VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lavrov otkrio koja je sada glavna tema pregovora Rusije i Ukrajine

    Lavrov otkrio koja je sada glavna tema pregovora Rusije i Ukrajine

    Delegacije Rusije i Ukrajine i danas će razgovarati i pokušati da postignu neku vrstu sporazuma. Prema riječima ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, najvažnije teme su trenutno na stolu, a to je neutralan status Ukrajine, a koji je veoma povezan sa bezbjednosnim garancijama koje Moskva traži.

    Lavrov je rekao da su pregovori izuzetno teški, ali da se nada da kompromisu.

    Ruski šef diplomatije je rekao da treba dozvoliti da se pregovori dvije strane vode u miru, bez daljeg intenziviranja situacije.

    “I dalje bi dao prostora pregovorima, u nekoj opuštenijoj atmosferi, bez izazivanja histerije”, rekao je Lavrov.

    Istakao je i da je Rusija spremna da traži sve načine da obezbjedi bezbjednost – kako za sebe, tako i za Ukrajinu i Evropu.

    “Spremni smo da tražimo sve načine da obezbijedimo bezbjednost Ukrajine i evropskih zemalja i, naravno, Ruske Federacije, osim širenja NATO-a na istok”, rekao je Lavrov.

    On je istakao da je trenutna situacija “epohalna” i da se vodi “bitka kako će izgledati svjetski poredak”.

    “Ovo je sudbonosni, epohalan momenat u modernoj istoriji, jer se odražava na borbu oko toga kako će izgledati svjetski poredak”, rekao je Lavrov u intervjuu za RBC TV.

    Lavrov je rekao i da se Švajcarska ponudila da bude posrednik u pregovorima.

  • Protest prevoznika u Banjaluci, traže od grada da poštuje ugovor

    Protest prevoznika u Banjaluci, traže od grada da poštuje ugovor

    Prevoznici javnog prevoza jutros su u devet časova održali protest upozorenja, a s obzirom na to da, kako kažu, nisu ispoštovan ugovor sa gradom Banjaluka.

    Oni su na glavnu gradsku saobraćajnicu izveli rezervna vozila, tako da, kako je kazao Dejan Mijić, direktor “Autoprevoza”, nijedna linija neće kasniti.

    “Kao što smo najavili, nastavljamo sa protestom s obzirom da ništa nije ispoštovano”, istakao je Mijić.

  • Zelenski: Stavovi Rusije u pregovorima sada zvuče realnije

    Zelenski: Stavovi Rusije u pregovorima sada zvuče realnije

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da stavovi Ukrajine i Rusije u mirovnim pregovorima zvuče realnije, ali je potrebno više vremena.

    “Sastanci se nastavljaju i, informisan sam, pozicije tokom pregovora već zvuče realnije. No, još je potrebno vremena da odluke budu u interesu Ukrajine”, rekao je Zelenski u obraćanju videosnimkom objavljenom rano u srijedu, izvijestila je agencija Reuters.

    Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je u utorak da su razgovori s Rusijom bili vrlo teški, ali da “svakako ima prostora za kompromis”, dodajući da će se pregovori nastaviti u srijedu.

    Savjetnik predsjednika Ihor Šovkva je rekao da ukrajinska vlada počinje vidjeti napredak u pregovorima s Moskvom o okončanju ruske invazije, izvijestila je ukrajinska novinska agencija UNIAN.

    Razgovori su postali “konstruktivniji”, nakon dva dana razgovora putem videa, rekao je.

    “U prvim krugovima Rusija nije bila spremna poslušati naš stav, već je samo postavila ultimatume da se Ukrajina preda, da baci oružje, da naš predsjednik treba potpisati akt o predaji, no sada je Rusija malo promijenila svoj ton”, ocijenio je Šovkva.

    Šovkva je rekao da je ukrajinsko izaslanstvo “oprezno optimistično”, ali da iskorak mogu postići samo predsjednici Volodimir Zelenski i Vladimir Putin, prenijela je njemačka agencija dpa.

    Ukrajina traži prekid rata i povlačenje ruskih snaga, dok Moskva traži da Ukrajina prizna anektirani poluotok Krim kao ruski, a separatistička područja u istočnoj Ukrajini kao nezavisne države.

  • WHO: Broj zaraženih koronavirusom u svijetu ponovo raste

    WHO: Broj zaraženih koronavirusom u svijetu ponovo raste

    Sedmični broj zaraženih koronavirusom u svijetu porastao je prvi put od kraja januara, objavila je u utorak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

    U drugoj sedmici marta broj novozaraženih bio je za osam posto veći nego u prethodnoj sedmici.

    U sedmici od 7. do 13. marta zabilježeno je više od 11 miliona novih slučajeva koronavirusa i 43 000 smrtnih slučajeva od posljedica zaraze ili sa oboljenjem COVID-19.

    Rast broja slučajeva u poređenju sa prethodnom sedmicom zabilježen je posebno u regijama zapadnog Pacifika, 29 posto, i Afrike, 12 posto. U Evropi je zabilježen tjedni porast od dva posto.

    Broj slučajeva je smanjen u istočnom Mediteranu, jugoistočnoj Aziji te Sjevernoj i Južnoj Americi.

    Ukupan broj potvrđenih zaraženih novim koronavirusom od početka pandemije dostigao je 455 miliona, a zabilježeno je šest miliona smrtnih slučajeva.

  • Sjeverna Koreja neuspješno testirala projektil, iznad Pyongyanga se stvorio toksični dim

    Najnoviji test sjevernokorejskog projektila nije bio uspješan, saopćila je vojska Južne Koreje.

    Riječ je o projektilu ispaljenom s aerodroma koji se nalazi izvan Pyongyanga, ali zasad nije poznato o kojoj vrsti se tačno radi. S istog aerodroma je ranije obavljeno testiranje nekoliko projektila za koje Amerikanci tvrde da su interkontinentalni balistički projektili.

    Najnoviji test je obavljen u vrijeme kada Sjeverna Koreja ubrzava tempo testiranja naoružanja.

    Test je obavljen jutros po lokalnom vremenu, začuo se zvuk poput onog koji stvaraju veliki avioni, a potom i snažna buka nakon što je projektil pao. Na nebu se pojavio crveni dim. Stručnjaci tvrde da je dim karakterističan za neuspjela testiranja projektila te da je veoma otrovan za ljude.

    Sjeverna Koreja je ove godine obavila devet testiranja projektila, uključujući novi interkontinentalni balistički projektil. Minimalni domet iznosi 5.500 kilometara, što znači da može pogoditi mete u SAD-u. Ovi projektili su dizajnirani da nose nuklearne bojeve glave.

    UN je zabranio Sjevernoj Koreji da testira balističke projektile i nuklearno naoružanje te je uveo sankcije, ova zemlja je napustila program nakon što je predsjednik Kim Jong-un razgovarao s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, no sjevernokorejski lider je 2020. godine saopćio da više ne namjerava održavati obećanje.

    Pyongyang tvrdi da su se testiranja obavljena 26. februara i 4. marta odnosila na razvoj satelita.

  • Američki Senat proglasio Vladimira Putina ratnim zločincem

    Američki Senat proglasio Vladimira Putina ratnim zločincem

    Američki Senat jednoglasno je izglasao osudu Vladimira Putina kao ratnog zločinca.

    U rijetkom slučaju kada su pripadnici obje stranke glasali isto, pozvan je Međunarodni krivični sud u Hagu da ispita Putinovu odluku da napadne Ukrajinu.

    Čelnik demokratskog Senata Chuck Schumer rekao je u govoru uoči glasanja da bi Putin trebao biti odgovoran za zvjerstva u Ukrajini.

    Republikanski senator Lindsey Graham, predlagač ovog zakona, rekao je da je sljedeći korak saradnja s britanskim saveznicima i drugima na stvaranju obavještajne ćelije koja će javnosti učiniti dostupnim podatke o ruskim jedinicama koje su uključene u ratne zločine i početi imenovati njihove zapovjednike.

    “U pripremi je kampanja ‘imena i srama'”, rekao je.

  • Boris Johnson: Nema šanse da se Ukrajina uskoro priključi NATO-u

    Boris Johnson: Nema šanse da se Ukrajina uskoro priključi NATO-u

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi Ukrajina mogla odustati od svog zahtjeva da postane članica NATO-a, što je jedan od ključnih zahtjeva Rusije.

    Tom se prilikom oglasio i britanski premijer, Boris Johnson.

    “Juče sam razgovarao sa Zelenskim i naravno da razumijem što govori o NATO-u. I svi uvijek govore, a to smo vrlo jasno dali do znanja i Putinu, da nema šanse da se Ukrajina uskoro priključi NATO-u”, rekao je Johnson, prenosi Sky News.

    No, rekao je da je odluka na Ukrajini i njenom čelniku, a Velika Britanija će ih podržati.

    Ukrajina je trenutno u pregovorima sa Rusijom o dogovoru o prekidu vatre i povlačenju, a Zelenski je sinoć rekao da pregovaračke pozicije sada “zvuče realnije”.

    Ukrajina se godinama takmiči za ulazak u NATO, ali bi takav potez razljutio Rusiju, koja ne želi vidjeti NATO na svojoj granici.

  • Članice NATO-a danas se sastaju s Ukrajinom

    Članice NATO-a danas se sastaju s Ukrajinom

    NATO namjerava reći svojim vojnim zapovjednicima da izrade planove za nove načine odvraćanja Rusije nakon invazije Moskve na Ukrajinu, uključujući dodatne vojnike i proturaketnu odbranu u istočnoj Evropi, rekli su dužnosnici i diplomati. Ministri odbrane zatražit će vojne savjete u sjedištu NATO-a, nešto više od sedam dana prije nego što se čelnici saveznika, uključujući američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), okupe u Briselu 24. marta.

    Ministri će također razgovarati sa svojim ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovom, za kojeg se očekuje da će tražiti više oružja iz pojedinih zemalja NATO-a, dok se nastavljaju ruski napadi na ukrajinske gradove i ruska vojska pokušava uspostaviti kontrolu nad Kijevom.

    Rasprava o mjerama

    • Moramo resetirati našu vojnu sposobnost za ovu novu stvarnost. Ministri će započeti važnu raspravu o konkretnim mjerama za dugoročno jačanje naše sigurnosti u svim domenima – rekao je čelnik NATO-a Jens Stoltenberg.

    Dok je najmanje 10 najvećih saveznika NATO-a, uključujući Sjedinjene Države, Veliku Britaniju i Francusku, rasporedilo više vojnika, brodova i ratnih aviona na svoje istočno krilo i stavilo ih u pripravnost, savez još uvijek mora razmisliti kako se suočiti s novom sigurnosnom situacijom u Evropi u srednjoročnom razdoblju.

    Rusi na pragu NATO-a
    Ruski predsjednik Vladimir Putin stavio je nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti 27. februara. Ruski projektili pogodili su 13. marta ukrajinsku bazu blizu granice s članicom NATO-a Poljskom, dovodeći invaziju do praga NATO-a.

    Te su rakete bile iz Rusije, rekle su Sjedinjene Države, naglašavajući sposobnost Moskve da pogodi istočne saveznike NATO-a. Sjedinjene Države također su upozorile na nedefinirane posljedice za Moskvu ako Rusija pokrene kemijski napad na Ukrajinu. NATO, osnovan 1949. kako bi obuzdao vojnu prijetnju Sovjetskog Saveza, nije ugovorno vezan da brani Ukrajinu, ali mora braniti svojih 30 saveznika.

    Međutim, diplomati kažu da NATO želi izbjeći izravno iznošenje svojih planova ili onoga što bi potaknulo njihovo obećanje o kolektivnoj obrani iz “Članka 5”, rekavši da je “strateška nejasnoća” takođe obrambeni instrument protiv ruske agresije.

  • Britansko ministarstvo odbrane: Zbog gubitaka Rusija dodatne snage povlači s Dalekog istoka

    Britansko ministarstvo odbrane: Zbog gubitaka Rusija dodatne snage povlači s Dalekog istoka

    Ministarstvo odbrane Velike Britanije objavilo je nove obavještajne podatke o stanju ruskih snaga u Ukrajini.

    Ministarstvo ističe da Rusija sve više nastoji pronaći dodatne trupe kako bi nadoknadila gubitke u Ukrajini.

    “Kao rezultat ovih gubitaka, vjerovatno je da se Rusija bori da vodi ofanzivne operacije suočena s neprestanim ukrajinskim otporom”; navodi se.

    Dodaju da će kontinuirani gubici vojnika također otežati Rusiji da osigura okupiranu teritoriju.

    “Rusija preraspoređuje snage čak iz svog Istočnog vojnog okruga, Pacifičke flote i Armenije. Također sve više nastoji da iskorištava neregularne izvore kao što su privatne vojne kompanije, sirijski i drugi plaćenici”, rekli su iz ministarstva.
    Naglašavaju da će Rusija vjerovatno pokušati da iskoristi ove snage da zadrži osvojenu teritoriju i oslobodi svoju borbenu moć da obnovi zaustavljene ofanzivne operacije.

  • Delegati odlučuju o ukidanju akciza, ali ne i o smanjenju PDV

    Delegati odlučuju o ukidanju akciza, ali ne i o smanjenju PDV

    Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH danas će održati hitnu sjednicu na čijem dnevnom redu će se naći prijedlog o ukidanju akciza na gorivo, ali ne i smanjenje stope PDV na osnovne životne namirnice na pet odsto.

    Sazivanje hitne sjednice Doma naroda, na kojoj bi se definitivno usvojilo ukidanje akciza i dvije stope PDV, potpisalo je pet delegata Denis Bećirović (SDP), Mladen Bosić (SDS), Munib Jusufović (SBB), Zlatko Miletić (nezavisni delegat) i Asim Sarajlić (SDA), ali je nepoznato zbog čega je na dnevni red stavljen samo Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama, ali ne i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o PDV.

    Inicijatori
    Oba ta zakona prethodno su dobila zeleno svjetlo u Predstavničkom domu PSBiH. Ukidanje akciza na gorivo tražila je SDP, a poslanik ove stranke u Predstavničkom domu PSBiH, Saša Magazinović, pojasnio je da bi usvajanjem ovog zakona gorivo, kolika god da mu je cijena, bilo jeftinije od 30 do 45 feninga po litru, koliko se, inače, daje za akcize.

    – Građani će plaćati jeftinije gorivo 30 do 45 feninga. Privrednici će imati pojeftinjenje artikala u čije formiranje cijene se kalkuliše cijena goriva. S druge strane, za vlast će ovo značiti manji prihod u budžetu – objasnio je Magazinović.

    S druge strane, smanjenje stope PDV na pet odsto na osnovne životne namirnice zatražili su SDS, PDP i DNS. Ukoliko bi njihov prijedlog dobio podršku u Domu naroda PSBiH, Bosna i Hercegovina bi dobila diferenciranu stopu PDV, pa bi tako umjesto sadašnje jedinstvene stope od 17 odsto na sve proizvode, PDV na osnovne životne namirnice i proizvode bio smanjen na pet posto, dok bi na luksuzne proizvode iznosio 22 odsto.

    Iako se očekivalo da hoće, ovaj prijedlog, međutim, danas nije uvršten na dnevni red Doma naroda, što su opozicione partije protumačile kao namjernu opstrukciju SNSD, čija četiri delegata sjede u tom Domu. Podsjećaju da se na istoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH, na kojoj je prihvaćen prijedlog SDS, PDP i DNS o smanjenju stope PDV na pet odsto, našao i SNSD-ov prijedlog o smanjenju stope PDV na osnovne životne namirnice. Međutim, SNSD je, za razliku od opozicije, tražio da se PDV smanji na 10 odsto, što nije prihvaćeno.

    Ne zanima ih divljanje cijena
    Delegat SDS u Domu naroda PSBiH, Mladen Bosić, ističe da je Kolegijum Doma naroda, koji čine Dragan Čović (HDZ), Bakir Izetbegović (SDA) i Nikola Špirić (SNSD), skinuo tu tačku sa dnevnog reda, čime su poslali poruku građanima da ih ne zanima „divljanje cijena“.

    – Ova vlast na svaki način pokušava da prolongira smanjenje PDV, odnosno da izbjegne nešto što bi njima izbilo pare iz budžeta, bez obzira što bi to pomoglo građanima. Skidanje te tačke sa dnevnog reda je čist dokaz neosjetljivosti vlasti za ovaj trenutak – ističe Bosić za Srpskainfo.

    Dodaje da vlast na svim nivoima mora preuzeti na sebe dio težine ove krize, a ne samo građani.

    Bosić kaže da nije dobio zvanično obrazloženje zašto se ta tačka nije našla na dnevnom redu, ali da je čuo da je riječ o nekim „formalnim“ razlozima u korespodenciji između dva doma.

    – Uvijek možete naći neki formalni razlog zašto nešto nećete. Suština je da oni ne žele da dođe do smanjenja stope PDV i da preuzmu dio tereta krize na pleća države, odnosno vlasti – kategoričan je Bosić.