VRBAS Media

Autor: INFO

  • Roditeljima pomoć za upis djece u privatne vrtiće u Banjaluci

    Prijedlogom odluke o sufinansiranju troškova usluge boravka djece u privatnim vrtićima roditelji će dobiti fiksni iznos sredstava koji će im omogućiti da za manje novca upišu djecu u privatni vrtić.

    O ovome su danas raspravljali odbornici na skupštinskom zasjedanju, da bi je odbornici na kraju zasjedanja, između ostalog, jednoglasno usvojili odluku.

    “Podržali smo ovakvu vrstu inicijative da se subvencionišu privatni vrtići. Prokomentarisali smo da odluka sama po sebi ima određene manjkavosti, odnosno stvari koje nisu definisane i da će se odluka vremenom morati dorađavati, ali mislim da je dobar prvi korak i vjerujem da će to roditelji osjetiti čim ta sredstva budu operativna”, rekao je Mladen Ilić, predsjednik banjalučke Skupštine.

    Nakon usvajanja, kako su ranije najavili iz Gradske uprave, Odjeljenje za društvene djelatnosti moglo bi započeti s realizacijom, odnosno prijemom i obradom zahtjeva već od marta, a najkasnije do aprila.

    Uslovi koje je potrebno ispuniti za ovo sufinansiranje, kako navode, su dokaz o prebivalištu na teritoriji grada i potvrdu iz Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje da nema slobodnog mjesta za boravak djeteta.

    Saša Lazić, odbornik Narodnog pokreta “Banjaluka zove”, istakao je da je konačno došao red da se nakon nekoliko godina insistiranja na ovoj temi izjednače prava svih građana na način da se sufinansiraju troškovi boravka djece u privatnim vrtićima.

    “Konačno dolazimo do šanse za realizaciju. Na listi čekanja za vrtić uvijek imamo 1.500 do 2.000 djece”, rekao je Lazić.

    Mirna Savić Banjac, savjetnica gradonačelnika za kulturu i socijalnu politiku, početkom mjeseca, prije početka zasjedanja ove sjednice, koja je tada prekinuta, rekla je da je gradska administracija svjesna da bi bilo mnogo korektnije da postoji socijalna karta koja je u nadležnosti republičkih institucija, a koja bi jasno propisala, i za privatne i za javne predškolske ustanove, tačan iznos sredstava koje bi svako dijete dobilo u skladu sa primanjima roditelja ili situacijom u kojoj živi.

    “Međutim, neizvjesno je kada će to biti realizovano, tako da smo odlučili da zasad dajemo fiksni iznos svim roditeljima, a vremenom bismo u praksi uspjeli da vidimo šta je to što bismo mogli poboljšati i kako ta sredstva još kvalitetnije usmjeriti”, poručila je tada ona.

  • Banjalučki odbornici prešli svih 58 tačaka dnevnog reda

    Banjalučki odbornici prešli svih 58 tačaka dnevnog reda

    Na nastavku zasjedanja jedanaeste redovne sjednice Skupštine grada Banjaluka odbornici su prešli svih 58 tačaka dnevnog reda, a očekuje se da će do kraja dana i glasati za njih.

    Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, kazao je da se do sada sjednica proteklo u normalnom tonu.

    “Ovo su tačke oko kojih je Skupština pronašla zajednički jezik. Program sporta i izvještaj o prethodnoj godini je izazvao više pažnje. Prvih pet tačaka je završeno na prvom zasjedanju, i vjerujem da će se Skupština izjasniti o svim tačkama dnevnog reda”, rekao je Ilić.

    Dodao je da su dobili zahtjev za održavanje vanredne sjednice, ali da vanredna sjednica ne uzima u obzir tako nešto.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković je rekao da je pokrenuo inicijativu za održavanje posebne sjednice sa jednom tačkom, Poslovnom zonom Ramići.

    “Na odustajemo od onoga što smatramo da je prioritet, a to su radna mjesta i nova ulaganja. Uzimajući u obzir da te tačke nema, nama ostaje nekoliko tačaka o kojima možemo da pričamo, a najvažnija tačka je porez na nepokretnosti”, rekao je Stanivuković.

    Dodaje da je skupštinska većina uložila amandmane na četiri miliona zvornih prihoda na porez na nepokretnosti.

    “Spremni smo da, ako ne smanje izvorne prihode, za jedan milion KM povećamo ulaganja u sport”, rekao je Stanivuković. Istakao je da ako skupštinska većina bude istrajna da Banjaluci ne dozvoli investicije, oni će morati da im politički odgovore.

    U toku je redovna pauza, nakon čega će odbornici glasati za tačke dnevnog reda.

  • “Toplana” Banjaluka nema ni gram mazuta, zalihe prodali po preniskoj cijeni

    “Toplana” Banjaluka nema ni gram mazuta, zalihe prodali po preniskoj cijeni

    Preduzeće “Toplana” d.o.o. Banjaluka usred energentske krize koja trese cijeli svijet rasprodala je sve svoje zalihe mazuta, i to po cijeni od 0,86 KM po kilogramu bez PDV-a.

    Upućeni u stanje na tržištu energenata ističu da je “bilo suludo ići u ovakvu prodaju u uslovima ogromne energetske nestabilnosti, a posebno ako se uzme u obzir da je u međuvremenu cijena mazuta drastično porasla te da ga je trenutno gotovo nemoguće nabaviti”.

    “Mazut sada košta oko 1.500 maraka po toni i jako ga je teško nabaviti, a pod velikim znakom pitanja je hoće li to uopšte biti moguće u dogledno vrijeme zbog sveopšte situacije na stanju energenata”, ističe jedan od naših sagovornika.

    Podsjetimo, odlukom Skupštine grada Banjaluka 1. februara 2018. godine komunalna djelatnost povjerena je “Eko toplanama”, tako da to preduzeće isporučuje toplotnu energiju.

    To preduzeće kao energent koristi biomasu, u procentu od oko 95 odsto, ali je sistem daljinskog grijanja u gradu na Vrbasu postavljen tako da bez podrške mazuta ne može adekvatno funkcionisati.

    Iz “Toplane” d.o.o. ističu da su 19. februara u dva dnevna lista objavili prodaju 550,020 tona mazuta (do jedan odsto sumpora) po početnoj cijeni od 0,8102 KM po kilogramu bez PDV-a, ili 810,20 KM bez PDV-a po toni, te da su ovu objavu mogli vidjeti svi zainteresovani u cijeloj BiH.

    “Taj mazut ‘Toplana’ d.o.o. Banjaluka je bila prinuđena da proda jer je morala da plati anuitet Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske u iznosu od 1.082.172,31 KM do 28. februara”, pravdaju se iz “Toplane” d.o.o. Banjaluka.

    Kako dodaju, 24. januara ove godine “Toplana” je obavijestila grad Banjaluka o namjeri prodaje mazuta, a kada je “Nadzorni odbor ovog društva donio odluku da se odobrava prodaja ovog mazuta 8. februara 2022. godine cijene su bile niže nego danas”.

    “Odluka o početnoj cijeni je formirana na osnovu istraživanja tržišta, odnosno ponuđenih maksimalnih cijena budžetskih korisnika navedenog energenta koja se kretala od 1,07 KM do 1,30 KM po kilogramu. S obzirom na navedene cijene i imajući u vidu da je mazut ‘Toplane’ više godina stajao u skladištu te da je moguće da je došlo do smanjenja kvaliteta, odnosno da se određena količina ne može iskoristiti, ‘Toplana’ se odlučila za početnu cijenu od 0,8102 KM po kilogramu bez PDV-a”, tvrde iz “Toplane” d.o.o. Banjaluka.

    Početkom februara se, dodaju, nije moglo predvidjeti šta će se dešavati na svjetskoj političkoj sceni, odnosno “cijena nije neosnovano određena”.

    Ističu da su svi zainteresovani imali priliku da se prijave na licitaciju.

    “Međutim, na licitaciji se pojavio samo jedan ponuđač: HIFA – PETROL d.o.o. Sarajevo, sa ponuđenom cijenom od 0,86 KM po kilogramu bez PDV-a, dakle višom cijenom od ponuđene. Postavlja se pitanje, ako je cijena mazuta bila niska, zašto se nije pojavilo više ponuđača na licitaciji?”, navode iz “Toplane” d.o.o. Banjaluka.

    Iz Gradske uprave grada Banjaluka kažu da je, kada je u pitanju poslovanje preduzeća “Toplana” d.o.o., potrebno istaći da je u ovom periodu veoma nezahvalno biti direktor ovog preduzeća s obzirom na to da je trenutni direktor došao na to mjesto u momentu kada ovo preduzeće ima 88 miliona KM ukupnih obaveza, te dio kreditnih sredstava koje je potrebno vratiti.

    “Sam grad na neki način vraća garancije u iznosu od 3,7 miliona KM, tako da se sve odluke donose u izuzetno otežanim uslovima”, ističu iz Gradske uprave.

    Kako dodaju, gradski menadžer grada Banjaluka Bojan Kresojević razgovarao je sa direktorom na temu poslovanja “Toplana”, gdje je jedna od opcija koju je direktor predlagao bila intervencija grada za dodatnim sredstvima.

    “Naravno, uvažavajući sve okolnosti u Banjaluci, grad je nastojao da izbjegne takav način rješavanja problema. Ono što je bilo konkretno rješenje u datom trenutku jeste da se ide u prodaju zaliha mazuta, ne samo što će na taj način biti ostvaren veći dio prihoda, nego zato što je plan u budućnosti da se pristupi iznajmljivanju kotlova, što će omogućiti dodatne prihode”, kažu iz Gradske uprave.

    Kada je u pitanju sama cijena, kako dodaju, to je uža specijalnost samog preduzeća, ali predmet dogovora preduzeća “Toplana” i grada jeste da početna cijena odgovara tržišnoj cijeni u datom trenutku.

    “Dodatno, od početka krize, koja je rezultat sukoba u Ukrajini, došlo je do značajnog povećanja cijena kada je u pitanju bilo kakav naftni derivat, odnosno sam mazut, tako da je nemoguće porediti trenutnu cijenu koja sada važi s onom koja je važila kada je raspisan tender”, navode iz Gradske uprave.

    Još prije tri mjeseca je, dodaju, razgovarano o ovoj inicijativi, ali napominju da je “Toplana” samostalno preduzeće, te da se grad uključuje u poslovanje ovog preduzeća samo kada su u pitanju strateške odluke.

  • EUFOR: Dodatne trupe u BiH aktivirane iz predostrožnosti

    EUFOR: Dodatne trupe u BiH aktivirane iz predostrožnosti

    Komandant EUFOR-a u BiH Anton Veseli izjavio je danas da je aktivirao rezervne snage EUFOR-a iz predostrožnosti, a ne zbog pogoršanja situacije.

    “Procjena EUFOR-a je da trenutno ne postoji prijetnja po bezbjedno i stabilno okruženje, zbog koje bi bio potreban angažman EUFOR-a. Kao razborita mjera iz predostrožnosti, u svjetlu pogoršane međunarodne bezbjednosne situacije, odlučeno je da se aktiviraju rezervne snage kako bi se ostvarila spremnost za sve nepredviđene situacije”, rekao je Veseli.

    On je na ceremoniji kojom se obilježava “dostizanje inicijalnog operativnog kapaciteta EUFOR-a u bazi Butmir u Sarajevu”, naveo da vjeruje da će raspoređivanje rezervnih snaga predstavljati dodatno sredstvo da se unaprijedi i ojača partnerstvo EUFOR-a s institucijama i građanima BiH.

    “Vjerujem da je moja odluka bila iz obaveze kao vojnika da budem spreman da odgovorim na bilo koju situaciju. Svaki vojnik koji stoji pred vama je u službi EUFOR-a i BiH. Porodice nekih od njih bliže su ratu u Ukrajini nego vi ovdje. U vremenu nesigurnosti, njihova služba je testament posvećenosti očuvanju mira. Posebno sada u vremenu narušene sigurnosti”, rekao je Veseli.

    On je naglasio da je upravljanje rezervnim snagama temelj svake vojne operacije, prenosi Klix.ba.

    “Ako to budem smatrao razboritim korakom i ako to bude potrebno, mogu pozvati dodatne snage. Važno je u ovom trenutku iskazati podršku institucijama BiH”, poručio je Veseli.

    Ceremonijom je označen, kako navodi Klix.ba, uspešan završetak dvosedmičnih intenzivnih priprema i obuke, nakon kojih su, kako se navodi, ove snage operativno spremne da EUFOR-ovim partnerima iz oblasti bezbjednosti pruže podršku u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja za sve građane.

    Ceremoniji su, izmedu ostalih, prisustvovali i specijalni predstavnik EU u BiH Johan Zatler i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Ranije danas je objavljeno da, nakon što je kontingent snaga EUFOR-a u BiH prije nekoliko dana postao brojniji za 500 pripadnika rezervnih snaga ove organizacije, donijeta je i odluka o konačnom raspoređivanju ovih trupa na teritoriji Bosne i Hercegovine.

  • Na Krimu se srušila letjelica lansirana iz Ukrajine

    Na Krimu se srušila letjelica lansirana iz Ukrajine

    Bespilotna letjelica koja je lansirana iz Ukrajine srušila se na Krimu, izjavio je za TASS neimenovani izvor iz ruskih službi za sprovođenje zakona.

    Izvor navodi da su danas zabilježena dva slučaja u kojima je Ukrajina upotrijebila dron “Tu-141 striž”, proizveden u Sovjetskom Savezu.

    “Prvi od njih srušio se blizu grada Krasnoperekopsk, na Krimu, a drugi u Zagrebu, u Hrvatskoj, koji je letio 700 kilometara”, precizirao je izvor.

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je ranije danas da se dron, leteći iz Ukrajine, srušio noćas iznad Zagreba.

    On je rekao da je predmet ozbiljne istrage kako je moguće da niko nije primijetio bespilotnu letjelicu veličine aviona koja je letjela 1.000 kilometara i da je nije srušio na putu od Ukrajine do Zagreba, gdje je pala sinoć kad je ostala bez goriva.

  • Borel: Greška Zapada što je obećao Ukrajini članstvo u NATO

    Borel: Greška Zapada što je obećao Ukrajini članstvo u NATO

    Zapad je napravio grešku obećavši Ukrajini članstvo u NATO, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel u intervjuu za TV kanal LCI.

    “Bilo je situacija u kojima smo mogli bolje da reagujemo. Na primjer, predlagali smo stvari koje ne možemo da garantujemo, a posebno ulazak Ukrajine u NATO. To nikada nije realizovano. Mislim da je bila greška davati obećanja koja nismo mogli da ispunimo”, rekao je Borel.

    Šef evropske diplomatije je, takođe, priznao da je Zapad napravio greške prilikom izgradnje odnosa sa Rusijom.

    “Time smo izgubili priliku da Rusiju približimo Zapadu”, rekao je on, prenio je TASS.

  • Zelenski nezadovoljan odlukom EU: “To nije ono što smo čekali”

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izrazio je nezadovoljstvo zbog različitih mišljenja članica EU u vezi sa ubrzanim pristupanjem Ukrajine Uniji.

    “Kako procjenjujemo odluku donesenu juče u EU? Mora da bude snažnija. To nije ono što smo čekali”, rekao je Zelenski u video-snimku koji je danas objavljen.

    Zelenski tvrdi da je neophodno da se odluke političara poklope sa osjećanjem njihovog naroda.

    On je izrazio uvjerenje da većina građana EU podržava pristupanje Ukrajine Uniji.

    Osim toga, ukrajinski lider istakao je da “danas očekuje nove odluke međunarodnih partnera o sankcijama”, javio je TASS.

    Zelenski je krajem februara zatražio od EU da se Ukrajina brzo primi u blok.

    Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrej Jermak otkrio je 1. marta da je zahtjev za ubrzanu proceduru prihvaćen, registrovan i da je u toku njegova procjena.

    Lideri EU su juče na samitu u Parizu poručili “priznaju evropske težnje i evropski izbor Ukrajine”, a Kijevu, umjesto ubrzane procedure pristupanja, nude “jačanje veza i produbljivanje partnerstva”.

    U saopštenju nakon jučerašnjih maratonskih razgovora u Versaju, lideri EU pozivaju se na Sporazum o pridruživanju potpisan sa Ukrajinom 2014. godine i navode da je zadatak Evropske komisije da izradi mišljenje o ukrajinskoj kandidaturi za članstvo u EU “u skladu sa relavantnim odredbama evropskog ustava”.

  • Dodik razgovarao sa Stoltenbergom “Dešavanja u Ukrajini ne mogu se porediti sa BiH”

    Dodik razgovarao sa Stoltenbergom “Dešavanja u Ukrajini ne mogu se porediti sa BiH”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg danas su, na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, razmijenili mišljenja o izazovima sa kojima se suočava svijet, kao i aktuelnim dešavanjimaa u Evropi i region.Tom prilikom, Dodik je naglasio da se ukrajinska kriza ne može porediti, niti dovoditi u bilo kakvu vezu sa BiH.

    Dodik je naglasio da u BiH vlada mir.

    Srpski član Predsjedništva BiH prisustvuje Diplomatskom forumu u Antaliji, a prema programu ovog skupa, obratiće se sutra u okviru panela lidera “Budućnost BiH”.

  • Zelenski: Putin šalje sirijske plaćenike da bi ubijali Ukrajince

    Zelenski: Putin šalje sirijske plaćenike da bi ubijali Ukrajince

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da se ruska vojska izrazito loše odnosi i prema stanovnicima Ukrajine koji govore ruski jezik te je dodao da vlasti Rusije sada dovode plaćenike iz Sirije koji dolaze samo da bi ubijali.

    Zelenski se obratio naciji 16. dana od početka ruskog napada na Ukrajinu i poručio kako Ukrajinci ratuju za vlastitu slobodu i da taj rat traje četverostruko duže od onog što je neprijatelj planirao za invaziju, javlja Anadolija.

    Istakao je kako su Rusi mislili da će njihova armija, za koju se smatra da je jedna od najjačih na svijetu, pobijediti Ukrajince i da su se nadali da će ruski vojnici biti dočekani s cvijećem na ulicama Ukrajine.

    “Ne može se reći kada ćemo osloboditi našu zemlju od okupacije, ali mogu reci da hoćemo. Stremimo tome i već smo stigli na stratešku prekretnicu. Idemo ka našem cilju, našoj pobjedi”, poručio je Zelenski.

    Ukrajinski predsjednik je dalje kazao da očekuje da zapadni partneri uvedu nove sankcije Rusiji.

    Zelenski je rekao da Rusija mora platiti cijenu ovog užasnog rata.

    “Jučer su lideri Evropske unije održali veoma važan sastanak. Znamo šta je ko rekao na tom sastanku. Ko je jasno govorio, ko nas je podržao i znamo ko šuti. Kako ocjenjujemo donesenu odluku? Vrlo je jednostavna. Potrebni su nam jači koraci. To nije ono što očekujemo”, rekao je Zelenski.

    Vlasti Rusije u petak su saopštile da je ruski predsjednik odobrio slanje dobrovoljaca sa Bliskog istoka u Ukrajinu kako bi se borili na strani ruske vojske. Iz Moskve je rečeno da se oko 16.000 takvih dobrovoljaca već prijavilo za taj plan.

    Zelenski je komentarisao i te najave Rusije.

    “Mi se borimo protiv neprijatelja koji ne mari za smrt hiljada svojih vojnika. Neprijatelj, koji je regrutovao vojnike iz cijele Rusije i bacio ih u pakao rata, sada je došao na ideju da dovede sirijske plaćenike protiv ukrajinskog naroda. Dovode bandite iz Sirije. Vidjeli ste kako su se ruski vojnici ponašali prema našim ljudima koji govore ruski. Gađali su ih projektilima, bombama, topovima. Sada, sirijski plaćenici, koji ne razlikuju ko govori koji jezik, u koju crkvu idu, niti koju stranku podržava dolaze u stranu zemlju samo da ubijaju”, rekao je Zelenski.

  • Dodik iz Antalije poručio: Nema ništa od ubrzanog članstva BiH u EU

    Dodik iz Antalije poručio: Nema ništa od ubrzanog članstva BiH u EU

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da nema ništa od ubrzanog članstva u EU, kako za Ukrajinu, tako i za BiH.

    Dodik je naveo da je tokom današnjeg susreta u Antaliji komesar za proširenje EU Oliver Varhelyi insistirao na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima.

    “Jasno je rečeno ako budu primorani da to neće biti samo kažnjavanje RS-a, nego obustava pomoći za BiH što je razlog da sjednemo i raščistimo u BiH neke stvari”, rekao je Dodik nakon sastanka sa Varhelyijem na marinama Diplomatskog foruma u Antaliji.

    Dodik je istakao da je nemoguće očekivati da Republika Srpska, nakon stavova koje je zauzela Narodna skupština, zaboravi ono što se desilo prije šest mjeseci i da se njeni predstavnici pognute glave vrati u institucije BiH i odlučuju onako kako bi želio bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferović.

    “To se neće desiti, bez obzira što su uspjeli da smuvaju dio opozicije u Republici Srpskoj za neke svoje projekte! Neka oni to sa njima završavaju, neka to izguraju sa njima. Mi ćemo se sa tim zakonima vratiti u Narodnoj skupštini RS-a kao što je zaključeno i pitati parlament RS-a kako će glasati delegacija u Domu naroda BiH. To je način kako ćemo djelovati, svidjelo se to nekome ili ne!”, poručio je Dodik.

    Član Predsjedništva BiH iz RS-a je poručio da su apeli Varhelyija korektni i da ukoliko nema funkcionalnosti u BiH, Evropska komisija ima problem da realizuje planove i projekte što je i suština današnjih razgovora.

    Na pitanje da li je iko pominjao ubrzano članstvo BiH u EU, Dodik poručuje da od toga nema ništa.

    “Rekao je Varhelyi da nema za Ukrajinu, pa ni za BiH. To je ono što ne vidi opozicija u Republici Srpskoj koja ne vodi interese RS-a. Ne vide ih Šarović i Borenović i glasaju za zakone oko Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i ostalo, glasaju ili su dio tih odluka na nivou BiH kako bi napravili neku štetu Republici Srpskoj, a ne korist. Dakle, od toga nema ništa”, naglasio je Dodik.

    On ističe da u razgovorima na Antalijskom diplomatskom Forumu u Turskoj niko nije spominjao sankcije.

    “Normalno i pristojno sam se ispozdravljao sa generalnim sekretarom NATO-a. Kada slušate Ivanića i ostale to ispadne Bog zna šta. Ne bi ni bilo sankcija da to ne traže Šarović i Borenović, to su nam rekli”, navodi Dodik.

    Dodik se na marginama Foruma u Antaliji ranije sastao i sa izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom, a očekuju se susreti i sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i sigurnost Josepom Borrellom, te predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom.

    Razgovarao je i sa šefom NATO-a Jesnom Stoltenbergom prilikom čega je Dodik, kako kaže, naglasio da se ukrajinska kriza ne može porediti, niti dovoditi u bilo kakvu vezu sa BiH ističući da ovdje vlada mir.

    Dodik i Džaferović, prema programu samita, obratit će se sutra u okviru panela lidera “Budućnost BiH”, najavljeno je iz Predsjedništva BiH.