Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač i ambasador Velike Britanije u BiH Metju Fild razgovarali su u Banjaluci o nastavku saradnje u oblasti suzbijanja organizovanog kriminaliteta.
Lukač je upoznao britanskog ambasadora o stanju bezbjednosti na području Republike Srpske i najznačajnijim aktivnostima Ministarstva unutrašnjih poslova, saopšteno je iz MUP-a.
Američki predsjednik Džozef Bajden i njegov kineski kolega Si Đinping razgovarali su o postupcima Kine u Tibetu, Hong Kongu i Sinđiangu, saopštila je Bijela kuća.
“Bajden je izrazio zabrinutost zbog postupaka Kine u Sinđangu, Tibetu i Hong Kongu, kao i ljudskim pravima u širem smislu”, navedeno je u saopštenju.
On je rekao Siju da SAD ostaju privržene politici “jedna Kina” u vezi sa Tajvanom.
Dva lidera obavezala su se da će raditi zajedno na pitanjima energije i klime.
Si je poručio Bajdenu da će njegova zemlja morati da preduzme “odlučne mjere” ako snage “protajvanske nezavisnosti” pređu “crvenu liniju”, objavili su kineski državni mediji.
Kina tvrdi da je Tajvan njen. Peking je obećao da će ostrvo staviti pod kinesku kontrolu, silom ako bude potrebno.
Dvojica lidera istakli su svoju odgovornost prema svijetu da izbjegnu sukob.
“Čini mi se da je naša odgovornost kao lidera Kine i SAD da obezbijedimo da naše takmičenje između naših zemalja ne pređe u sukob, bilo namjerno ili nenamjerno“, rekao je Bajden na početku pregovora.
Govoreći preko prevodioca, Si je rekao da kao dvije najveće svjetske ekonomije i stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, Kina i SAD moraju da povećaju komunikaciju i saradnju.
Zvanična novinska agencija Sinhua opisala je sastanak kao “iskren, konstruktivan, sadržajan i plodonosan”
Iako je deklaracijom o ustavnim principima predviđena izmjena Ustava Republike Srpske, pitanje je koliko je u ovom trenutku realno da do toga dođe, s obzirom na to da u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS već sada tvrde da to neće prihvatiti.
Inače, Vijeće naroda Republike Srpske sa Narodnom skupštinom Republike Srpske ravnopravno odlučuje o samo dva pitanja, a to su izbor sudija Ustavnog suda RS i donošenje Ustava RS. Dok u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS najavljuju da neće podržati izmjene Ustava RS, u SNSD-u kao jednom od predlagača deklaracije o ustavnim principima kažu da je Vijeće naroda nametnuo visoki predstavnik i da, ukoliko se sve odbaci što je nametnutno, a samim tim i Vijeće naroda Republike Srpske, da se ono na kraju neće ni pitati o izmjeni Ustava Republike Srpske.
U samoj deklaraciji o ustavnim principima, koja bi trebalo da se nađe pred poslanicima NS RS, navodi se da Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da u koordinaciji s predsjednikom Republike Srpske pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH.
“Novim ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad RS, a Pale kao prijestonica Srpske”, piše, između ostalog, u deklaraciji o ustavnim principima.
Mihnet Okić, potpredsjedavajući Vijeća naroda Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda, kaže da su i ranije izmjene Ustava Republike Srpske spriječene, a tako će biti i ovaj put.
“Ranije su bili amandmani na Ustav Republike Srpske u vezi sa glavnim gradom, to nije prošlo i opet neće proći. To je samo nastavak retorike i vidjećemo dokle će to ići. Imamo svoju ulogu u tome, iskoristićemo sve ono što je dozvoljeno kad bude u proceduri i vidjećemo dokle će stići”, rekao je Okić.
S druge strane, Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a, kaže da je Vijeće naroda Republike Srpske nametnuto i samim tim i nelegalno.
“Rješenje je da se Ustav Republike Srpske donese dvotrećinskom većinom, jer sve što je nametnuo visoki predstavnik smatra se nelegalnim. To je način koji je moguć u ovom slučaju, jer bilo šta da pokreneš oni će pokrenuti veto”, rekao je Mazalica.
Inače, i ranije Vijeće naroda Republike Srpske, odnosno Klub Bošnjaka, blokiralo je izmjene Ustava Republike Srpske kojima je bilo predviđeno da umjesto Sarajevo, glavni grad bude Banjaluka, a podrška je izostala i na amandman kojim je bilo predviđeno ukidanje smrtne kazne, i pored toga što je ranije bilo dogovoreno da se to prihvati.
“Sve što se predlaže trebalo bi da postoji podrška i mogućnost da se to dovede do kraja, a ako nemate podršku u Vijeću naroda, onda se postavlja pitanje da li se radi o politizaciji svega toga i prikupljanju poena za izbore sljedeće godine. Ako znamo praksu Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda, oni to neće dozvoliti, jer oni i na mnogo manje stvari pokreću pitanje vitalnog nacionalnog interesa, čak i na one stvari koje to nisu”, rekao je Davor Šešić, poslanik SDS-a i zamjenik predsjednika Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske.
Podsjećanja radi, o izmjeni Ustava Republike Srpske priča se već godinama. Dosad je Ustav Republike Srpske sa 140 članova i više od 120 amandmana mijenjan kroz 17 ustavnih promjena i pored toga što u praksi, kada se pređe polovina broja amandmana u odnosu na broj članova postojećeg ustava, slijedi donošenje novog ustava.
Posljednji pokušaj izmjene Ustava Republike Srpske bio je 2012. godine, kada Vijeće naroda nije prihvatilo nijedan od amandmana na Ustav Republike Srpske jer su delegati Kluba Bošnjaka, uglavnom iz SDA, glasali protiv svega, iako je ranije bilo dogovoreno usvajanje pojedinih odredaba, kao što je brisanje smrtne kazne.
Nekadašnji državni sekretar Velike Britanije i bivši lider Konzervativne partije William Hague u autorskom tekstu za list The Times osvrnuo se na situaciju u BiH te je naglasio kako tenzije mogu gurnuti cijelu Evropu u krizu.
Na početku teksta Hague se osvrnuo na trenutne odnose evropskih zemalja s Rusijom te je naglasio kako je Njemačka jedna od zemalja koja je posrnula pred ruskim utjecajem.
“Postoje dvije stvari koje nikada nisam zaboravio u svom prvom susretu s Putinom. Jedna je bila ta da ima najhladnije oči koje sam ikada vidio, a druga se odnosi na to da nam je jednostavno htio prodati puno plina. Neki od naših saveznika nisu bili otporni na ovu strategiju. Njemačka je dozvolila izgradnju Sjevernog toka 2, a koalicija koja bi trebala činiti novu vlast muči se u pregovorima i ok ovom pitanju. Jednom kada Berlin pristane na to, Ukrajina i drugi bit će izloženiji tome da Putin smanji pritisak u plinovodima od kojih države ovise. Svaka slaba tačka zapadnih zemalja se iskorištava. Poljska, otuđena od svojih partnera u EU, suočava se s okrutnom izbjegličkom krizom. Mađarskoj nedostaju prijatelji u Briselu, ali ih pronalazi u Moskvi. Desetine hiljada ruskih vojnika se gomila na granici u blizini Ukrajine i moramo se zapitati šta se može učiniti na ovom planu”, piše Hague.
Zanemarivanje Zapadnog Balkana
Nekadašnji diplomata je naglasio kako na svaku od ovih prijetnji postoje odgovori koje Zapad može upotrijebiti protiv Rusije. Međutim, ključna oblast za Zapad, regija u kojoj se potrebno suprotstaviti narušavanju stabilnosti jeste Balkan.
“Historija je mnogo puta pokazala da zanemarujemo opasnosti na Zapadnom Balkanu. To je bilo žarište 1914. godine i poprište najkrvavijih ratova u Evropi tokom devedesetih godina. Ovdje je Rusija pokušala osujetitti težnje miliona ljudi da žive u stabilnim i zapadno orijentiranim državama. Pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, intervencije na referendumu u Sjevernoj Makedoniji te sve čvršći pritisak na politički i poslovni život u Srbiji. Kako bi se zaokružio haos, EU je zatvorila svoja vrata za daljnje proširenje, a Velika Britanija je izgubila utjecaj kroz Brexit”, navodi se u tekstu.
Hague je naveo kako Zapad, uključujući i Veliku Britaniju, nema luksuz da ignoriše dešavanja na Balkanu.
“Milorad Dodik godinama potkopava državu Bosnu i Hercegovinu uz aktivnu podršku Rusije i Srbije. Za Moskvu ovo služi u svrhu blokiranja euroatlantskih integracija. Bosna bi bila poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije, zemlja koja nema mogućnosti da se pridruži NATO-u ili da ikada funkcionira kao normalna zemlja. Posljednjih sedmica situacija je postala ozbiljna. Dodik se bliži otcjepljenju. Izjavio je da će podići vojsku bosanskih Srba, upravo onu vojsku koja je odgovorna za genocid u Srebrenici. On nastoji da iskoristi slabost Zapada kako bi ubrzao krizu koja vodi ponovnom iscrtavanju mapa, s teritorijom koja bi bila priključena Srbiji”, navodi bivši diplomata.
Vrijeme za djelovanje
Ističe kako ovakve prijetnje predstavljaju direktan izazov za Dejtonski sporazum.
“Kada neko ponovo može da pomjera granice država na etničkoj osnovi, postoji mnogo više manjina čija se lokacija može iskoristiti kao opravdanje za pomjeranje nekih drugih granica. Niko ne treba sumnjati da sve ovo predstavlja prijetnju sigurnosti i stabilnosti evropskog susjedstva. Dok ovo pišem, ministri vanjskih poslova EU barem razgovaraju o situaciji (tekst pisan prije sastanka u Briselu op. a.). Prošle sedmice Christian Schmidt je upozorio da se BiH suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom i da su sukobi realna mogućnost. Njegov prethodnik Paddy Ashdown odradio je brilijantan posao prije 20 godina te je pokazao da se odstupanje od Dejtona neće tolerisati. On je imao čvrstu podršku zapadnih zemalja. U godinama poslije toga EU se opredijelila za ‘dijalog’, što znači smirivanje i slabost”, piše u Hagueovom tekstu.
Na kraju teksta nekadašnji lider Konzervativne partije se osvrnuo i na najave da će britanska šefica diplomatije Liz Truss fokusirati svoj rad i na Zapadni Balkan.
“Ministarstvo vanjskih poslova je saopćilo da će Liz Truss pokrenuti ova pitanja kada se ministri vanjskih poslova NATO saveza sastanu u Rigi narednog mjeseca. Međutim, potrebne su neke hitne odluke i akcije. Britanija i EU bi se trebale pridružiti SAD-u u uvođenju sankcija svima koji potkopavaju Dejton. Zapad bi trebao potvrditi podršku visokom predstavniku, podržavajući njegove zakonske ovlasti da direktno interveniše kako bi se zaštitio integritet zemlje”, ističe Hague.
U zaključku se osvrnuo i na neophodnost slanja NATO trupa u BiH.
“Male evropske vojne snage, poznatije kao EUFOR, trebale bi biti pojačane NATO trupama raspoređenim na strateški bitnim područjima kao što su Brčko i aerodrom u Tuzli. To zvuči dramatično, ali samo snaga i odlučnost će nas udaljiti od velikih nevolja. Kolaps u Afganistanu pokazuje šta se dešava kada Zapad izgubi pažnju. Ne može se dozvoliti da se isto desi unutar evropskog kontinenta. Zapad mora pogledati u hladne oči Vladimira Putina i suočiti se s njegovim taktikama. Balkan je ključno mjesto za početak primjene toga”, zaključio je Hague.
Ministarka spoljnih poslova privremenih prištinskih institucija Donika Gervala rekl je da, NATO i Evropska unija ne bi trebalo da tolerišu poteze Srbije.
Ona je poteze Beograda opisala kao “agresivni pristup Srbije prema Kosovu”.
U saopštenju njenog ministarstva se navodi da je na sastanku ministara spoljnih poslova jugoistočne Evrope Gervala govorila “o ruskom i kineskom uticaju preko Srbije na Balkanu”, prenosi Kosovo onlajn.
Dodaje se da je pokrenula pitanje nedavnih dešavanja na tzv. Kosovu koje je, kako je navela, dobilo “otvorene pretnje ratom od strane susedne države Srbije”, kao i da je obavestila ministre spoljnih poslova o, kako se tvrdi, direktnoj pretnji, “koja se manifestuje prisustvom srpskih trupa i vozila na granici Kosova, uključujući i ruske borbene avione, odnosno MIG 29”.
Gervala je navela da se tokom krize ruski ambasador pojavio na, kako je rekla, ”granici Kosova i pozdravio pretnje i agresivne poteze Srbije”.
Vakcina kompanija Fajzer/Bajontek stvorila je najjači imuni odgovor na kovid prilikom testiranja četiri vakcine, dok su osobe vakcinisane Sinofarmom, možda najpodložnije infekciji, objavljeno je u studiji žurnala “Sel houst end majkrob”.
Nivoi neutrališućih antitela na SARS-Cov-2 varirao je u svakom od četiri vakcinacione grupe. “Relativno nizak” nivo antitela je viđen kod Sinofarma i Sputnjika, srednji nivo kod AstraZeneke, a najveći broj antitela stvorila je vakcina Fajzera, objavljeno je u pomenutoj studiji, preneo je Blumberg.
Razlog za različite imune odgovore među vakcinama predmet su intenzivnog ispitivanja.
Pretpostavlja da uključuju faktore kao što je količina aktivnih sastojaka u svakoj dozi i interval između prve i druge doze, saopštili su autori sa američkog univerziteta Stenford, Fondacije Onom i Nacionalnog centra za zoonotske bolesti u Ulan Batoru.
Varijacije u načinu na koji su vakcine date mogle su da igraju ulogu u rezultatima. Blumberg piše da su poređenja u studiji bila pogrešna, jer je između davanja Sputnjika V i merenja antitela prošlo više vremena nego kod drugih vakcina, prema podacima Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF), koji je učestvovao u razvoju Sputnjika V i zadužen je za njegovu međunarodnu distribuciju.
Takođe, osobe koje su dobijale Sputnjik starije su u proseku 10 godina od osoba koje su dobijale druge vakcine, dodao je RDIF. Studija je urađena među 196 revakcinisanih ljudi u Mongoliji, gde su korišćene sve četiri vakcine.
Primaoci Sinofarma, koji su cinili 89,2 odsto vakcinisanih u to vreme u Mongoliji, kao i manji broj ljudi koji su dobili vakcine Sputnjik V ili Astrazeneka, mogli su biti podložni kovidu, uprkos imunizaciji, naveli su autori studije.
Direktor kompanije Ruski Helikopteri potvrdio je na sajmu u Dubaiju za portal Tangosiks da su pregovori o kupovini helikoptera Kamov-32 od strane Srbije počeli.
Prvi čovek objedinjenog konzorcijuma koji pod svojom kapom projektuje, proizvodi i modernizuje sve nekadašnje nezavisne brendove ruskih helikoptera Andrej Boginski, održao je brifing za novinare o statusima svojih aktuelnih projekata i aktivnostima na Bliskom istoku.
Portal je pitao Boginskog za nekoliko aktuelnih projekata koji imaju veze sa Srbijom od kojih je najveća novost planirana nabavka, kako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio prvo u martu a zatim avgustu, dva helikoptera Ka-32 namenjena za protivpožarne misije.
Direktor Ruskih Helikoptera je potvrdio za portal da su pregovori o potencijalnoj kupovini započeli pre par meseci sa njegovom kompanijom i Rosoboroneksportom:
“Naši stručnjaci su učestvovali u ovim pregovoima, ali na mogu vam reći ništa oko njihovog ishoda jer ne komentarišemo takve stvari javno. Rosoboroneksport je zadužen za pregovore i prodaju hleikoptera, mi ih proizvodimo. Mi smo kazali našim kolegama iz Srbije i Rosoborona koji period vremena nam je potreban, nakon uplate depozita (prepayment), da proizvedemo i isporučimo helikoptere”, kazao je.
Na pitanja o nameni helikoptera Boginski nije mogao da pruži više informacija budući da, kako je rekao, još nije upoznat, u ovoj fazi razgovora, o planiranom načinu njihovog korišćenja od strane Srbije:
“To su odlični helikopteri koje koristi dosta zemalja. To je, 32-A11BC, koji je EASA sertifikovan i zahvaljujući koaksijalnom rotoru veoma je stabilan prilikom gašenja požara i najbolji je helikopter ove vrste na svetu za gašenja požara u gradovima, na neboderima. Prodali smo ga Južnoj Koreji, Švajcarskoj, Španiji i mnogim drugim zemljama”, kazao je Boginski.
Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik je “činjenica” i s njim, kao i sa svima koji donose odluke, treba razgovarati, izjavio je danas u Briselu hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman.
Na pitanje je li Dodik hrvatski prijatelj ili problem, Grlić Radman je rekao da je to pojednostavljeno gledanje.
“To je crno-bijelo gledanje na stvar. Dodik je činjenica i s njim treba razgovarati, naročito Hrvatska, koja ima najdužu granicu sa BiH. Mi smo upućeni jedni na druge i moramo da uložimo sve snage, diplomatske i političke kapacitete, kako bismo doprinijeli stabilnoj, prosperitetnoj i funkcionalnoj BiH”, poručio je Grlić Radman.
Na primjedbu da se sa Dodikom družio na rođendanskoj proslavi predsjednika HDZ-a u BiH Dragana Čovića, Grlić Radman je rekao da je bio pozvan na tu proslavu na koju se pristojno odazvao i da ni od koga nije tražio da mu pošalje popis zvanica, prenijela je Hina.
On je, takođe, rekao da je sastanku ministara u Briselu ukazao na rast unitarizma i separatizma u susjednoj državi.
“Ključno je promijeniti izborni zakon koji će jamčiti ono što je dogovoreno Dejtonskim mirovnim sporazumom, jednakopravnost i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u kolektivnim institucijama BiH”, istakao je hrvatski ministar.
Zamjenik predsjednika SDS-a Rado Savić je danas poručio britanskom ambasadoru Matthewu Fieldu da se ova stranka protivi sanckionisanju bilo koga u Bosni i Hercegovini.
To je istakao na sastanku kojem je prisustvovao i predsjednik PDP-a Branislav Borenović. Kako su saopćili iz PDP-a, razgovarali su o političkoj i ekonomskoj situaciji.
“Prvi uslov za vraćanje u normalne političke okvire je prevazilaženje nametnutog Inzkovog zakona, poteza koji je bio okidač za eskalaciju političkih tenzija. Nažalost, gubimo već mjesece baveći se ovim pitanjima, dok je ekonomska situacija sve teža, cijene konstantno rastu, što opterećuje svakog građanina. Uz puno poštovanje Dejtona, ravnopravnosti entiteta i konstitutivnosti naroda, ekonomska pitanja i reforma pravosuđa trebaju biti osnovni prioriteti i preduslovi za napredak nakon prevazilaženja štetne odluke koja je dodatno zakomplikovala odnose unutar Bosne i Hercegovine”, rekao je Borenović.
Zamjenik predsjednika SDS-a Rado Savić je izjavio da stranka čiji je član, kako je rekao, potpuno opredjeljena Dejtonskom mirovnom sporazumu kao okviru za političko djelovanje te da će u narednom periodu predložiti rješenja kako da se prevaziđe kriza prouzrokovana Inzkovom odlukom i odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
“SDS se protivi bilo kakvoj vrsti međunarodnih sankcija prema bilo kome u Bosne i Hercegovini. U našem fokusu je reforma izbornog zakonodavstva koja će stvoriti uslove za poštene izbore kako bi građani mogli vratiti povjerenje da će njihove volja sa izbora biti sačuvana. Također, potreban je izbalansirani pristup međunarodne zajednice prema Republici Srpskoj i njenom položaju u okviru dejtonske Bosne i Hercegovine”, kazao je Savić.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da se iz Sarajeva nastavlja satanizacija Srba i da su stalno usmjereni ka tome da Republici Srpskoj smanje ingerencije, da se odmaknu od Ustava BiH, od Dejtonskog sporazuma i da za to okrive Srbe.
“Oni smatraju da smo mi agresori. Kako je moguće da neko ko je, kao ja, rođen u Laktašima, a da budem agresor na tu BiH? To su stereotipi koji traju i oni neće nestati”, izjavio je Dodik.
Govoreći o posjeti Aušvicu, gdje je u Drugom svjetskom ratu stradalo milion i stotinu hiljada ljudi, većinom Jevreja, ali i veliki broj Srba, Dodik je za RTS rekao da je prvi put posjetio to mjesto i da je bio veoma zatečen i tužan.
“Osjećaj je užasan. Volio bih da to nisam vidio, ali nosiću se s tim”, istakao je Dodik.
On je rekao da rukovodstvo Republike Srpske sa Izraelom ima odličnu saradnju i razumijevanje, a da je posjeta Aušvicu bila isključivo odnos prema žrtvama, svim žrtvama u Drugom svjetskom ratu.