VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić u Beogradu pružio podršku Srpskoj Naprednoj Stranci

    Stevandić u Beogradu pružio podršku Srpskoj Naprednoj Stranci

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić posjetio je danas prijatelje iz Srpske napredne stranke u Beogradu i tom prilikom pružio podršku pred predstojeće izbore Srpskoj Naprednoj Stranci i njenom kandidatu za predsjednika Srbije, Aleksandru Vučiću. Stevandić je izjavio sa je ovo samo jedna u nizu aktivnosti međusobne podrške Ujedninjene Srpske i Srpske Napredne Stranke.


    “Izuzetno mi je drago što danas mogu da pružim podršku Srpskoj Naprednoj Stranci, i ovom prilikom pozivam sve one koji imaju pravo glasa da glasaju za Aleksandra Vučića, koji se svojom politikom mira i ekonomskog rasta pokazao kao lider regiona, a od Srbije napravio bitan politički i ekonomski fakto – izjavio je tom prilikom Stevandić..

  • BiH prije kraja godine kandidat za EU?

    BiH prije kraja godine kandidat za EU?

    Bosna i Hercegovina bi prije kraja godine mogla dobiti kandidaturu za članstvo u EU, međutim uslovi su da državne institucije profunkcionišu, da počne rješavanje 14 ključnih prioriteta i da demonstrira usklađivanje svoje spoljne politike sa spoljnom politikom EU, saznaju “Nezavisne”.

    Ova informacija i nije veliko iznenađenje imajući u vidu izjave koje su evropski zvaničnici davali u proteklo vrijeme, otkad je počeo rat u Ukrajini, jer EU želi da demonstrira da ima punu kontrolu i uticaj u našem regionu.

    Posljednja u nizu takvih izjava došla je od Analene Berbok, njemačke ministarke spoljnih poslova, prilikom njene posjete Sarajevu.

    “Došla sam s jasnom porukom: Njemačka će ovdje, u vašoj zemlji i na zapadnom Balkanu pokazati više prisutnosti. Zbog toga smo prvi put imenovali posebnog izaslanika Vlade Njemačke za zapadni Balkan”, rekla je ona.

    Podsjećanja radi, “Nezavisne” su prve ekskluzivno javile da je Manuel Saracin, političar iz partije Zelenih, imenovan na ovu poziciju, desetak dana prije njegove zvanične potvrde.

    Berbokova je na pres-konferenciji u Sarajevu izjavila da će Saracinov zadatak biti da zapadni Balkan drži visoko na njemačkoj agendi. Ona je istakla da je jedini razlog da je na zapadni Balkan došla sada činjenica da je u Ukrajini rat. Podsjećanja radi, upravo su “Nezavisne” pisale da Njemačka planira jači angažman u regionu kako bi spriječila prelijevanje krize iz Ukrajine na ovaj region.

    “Nezavisne” su prošle godine prve u BiH najavile samit između ruskog i američkog predsjednika, a upravo je Njemačka snažno insistirala da dođe do dogovora velikih sila. Međutim, nakon što su pregovori propali, a Rusija počela vojnu akciju u Ukrajini, došlo je do potpunog geopolitičkog preokreta u Njemačkoj, koji se sada odražava i na naš region.

    Što se tiče kandidature za BiH, kako saznajemo, u Njemačkoj smatraju da će sada biti lakše uvjeriti skeptičnije članice EU, poput Nizozemske i Francuske, da se taj proces ubrza, posebno imajući u vidu da će jače prisustvo Zapada i kroz diplomatsku aktivnost i kroz prisustvo EUFOR-a dodatno motivisati domaće političare da se posvete reformama, posebno onim iz 14 prioriteta Evropske komisije.

    Faris Kočan, ekspert za proširenje i zapadni Balkan iz Slovenije, za “Nezavisne” kaže da je samo prije petnaestak dana ubrzanje procesa pristupanja BiH EU bilo nezamislivo, ali da je Ukrajina sve promijenila.

    “Kandidatski status bi bio jako dobar signal i relativno neproblematičan za EU, jer zeleno svjetlo ne znači ništa drugo osim proces dugog pregovaranja. Tako da u tom smislu je to realno, ali ne mogu u ovom trenutku reći hoće li za taj kandidatski status biti važnija Rusija ili vraćanje predstavnika RS u državne institucije”, smatra on.

    S druge, pak, strane, Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, skeptičan je da će BiH do kraja godine uspjeti doći do kandidatskog statusa.

    “U ovom trenutku ne vidim naznake da bi Europska komisija mogla promijeniti svoju raniju poziciju, a zemlje članice još manje. Umjesto traženja kandidatskog statusa, BiH kao i sve zemlje zapadnog Balkana bi učinile i sebi i EU uslugu ukoliko bi baš u ovom trenutku tražile pojašnjenje od EU šta je to realni, ostvarivi i međusobno korisni cilj kojem zemlje regiona mogu da teže i koji mogu ostvariti ako provode reforme i usklađuju se sa EU, u narednih pet do sedam godina”, kaže on za “Nezavisne”.

    Ćerimagić kaže da je BiH trebalo još prije desetak godina da dobije kandidatski status i otvori pregovore o članstvu.

    “EU je već kazala vlastima u BiH da bi uz usvajanje tri zakona vezana za pravosuđe i borbu protiv korupcije, provedbu izmjena Izbornog zakona i s time povezanih ustavnih promjena, BiH mogla računati na preporuku Europske komisije o kandidatskom statusu za BiH. Onda bi se zemlje članice EU jednoglasno morale saglasiti da takvu odluku i donesu”, kaže on.

    Napredak ka Evropskoj uniji komentarisao je i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, nakon sastanka s Oliverom Varheljijem, evropskim komesarom za proširenje, istakavši da od ubrzanog članstva BiH u EU nema ništa.

    “Varhelji insistira na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima. Jasno je rečeno, ako budu primorani, da to neće biti samo kažnjavanje Republike Srpske, nego obustava pomoći za BiH, što je razlog da sjednemo i raščistimo u BiH neke stvari”, rekao je Dodik.

  • Varhelji: Zapadni Balkan napreduje na putu proširenja Unije

    Varhelji: Zapadni Balkan napreduje na putu proširenja Unije

    Zapadni Balkan napreduje na putu proširenja Evropske unije, napisao je evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji na Twitteru.

    On je naveo da je cilj Brisela da potpuno integriše region u EU – ekonomski, socijalno i politički – i naglasio da takvu namjeru podržava Ekonomski i investicioni plan za zapadni Balkan.

    Varhelji se danas na marginama Antalijskog diplomatskog foruma sastao sa članovima Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i Šefikom Džaferovićem i odvojeno sa potpredsjednikom Crne Gore Dritanom Abazovićem.

    Srpski član Predsjedništva BiH rekao je da nema ništa od ubrzanog članstva u EU, kako za Ukrajinu, tako i za BiH.

    Dodik je naveo da je tokom današnjeg susreta u Antaliji komesar za proširenje EU insistirao na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima.

  • U Kini najveći broj slučajeva koronavirusa u posljednje dvije godine

    U Kini najveći broj slučajeva koronavirusa u posljednje dvije godine

    Kina je u subotu prijavila najveći dnevni broj slučajeva covida-19 od izbijanja epidemije u Wuhanu prije dvije godine.

    Nacionalna zdravstvena komisija prijavila je 1.524 slučaja, uključujući 1.084 asimptomatska slučaja. U petak je uveden lockdown u sjeveroistočnom gradu Changchunu nakon što su tamo otkrivene stotine slučajeva. Prema strogim pravilima, samo jedna osoba po kućanstvu može svaki drugi dan napustiti dom kako bi otišla u kupovinu.

    Svih devet milijuna stanovnika grada bit će testirano na virus.

    Nakon izbijanja epidemije u Wuhanu početkom 2020., Kina je usvojila politiku nulte tolerancije na covid-19 i vlasti su brzo poduzele stroge mjere kako bi spriječile širenje virusa.

    Tijekom protekle dvije godine epidemija je gašena masovnim testiranjem i zatvaranjem gradova.

    Međutim, budući da je varijanta omikron prvi put otkrivena u Kini u siječnju, zdravstveni stručnjaci kažu da će zbog tog vrlo zaraznog soja kineski pristup borbi protiv covida biti testiran do krajnjih granica.

  • Njemački “Fokus”: Putinov sljedeći cilj je Balkan

    Njemački “Fokus”: Putinov sljedeći cilj je Balkan

    U današnjem izdanju nedjeljnika “Fokus” objavljen je tekst pod nazivom: „Dok svijet gleda u Ukrajinu, Putin odavno ima sljedeći cilj na umu“. U podnaslovu se definiše da je taj cilj – Balkan. I da je to opasno za Zapad, prenosi “Deutsche Welle”.

    Ulrih Rajc, autor članka objavljenog u njemačkom političkom magazinu Fokus, počinje tekst konstatacijom da njemački premijer u sferi komunikacije sigurno nije Vinston Čerčil (Winston Churchill), ali da je prvi lider u Evropi koji je shvatio koliko je opasan drugi front koji Rusija otvara na Balkanu.

    • Dok cijeli svijet priča o Ukrajini, Šolc (Olaf Scholz) je čak dva puta dao jasne izjave o Balkanu. I obje su dobrim dijelom prečuli, ali Šolc je mislio ozbiljno. Zato je njegova šefica spoljnih poslova na osetljivoj diplomatskoj misiji. Analena Berbok (Annalena Baerbock) je u posjeti Bosni i Hercegovini, Kosovu, Srbiji i Moldaviji.

    Moldavija i strah od Kremlja
    U tekstu se podsjeća da je američki senator Lindzi Grejem (Lindsey Graham) koji je nedavno pozvao na ubistvo ruskog predsjednika Putina, za Moldaviju rekao: „Oni su sljedeći“. U tekstu se potom kaže:

    • Strah od vlastodršca u Kremlju širi se pograničnim regionom Pridnjestrovljem. Odavno Moskva ima svoju čizmu u zemlji, koja se graniči sa Rumunijom, članicom Sjevernoatlanskog pakta kao i sa Ukrajinom. U Pridnjestrovlju, koje pripada Moldaviji, Moskva je postavila jednog od svojih vazala i paralele između Pridnjestrovlja i Donbasa su upadljive.

    U Moldaviji se s pravom širi strah da bi putin mogao da prizna Pridnjestrovlje kao državu nezavisnu od Moldavije. To bi doslovno bilo sljedeće Putinovo prekoračenje granice. Ruska prijetnja je razlog zbog čega se Moldavija gura u Evropsku uniju.

    Bosna i Hercegovina
    Potom članak prelazi na Bosnu i Hercegovinu:

    • Tamo nacionalista Dodik nastoji da uz pomoć Rusa pretvori Republiku Srpsku u državu potpuno odvojenu od Bosne i Hercegovine. Najdraže bi mu bilo da državnu teritoriju Srbije proširi tim dijelom bosanskog tla.

    Njegova argumentacija je srpska većina stanovništva, tu konstrukcija je poznata kod Rusa iz Donbasa, u Pridnjestrovlju, kao i u Južnoj Osetiji i Abhaziji koje su u Gruziji. Na sve strane ista slika.

    Putin nigdje ne želi mir, svuda podstiče argumentom većinskog naroda posredničke ratove – a potom ih proširuje u vojnu sferu. I uvijek iskušava Zapad i njegovu spremnost da svoje vrijednosti kao što su Sloboda i samoodređenje brani samo svečanim govorima, već i onda kada postane smrtno ozbiljno, prenosi Deutsche Welle.

    Srbija „u procjepu između EU i Rusije“
    Za Srbiju se u tekstu kaže da je „u procjepu između EU i Rusije“:

    • U Srbiji je situacija komplikovana. Prema anketama je činjenica da Srbi žele u Evropu, ali imaju i veliki afinitet ka Rusiji. A Evropska unija je činila grešku za greškom. Posljednja je prilikom vakcinacije. Evropska komisija je Srbiji glasno i jasno obećala vakcine – a onda ih nije nikada isporučila.

    Tada su uskočili Rusi sa Sputnjikom, isto kao i Kinezi, koji tiho, ali strateški dolaze na ona mjesta gdje Zapad ne pazi. U svakom slučaju, predsjednik Srbije je poljubio kinesku zastavu, što je u Briselu uzburkalo duhove. A u evropskom glavnom gradu niko nije htio da dođe na ideju da su sebi zabili autogol.

    U tekstu se potom postavlja pitanje zašto se njemački kancelar Šolc zalaže za prijem balkanskih država u EU, podsjećajući da je u jednom televizijskom gostovanju skrenuo pažnju na Balkan. Šolc je, gostujući kod poznate televizijslke novinarke Majbrit Ilner, rekao da su neki potezi Evropske unije u odnosu na balkanske države potpuno neprihvatljivi i da je SR Jugoslavija trebalo da uđe u Evropsku uniju još prije 18 godina.

    Također se podsjeća da je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji Šolc upozorio da bi trebalo ubrzati proces prijema i da ga treba aktivno pogurati.

    • Dakle, postoji nezaštićeno krilo u zadnjem dvorištu Zapada, u području koje je ima ratno i konfliktno iskustvo. Postoje različite etničke grupe, tu kruži opasan nacionalizam. Pošto Moskva stalno traži priliku da destabilizuje Zapad, to je za nju kao poklon.

    Brisel sprječava prijem Srbije u EU
    Dalje se u tekstu konstatuje da Brisel sprječava prijem Srbije u Evropsku uniju:

    • Analena Berbok je prije svog polaska u region jasno govorila. U nezaštićen prostor “prodiru akteri kao Rusija, koji nemaju interesa za evropsku budućnost i koji se ne ustežu od podstrekavanja neriješenih sukoba”.

    Autor teksta konstatuje da ti neriješeni konflikti imaju potencijal da podijele Evropljane i da je to izuzetno opasno. „Istočni Evropljani, prije svega Poljaci i Mađari, ali i Slovaci, insistiraju na prijemu Srbije u EU. Francuska i briselska birokratija odavno to koče.

    Njihov argument je – istočno proširenje EU uvelo je u nju niz evroskeptičnih država, pri čemu se evroskepticizmom smatra to što te zemlje staju na put moralno potkrijepljenom zahtjevu Brisela da određuje kako će one interno biti organizovane. “Ovi iz Brisela” ne žele da uvedu u evropsku kuću takav konflikt.

    Da li je EU posljednja šansa Srbije?
    Jedan od podnaslova u tekstu glasi „Da li je EU posljednja šansa Srbije?“ Autor to obrazlaže ovako: „Predsjednik Srbije u zapadnim medijima izbacuje jedan za drugim proevropske stavove. Jedan od njih je da bi bez EU njegova zemlja jedva preživjela. U Srbiji on ima pune ruke posla da nacionaliste ne okrene protiv sebe, a da otvoreno ne ozlojedi Ruse. Vučićev kurs nalikuje jahanju na oštrici žileta. U Srbiji su izbori 3. aprila i predsjednik za sada ima dobre izglede. Ali situacija ostaje fragilna zbog rata u Ukrajini. Pristupanje NATO nije predmet diskusije.”

    „U Beogradu je još prisutna svijest o bombardovanju koji je sprovodio NATO zbog užasa za koje se pobrinuo Milošević na Kosovu. Kosovski rat u Srbiji do danas održava u životu Putinov narativ – da se NATO nelegitimno proširio u istočnoj Evropi do granica Rusije. NATO je bombardovao 78 dana i do danas se nagađa zašto je Milošević naposljetku odustao od otpora Zapadu. Na kraju, kaže vjerodostojna verzija, njemu je Moskva uskratila podršku. Tada, prije više od dvije decenije Moskva je bila slaba.”

    „To je prošlost. Danas se Moskva osjeća snažnom, a Zapad je pred pitanjem kako da parira Rusima, ne samo u Ukrajini, već i na Balkanu. Tu se zatvara krug. Zato je sada njemački kancelar Šolc za Zapadni Balkan širom otvorio evropska vrata. To je drastična promjena kursa njemačke politike. Ali Šolc se već razumije u tako nešto“, piše njemački Fokus, a prenosi Deutsche Welle.

  • Indija ispalila raketu na Pakistan, tvrde da su to greškom uradili

    Indija ispalila raketu na Pakistan, tvrde da su to greškom uradili

    Indija tvrdi da je 9. marta greškom ispalila raketu na Pakistan. Uvjerava da se desio tehnički kvar tokom redovnog pregleda.

    Vlast ove države je saopćila kako duboko žali te da je uvjerena da niko nije ubijen. Iz pakistanske vojske su objavili da je “leteći objekat, koji se brzo kretao” pao u blizini grada na istoku države Mian Channuu te da je predstavljao rizik po putničke avione.

    Iz Ministarstva odbrane Indije su saopštili da je uzrok incidenta tehnički kvar te da je zatražena istraga. Nadležni u Pakistanu su poručili susjedima da budu svjesni, kako su istakli, neugodnih posljedica ovakvog nemara te da se ovo ne smije ponoviti. Raketa je lansirana iz grada Sirsa, koji se nalazi u indijskoj saveznoj državi Haryana.

    Prema pakistanskim navodima, raketa se kretala brzinom koja je tri puta veća od brzine zvuka na visini od 12.000 metara te da je preletila 124 kilometra u pakistanskom zračnom prostoru prije nego što se srušila.

    “Ovaj leteći objekat je ugrozio mnoge nacionale i međunarodne letove putničkih aviona i u indijskom i u pakistanskom zračnom prostoru, kao i živote i imovinu ljudi”, izjavio je glasnogovornik vojske Pakistana Babar Iftikharon.

    Ministarstvo vanjskih poslova Pakistana je juče, 11. marta, pozvalo indijskog otpravnika poslova da bi mu se požalili na incident. Indija je pozvana da podijeli saznanja do kojih dođe istragom o ovom incidentu, prenosi BBC.

    Za podsjetiti je da obe države imaju nuklearnu oružje.

  • Sjeverna Makedonija zabranila izvoz žitarica i ulja

    Sjeverna Makedonija zabranila izvoz žitarica i ulja

    Sjeverna Makedonija od danas je zabranila izvoz pšenice, ječma, kukuruza, semena suncokreta kao i suncokretovog ulja, saopštio je ministar privrede ove zemlje Krešnik Bekteši.

    Odluka je donesena na sjednici vlade i važit će narednih deset dana, a kako bi se izbjegle špekulativne radnje trgovaca i proizvođača i zaštitila domaća proizvodnja, tržište i građani, prenose agencije.

    Ova odluka je donesena kao recipročan odgovor na slične mjere koje su preduzele zemlje u regionu, saopšteno je iz Vlade.

  • Plenković o padu letjelice: Ovo je čista prijetnja, a NATO nije reagovao

    Plenković o padu letjelice: Ovo je čista prijetnja, a NATO nije reagovao

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković danas je ministrima u Zagrebu obišao mjesto pada bespilotne letjelice i izrazio zabrinutost slabom reakcijom članica NATO-a povodom ovog slučaja.

    Istraga o padu letjelice nastavljena je i jutros, a uviđaj koji policija provodi zajedno s vojnom policijom nastavlja se u užoj zoni mjesta događaja, gdje će se probati izvaditi dio letjelice koji je ostao ukopan u zemlju.
    “Ne znamo čija je letjelica bila. Letjela je nad Hrvatskom sedam minuta i pala ovdje. U nesreći smo imali puno sreće da niko nije stradao. Oštećeno je 40-ak automobila”, rekao je Plenković.


    On je kazao da se ovo moglo dogoditi teoretski u Budimpešti, Ljubljani…

    “Moramo intenzivirati saradnju, da se na vrijeme obavijesti zemlju da se nešto događa. Je li to bilo slučajno ili namjerno, još uvijek ne znamo. Pokušaće se iskopati letjelica. Komuniciraćemo s državama koje imaju vrijedne informacije”, dodao je Plenković, prenosi Index.hr.

    On je kazao da ovaj slučaj upućuje na potrebu tješnje saradnje NATO-a.
    “Ovakvu situaciju ne možemo tolerirati niti bi se ona smjela dogoditi. Ovo je bila čista i jasna prijetnja i tu se moralo reagirati i u NATO-u i u EU. Radit ćemo na tome da podignemo spremnost ne samo nas nego i drugih. Sreća je da se nije dogodilo nešto puno gore. Premijer Orban je o ovome saznao nakon mene. Napisao sam pismo i želim odgovore kako se ovako nešto moglo dogoditi”, rekao je Plenković.


    Kaže da je letjelica mogla pasti na nuklearnu elektranu u Mađarskoj.

    “Očito je da nije došlo do dobre reakcije i da druge zemlje nisu dobro reagirale. Sad imamo test iz kojeg moramo naučiti i puno bolje reagirati. Pisao sam NATO-u, mislim da su oni to jako ozbiljno shvatili. Ovo je incident koji se ne smije dogoditi. Mislim da mi to nismo umanjivali. S obzirom da nije bilo žrtava, vjerojatno je reakcija – dobro je. Da je bilo žrtava, sigurno bi reakcija bila drugačija”, kazao je Plenković.

    Podsjetimo, u petak ujutru u Zagrebu je pala neidentificirana letjelica teška šest tona. Prema dosad prikupljenim podacima, u hrvatski zračni prostor ušla je iz smjera istoka prema zapadu, odnosno iz zračnog prostora Mađarske, brzinom od 700km/h na visini od 1.300 metara.

    Prema saopćenju HKZP-a, bespilotna letjelica nije imala transponder zbog čega je bilo nemoguće detektovati objekt sekundarnim radarima koji se koriste za kontrolu aviona. Također, naglašeno je kako je u Hrvatskoj, zbog osiguranja nadzora kontroliranog zračnog prostora, propisana obaveza korištenja sistema za aktivnu detekciju za sve avione koji ulaze u zračni prostor te da avioni bez transpondera nisu vidljivi za sistem kontrole zračnog prometa.

  • U ponedjeljak počinje najveća NATO vojna vježba ove godine, Rusi obaviješteni na vrijeme

    U ponedjeljak počinje najveća NATO vojna vježba ove godine, Rusi obaviješteni na vrijeme

    Dok rat bjesni u Ukrajini, NATO i njegovi partneri će u ponedjeljak pokrenuti vježbe u Norveškoj koje su bile planirane prije ruske invazije na Ukrajinu.

    Oko 30.000 vojnika, 200 aviona i 50 brodova iz 27 zemalja učestvovaće u vježbi pod nazivom Cold Response 2022, najvećoj vježbi koja uključuje NATO trupe ove godine.

    Manevri će omogućiti članicama NATO-a da usavrše svoje borbene vještine u hladnoj klimi Norveške, uključujući Arktik, na tlu, na moru i na nebu, piše AFP.

    Vježba će se održati samo nekoliko stotina kilometara od ruske granice, a iako je bila planirana mnogo prije invazije Moskve na Ukrajinu, sada je dobila dodatni značaj zbog rata.

    “Ova vježba je izuzetno važna za sigurnost Norveške i njenih saveznika. Mi ćemo vježbati savezničko pojačanje Norveške”, rekao je za AFP norveški ministar odbrane Odd Roger Enoksen.

    Naglasio je da se vježba ne održava zbog napada Rusije na Ukrajinu, ali imajući u vidu pozadinu to ima povećan značaj.

    Čuvar sjeverne granice NATO-a u Evropi, Norveška, želi testirati kako će upravljati savezničkim pojačanjima na svom tlu, u skladu sa članom 5 povelje NATO-a, koji zahtijeva od država članica da priteknu u pomoć drugoj državi članici koja je napadnuta.

    Susjedne Švedska i Finska, koje su zvanično vojno neutralne, ali sve bliži partneri NATO-a, također će učestvovati u vježbi, koja će se završiti 1. aprila.

    “Smatram potpuno normalnim, možda sada više nego ikada, da zajedno treniramo kako bismo pokazali naš kapacitet i našu spremnost da branimo naše vrijednosti i naš način života“, naglasio je general Yngve Odlo, šef Zajedničkog štaba Norveške i zadužen za vježbu Cold Response.

    Na ruskoj strani arktičke granice od 196 kilometara koja ga dijeli od Norveške nalazi se poluostrvo Kola, dom Sjeverne flote i velikog broja nuklearnog oružja i vojnih postrojenja.

    “Ne postoji eksplicitna vojna prijetnja NATO-u ili norveškoj teritoriji”, rekao je Enoksen, ali je dodao da je “situacija u Evropi nepredvidljivija nego što je bila dugo vremena”.

    Kako bi izbjegla bilo kakve nesporazume, Norveška je obavijestila Rusiju o ovoj vježbi, definiranoj kao “čisto defanzivnoj” zbog čega će se manevri održavati na određenoj razdaljini od ruske granice.

    General Odlo je detaljno razgovarao sa viceadmiralom Aleksandrom Moisejevim, komandantom ruske Sjeverne flote, o vježbi kako bi pružio ove garancije. Rusija je međutim odbila poziv da pošalje posmatrače na vježbu.

    “Svako jačanje vojnih kapaciteta NATO-a u blizini ruskih granica ne pomaže jačanju sigurnosti u regionu”, rekli su za AFP iz ruske ambasade u Norveškoj.

    U sličnim okolnostima u prošlosti, Moskva je izražavala svoje nezadovoljstvo ometanjem GPS signala ili najavom testiranja raketa, blokirajući time pristup nekom međunarodnom pomorskom i vazdušnom prostoru.

    U početku se očekivalo da će više od 40.000 vojnika učestvovati u ovoj vježbi, ali se broj smanjio zbog pandemije koronavirusa i geopolitičkih kriza na drugim mjestima.

    Američki nosač aviona Harry Truman i njegovi prateći brodovi zadržani su u Egejskom moru, gdje pomažu u nadgledanju neba u blizini Ukrajine.

  • Dva mladića poginula u stravičnoj saobraćajnoj nesreći kod Gračanice

    Dva mladića poginula u stravičnoj saobraćajnoj nesreći kod Gračanice

    Dve osobe su poginule u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć na magistralnom putu Tuzla – Doboj tačnije u mjestu Stjepan polje kod Gračanice.

    Iz Profesionalne vatrogasne jedinice Gračanica saopćeno je da su dobili dojavu u 00:19 sati da je došlo do slijetanja s kolovoza putničkog motornog vozila na magistralnoj cesti M4.

    Ekipa vatrogasaca je po dolasku na mjesto nesreće zatekla dvije preminule mlade osobe.


    Oni su, kako je saopšteno, ostali “priklješteni” u automobilu Passat nakon udara u stub, a zatim i potporni zid.

    Nakon uviđaja će biti poznat razlog zbog kojeg je vozač izgubio kontrolu nad automobilom i sletio s ceste.