republike Srpske da vrati prenesene nadlženosti, BiH sve više liči na nemoguću zemlju. To je, čini se sada shvatio i Valentin Incko koji je umjesto pomirenja, u BiH samo dolio ulje na vatru. Bivši visoki predstavnik nakon svega smatra da bi se BiH mogla raspasti.

  • Kako je pandemija izazvala poremećaje i u automobilskoj industriji: Ovdje je čipovanje poželjno

    Kako je pandemija izazvala poremećaje i u automobilskoj industriji: Ovdje je čipovanje poželjno

    Pandemija virusa korona koja više od godinu i po dana trese cijeli svijet izazvala je globalne poremećaje u svim sferama, od prirodnih potresa u zdravstvenom sektoru vezanih za nabavku vakcina i opreme, preko žestokog udara na sektor turizma i transporta usljed ograničenja vezanih za slobodan promet, pa do ozbiljnih problema u svim ostalim sektorima i granama privrede, između ostalog, i u automobilskoj industriji.

    Ta grana, doduše, nije pala na koljena i zapala u recesiju, ali trpi posljedice globalnih poremećaja. Ipak, ono što je interesantno je da veliko smanjenje obima proizvodnje automobila nije direktna posljedica pandemije, u smislu bolesti velikog broja zaposlenih u toj industriji, već prije svega nedostatka sirovina ili još preciznije poluprovodnika, odnosno čipova. Nedostatak čipova u auto-industriji je ipak indirektno posljedica poremećaja izazvanih pandemijom, jer su čipove kaparisale druge grane industrije, u prvom redu proizvođači sofisticirane elektronike, odnosno pametnih telefona, tableta, računara i druge robe čije korišćenje je povećano usljed “nove normalnosti”.

    Drugim riječima, direktan “proizvod” pandemije je rad od kuće. Rad od kuće zahtijeva i podrazumijeva korišćenje savremene tehnologije i neodlazak na posao. A to opet podrazumijeva veću potražnju i prodaju gore nabrojane robe, a manju potrebu za automobilima i samim time i manju potražnju. Usljed toga se i komponente poput čipova preusmjeravaju u onu granu industrije koja iskazuje veću potrebu za njima, a to kao što smo rekli nije auto-industrija.

    Čekanje

    Međutim, da ne bude zabune, neizvjesnost nastala početkom prošle godine i nedostatak konkretnog odgovora na pitanja u vezi sa prirodom virusa korona dovela je do otpuštanja radnika i do posljedičnog smanjenja proizvodnje automobila, kao direktne posljedice pandemije. Zaposleni u ovoj grani privrede objašnjavaju da je nakon ograničenja i zaključavanja porasla potražnja za skoro svim vrstama robe, pa tako i za automobilima, ali je problem što je upravo zbog ograničenja i zaključavanja smanjena proizvodnja. Posljedica je to da se na isporuku novih vozila, uprkos porastu, odnosno povratku potražnje na raniji nivo, sada čeka višestruko duže, nego u periodu prije pandemije.

    Prema posljednjim zvaničnim podacima, evropska auto-industrija doživjela je u septembru ove godine jedan od najvećih padova u istoriji, jer je prodano manje od 10 miliona vozila, dok je mjesec ranije prodano 11,9 novih vozila. Prosječna prodaja na nivou Njemačke u periodu od 2017. do 2019. godine iznosila je 3,5 miliona vozila, a u septembru je prodano samo 2,3 miliona. Slični su pokazatelji i za ostale evropske zemlje, a najveći pad doživjela je britanska auto-industrija, jer je u septembru prodala 1,2 miliona vozila, što je najgori rezultat u posljednje dvije decenije. Kada je riječ o našem tržištu, najbolju ocjenu dao je Mladen Borković, menadžer prodaje u firmi “Marketauto” koja je zastupnik brendova “fijat”, “alfa romeo”, “lančia” i “džip”.

    • Mi smo tako malo tržište da smo jednostavno na repu svih dešavanja i svih globalnih potresa, pa tako i kada je riječ o trgovini automobilima. Pad prodaje i potražnje zadesio je i nas, usljed čega smo morali i da otpustimo nekolicinu zaposlenih, ali nadamo se da će se tržište oporaviti. Neke prognoze kažu da bi do maja naredne godine sve trebalo iz “nove normalnosti” da se vrati u normalu, ali sam malo skeptičan, iako se nadam da su u pravu oni koji daju takve prognoze – kaže Borković.

    Prema njegovim riječima, poremećaji u proizvodnji i prodaji automobila izazvani su nizom faktora, među kojima pandemija virusa korona predstavlja jedan od značajnih, ali nikako jedini faktor.

    • Nedostatak poluprovodnika predstavlja direktan razlog smanjene proizvodnje vozila, ali nedostatak poluprovodnika nije samo proizvod korone, odnosno njihove isporuke drugoj industrijskoj grani, već i toga što je u Japanu izbio katastrofalan požar u firmi koja je bila jedan od najvećih svjetskih proizvođača poluprovodnika – objašnjava Borković.

    Globalni rat

    Pored toga, nastavlja on, globalni trgovinski rat u čijem središtu su SAD i Kina takođe predstavlja jedan od razloga zbog kojeg je došlo do poremećaja, isto kao i problemi u transportu. On kaže da je i nedavna kriza i zastoj u Sueckom kanalu takođe uticao na rokove isporuke raznih vrsta robe, ističući da proizvođači svih vrsta robe čija proizvodnja zahtijeva korišćenje više hiljada komponenti, kao što je auto-industrija, proživljavaju pravu noćnu moru.

    • Trgovci i distributeri automobila su posljednji u nizu, a mi na malobrojnim tržištima, kao što je tržište u Republici Srpskoj, odnosno BiH smo opet posljednja karika u da tako kažem, unutrašnjem lancu isporuke, jer se vozila prvo isporučuju trgovcima i distributerima na zapadu i razvijenim zemljama. Na sreću, mi kao da smo predosjetili šta će se desiti, pa smo prije globalnih poremećaja obezbijedili dovoljno vozila na našem lageru, tako da uspijevamo da našim kupcima isporučimo vozila u dogovorenim rokovima – kaže Borković.

    On ipak priznaje da stvari ne funkcionišu kao nekada, ističući da su “fijat” vozila iz najbliže fabrike u Kragujevcu nekada isporučivali kupcima u roku od 30 do 45 dana, što je bilo prije dogovorenih rokova, dok su sada rokovi isporuke ipak duži.

    Ono što izaziva dodatnu zabrinutost je što se ne zna kada će se situacija normalizovati, jer su do tada prodavci prinuđeni da nude vozila iz zaliha stvorenih u ranijem periodu, a kupci da se zadovolje tim izborom ili da pokažu dodatno strpljenje i pomire se s tim da će na isporuku novog četvorotočkaša čekati duže nego što su naučili.

    Siniša Vidović, vlasnik firme “Autokomerc V.S.” Banjaluka, koja je zastupnik brendova “audi”, “volksvagen” i “škoda” vjeruje da bi situacija do proljeća trebalo da se stabilizuje. On priznaje i da prodaja vozila nije na očekivanom nivou, ističući da je osnovni razlog za to drastično smanjenje proizvodnje novih automobila, za što, kako kaže postoji logično objašnjenje.

    • Jedan od glavnih uzroka je nestašica čipova na globalnom tržištu, a to je opet rezultat činjenice da su se vodeći proizvođači čipova preorijentisali na proizvodnju čipova za mobilne telefone, video-igrice i druge uređaje, jer je naglo povećana tražnja za tim uređajima – objašnjava Vidović.

    Oporavak

    Prema njegovim riječima, širenje virusa korona izazvalo je i zatvaranje pojedinih proizvodnih pogona, poput jedne “opelove” fabrike u Njemačkoj, ali kako kaže, auto-industrija se oporavlja, što će i prodaju vozila vratiti na normalan nivo.

    • Ekonomski oporavak je krenuo, ali i dalje vlada nestašica čipova, odnosno došlo je do velike tržišne neravnoteže između potražnje za čipovima i kapaciteta proizvodnje. Očigledno je da ni u auto-industriji nisu očekivali da će se potražnja povećati i da zbog toga nisu obezbijedili dovoljno komponenti za proizvodnju, prije svega čipova – kaže Vidović.

    On dodaje da su zbog problema izazvanih pandemijom usporeni, ali i poskupjeli svi transportni lanci, što predstavlja dodatni razlog za više cijene vozila.

    • Ta sveukupna situacija će dovesti do poskupljenja novih vozila, dok su polovna vozila na našem tržištu već znatno skuplja. Zašto su polovna vozila skuplja? Zato što je smanjena njihova ponuda, a ponuda je smanjena zato što nema novih vozila, odnosno nema zamjene staro za novo, zbog čega su cijene polovnih vozila koja se nađu na tržištu znatno više – objašnjava Vidović.

    On dodaje da njegova firma prima narudžbe, ističući da su traženi novi modeli svih vozila iz njihove ponude, ali kaže da zbog globalne nestašice jednostavno nisu u prilici da kupcima garantuju rok isporuke.

    • Mi kao ovlašćeni prodavci vozila nismo uzrok dužeg čekanja na isporuku, ali smo obradovani time što to naši kupci razumiju i ja sam im zahvalan na tome – kaže Vidović.

    Da u svakom poslu postoji izuzetak potvrđuje Tatjana Đurić, vlasnik i direktor firme “Autoplus” iz Banjaluke koja je zastupnik robnih marki “hjundai” i “kia”. Kao i njene kolege, ona kaže da postoje problemi u vezi sa rokovima isporuke, ali kaže da su u njenoj firmi uspjeli da prevaziđu taj problem.

    • Početkom prošle godine kada je počela pandemija virusa korona niko nije znao šta će se dešavati na tržištu. To je bilo vrijeme kada je bilo veoma rizično od proizvođača naručiti i lagerovati nova vozila, ali mi smo se odlučili na takav potez. Zahvaljujući tome, prošla godina predstavlja jednu od naših najuspješnijih poslovnih godina, a kako stvari stoje, ova godina bi mogla da bude još uspješnija – kaže Đurićeva.

    Ona kaže da to ne znači da u ovoj firmi nisu osjetili posljedice globalnih poremećaja izazvanih virusom korona, jer postoji niz pratećih problema u vezi sa nabavkom rezervnih dijelova koji kasne zbog problema u transportu.

    Ekološka taksa

    Prema tvrdnjama upućenih, poskupljenja automobila u BiH očekuju se početkom iduće godine zato što na snagu treba da stupe izmjene entitetskih zakona u vezi sa zaštitom životne sredine.

    Uvoznici i zastupnici automobila moraće na ime zaštite životne sredine da plaćaju dodatne dadžbine, odnosno svojevrsnu ekološku taksu što će neminovno dovesti do poskupljenja automobila.

  • “Space X” lansirao 53 satelita za “Starlink”

    “Space X” lansirao 53 satelita za “Starlink”

    Američka kompanija “Spejs eks” lansirala je danas u nisku Zemljinu orbitu 53 satelita za sistem “Starlink”, čiji je cilj da donese internet u slabo razvijene dijelove svijeta.
    Raketa “Falkon 9” poletjela je iz Kejp Kanaverala i postavila satelite u orbitu oko 16 minuta nakon lansiranja.

    Dio rakete koji se koristi u prvoj fazi leta, koji može da se koristi više puta, uspješno se vratio i spustio na brod u Atlantskom okeanu, prenio je AP.

    Ranije ove sedmice “Spejs eks” je lansirao raketu sa četiri astronauta prema Međunarodnoj svemirskoj stanici, a među njima je bila 600. osoba koja je poletjela u svemir u posljednjih 60 godina.

  • “Pitanje svih pitanja je gas” Vučić najavio sastanak sa Putinom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom planira da 25. novembra razgovara o cijeni gasa i povećanju obima snabdijevanja.

    Ovoga puta imaćemo mnogo konkretnih stvari o kojima ćemo razgovarati. Pored političke agende, nešto mogu da kažem, a ostaviću nešto za razgovor jedan na jedan. Rekao bih da je pitanje svih pitanja ovde u Srbiji – gas – rekao je Vučić za ruske medije.

    On je naglasio da je uvjeren da će sa ruskim predsjednikom naći rješenje za cijenu gasa, njegovu količinu i to da je Srbiji potrebno sve više gasa.

    – Mi trošimo sve više i više. Ako smo nekada trošili 1,1 milijardu kubnih metara gasa, sada koristimo 2,7 milijardi. Trebalo bi da postignemo dogovor o povećanju isporuka gasa, jer naša privreda najbrže raste u Evropi – poručio je Vučić.

    Vučić je istakao i da je Putin uvijek pokazivao razumijevanje za Srbiju u teškim okolnostima.

    – Nadam se da će nas i ovoga puta razumjeti po pitanju cijene i obima isporuka gasa – dodao je predsjednik Srbije.

    Sastanak Vučića i Putina planiran je za 25. novembar.

  • “BiH će biti u fokusu, ali neće biti sankcija”

    “BiH će biti u fokusu, ali neće biti sankcija”

    Bosna i Hercegovina će se u ponedeljak ponovo naći u fokusu Brisela, ali ne zbog napretka na njenom putu ka Evropskoj uniji već zbog političke krize koja je paralizovala institucije BiH.

    Kako su ovih dana objavili brojni regionalni i svjetski mediji, ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije će, osim o BiH, na sastanku u Briselu razgovarati i o samoproglašenom Kosovu, kao i o Crnoj Gori.

    Radni dokument pripremljen za ministre EU, u koji su neki mediji imali uvid, konstatuje da se politička situacija u BiH “naglo pogoršala”, a da su državne institucije sada “efektivno blokirane”.

    – Neprihvatljiva, huškačka retorika koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet, jedinstvo i suverenitet zemlje doprinijela je povećanju tenzija na terenu – navodi se u tekstu radnog dokumenta Savjeta EU.

    Izvori iz Brisela navode da Njemačka insistira na sankcijama protiv političara u Republici Srpskoj, koji „svojim izjavama i akcijama ugrožavaju Dejtonski sporazum“.

    Politička analitičarka Tanja Topić ističe da, ipak, ne treba očekivati nikakve sankcije u ponedjeljak, iako je posve sigurno da će BiH biti u fokusu ministara na tom sastanku.

    Topićeva ističe da nije nikakva tajna da neke zemlje razmišljaju o sankcijama prema pojedinim političarima u Srpskoj, a to su potvrdili i pojedini međunarodni zvaničnici, koji su najavili da „EU ima odgovarajuće instrumente“.

    – Poznato je od ranije i to da ne postoji saglasnost svih 27 članica EU za uvođenje sankcija. Međutim, i bez opšte saglasnosti moguće je uvesti određene sankcije, ali ne vjerujem da će one biti aktivirane već u ponedjeljak – kaže Topićeva.

    Ona ističe da se može očekivati da će se sutra u Briselu pokrenuti priča o sankcijama prema određenim političarima, ali kada će one biti aktivirane zavisiće od daljih poteza i akcija aktera u BiH.

    – Već samo pominjanje i pokretanje tih mjera dovoljan je razlog za brigu, posebno u Republici Srpskoj – kaže Topićeva.

  • Prioritet Instituta vakcinacija trećom dozom sputnjika V

    Prioritet Instituta vakcinacija trećom dozom sputnjika V

    U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske u Banjaluci i naredne sedmice biće omogućena vakcinacija trećom dozom vakcine protiv kovida 19 prioritetnih kategorija građana, a prioritet je imunizacija sputnjikom V.

    U prioritetne grupe pripadaju stariji od 65 godina, mlađi od 65 godina koji boluju od različitih hroničnih bolesti, zaposleni u domovima za stara lica, kao i zdravstveni i prosvjetni radnici.

    “Od prošle sedmice smo pozivali stanovništvo, sve one koji su vakcinisani sputnjikom V sa dvije doze i prošlo je najmanje pet mjeseci od druge doze mogu da prime takozvanu buster dozu, koja će pomoći da se taj imunitet koji vremenom počinje da blijedi ponovo vrati na nivo koji je zaštitan i koji će sačuvati od oboljevanja od kovida”, rekla je Srni epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Jela Aćimović.

    Ona je navela da se svima koji žele buster dozu preporučuje da to urade prije kraja novembra, jer će do tada Institut imati na raspolaganju ove vakcine u dovoljnim količinama.

    “U Institut mogu doći u 16, 17. i 19. novembra u periodu od 10.00 do 15.00 časova, sputnjik V nam je prioritet pa ga stavljamo na ovakav raspored”, rekla je Aćimovićeva.

    Ona je dodala da, osim onih koji primaju buster dozu, poziv vrijedi i za sve koji žele da prime sputnjik V vakcine, prvu dozu u istim terminima i da znaju da je druga komponenta već na stanju i da će drugu dozu dobiti 21 dan nakon prve doze.

    Prema rasporedu za narednu sedmmicu koji je Institut objavio na veb stranici, u četvrtak, 18. novembra od 10.00 do 15.00 časova građanima će biti dostupna prva i treća doza vakcine protiv virusa korona fajzer.

    Iz Instituta navode da svi oni koji žele da se vakcinišu prvom dozom neke od ponuđenih vakcina mogu da dođu u Institut u terminima od 10.00 do 15.00 časova, ističući da je za imunizaciju vakcinama astra zeneka i moderna potrebno naručivanje na broj 065/241-043.

  • U Srpskoj preminula 21 osoba, 78 novozaraženih

    U Srpskoj preminula 21 osoba, 78 novozaraženih

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u Bоlnici Sv. Vrаčеvi u Biјеljini izvršеnо је tеstirаnjе 258 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 78 оsоbа.

    Rаdi sе о 35 muškаrаca i 43 žеne, оd kојih је 15 mlаđе, 41 srеdnjе i 22 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 33 оsоbе su iz Bаnjаlukе, 12 iz Biјеljinе, pо sеdаm iz Grаdiškе, Prnjаvоrа i Čеlincа, čеtiri iz Ribnikа, tri iz Knеžеvа i pо јеdnа iz Dоbоја, Lаktаšа, Mrkоnjić Grаdа, Srpcа i Tеslićа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеn је 21 smrtni slučај. Rаdi sе о dеvеt muškаrаcа i 12 žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi оd kојih su čеtiri оsоbе iz Bаnjаlukе, pо dviје iz Biјеljinе, Dоbоја, Grаdiškе, Kоzаrskе Dubicе i Nоvоg Grаdа i pо јеdnа iz Fоčе, Mоdričе, Pеtrоvа, Priјеdоrа, Šеkоvićа, Tеslićа i Vukоsаvljа.

    Dо sаdа su u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnа 86.793 slučаја virusа kоrоnа, а prеminulо su ukupnо 4.960 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    Rеpublici Srpskој, tеstirаnе su ukupnо 350.464 оsоbе.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 684, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 276, а u оstаlim bоlnicаmа 408. Nа rеspirаtоru su 63 оsоbе (36 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 27 u оstаlim bоlnicаmа).

  • Šestero uhapšenih u neredima u Mostaru, jedan povrijeđeni i dalje u teškom stanju

    Šestero uhapšenih u neredima u Mostaru, jedan povrijeđeni i dalje u teškom stanju

    Mostarska policija je uhapsila šest osoba zbog osnovane sumnje da su učestvovali u jučerašnjem obračunu navijačkih grupa u Mostaru. U okršaju je povrijeđeno više osoba, među kojima su i dva policajca, a jedan mladić je životno ugrožen.

    Glasnogovornik MUP-a HNK Ljudevit Marić za naš portal kaže da je policija radila neumorno tokom cijele noći i da se i dalje intenzivno radi kako bi se ovaj nemili slučaj rasvijetlio.

    “Do sada je šest osoba privedeno i nad njima se provodi kriminalistička obrada. Radimo operativno na terenu i na prepoznavanju osoba koje su izazvale incident te će u skladu sa zakonskim propisima bit svi procesuirani”, kazao je Marić za Klix.ba.

    Podsjetimo, jučer u 14:20 sati na raskrsnici ulica kardinala Stepinca i Mile Budaka u blizini bivšeg hotela “ERO”, došlo je do fizičkog sukoba više mlađih nepoznatih pripadnika navijačkih grupa koji su se tukli palicama i kamenjem, a intervencijom pripadnika MUP-a HNK sukob je prekinut i stanje javnog reda i mira stavljeno je pod nadzor.

    U ovom sukobu povrijeđeno je više osoba, a 19-godišnji E.P. je zadobio povrede opasne po život, te je hospitaliziran u SKB Mostar, nakon što mu je prva pomoć ukazana u Kantonalnoj bolnici “Dr. Safet Mujić” .

    Uz životno ugroženog mladića, također su povrijeđena dva policijska službenika.

    Iz MUP-a HNK navode kako policijski službenici PU Mostar provode kriminalističku istragu i rade na utvrđivanju identiteta učesnika ovih nereda.

    Navodno se sukob navijača Veleža i Zrinjskog dogodio zbog ispisanih grafita između bivšeg hotela “Ero” i Carinskog mosta.

  • Dječak iz Alabame srušio rekord za najranije rođenu bebu koja je uspjela preživjeti

    Dječak iz Alabame srušio rekord za najranije rođenu bebu koja je uspjela preživjeti

    Dječak iz Alabame, koji je rođen nakon 21 sedmice, postavio je svjetski rekord kao najranije rođena beba koja je uspjela preživjeti. Iz Guinnessove knjiga rekorda objavili su da je Curtis Means pri rođenju težio 419,5 grama i da je postavio novi svjetski rekord.

    Rođen je 132 dana prije vremena 5. jula 2020. godine, sa blizancem koji nije preživio, međutim, Curtis je sada zdrav i star 16 mjeseci.

    Doktor Brian Sims, koji je bio na porođaju, rekao je da statistika pokazuje da beba rođena tako mlada nema praktički nikakve šanse za preživljavanje, ali je Curtis nadmašio izglede.

    Nakon što je Curtis ojačao, otpušten je poslije 275 dana u bolnici, ali mu je trebala pomoć terapeuta da počne koristiti usta i jesti.

    “Mogućnost da konačno odvedem Curtisa kući i iznenadim svoju stariju djecu sa njihovim mlađim bratom je trenutak koji ću uvijek pamtiti”, rekla je njegova majka Michelle Butler iz Eutawa u Alabami.

    “Bio je to težak put, ali zahvalna sam na timu univerziteta i njihovoj stalnoj podršci. Odvojili su vrijeme da me educiraju i pobrinuli se da znam šta se dešava na svakom koraku. Zaista im je bilo stalo do mog sina i mene”, dodala je.

    Puni termin za fetus je u 40. sedmici trudnoće, a Butler je rodila blizance u pola tog vremena.
    Druga beba je umrla jedan dan nakog poroda, dok je Curtis nakon tri mjeseca skinut sa respiratora i dobio je 24-satnu njegu sve dok nije pušten u aprilu.

    Curtisu je potrebna sonda za hranjenje i dodatni kisik, ali doktor Sims kaže da je dobrog zdravlja.

    “Ne znamo kakva će budućnost biti za Curtisa jer ne postoji niko drugi kao on”, rekao je Sims.

    Guinnessova knjiga svjetskih rekorda navodi da je Curtis za jedan dan pobijedio prethodni rekord, koji je postavljen samo mjesec dana prije kada je Richard Hutchinson iz Wisconsina rođen nakon 21 sedmice i 2 dana.

  • Umiru i vakcinisani, ali desetak puta rjeđe

    Umiru i vakcinisani, ali desetak puta rjeđe

    Dok Njemačka ide ka vrhuncu četvrtog talasa korone, a bolnički kreveti se pune, podaci pokazuju da je među oboljelima sve veći udio vakcinisanih. Šta se krije iza tih brojki?

    “Trenutno blizu 44 posto pacijenata starijih od šezdeset godina koji su na intenzivnoj njezi sa covidom čine oni koji su vakcinisani. Taj udio je znatno i rapidno uvećan”, upozorio je u četvrtak poznati njemački internist Uve Jansens, koji je do prošle godine vodio nacionalno udruženje ljekara intenzivne njege.

    Impfdurchbruch (proboj vakcine), ta riječ dominira njemačkim medijima posljednjih dana, kada zemlja bilježi najveći broj zaraženih od početka pandemije. Kako objašnjavaju stručnjaci, proboj vakcine je situacija kada vakcinisani ipak obole – dakle nisu samo zaraženi, već imaju i simptome, makar i blage, piše DW.

    Ko završi na intenzivnoj njezi, taj sigurno nema blage već veoma ozbiljne simptome. Prema posljednjim podacima iz zvanične datoteke, u Njemačkoj je zbog covida na intenzivnoj njezi 2.828 ljudi, od čega polovina na respiratorima. To je još uvijek dvostruko manje nego prošlog decembra, ali tada još nije bilo masovne vakcinacije.

    Bliži pogled na brojke

    Prema Jansensovim riječima – a novi zvanični podaci Instituta “Robert Koh” još se čekaju – proizilazi da je skoro svaki drugi stariji pacijent zapravo vakcinisan. Nemali broj protivnika vakcinacije tu je vijest dočekao kao trijumf sopstvene tvrdnje da vakcina ionako ne štiti.

    Međutim, među svim ljudima starijim od 60 godina u Njemačkoj čak 86 odsto njih primilo je dvije doze vakcine. To znači da vakcinisani stariji građani sada imaju osam puta manje šanse da se nađu u najtežoj i, možda smrtonosnoj, fazi bolesti.

    Kod mlađih je udio vakcinisanih na intenzivnoj njezi daleko manji, oko 12 posto.

    “Što više ljudi vakcinišemo, to više će među novim zarazama biti vakcinisanih. Jer, znamo da nažalost vakcina ne štiti sto posto”, rekao je Bernd Zalcberger, profesor Univerzitetske klinike u Regensburgu i predsednik Nemačkog društva za infektologiju.

    “Sa starim sojem virusa imali smo zaštitu od 95 posto od zaraze”, dodao je Zalcberger za portal njemačkog javnog servisa, “Sada, sa delta-mutacijom, ta zaštita je slabija, otprilike oko 80 posto. I to naprosto znači da imamo četiri puta više proboja vakcine. To se odražava na brojke.”

    Kako se jednostavno objašnjava na portalu Instituta “Robert Koh”, ako bi se sto posto ljudi vakcinisalo, onda bi među zaraženima bilo sto posto vakcinisanih.


    Vakcina povećava šanse i starijima

    No, kako ukazuju stručnjaci, vakcina i dalje u ogromnom procentu štiti. To pokazuju i podaci iz pojedinih pokrajina koje svakodnevno objavljuju koliko je vakcinisanih među zaraženima.

    Recimo u Baden-Virtembergu je u poslednjih sedam dana na svakih sto hiljada nevakcinisanih pozitivno testirano njih 892,5. Od sto hiljada vakcinisanih zaraženo je njih 36,2 – dakle 25 puta manje.

    U toj pokrajini je u protekle četiri sedmice od sto hiljada nevakcinisanih u bolnici završilo njih 56,6, dok je na sto hiljada vakcinisanih ta brojka bila 9,1, dakle šest puta manja.

    Poslednji nedeljni izvještaj “Robert Koha” pokazuje da je do sada u Njemačkoj oko 150 hiljada ljudi dobilo koronu sa simptomima iako su se vakcinisali – na 56 miliona vakcinisanih. Od početka vakcinacije, svaka deseta osoba koja je umrla u vezi sa koronom bila je vakcinisana, i skoro svi su bili stariji od šezdeset godina.

    “Ogromna većina onih kojih su imali takozvani proboj vakcine ili imaju preko 80 godina zbog čega im imuni sistem ne funkcioniše najbolje, ili su stariji od 60, a uz to imaju neko teško oboljenje, recimo tumor ili drugo što dodatno slabi imuni sistem”, kaže Gernot Marks, predsjednik udruženje intenzivne njege.

    Treća doza za ugrožene

    Kao razlog rekordnih brojki – u Njemačkoj je u četvrtak zabilježeno više od 50.000 novozaraženih u jednom danu – stručnjaci mahom navode hladno vrijeme kada se više boravi u zatvorenom, ali i znatno popuštanje mjera. Prošle godine u ovo vrijeme je u Njemačkoj bio strogi lockdown. Ove je recimo otvoren karneval u Kelnu sa desetinama hiljada ljudi.

    A kao razlog što sve više starijih vakcinisanih oboljeva navodi se slabljene efekata vakcine nakon nekoliko mjeseci.

    Trenutno Stalna komisija za vakcinacije preporučuje treću dozu vakcine, takozvani buster, starijima od 70 godina, svima koji žive u domovima za njegu starih, ljudima narušenog zdravlja i medicinskom osoblju. Ta komisija razmatra podatke, između ostalog i iz Izraela, ne bi li utvrdila da li možda treću dozu preporučiti svima.

    Na tome insistira odlazeći ministar zdravlja Jens Spahn. Većina stručnjaka u Njemačkoj pak kaže da kod ljudi sa jakim imunim sistemom treća doza još nije neophodna – posebno jer valja vakcine usmjeriti u zemlje u kojima ih nema dovoljno.

    U Njemačkoj je do sada sa dve doze vakcinisano 67,5 posto stanovništva, pri čemu je 76 posto vakcinisanih u dobi iznad 12 godina.