VRBAS Media

Autor: INFO

  • Na granici Poljske i Bjelorusije vojna mašinerija: “Čeka se okidač da sve pukne”

    Na granici Poljske i Bjelorusije vojna mašinerija: “Čeka se okidač da sve pukne”

    Napeto na granici Poljske i Belorusije jer na hiljade migranata pokušava da uđe u Poljsku, dok su “preko žice” vojska i policija.

    Situacija prijeti da izmakne kontroli budući da su mignatni brojčano nadmašili pripadnike poljske vojske i policije, koji stoje pored ograde potpuno naoružani. Na prelaz su dopremljeni i vodeni topovi, teška vojna mašinerija, a cijelo područje nadlijeću poljski vojni helikopteri.

    Reporteri stranih medija javljaju da je toliko napeto da se samo čeka neki okidač pa da sve izmakne kontroli.

    Podsjetimo, poljska pogranična policija optužila je u nedjelju bjeloruske snage da pripremaju tamošnje migrante da silom probiju graničnu barijeru, zbog čega je graniči prelaz koji je najkritičniji zatvoren.

    “Stranci dobijaju uputstva opremu i suzavac od bjeloruskih vlasti”, stoji u objavi na Twitteru poljske granične policije.

    Već nekoliko dana hiljade migranata iz trećih zemalja zarobljeno je u improviziranim šumskim kampovima na granici s Poljskom dok se temperature kreću oko nule.

    Gomile migranata koji traže put do zemalja članica Evropske unije takođe su se okupile na litvanskoj i letonskoj granici.

    Poljska, Litvanija i Letonija razmišljaju o sazivanju sastanka NATO kao odgovor na krizu, izjavio je u nedjelju poljski premijer Mateuš Moravjecki.

    Mnogi migranti nadaju se ulasku u Njemačku, a kružile su glasine da će od ponedjeljka biti angažovani autobusi koji će ih odvesti do njemačke granice.

    Njemačko ministarstvo spoljnih poslova demantovalo je glasine na Twitteru.

    “Ko god širi te laži, dovodi ljude u veliku opasnost”, stoji u poruci njemačke diplomatije.

    Savjet EU proširio je danas zakonski okvir kojim se omogućava uvođenje sankcija Bjelorusiji navodeći da je to odgovor na instrumentalizaciju ljudi koju sprovodi bjeloruski režim u političke svrhe.

    Ovom odlukom prošireni su kriterijumi koji će omogućiti da se na listi sankcionisanih nađu pojedinci i subjekti koji organizuju ili doprinose aktivnostima Lukašenkovog režima koje omogućavaju ilegalni prelazak spoljnih granica EU.

    “Današnja odluka odražava odlučnost EU da se suprotstavi instrumentalizaciji migranata u političke svrhe. Ovo je reakcija na nehumanu i nezakonitu praksu. Istovremeno, nastavljamo da se suprotstavljamo neprihvatljivoj represiji režima protiv sopstvenog stanovništva i reagovaćemo u skladu s tim”, izjavio je je šef diplomatije EU, Žosep Borelj.

    Današnja odluka Savjeta EU uslijedila je nakon zaključaka Evropskog savjeta od 21. i 22. oktobra 2021. godine, u kojima su lideri EU izjavili da neće prihvatiti bilo kakav pokušaj trećih zemalja da instrumentalizuju migrante u političke svrhe, osudili sve hibridne napade na granicama EU i potvrdili da će odgovoriti na takve poteze Minska.

  • Stanivuković najavio: Ove sedmice kreće isplata 500 KM za medicinare

    Stanivuković najavio: Ove sedmice kreće isplata 500 KM za medicinare

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da od ove sedmice kreće isplata svim zdravstvenim radnicima u iznosu od 500 KM, te da će biti potpisani ugovori sa zdravstvenim ustanovama u gradu.

    “Želimo da im se zahvalimo za svu podršku. Kada smo otvorili priču o aferi ‘Kiseonik’ niko nije dovodio u pitanje čestitost i poštenje medicinskih radnika”, rekao je on.

    Istakao je da će Grad imati evidenciju svih zaposlenih i da je najvažnije da novac bude na njihovom računu.

    “Direktno će tim ljudima novac leći na račun, dogovorićemo način koji je najbrži”, poručio je on.

    Stanivuković je prošle sedmice najavio da će pozvati Vladu Đajića, direktora UKC RS i predsjednika GO SNSD Banjaluka da se dogovore o isplati jednokratne novčane pomoći za zdravstvene radnike i porodilje.

    Đajić mu je odmah poručio da nema dogovaranja o onom što je već dogovoreno.

    “Skupština Grada je donijela jednoglasnu odluku, a Ustavni sud potvrdio da se zdravstvenim radnicima i porodiljama isplati naknada u iznosu od 500 KM”, rekao je Đajić početkom prošle sedmice.

    Kako je tada istakao, to je obaveza gradonačelnika, koja treba da se izvrši odmah.

  • Planirane nove investicije: Gradska uprava objavila šta čini Nacrt budžeta za narednu godinu

    Planirane nove investicije: Gradska uprava objavila šta čini Nacrt budžeta za narednu godinu

    U narednoj godini planirane su nove investicije i nastavak realizacije pokrenutih, ali i brojne mjere i projekti u svim oblastima, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Tako su ukupna budžetska sredstva za 2022. godinu projektovana u iznosu od 159,35 miliona KM i veća su u odnosu na plan za 2021. godinu za 6,4 odsto, ili za 9,6 miliona KM, što je rezultat povećanja prihoda i smanjenja zaduživanja i drugih rashoda.

    Ovako projektovan Nacrt budžeta Grada Banjaluka za narednu godinu, predložen je za dnevni red sedme sjednice Skupštine Grada, koja je zakazana za 18. novembar.

    Tako Nacrt budžeta sadrži nastavak politike besplatnih udžbenika za osnovce od petog do devetog razreda, subvencije za privatne predškolske ustanove u okviru projekta „0 djece na listama čekanja za vrtić“, podršku porodiljama, subvencije privredi sa novim konceptom, te opremanje kabineta praktične nastave u srednjim školama.

    Ovim Nacrtom budžeta predviđena su i izdvajanja za besplatan javni prevoz za pojedine kategorije stanovništva, kao i za reformu javnog prevoza sa sveobuhvatnom studijom saobraćaja.

    U okviru značajnih ulaganja, nalaze se projekti: izgradnje Centralnog gradskog spomen obilježja poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, rekonstrukcija ulica Kralja Aleksandra I Karađorđevića, Prve kuljanske ulice, Šargovačke ulice, glavne ulice u Priječanima, zatim Ulice od Zmijanja Rajka, puta Bukvalek-Donja Kola-Dedić lokva-Subotica, kao i gradnja mosta u Česmi i u Kaluđericama, te nastavak izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže.

    Predviđena je i gradnja multifunkcionalnog sportskog centra Lauš sa takmičarskom atletskom stazom i stadionom, zatim gradnja dječijih igrališta, između ostalog u Motikama i Petrićevcu, izgradnja vidikovca na Banj brdu, te reciklažnog dvorišta.

    U budžet za narednu godinu uračunati su i izdaci za nabavku opreme-projekat „Urbane tržnice“, zatim za izradu plana urbane mobilnosti, regulaciju rijeke Vrbanja u naselju Česma, kao i projekti urbane revitalizacije objekata (Dom omladine i dr.).

    Pored navedenog, ovaj budžet karakteriše povećanje sredstava za sufinansiranje međunarodnih projekata, povećanje sredstava za grantove i transfere u kulturi, povećanje sredstava za omladinske organizacije i sl.

    Obezbijeđena su i sredstva za provođenje drugih značajnih projekata, poput projekata podrške mjesnim zajednicama, izgradnja teretana u prirodi, nastavak izgradnje dajak pristaništa i drugo.

    Takođe, obezbijeđeno je finansiranje sportskih i kulturnih aktivnosti i manifestacija, pomoći osjetljivim kategorijama stanovništva, ulaganja u privredne aktivnosti i mnoge druge oblasti života naših sugrađana.

    Kako se ističe u Nacrtu budžeta, 2022. godine – nastaviće se započete aktivnosti analize i prijedloga racionalizacije dijela rashoda, ali i aktivnosti na povećanju naplate vlastitih prihoda Grada i korisnika, što bi trebalo da obezbijedi dodatna budžetska sredstva za nove projekte.

    “Ukupna budžetska sredstava, te projektovani budžetski izdaci i rashodi omogućiće da Grad u ovoj budžetskoj godini izvrši sve svoje zakonom definisane obaveze, uz maksimalno angažovanje raspoloživih resursa Gradske uprave i budžetskih korisnika”, zaključeno je u obrazloženju Nacrta budžeta Grada za 2022. godinu.

  • „Duboko zabrinut zbog političke situacije“ Nešić pozvao na sastanak Šarovića, Borenovića i Selaka

    „Duboko zabrinut zbog političke situacije“ Nešić pozvao na sastanak Šarovića, Borenovića i Selaka

    Predsjednik DNS Nenad Nešić, “zabrinut za stanje u kojem se nalazi Republika Srpska”, uputio je poziv za sastanak opozicionih stranaka.

    Kako je saopšteno iz DNS, Nešić je poziv uputio predsjednicima SDS Mirku Šarović, PDP Branislavu Borenoviću i SPS Goranu Selaku.

    – Poštovani, duboko zabrinut zbog ukupne političke situacije nastale nakon nametanja izmjena Krivičnog zakona od strane bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, ali i svega onog što je uslijedilo – od prizivanja i prijetnji ratom do neustavne i antidejtonske odluke Ustavnog suda BiH kojom se šume Republike Srpske proglašavaju imovinom BiH, osjetio sam potrebu da Vas pozovem na zajednički sastanak kako bi definisali odgovore na sve ove probleme s ciljem zaštite ustavne pozicije Republike Srpske i njene budućnosti u okviru ustavnopravnog uređenja BiH – naveo je Nešić.

    Bez želje da prejudicira zajedničke stavove, predsjednik DNS kaže da je siguran da su i ostali opozicioni lideri svjesni da se „nalazimo na istorijskoj prekretnici i da imamo odgovornost i obavezu da definišemo svoj odnos i prema stalnim atacima na Republiku Srpsku koji dolaze iz Sarajeva, ali i prema hazarderskoj politici vlasti u Republici Srpskoj“.– Smatram našom obavezom da od svih zaštitimo i sačuvamo dejtonsku poziciju Republike Srpske, a to možemo samo ako naši stavovi budu jedinstveni, odgovorni i iznad partijskih i ličnih interesa i sujeta. U nadi da ćemo svi zajedno uraditi ono što je u najboljem interesu Republike Srpske i budućih generacija, pozivam Vas da potvrdite svoje prisustvo na sastanku koji bi se održao u petak (19.11.2021.) u 14 časova u prostorijama Glavnog odbora DNS u Banaluci – navodi Nešić u pozivu.

  • Otkrivena spomen-ploča Srbima ubijenim na Kazanima: Proces traženja tijela nikada nije sproveden do kraja

    Otkrivena spomen-ploča Srbima ubijenim na Kazanima: Proces traženja tijela nikada nije sproveden do kraja

    Na Kazanima, području Starog Grada u Sarajevu, danas je otkriveno spomen-obilježje posvećeno ubijenim sarajevskim Srbima tokom 1992. i 1993. godine.

    Bošnjački političari Sarajeva gotovo tri decenije skrivaju tačan broj ubijenih Srba iz ovog grada, koji su odvedeni iz svojih domova u ratnim godinama i ubijeni na Trebeviću na lokalitetu Kazani, pa bačeni u neku od jama.

    Zvanično je pronađeno oko 30 leševa dok se sumnja da je u jame na Trebeviću, od 1992. do 1995. godine, bačeno više od stotinu tijela ubijenih Srba iz Sarajeva.

    Proces traženja tijela nikada nije sproveden do kraja.

    Ubistva Srba su vršili pripadnici 10. brdske brigade takozvane Armije BiH, kojom je komandovao predratni sarajevski kriminalac Mušan Topalović zvani Caco. Srbi su dovođeni iznad jame gdje su ubijani vatrenim i hladnim oružjem, nakon čega su njihova tijela bacana u jamu.

    Za zločine na Kazanima, na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora, do sada je osuđeno 14 vojnika takozvane Armije RBiH.

    Na sjednici Gradskog vijeća Sarajeva održanoj 27. oktobra usvojeno je konačno rješenje izgleda i sadržaja teksta spomen-obilježja koje je danas postavljeno na Kazanima.

    U Našoj stranci bili su nezadovoljni prijedlogom teksta koji treba biti ispisan na spomeniku posvećenom ubijenim građanima srpske nacionalnosti i tražili su da se jasno istakne da su ubijeni i ko ih je ubio. Gradonačelnik Sarajeva Benjamina Karić je odbila amandman, bez obrazloženja.

    Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske rekao je ranije da političari iz Sarajeva nastavljaju sa sakrivanjem činjenica da su u ratu u Sarajevu muslimani sistematski ubijali Srbe.

    – U sarajevsko-romanijskom regionu, u toku odbrambeno- otadžbinskog rata, stradalo je više od 7.100 Srba. Od toga je 2.980 civila. Bošnjački političari preko obilježja na Kazanima žele da održe lažnu sliku kako su Srbe ubijene u Sarajevu, u stvari, ubili Srbi, a ne muslimani – istakao je on.

    Kojić je ukazao da su Kazani vješto izabrani da dobiju spomenik nevinim žrtvama Sarajeva, jer je cilj da se održi iskrivljena slika o proteklom ratu, što je matrica djelovanja bošnjačke politike od tada do danas.

    – Zločini nad Srbima u Sarajevu su počinjeni sistemski pod nadzorom političkog i vojnog vrha RBiH, a ne od strane kriminalnih grupa kako to plasiraju političari. Sve ovo je konstatovala i Međunarodna nezavisna komisija za istraživanje stradanje Srba u Sarajevu. Srpska zajednica u Sarajevu totalno je uništena. Izvršeno je klasično etničko čišćenje – konstatovao je Kojić.

    Današnjem otkrivanju spomenika prisustvovao je veliki broj ličnosti iz političkog i javnog života BiH.

  • Der Standard: Njemačka je “oštro” za sankcije Dodiku, a Brisel se “nećka”

    Der Standard: Njemačka je “oštro” za sankcije Dodiku, a Brisel se “nećka”

    EU bi trebala mnogo snažnije reagovati na prijetnje nacionaliste Milorada Dodika, šefa najveće stranke u bh. entitetu Republika Srpska SNSD-a, koji želi da uništi Bosnu i Hercegovinu.

    To je, kako piše austrijski “Der Standard”, bila glavna poruka dvoje europarlamentaraca Holanđanke Tineke Strik (Zeleni) i Nijemca Dietmara Kostera iz Socijaldemokrata, koji su prošle sedmice posjetili Sarajevo i sastali se s brojnim predstavnicima civilnog društva, diplomatama i političarima.

    Naime, o situaciji u Bosni i Hercegovini trebalo bi se raspravljati danas u Vijeću ministara vanjskih poslova EU. Dok neke države EU mogu dobro zamisliti sankcije Dodiku i njegovim sljedbenicima, druge zemlje članice poput Poljske, Mađarske i Slovenije, kojima i sami vladaju nacionalisti, strogo su protiv toga.

    Zabrana putovanja i zamrzavanje imovine

    Moguće sankcije bi mogle uključivati ​​zabranu putovanja Dodika u EU i zamrzavanje imovine. Diplomate smatraju da bi takve sankcije mogle biti efikasne zbog Dodikovih veza, posebno u državama Kipar i Austrija.

    Strik je tokom posjete Sarajevu naglasila da će 15 od 27 zemalja EU morati glasati za sankcije kako bi ih uvele. Prema riječima diplomata, Njemačka je tome posebno posvećena. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas izjavio je prošle sedmice da Njemačka ne želi dati novac njemačkih poreskih obveznika dijelu zemlje “koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države”.

    Borrell se protivi sankcijama

    No, predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell protiv je sankcija Dodiku. On u tom kontekstu igra važnu ulogu, jer bi u svojoj funkciji morao da predloži sankcije. Za razliku od Borela, Njemačka poziva na zajedničku reakciju EU, Velike Britanije i SAD-a. Borrellov stav sada jasno pokazuje da unutar EU više ne postoji konsenzus o poslijeratnom poretku u Bosni i Hercegovini i regionu.

    O tome se sve više raspravlja i unutar NATO-a. Na samitu u Rigi 30. novembra biće razmotreni planovi za upućivanje novih vojnih “stabilizacionih trupa” u Bosnu i Hercegovinu.

    Sankcije iz Londona i Washingtona

    Američka administracija je već uvela sankcije Dodiku 2017. godine – još pod predsjednikom Barackom Obamom. Sada SAD zajedno sa Velikom Britanijom žele proširiti i ojačati ove sankcije. U međuvremenu, Dodik pokušava sklopiti saveze.

    Mađarski desničarski populistički premijer Viktor Orban posjetio je Dodika prošle sedmice kako bi pokazao podršku. Potom je Dodik posjetio slovenačkog premijera Janeza Janšu u Ljubljani. Kasnije je otputovao kod turskog predsjednika Recepa Tayiipa Erdogana kako bi internacionalizirao sukob koji je on sam, očigledno, započeo.

    Socijaldemokrata Koster je tokom posjete Sarajevu istakao da sankcije treba staviti na sto. Strik je rekao da je Dodik već prešao crvenu liniju pokazuje činjenica da je Republika Srpska već donijela zakon kojim se odlučuje da će istupiti iz Zajedničke agencije za lijekove. “Trebali smo do sada preduzeti sankcije”, rekao je Strik.

    Podrška hrvatskim nacionalistima u EU i izborni zakon

    List navodi da nacionalistički hrvatski HDZ u BiH dugi niz godina pokušava – također preko sestrinske stranke u Hrvatskoj u okviru institucija EU – promijeniti izborni zakon na način da se ubuduće za hrvatskog člana može poslati samo jedan kandidat HDZ-a u tročlano državno predsjedništvo.

    Građanski orijentirani nenacionalist Željko Komšić trenutno je hrvatski predstavnik u Državnom predsjedništvu. Uprkos njegovom nenacionalističkom, proevropskom stavu, Komšića ne podržavaju značajnije snage u EU.

    U tekućoj raspravi o izbornom zakonu, HDZ sada želi uvesti izbornu jedinicu po etničkom kriteriju u Federaciji BiH. Šef HDZ-a Dragan Čović dugogodišnji je politički saveznik Milorada Dodika.

    Njemačka se jasno pozicionirala po tom pitanju i zahtijeva da izborni zakon ne dovede do “daljih etničkih podjela”. Diplomate, međutim, sumnjaju da će Njemačka moći pobijediti u tom cilju. Konkretno, američki ambasador u Sarajevu Eric Nelson žestoko se zalaže za promjenu izbornog zakona prije izbora 2022. godine.

    Građanski orijentisani Bosanci, s druge strane, traže da se provedu one presude Evropskog suda za ljudska prava koje bi trebalo da okončaju diskriminaciju manjina i nenacionalista. Tada bi Jevreji, Romi i ljudi koji se ne žele etnički definisati konačno mogli biti izabrani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda.

  • Šeranić o kovid potvrdama “Vlada Srpske ima jasno rješenje, čekamo odluku Evropske komisije”

    Šeranić o kovid potvrdama “Vlada Srpske ima jasno rješenje, čekamo odluku Evropske komisije”

    Komentarišući činjenicu da je Evrospka komisija priznala kovid sertifikate izdate u Srbiji, ministar zdravlja Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da je Vlada Srpske aktivno uključena u cijeli proces, da su ponudili svoje prijedloge i očekuju da se riješi situacija po tom pitanju.Vlada Republike Srpske ima jasno rješenje u vezi kovid potvrda koje smo ponudili Evropskoj komisiji i Savjetu ministara BiH i od kojih očekuju povratne informacije, precizirao je Šeranić.

    Prije svega smatramo da zaštita zdravstvenih podataka, koji su u skladu sa Ustavom Republike Srpske, nije ograničavajući faktor da se kovid potvrde naprave i dobiju. Svako u ovom procesu treba da uradi svoj dio posla, nešto slično kao kada smo dogovarali uvoz za nabavku vakcina za BiH. Mislim da postoji konsenszus koji se može napraviti po tom pitanju – rekao je Šeranić danas novinarima u Banjaluci.

    On očekuje da će u dogledno vrijeme takve potvrde za Srpsku i BiH biti priznate od strane Evropske komisije.

    – Zemlje članice Evropske unije pojedinačno donose odluke kada će da uvedu kovid potvrde definisane u skladu sa direktivama EU i na bazi toga odlučuju. Tražili smo od Evropske komisije da nas obavijesti o pojedinim rokovima, ali je svakako na zemljama da reaguju po tom pitanju – zaključio je Šeranić.

  • Skandalozna sistematizacija u Kancelariji za reviziju institucija BiH

    Među zaposlenima u Kancelariji za reviziju institucija BiH od prije nekoliko dana kruži prijedlog novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, koji, kako tvrde dobro upućeni u sadržaj tog dokumenta, predstavlja skandalozan primjer zloupotrebe službenog položaja, kršenja važećih zakonskih propisa i diskriminacije s ciljem da neki od ključnih rukovodilaca, po isteku mandata na rukovodnoj poziciji, zadrže posao u toj instituciji, kao i da “nacrtaju“ uslove za sebe i za podobne i poslušne saradnike.

    Kako navode anonimni sagovornici, uslovi koje definiše prijedlog nove sistematizacije diskriminatorni su jer u potpunosti eliminišu ogromnu većinu zaposlenih u Kancelariji za reviziju institucija BiH, a favorizuju aktuelne rukovodioce, za koje su dopisani uslovi koje većina zaposlenih ne mogu da ispune.

    Klasično namještanje pozicija i uhljebljavanje članova odlazećeg menadžmenta ilustruju uslovi koji su navedeni za radno mjesto Načelnika službe za pravne, finansijske i opšte poslove. Oni koji bi eventualno htjeli da konkurišu za to radno mjesto, morali bi da ispune najstrožije moguće uslove – da imaju 10 godina radnog iskustva, od čega 5 godina na rukovodećoj poziciji, te najmanje 3 godine radnog iskustva u oblasti revizije javnog sektora. Ni to, međutim, nije dovoljno, budući da bi kandidat za tu poziciju, prema novoj sistematizaciji, trebalo da ima položen pravosudni ispit?!

    Riječ je o neviđenom bezobrazluku, budući da su uslovi za pomenuto radno mjesto, kako tvrde upućeni, “nacrtani“ za aktuelnog zamjenika glavnog revizora Jasmina Pilicu, kome uskoro ističe mandat rukovodioca u Kancelariji za reviziju institucija BiH. Upozorava se i na činjenicu da postavljene uslove za poziciju Načelnika službe za pravne, finansijske i opšte poslove ne može ispuniti niko iz Kancelarije za reviziju institucija BiH, a pogotovo van te institucije. Pravosudni ispit, koji očigledno predstavlja “eliminatorni” uslov za “nacrtanu” poziciju, nije položio niko osim, gled čuda, Jasmina Pilice.

    Oni koji su crtali uslove, očigledno su, međutim, zaboravili ili svjesno ignorisali Zakon o reviziji, koji zabranjuje mogućnost ponovnog imenovanja glavnog revizora i zamjenika revizora. Kreatori prijedloga nove sistematizacije takođe su, tvrde upućeni, zaboravili na činjenicu da pozicija Načelnika službe za pravne, finansijske i opšte poslove pripada kvoti kadra koji se popunjava iz reda srpskog naroda, pa bi imenovanjem Jasmina Pilice na tu poziciju predstavnici tog naroda bili dodatno diskriminisani i oštećeni.

    Vjeruje se da je prijedlog nove sistematizacije „kapitalno“ djelo aktuelnog glavnog revizora Hrvoja Tvrtkovića, koji na taj način pokušava da vrati „uslugu“ svom zamjeniku Pilici. Naime, Pilica je, prema tvrdnjama dobro upućenih, nakon Tvrtkovićevog imenovanja na poziciju glavnog revizora, donio odluku da „zaledi“ Tvrtkovićevo radno mjesto sa kog je imenovan na poziciju prvog čovjeka Kancelarije za reviziju inistitucija BiH. Na taj način Pilica je takođe prekršio postojeće zakonske akte koji zabranjuju „zaleđavanje“ rukovodnih radnih mjesta u bilo kojoj instituciji BiH.

    Sistem „ruka ruku mije“, koji provode Tvrtković i Pilica, predstavlja zloupotrebu rukovodećih položaja u Kancelariji za reviziju inistitucija BiH, tvrde dobro upućeni izvori, te dodaju da su slični diskrimintorni uslovi u prijedlogu nove sistematizacije predviđeni i za pozicije rukovodioca za metodologiju i kontrolu kvaliteta, te rukovodioca za finansijsku reviziju ili reviziju učinka, koji su, na osnovu uslova, „nacrtani“ za ljude bliske sadašnjem rukovodstvu Kancelarije za reviziju inistitucija BiH.

    Sve što se događa u toj instituciji u posljednje vrijeme, posebno na planu zapošljavanja i zahtjeva za novim zapošljavanjem, upozoravaju izvori, predstavlja ne samo nezakonito ponašanje već i vrhunsko licemjerje, budući da državni revizori u kontrolama i revizijama koje provode u institucijama BiH žestoko sankcionišu upravo takve slučajeve, te daju rigorozna i restriktivna mišljenja i za mnogo manje vidljiva pomjeranja i opise radnih mjesta sistematizovanih u institucijama BiH. Zbog toga je većina zaposlenih u Kancelariji za reviziju institucija BiH spremna da se suprotstavi usvajanju tako napisanog prijedloga nove sistematizacije, koji, kako se zaključuje, nanosi ozbiljnu sramotu i ruši teško stečeni dignitet te institucije.

  • Stoltenberg: Alijansa nije postigla konsenzus o članstvu Ukrajine

    Stoltenberg: Alijansa nije postigla konsenzus o članstvu Ukrajine

    Zemlje NATO-a još nisu postigle konsenzus o tome da li Ukrajina treba da bude dio te organizacije, izjavio je generalni sekretar Alijanse Јens Stoltenberg.

    • Ako želite da budete članica Alijanse, onda morate da ispunite NATO standarde. Mi pomažemo Ukrajini organizovanjem borbe protiv korupcije, ali 30 saveznika mora da se saglasi i sada nemamo konsenzus o pozivanju Ukrajine da postane punopravna članica – rekao je Stoltenberg.

    On je napomenuo da je NATO ojačao odnose sa Ukrajinom, ali je pojasnio da ova država ne podliježe petom članu povelje ove organizacije, koji predviđa kolektivnu odbranu.

    Na samitu u Bukureštu u aprilu 2008. godine, NATO je usvojio političku izjavu da će Ukrajina i Gruzija na kraju postati članice Alijanse, ali su odbili da obezbijede Akcioni plan za članstvo /MAP/ za ove zemlje, što predstavlja prvi korak u pravnom postupku za pridruživanje ovoj organizaciji.

    Prema riječima stručnjaka iz Brisela, u proteklih 12 godina Kijev i Tbilisi, prije su se udaljili od mogućnosti pridruženja Alijansi, nego što su se približili.

    NATO ne priznaje države sa neriješenim teritorijalnim problemima, jer njihovo članstvo može cijeli savez uvući u vojni sukob.

    U februaru 2019. godine, ukrajinski parlament odobrio je izmjene i dopune Ustava, čime su potvrđene aspiracije Kijeva o ulasku u Alijansu sa definicijom o “nepovratnosti evroatlantskog kursa”, podsjeća TASS.

  • Kon: Nisam zadovoljan

    Kon: Nisam zadovoljan

    Epidemiolog i član Kriznog štaba dr Predrag Kon izjavio je da i pored toga što je vakcinisano 56 odsto punoletnih građana, nije zadovoljan obuhvatom.

    Ne bi trebalo da zaboravimo da su vakcine protiv koronavirusa odobrene i za decu od 12 godina pa naviđe, a upravo tu je obuhvat vakcinacijom veoma mali, rekao je on za RTRS. Ipak, nad njima ne treba koristiti metod represije, već motivacije, dodaje.

    “Virus će svakako dopreti do svakoga, ali daleko je veći rizik za one koji su nevakcinisani”, rekao je on.

    Upitan da prokomentariše svoje kolege doktore koji se ne zalažu za vakcinaciju i koji preporučuju lečenje “ivermektinom”, Kon kaže da se u humanoj medicini “ivermektin” upotrebljava u lečenju tzv. rečnog slepila, ali napominje da taj lek nije registrovan i nije ga moguće koristiti osim u nekim iznimnim slučajevima.

    “On je bio tema na Kriznom štabu i doneta je odluka da on nema svojstva da bi mogao biti korišćen. Ipak, ne treba se odreći tog leka definitivno, ne u smislu lečenja kovida 19, ali kod lečenja drugih bolesti”, rekao je dr Kon.

    Prema njegovim rečima, m imamo protokole za lečenje kovida 19, nešto što je prošlo više stručnjaka i dalje prolazi, s tim da se protokoli menjaju u skladu sa situacijoim, ali “ivermektin” nije u tom protokolu i ne bi smeo da se koristi za kovid, istakao je on.