VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kuleba: Njemačka odgovorna jer je Rusija izgradila moć

    Kuleba: Njemačka odgovorna jer je Rusija izgradila moć

    Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba kritikovao je Njemačku zbog njene dugogodišnje politike prema Rusiji.

    “Žao mi je što moram reći. Njemačka je doprinijela sto je Rusija uspjela da izgradi trenutnu moć“, naglasio je Kuleba za ARD.

    On je izrazio nadu da će sada Njemačka dati odgovarajući veliki doprinos da se zaustavi ruska ratna mašinerija.

    Kuleba je istakao da su Njemačka i Ukrajina partneri i naglasio da se nada da će Berlin staviti Ukrajini svo potrebno oružje za odbranu na raspolaganje.

    “Smatram da nije fer da je Njemačka imala sveobuhvatnu odbrambenu saradnju sa Rusijom, i to godinama. Možda je sada vrijeme da mi dobijemo isporučeno sve što je potrebno za našu odbranu”, objasnio je on.

    Zatražio je od Njemačke oštrije kaznene mjere protiv Rusije.

    Kuleba je pohvalio Njemačku za pojedine teške odluke prvih dana rata, ali ističe i da, kada pita svoje kolege u EU zašto ruske banke još nisu isključene iz međunarodnog platnog prometa ili neke određene sankcije nisu još uvedene, onda uvijek čuje isti odgovor, a to je da je to zbog Njemačke.

    “Želio bih da vidim Njemačku u poziciji vođe kod uvođenja sankcija. U pojedinim slučajevima su čak i SAD bile spremne da idu dalje, ali Njemačka je rekla da treba biti obazriviji i čekati.

    Kuleba je naglasio da Ukrajina treba da postane članice EU i da očekuje od njemačke vlade da tu odluku podrži, jer je Ukrajina dio Evrope i sa njom bi kontinent bio bezbjedniji.

    On je kazao da zna da nije lako sprovesti promjenu politike u Njemačkoj, koja se dugo godina oslanjala na dijalog.

    “Međutim sada vidimo pravo lice Rusije. Mi sada plaćamo cijenu toga. Naša djeca se ubijaju, naši gradovi se razaraju. To znači da bi trebalo da priznaju da su pravili greške i iste isprave”, naglasio je Kuleba.

    On je apelovao na Njemačku da zaustavi Vladimira Putina, jer Ukrajina, smatra, neće biti njegov posljednji cilj.

  • Kina: Tvrdnje da je Rusija tražila pomoć su “dezinformacije”

    Kina: Tvrdnje da je Rusija tražila pomoć su “dezinformacije”

    Kina je kao “dezinformacije” odbacila tvrdnje američkih zvaničnika da je Rusija od Pekinga zatražila vojnu pomoć za akcije u Ukrajini.

    Portparol ministarstva spoljnih poslova Kine optužio je danas Vašington za širenje “malicioznih” lažnih tvrdnji o kineskoj ulozi u ratu.

    On je naglasio da Kina igra “konstruktivnu ulogu apelujući na mir i pregovore”, prenosi Rojters.

    Mediji Fajnenšal tajms i Vašington post objavili su ranije pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, da je Rusija od Kine zatražila vojnu opremu nakon što je 24. februara započela “invaziju na Ukrajinu.

    Potom su američke vlasti upozorile Peking da će biti posljedica ako Kina pokuša da pomogne Rusiji da nadoknadi gubitke od zapadnih sankcija.

  • Kocka napunila budžet Srpske

    Kocka napunila budžet Srpske

    Prihodi od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću prošle godine iznosili su 68.242.583 KM, potvrdili su za “Nezavisne” u Republičkoj upravi za igre na sreću.

    Prema njihovim podacima, ovo su za skoro 20 miliona KM veći prihodi u odnosu na 2020. godinu.

    “U toku 2020. godine ovi prihodi iznosi su 48.882.864 KM, dok su 2019. godine oni bili u iznosu od 43.002.331 KM”, kazali su iz Republičke uprave za igre na sreću.

    Drago Vuković, profesor sociologije na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da je povećanje ovih prihoda izraz krize društva, a ne nekog napretka.

    “U kriznim situacijama i siromašnim društvima ljudi idu ka igrama na sreću u nadi da će nešto dobiti i obogatiti se, i to je ona poznata stara latinska teza “hljeba i igara”. Suštinski, to što ima puno ljudi u kladionicama nije izraz nekog dobrog života, i iz mog ugla, to je izraz siromaštva, a ne bogatstva. Mislim da ovo nije indikator dobrog stanja u društvu. Kocka i kladionice su jedna vrsta poroka koji, kada pređe neku granicu, postaje loš saveznik svakog čovjeka”, naglasio je Vuković za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da postoji nekoliko modela po kojima bi se mogla smanjiti ta potreba za kockom te da ljudi treba da se bave drugim poslom, odnosno da razvijaju radoznalost i interes za druge sadržaje.

    “Ljudi treba da se vrate radu, mi smo se odrodili od rada, a rad je najvažnija čovjekova djelatnost po kojoj se on razlikuje od drugih živih bića. Rad znači sticati navike, kako bismo iste te navike mogli usaditi djeci. Treba razvijati kulturu rada. Kada bismo razvijali tu potrebu i te navike, manje bismo imali slobodnog vremena kojeg ne bismo iskorištavali u kladionicama”, pojasnio je Vuković.

    Marko Ðogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da je ovo pokazatelj da se ljudi okreću svemu u nadi da će doći do nekog boljeg života.

    “Ovi prihodi dolaze od privatnih priređivača igara na sreću i kladionica, dok sa druge strane ‘Lutrija RS’ posluje u gubitku i očigledno je da ne rade u skladu sa vremenom, jer mi živimo u digitalnom dobu. Igre na sreću nisu uopšte neka strateška oblast za Republiku Srpsku pa mi nije jasno koji je smisao postojanja javnog priređivača igara na sreću”, istakao je Đogo za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da neki javni priređivači igara na sreću u nekim državama izuzetno dobro posluju, jer je njihov menadžment shvatio da moraju da se izbore na tržištu.

    “Očigledno je da menadžment našeg javnog priređivača igara na sreću nije shvatio da oni nisu budžetski korisnik, nego da moraju poslovati po tržišnim uslovima, odnosno da se prilagode tržištu”, naveo je Đogo.

  • “Ne udaramo po gradovima Ukrajine”

    “Ne udaramo po gradovima Ukrajine”

    Ministarstvo odbrane Rusije redovno naglašava da ruska vojska ne nanosi nikakve udare po gradovima Ukrajine.Tokom noći 14. marta, avijacija i protivvazdušna odbrana Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije oborile su četiri ukrajinske bespilotne letelice, među kojima je i jedan „Bajraktar ​​TB-2“, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.Operativna-taktička, vojna i bespilotna avijacija pogodile su 187 objekata Oružanih snaga ukrajine, uključujući dva kontrolna punkta, jedan protivvazdušni raketni sistem ‘Buk-M1’, jednu radarsku stanici za navođenje, dva višecevna lansirna sistema, dve stanice za radio-elektronsku borbu, dva skladišta municije i goriva i 31 skladište vojne tehnike“, rekao je Konašenkov.

    Tokom poslednja 24 časa specijalne vojne operacije u Ukrajini ruske trupe napredovale su 11 km, istakao je Konašenkov. Od početka operacije, onesposobljeno je 3.920 objekata vojne infrastrukture Ukrajine, dodao je portparol.

    Prema njegovim rečima, uništeno je: 143 bespilotne letelice, 1.267 tenkova i ostalih borbenih oklopnih vozila, 124 protivvazdušna sistema, 457 oruđa terenske artiljerije i minobacača, kao i 1.028 jedinica specijalnih vojnih vozila.

    Ruska vojska je preuzela kontrolu i izvršila inspekciju nad remorkerom „Korec“ i dva oklopna čamca tipa „Gjurza“ ukrajinske mornarice u ukrajinskoj luci Berđansk na Azovskom moru, izjavio je direktor instituta zemalja ZND u Sevastopolju Sergej Gorbačov.

    „Preuzeta je kontrola nad remorkerom ukrajinske mornarice ‘Korec’ i dva oklopna čamca tipa ‘Gjurza’. Stajali su u Berdjansku na pristaništu pomorske granične straže. Na brodovima je pronađen veliki broj naoružanja – streljačkog naoružanja, uključujući teške mitraljeze, eksplozivne naprave, kao i municija“, rekao je Gorbačov.

    Ministarstvo odbrane Rusije redovno naglašava da ruska vojska ne nanosi nikakve udare po gradovima Ukrajine: vojna infrastruktura se onesposobljava visokopreciznim sredstvima.

  • Sad i zvanično zatraženo: Kaznite Srbiju

    Sad i zvanično zatraženo: Kaznite Srbiju

    Poslanici Evropskog parlamenta uputili pismo vrhu EU u kom traže da se Srbija kazni zbog politike prema Rusiji, pišu mediji.

    Naime, kako navode Novosti, devet poslanika Evropskog parlamenta iz liberalne grupe “Obnovimo Evropu” uputilo je pismo predsednici EK Ursuli fon der Lajen i evropskom šefu diplomatije Đozepu Borelju, kojim traže da se privremeno zamrznu pristupni pregovori sa Srbijom, kao i da se našoj zemlji obustavi finansijska pomoć dok ne uskladi svoju politiku prema Rusiji.

    “U svetlu nedavnih događaja u vezi sa agresijom Rusije na Ukrajinu, duboko smo zabrinuti zbog situacije koja se razvija na Zapadnom Balkanu, a posebno zbog očiglednog nepoštovanja obaveza Srbije koje je preuzela kao zemlja kandidat za članstvo u EU. Srbija je ušla u desetu godinu pregovora o pristupanju Uniji sa različitim stepenom napretka i otvaranjem novih klastera pre samo nekoliko meseci. Tokom ovih godina, više puta smo naglašavali njenu obavezu da progresivno usklađuje spoljnu i bezbednosnu politiku sa smernicama EU i da konkretnim akcijama pokaže da deli naše osnovne vrednosti”, stoji, između ostalog, u ovom pismu čije delove prenose Novosti.

    Potpisali su ga potpredsednica EP i članica nemačke Stranke slobodnih demokrata Nikola Ver, kao i Slovenac Klemen Krošelj, Bugarin Ilhan Kjučuk, Litvanac Petras Auštrevičijus, Estonac Urmas Paet, Holanđani Bart Grotijus i Malik Azmani, Španac Hose Ramon Bausa Dijas i Rumunka Ramona Strugariju.

    “Čvrsto smo uvereni da Srbija pokazuje opasan pomak ka autoritarizmu, koji je u oštroj suprotnosti sa njenom paralelnom težnjom za pristupanjem EU, a ova dvosmislenost je dostigla kulminaciju odbijanjem da uvede sankcije Rusiji”, napisali su potpisnici pisma.

    Navode, takođe, i da je “Srbija, nažalost, značajno nazadovala u oblastima kao što su vladavina prava, ljudska prava, sloboda medija i sloboda izražavanja”.

  • “Zapadu pokažete fotografiju stradanja dece, oni zaplaču. Kažete im da su to srpska deca, oni obrišu suze”

    “Zapadu pokažete fotografiju stradanja dece, oni zaplaču. Kažete im da su to srpska deca, oni obrišu suze”

    Predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić rekao je da Srbija nije mogla da uvede sankcije Rusiji jer su Rusi vekovni saveznici Srba.”Kada je bilo glasanje oko Srebrenice u UN-u, mogli smo samo zvati /ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja/ Lavrova. Voleo bih da smo mogli zvati druge, ali to ne znači da oni ne bi glasali protiv nas. Mislite da je Rusiji bilo lako da uloži veto? Ako su se oni založili za nas, zašto bi mi išli logikom da im uvodimo sankcije”, rekao je Dačić. Dačić je upitao “ako NATO misli da su u pravu, zašto ne napadnu Rusiju?”, dodavši da je očigledno da ne misle tako. “Kada Zapadu pokažete fotografiju stradanja dece, oni će da zaplaču. Ali ako im kažete da su to srpska deca, oni će da obrišu suze”, rekao je on.

  • Četiri osobe prevezene u UKC Srpske

    Četiri osobe prevezene u UKC Srpske

    Četiri osobe, od kojih su dvije maloljetne, povrijeđene su u saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila na magistralnom putu Rogolji-Mrkonjić Grad, u mjestu Brdo.

    Do nesreće je došlo kada je M.K. iz Mrkonjić Grada izgubio kontrolu nad “golfom” i sletio s puta

    – U ovoj saobraćajnoj nesreći tjelesne povrede su zadobili vozač M.K. i saputnici S.K. i dvije maloljetne osobe svi iz Mrkonjić Grada kojima je medicinska pomoć ukazana u Domu zdravlja Mrkonjić Grad, nakon čega su na dalje liječenje upućeni u Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske – rekli su u PU Mrkonjić Grad.

    Uviđaj su obavili policijski službenici Policijske uprave Mrkonjić Grad. Rad na dokumentovanju saobraćajne nesreće je u toku.

  • Zelenski: Čekam na sastanak sa Putinom

    Zelenski: Čekam na sastanak sa Putinom

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izjavio danas da će nastaviti pregovore sa Rusijom i da čeka sastanak sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Zelenski je tokom noćnog obraćanja naciji rekao da njegova delegacija ima “jasan zadatak” da učini sve što može da obezbjedi sastanak dvojice predsjednika, prenosi agencija AP.

    “Moraju razumiti da je to komplikovana priča, kao i težak, ali izuzetno neophodan put”, poručio je Zelenski, a prenosi ruska agencija TAS S.

    On je naveo da se razgovori između dvije zemlje održavaju svakodnevno putem video-konferencije, i da su razgovori neophodni da bi se uspostavio prekid vatre i više humanitarnih koridora.

    Prema njegovim riječima, postojeći koridori su tokom šest dana spasili više od 130.000 ljudi.

    “Predstavnici ukrajinske i ruske delegacije moraju da se dogovore o sastanku između predsjednika dvije zemlje tokom njihovih predstojećih pregovora. Naš cilj je da u toku ove borbe i ovog teškog pregovaračkog procesa, Ukrajina dobije neophodan rezultat, koji je neophodan za sve nas, za mir i bezbjednost, i da imamo normalne i efikasne garancije”, poručio je Zelenski.

    David Arahamija, član ukrajinske delegacije, izjavio je ranije da će jutros otpočeti nova runda pregovora između dvije delegacije, i da će ona biti u online formatu počev od 10:30 časova po lokalnom vremenu.

  • Slučaj profesora Kovića ponovo otvorio pitanje nadzora nad OBA BiH

    Slučaj profesora Kovića ponovo otvorio pitanje nadzora nad OBA BiH

    Istoričaru Milošu Koviću, profesoru Univerziteta u Beogradu, zabranjen je ulazak u BiH uz obrazloženje da je on “opasan po bezbjednost BiH”, što je izazvalo političku buru i oštre podjele na liniji Banjaluka – Sarajevo, ali i otvorilo “nezgodna” pitanja.

    Nakon nezvaničnih nagađanja o tome čije je maslo zaustavljanje Miloša Kovića na graničnom prelazu Vardište oglasio se član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i zvanično potvrdio da je to učinjeno po nalogu Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH.

    Džaferović je podržao ovaj potez i izjavio da OBA BiH “radi u skladu sa zakonom” i da ima njegovo “puno povjerenje”.

    Reakcije iz Republike Srpske, po kojima je proglašavanje univerzitetskog profesora “personom non grata” i bezbjednosno opasnom osobom skandal bez presedana, Džaferović je ocijenio kao “nedopustivo i grubo uplitanje u rad obavještajno-bezbjednosnih organa”.

    Slučaj iz 2018.
    Ipak, ni iz Predsjedništva BiH ni iz Granične policije BiH, pa ni iz Obavještajno bezbjednosne agencije, niko javnosti nije objasnio na čemu se temelji ovakva odluka.

    Ovo nije prvi put da OBA BiH i njen kontroverzni direktor Osman Mehmedagić Osmica zabranjuju ulazak u BiH, kako ocjenjuju u Republici Srpskoj, “intelektualcima koji nisu po volji vlastima u Sarajevu”.

    Podsjećamo, 2018. godine je ulazak u BiH zabranjen ruskom piscu Zaharu Prilepinu.

    – Oni odlučuju kako hoće, nikom ne polažu račune i nikom ništa ne objašnjavaju. Tako sutra mogu na listu „neprijatelja BiH“ uvrstiti i mene, vas ili bilo koje drugog građanina BiH ili stranca – kaže sagovornik Srpskainfo, blizak bezbjednosnim krugovima.

    Da li se zaista radi o “obračunu sa neistomišljenicima”, kako tvrde političari u Republici Srpskoj, na čelu sa Miloradom Dodikom, koji je izjavio da je zaustavljanje Kovića na granici “atak na Republiku Srpsku” i “podizanje međunacionalnih tenzija”?

    Savjet ministara BiH
    Ili bezbjednosne službe u BiH zaista profesionalno rade svoj posao, koji doduše, nikom nije jasan niti poznat? I ko kontroliše rad Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, koja kontroliše, ili može kontrolisati, i građane BiH i strance i stavljati ih na “crnu listu”?

    Po Zakonu o OSA/OBA BiH, “predsjedavajući Savjeta ministara BiH isključivo je odgovoran za nadzor i usmjeravanje rada Agencije”. A predsjedavajući Savjeta ministara BiH je Zoran Tegeltija, kadar SNSD iz Republike Srpske.

    Tegeltija se nije oglašavao povodom “slučaja Ković”.

    Zakonom je, takođe, propisano da parlamentarni nadzor nad radom OBA BiH vrši nadležna Zajedničke komisije Parlamenta BiH.

    Međutim, zamjenik predsjedavajućeg ove komisije, Sredoje Nović, delegat iz Republike Srpske u Domu naroda Parlamenta BiH, tvrdi da se zakon ne poštuje.

    – Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH postala je instrument za odmjeravanje i odstrel, pogotovo Srba, dok u BiH nesmetano ulaze lica povezana s terorizmom – izjavio je Nović i ukazao na, kako kaže, samovolju direktora Agencije Osmana Mehmedagića.

    – Za direktore agencija na čijem su čelu Bošnjaci ne važi nijedan akt, pa ni zakon – naglasio je Nović.

  • Moguć nacrt sporazuma o primirju

    Moguć nacrt sporazuma o primirju

    Pregovori između Ukrajine i Rusije o primirju će biti nastavljeni i danas, a planirano je da sve bude održano putem video veze.

    Savjetnik Ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak je potvrdio da će se nova runda razgovora održati danas.

    “Opet. Pregovori se odvijaju non-stop u formatu video konferencija. Radne grupe stalno rade. Veliki broj pitanja zahtjeva stalnu pažnju. U ponedjeljak, 14. marta, održaće se pregovaračka sjednica na kojoj će se sumirati preliminarni rezultat”, napisao Podoljak u objavi na Twitteru.

    On je na svom Telegramu kasnije dodao da je Rusija “počela konstruktivno razgovarati” ističući da je Moskva mnogo osjetljiva na poziciju Ukrajine. Naveo je da su prijedlozi Ukrajine čvrsti i tiču se prije svega prekida vatre i neprijateljstva, a izrazio je i nadu i očekivanje da će strane u narednim danima doći do konkretnih rezultata.

    Član ruske delegacije Leonid Slatski je rekao da je ostvaren značajan napredak u razgovorima s Ukrajinom te da je moguće da će doći do nacrta sporazuma.

    “Prema ličnim očekivanjima, napredak će u narednim danima prerasti u zajednički stav obje delegacije i u dokumente za potpisivanje”, izjavio je Slatski, a prenijela je ruska novinska agencija “RIA Novosti”.