Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastaće se danas u Banjaluci sa komesarom EU za proširenje Oliverom Varheljijem.
Sastanak će biti održan u zgradi Vlade Republike Srpske s početkom u 16.15 časova, najavljeno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.
Kao so na ranu građanima koji već nekoliko mjeseci trpe posljedice najteže političke krize od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma dolazi gotovo svakodnevno poskupljenje cijena osnovnih životnih namirnica, dok plate ostaju iste.
Poređenja radi, kilogram šećera u novembru prošle godine koštao je 1,2 marke, dok je sada 1,45 KM. Kilogram kafe bio je 13,1 KM, a cijena je skočila na 14,2 marke.
Hljeb je s 2,3 poskupio na 4 KM po kilogramu, a cijena kilograma brašna porasla je za 25 feninga. Litar ulja sada košta čak 3,40 KM, a lani je bio 2,30 KM.
Cijene u trgovinama konstantno rastu, a na poskupljenje svojih proizvoda odlučili su se i ugostitelji, pa su građane proteklih dana neprijatno iznenadile više cijene pite u buregdžinicama. Cijene su u prosjeku povećane za 2 KM po kilogramu, što vlasnici pravdaju poskupljenjem namirnica.
Admir Arnautović, predsjednik Udruženja „Klub potrošača srednje Bosne“ iz Travnika, kazao je za „Avaz“ da cijene više ne rastu „puzajućom“ stopom, nego enormno.
“Svaki dan imamo situaciju da proizvodi poskupljuju za 10, 20, a pojedini i za 50 posto. Nedavno smo imali takav slučaj sa šećerom, a sada s hljebom, ćevapima, pitama, odnosno ugostiteljskim uslugama. Stanje je više nego alarmantno”, istakao je Arnautović.
Nepovoljna godina
Podsjetio je da svake godine u zimskom periodu rastu cijene energenata te da je moguće da kao posljedica toga i dalje rastu cijene prehrambenih proizvoda.
“Očekujemo da bi se stanje moglo popraviti tek polovinom naredne godine. Imali smo izuzetno nepovoljnu godinu, gdje su cijene hrane i na svjetskom tržištu visoke. To se odrazilo i na BiH, a ne vjerujem u stagnaciju cijena ni u narednih šest mjeseci”, rekao je Arnautović. Dodao je da je prosječna potrošačka korpa porasla, prema procjenama, za 25 posto u posljednjih šest mjeseci, što, definitivno, 80 posto bh. građana ne može izdržati.
Preživjeti težak period
Arnautović je istakao da država ima mehanizme koji bi se mogli relativno brzo primijeniti i omogućiti građanima da prežive težak period, samo je, kako kaže, pitanje hoće li oni biti pokrenuti.
“Ukidanje dodatnih akciza na gorivo koje su uvedene prije četiri godine, gdje bi se cijena goriva snizila za 0,50 KM po litru, utjecalo bi na ostale proizvode. To ukidanje ne mora biti trajnog karaktera, barem dok se stanje u državi i svijetu ne popravi”, zaključio je Arnautović.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović danas je u Zagrebu sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem razgovarao o aktuelnoj situaciji u BiH i izmjenama Izbornog zakona.
Potrebna je hitna stabilizacija i dogovor o izmjenama Izbornog zakona kao visoki prioritet. Tri konstitutivna naroda i njihova prava moraju biti potpuno jednaki, kako bi se spriječio svaki oblik diskriminacije – istakao je Čović na svom Tviteru.
Čović je danas u Zagrebu razgovarao i sa zamjenikom ministra inostranih poslova Rusije Aleksanderom Gruškom.
Nakon ovog sastanka Čović je na “Tviteru” objavio da je “ključno dovršiti izmjene Izbornog zakona u ovoj godini”.
– Konstitutivni narodi moraju biti jednaki u pravima i zastupljenosti, neophodna je nediskriminacija – dodao je Čović
Da u Banjaluci mnoge stvari otežano funkcionišu vidljivo je mjesecima, posebno kada je riječ o komulanoj infrastrukturi. Prepucavanja u Skupštini grada mogla bi da se obiju o leđa stanovnika najvećeg grada Srpske.
Kada pitate one koji odlučuju u gradskom parlamentu, u zavisnosti da li pripadaju vladajućoj većini ili ne, dobićete različite odgovore od toga da većih problema nema ili su rješiva, pa do toga da će Banjalučani zbog svega biti kolateralna šteta.
Da ništa neće teći kao po loju bilo je evidentno čim se počelo govoriti o gradskim finansijama još početkom ove godine. Prepucavanja u gradskoj Skupštini i preko medija dovela su do toga da je budžet za tekuću godinu usvojen tek polovinom aprila. Uslijedila je agonija da se pokuša stići sve propušteno. Bilo je evidentno da nešto ne štima, jer ulice nisu nikad bile prljavije, saobraćajnice pune rupa, svako malo rasvjeta je radila ili ne… Iz sjednice u sjednicu dogovora je bilo sve manje, a Nacrt rebalansa budžeta usvojen je tek nedavno.
Zabrana
Dragan Milanović, šef Kluba odbornika PDP, ističe da je budžet usvojen kasno, a da su amandmanima skinuta sredstva sa javnu higijenu, rasvjetu, održavanje makadamskih puteva… Ističe da je od predloženih 2,6 miliona za održavanje javne higijene skupštinska većina amandmanima skinula taj iznos na 1,7 miliona KM. Iznos za nove sadnice je nula, od predviđenih 100.000 KM za kupovinu komunalne opreme došlo se na svega 10.000 KM.
Kada je u aprilu usvojen budžet dio novca je već bio potrošen.
– Dodatni problem je bio kada su donijeli odluku o izvršenju budžeta, koja zabranjuje gradonačelniku realokaciju sredstava. Neke stavke se pune brže, neke sporije, ima nešto nepredviđeno i za takve stvari postoji realokacija. Oni su odlukom o izvršenju budžeta onemogućili gradonačelniku da to radi – kaže Milanović za Srpskainfo.
Maratonska sjednica
Ističe da je krajem avgusta bio višak u budžetu. Zakazana je sjednica Skupštine grada za 21. septembar da bi taj višak rebalansom rasporedili i eventualno nadoknadili manjkove koji su se pojavili u aprilu. A onda je uslijedila maratonska sjednica od 41 dan.
– Da smo Nacrt rebalansa usvojili u septembru, ta sredstva bi već dva mjeseca koristili. Oni su podržali nacrt uz uslov da se produži javna rasprava za 20 dana i to sada dolazi na red na narednoj sednici. Kada se on usvoji, ako se usvoji, onda će se uraditi nešto, dopuniće se neke stvari. Nije problem novac, novca je bilo, trebali smo ranije kroz rebalans da nadoknadimo ono što je skupštinska većina skinula – ističe on.
Napominje da je sve što se proteklih mjeseci dešavalo u Skupštini grada bespotrebno i besmisleno, jer je novca bilo.
– Građani Banjaluke su žrtve situacije da moramo o tome da pričamo, da problematizujemo. Možemo se ne slagati oko politike, u nekim odlukama, ali održavanje grada ne smije da bude predmet političkog potkusurivanja i da se na tome pokazuju politički mišići – smatra Milanović.
“Svezali smo mu ruke”
Marinko Umičević, odbornik SNSD u Skupštini grada, ističe da je usvojeno da gradonačelnik samo treba da se obrati za realokaciju sredstava i odmah se, bez problema, te pare prebacuju.
– Ali, on iz svoje sujete ili mladosti neće da to traži od Skupštine. Ne moramo se voljeti, ali moramo sarađivati. I mi smo njemu dosta svezali ruke. Nikad se nije dogodilo da se gradonačelnik za realokaciju obraća skupštini, ali se moralo to uraditi zbog neke sigurnosti – naglašava Umičević za Srpskainfo.
Kaže da se prvi put desilo da je gradonačelnik iz jedne političke opcije, skupštinska većina iz druge i da se u tome “još ne snalaze”.
– Gradonačelnika cijenim i poštujem, samo treba da prebaci u glavi da je on gradonačelnik svih Banjalučana, i onih koji su glasali i koji nisu. Novca ima, samo se treba obratiti da mu odobrimo realokacije – naglašava Umičević.
Kolateralna šteta
Za Sašu Lazića iz Narodnog pokreta “Banjaluka zove” dileme nema ko je grad doveo u ovakvo stanje i da će njeni građani biti kolateralna šteta između sukoba dvije strane.
– Mislim da vladajuća većina svjesno nameće te sukobe kako bi diskreditovala novi saziv Gradske uprave i gradonačlenika u političke svrhe, svrhe kampanje 2022. godine. Mislim da je skupštinska većina 99-odstotni krivac za ovo stanje – ističe on.
Smatra da treba uvažiti da su dobili 19 odbornika, ali i da je narod ubedljivo izabrao gradonačelnika.
– Hoće da postignu kontrolu nad glasačkim tijelom, kontrolu nad finansijama, a sad su malo naišli na otpor. U tome svemu udaraju po gradonačelniku – ističe Lazić.
Velibor Stanić, odbornik Socijalističke partije, ne smatra da su zbog svih prepucavanja u Skupštini grada Banjalučani najveća žrtva.
– Znam da je na stavci za rad zimske službe nula, da je novac potrošen, ali mislim da neće doći u pitanje čišćenje snijega. Grad će sigurno funkcionisati, biće dovoljno za sve osnovne potrebe koje treba. Osnovno za funkcionisanje grada niko ne smije dovesti u pitanje – poručuje on.
Predsjednik Narodne skupštine RS, Nedeljko Čubrilović, zbog zdravstvenih razloga, prenio je ovlaštenja na potpredsjednika Denisa Šulića (SNSD).
Mada u Odluci o davanju ovlaštenja, koja je potpisana 19. novembra, piše da se to odnosi „do povratka“ Čubrilovića, ne precizirajući ni okvirno kada bi se to moglo desiti, u kasnijem saopštenju Narodne skupštine je navedeno da bi se Čubrilović redovnim obavezama mogao vratiti „za nekoliko dana“.
– Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović imao je u ponedjeljak lakšu hiruršku intervenciju i nalazi se na postoperativnom oporavku. Prema procjeni ljekara, ukoliko oporavak bude išao predviđenom dinamikom, predsjednik Čubrilović bi trebalo da se vrati radnim obavezama za nekoliko dana – navode u saopštenju.
Kako kažu, Čubrilović je, na osnovu člana 27. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, ovlastio potpredsjednika Denisa Šulića da obavlja poslove iz nadležnosti predsjednka Narodne skupštine, a vezane za sazivanje kolegijuma, predsjedavanje sjednicama Narodne skupštine RS, uključujući i potpisivanje donesnih zakona i drugih akata – saopšteno je iz Narodne skupštine.
Poznato je da se predsjednik parlamenta od ranije žalio na zdravstvene probleme, kao i to da je bio odsustan sa nekih sjednica NSRS, naročito sa nekih na kojima su na dnevnom redu bile „vruće“ političke teme. Iz tog razloga pojedinci sumnjaju da se i ovaj put Čubrilović pokušava skloniti sa „prve linije“ jer danas počinje redovna sjednica parlamenta na kojoj se, između ostalog, nalazi zahtjev poslanika Nebojše Vukanovića za razrješenje Čubrilovića.
Potom se očekuje zakazivanje posebne sjednice NSRS o vraćanju nadležnosti sa BiH na Srpsku i tu pojedini međunarodni krugovi najavljuju sankcije prema zvaničnicima RS.
Nebojša Vukanović za Srpskainfo kaže da sve to pokazuje da je bio u pravu kada je podnio zahtjev za njegovu smjenu.
– Ja bih da prekratim muke gospodinu Čubriloviću, da mu dam častan izlaz. Jedna od tačaka dnevnog reda je moj prijedlog za njegovu smjenu, zbog toga što je čovjek izgubio svaki autoritet. Svojim načinom vođenja parlamenta ponizio je Narodnu skupštinu. Svaka sjednica je veliki skandal zato što nema autoritet da obuzda goste koji dođu, mislim prije svih na Milorada Dodika. Mislim da bi bio pravi i častan način da se Čubrilović povuče sa funkcije, da ostane poslanik i da prepusti nekom drugom funkciju – smatra Vukanović.
S druge strane, on tvrdi da je Čubrilović ušao duboko „u zakulisne radnje režima“ zbog čega „ne smije skroz da se povuče“.
– Vjerovatno je zbog pritisaka stranaca, bojeći se da će mu uvesti sankcije, našao solomonsko rješenje. Povlačenjem je izbjegao da glasa o nekim pitanjima koja bi se mogla naći na dnevnom redu. Mislim da je to krajnji kukavičluk Čubrilovića da, se bez obavještavanja poslanika, bez ikakvog razloga povuče kao posljednja kukavica, čekajući da prođe krizni period, pa da se ponovo vrati – zaključuje Vukanović.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je Republika Srpska posvećena miru i poštovanju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali da očekuje to i od drugih.
Dodik je na večerašnjem sastanku sa generalnim sekretarom OEBS-a Helgom Marijom Šmid u Sarajevu naglasio da Republika Srpska poštuje teritorijalni integritet i ustavni poredak BiH, te da nema plan za otcjepljenje.
“U BiH, kada je riječ o Republici Srpskoj, ne postoji nikakvo ugrožavanje mira. Mi poštujemo Ustav i ustavno uređenje BiH, ali smo protiv pravnog nasilja, neustavne BiH, nametanja zakona i miješanja stranaca. BiH može da funkcioniše, ali odluke treba da donose domaći političari konsenzusom, bez miješanja sa strane”, naveo je Dodik.
On je naglasio da Republika Srpska želi da doprinese stabilnosti i funkcionalnosti BiH, posvećena je njenom evropskom putu, ali u skladu sa Ustavom i demokratskim principima, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.
Srpski član Predsjedništva BiH zahvalio je na pomoći koju je OEBS pružao sve ove godine u BiH i izrazio uvjerenje u nastavak dobre saradnje.
Šmidova je zahvalila Dodiku na lijepim riječima o radu i djelovanju OEBS-a u BiH.
Ona je ukazala na potrebu sprovođenja ključnih reformi u BiH, što se posebno odnosi na izbornu reformu u skladu sa međunarodnim demokratskim standardima.
Sagovornici su se saglasili da je neophodno posvetiti se ekonomskom jačanju i razvoju BiH, kao i privlačenju investicija što se omogućiti bolji život građana.
Dodik je rekao da podržava inicijativu “Otvoreni Balkan” koja je dobar put za ekonomski rast i napredak zemalja regiona, pruža slobodan protok roba i ljudi, velike šanse privrednicima, bržu razmjenu usluga, te da ne vidi nijedan razlog da BiH ne bude dio toga.
Prema riječima Ane Hernandez Pisonero, portparolke u Evropskoj komisiji, ove godine će biti alocirana 1,1 milijarda evra za projekte u regionu, što znači da je uključeno dodatnih 600 miliona evra od ukupnih devet milijardi iz treće komponente Instrumenata pretpristupne pomoći.
“Vjerujemo da ćemo biti u mogućnosti da do kraja godine odobrimo konkretne projekte kroz investicioni okvir za zapadni Balkan u partnerstvu s međunarodnim finansijskim institucijama”, rekla je ona za “Nezavisne”.
Napomene radi, na planu investicija počelo se raditi od 2018. godine, kada je Evropska komisija usvojila Strategiju za zapadni Balkan, a konačno je zaokružena na ovogodišnjem samitu EU i zapadnog Balkana u Kranju, pod pokroviteljstvom slovenačkog predsjedavanja EU. Ovim planom investicija predviđeno je do devet milijardi evra iz Instrumenata pretpristupne pomoći u vidu grantova i više od 20 milijardi evra u vidu javno-privatnog partnerstva.
Kako nam je rekao Faris Kočan s Fakulteta političkih nauka u Ljubljani, očekuje se da će evaluacije prvih deset projekata krenuti tokom ove i naredne godine. Ako se, kako kaže, prvih deset projekata pokaže pozitivnim, naredni projekti bi mogli doći na red već 2024. godine.
Prema njegovim riječima, prvi projekti koji će biti realizovani su auto-put Priština – Niš, auto-put Sarajevo – Ploče, brza cesta Sarajevo – Podgorica, kao i Beograd – Podgorica, te povezivanje jadranske obale. Što se tiče projekata iz oblasti električne energije, BiH će biti uključena u interkonekciju s Hrvatskom, a pored ovog projekta predviđena je izgradnja nekoliko hidroelektrana u regionu. BiH će, takođe, biti uključena u projekte energetske efikasnosti, izgradnju digitalne infrastrukture, podršku malim i srednjim preduzećima i kroz podršku za mlade.
Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH je prošle godine poslao listu od deset projekata, a jedini projekt s te liste je cesta Foča – Podgorica.
Juče su nam iz Savjeta ministara rekli da se za dalju sudbinu ovih projekata obratimo Delegaciji EU, a isto su nam rekli i u Direkciji za evropske integracije.
Među ostalim projektima koje je predložio Savjet ministara su dalja izgradnja auto-puta 5c kroz RS, brza cesta Travnik – Jajce, kao i nekoliko energetskih projekata, među kojima je i hidrocentrala Buk Bijela, a čija izgradnja je zapela zbog negodovanja iz Sarajeva.
Projekti koje je EU odabrala kao prve projekte iz novog fonda su odabrani na osnovu međugranične komponente, odnosno jačanja regionalne saradnje. To ne znači da ostali projekti neće biti finansirani, s obzirom na to da postoji još nekoliko programa koje EU ima u regionu, a koji će svi, u narednom periodu, biti povezani ovim jedinstvenim planom za zapadni Balkan.
U Evropskoj komisiji zasad ne govore o pojedinačnim projektima, već podsjećaju da će svi projekti biti u pet oblasti – transport, zelena energija, digitalizacija, jačanje konkurentnosti i podrška malim i srednjim preduzećima.
Što se tiče BiH, kažu da su u planu izgradnja hidrocentrala i deminiranje rijeke Save u pograničnom pojasu, mada treba napomenuti da ovi projekti nisu predviđeni prvom evaluacijom o kojoj je govorio Kočan. Projekat koji jeste u evaluaciji je auto-put od Sarajeva ka Pločama. Takođe, treba napomenuti da je EU već uključena u finansiranje projekata koji su u toku, a koji se odnose na petlju na koridoru 5c Rudanka, odnosno na auto-putu ka Banjaluci, izgradnju mostova na Savi kod Gradiške i Svilaja i još nekoliko podsekcija auto-puta, kao i u nekoliko drugih velikih infrastrukturnih projekata. EU je za koridor 5c već uložila više od milijardu evra.
udari su dočekali jutro na otvorenom ispred Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a danas se očekuje razgovor sindikata i vlasti s ciljem iznalaženja zajedničkih rješenja.
Na ponoćnom sastanku u Vladi sinoć, formiran je pregovarački tim međutim rudari su odbili da uđu na razgovore jer traže da se udovolji njihovim zahtjevima bez ikakvog dijaloga.
Oni su se jučer ujutru u 11 sati okupili u ulici Hamdije Čemerlića, a veći dio njih je tu ostao i jutros.
Rudari su se grupisali oko nekoliko vatri koje su tokom jučerašnjeg dana ovdje zapalili, od kojih su mnoge već dogorjele. Ogrnuti su ćebadima koje su im u velikoj mjeri sinoć donosili i građani.
Da ne planiraju otići iz ove ulice dok se ne pronađe rješenje za njih, govori i to da su neki već otišli po doručak dok drugi piju prvu jutarnju kafu i čaj.
Na ulici se mogu vidjeti jastuci i posteljina koje su im služili tokom noći da pokušaju “prevariti san” pod vedrim nebom i na niskoj temperaturi.
Tokom jučerašnjeg dana je bilo burno ispred Vlade FBiH. Pokušao im se obratiti ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić međutim rudarima je zasmetalo što je izašao sa velikim brojem specijalaca. Izviždali su ga zbog čega se on ubrzo povukao u zgradu. U jednom periodu je na skupu bilo poprilično veselo, igrali su kolo i pjevali, međutim kako je dan odmicao postajalo je sve hladnije, no oni nisu odustali od protesta.
Navečer su im građani donosili tople napitke i kafu, a jutros planiraju dočekati ministre kada krenu na posao.
Ono što rudari traže je stavljanje van snage pravilnika o radu i radnom učinku u Rudniku uglja Kreka, ostavka direktora Elektroprivrede BiH i direktora rudnika uglja koji su u sastavu ovih preduzeća, uvezivanje radnog staža radnicima, utvrđivanje minimalne plate od 1.000 KM i drugo.
Urednik magazina Politico Paul Taylor osvrnuo se na aktuelnu krizu na istoku Evrope te posljednje najave o gomilanju ruskih trupa na istočnoj ukrajinskoj granici.
U autorskom tekstu, Taylor se naročito osvrnuo na djelovanje NATO saveza na istoku Evrope te je pisao o obećanjima NATO-a iz 2008. godine.
“Obećavajući Ukrajini i Gruziji da će postati članice NATO-a još 2008. godine, bez preciziranja kako i kada, zapadna alijansa zapravo snosi dio krivice za situaciju u Istočnoj Evropi u kojoj traje produžena kriza. Na samitu NATO-a u Bukureštu 2008. godine, lideri NATO-a su zanemarili historijske interese Moskve i raspalili iluzije o Kijevu i Tbilisiju koje štiti Zapad. Uprkos otporu Njemačke i Francuske, saveznicu su dali obećanje koje ne mogu održati”, navodi se.
On je naglasio kako je samit u Bukureštu značio kulminaciju “unipolarnog trenutka”.
“Takođe, nije se uspjela osigurati sigurnosti Gruzije i Ukrajine. Nikakva uvjerenja da NATO nije prijetnja Rusiji, te da je njegova svrha isključivo defanzivna, ne mogu umiriti Moskvu. Kada su ruske trupe slomile gruzijsku vojsku 2008. godine, predsjednik Sakašvili nerazumno je silom pokušao povratiti područje Južne Osetije. Međutim, ni NATO ni Amerika nisu mu pritekli u pomoć Slično tome, Rusija je 2014. anektirala Krim, a Zapad je samo uveo sankcije bez vojne podrške Kijevu”, piše Taylor u tekstu.
Također, navodi se kako se s ovim činom poslala poruka da ni SAD ni evropski saveznici nisu spremni rizikovati rat s Rusijom zbog Ukrajine ili Gruzije.
“Priznati ovo nije smirivanje situacije već realizam. Pretvarati se da su stvari drugačije nije ništa drugo nego obmana”, piše Taylor.
Taylor poručuje kako Zapad i NATO mogu pomoći Kijevu da ojača svoje odbrambene snage kako bi odvratio agresiju Rusije.
“SAD, Velika Britanija i Turska već pomažu Ukrajini da postane vojno sposobnija. Francuska i Njemačka trebale bi dati svoj doprinos ovim naporima”, ističe se u tekstu.
U zaključku, Taylor također ističe kako bi Evropska unija konačno trebala učiniti korak dalje u odnosu na dosadašnje izjave zabrinutosti i verbalnih upozorenja Moskvi.
“Potrebno je početi definirati ekonomske sankcije ako Rusija pokrene novu vojnu akciju u Ukraijini. Brisel takođe može pružiti veću finansijsku pomoć Kijevu. Također, trebao bi se pojačati politički angažman na visokom nivou s tri članice Istočnog partnerstva – Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom”, piše Taylor.
Na kraju, navodi se kako trenutno protivljenje Evropske unije daljem proširenju, kako na istok tako i na Zapadni Balkan, znači i neizvjesniju budućnost za evropsku budućnost ovih država.
Poslanici Evropskog parlamenta su, tokom sednice u utorak, razgovarali o trenutnoj političkoj situaciji u BiH.
Tokom rasprave jedni su pozvali na uvođenje sankcija srpskom članu Predsedništva BiH Miloradu Dodiku, a drugi na dijalog.
Neki su pominjali i Srbiju i Rusiju. Hrvatski poslanici su jednoglasno podržali izborne reforme, prenosi “Kliks”.
Šef slovenačke diplomatije Anže Logar, čija zemlja predsedava Savetom EU, pozvao je lidere u BiH da se suzdrže od teške retorike i usmere na reforme kako bi BiH napredovala na evropskom putu. On je rekao da BiH mora da sprovede izbornu i druge reforme, kao i niz presuda Ustavnog suda, uključujući i presude Evropskog suda za ljudska prava.
Predstavnik Francuske u Evropskom parlamentu Tjeri Marijani smatra da je potrebno razgovarati sa Srbijom i time sprečiti da se pogorša situacija u BIH. Ispred Evropske Komisije obratio se Valdis Dombrovskis, koji je rekao da Komisija pomno prati situaciju u BiH i poručio da će EUFOR nastaviti da podržava bezbedno okruženje u BiH i i napredak u reformama. On je pozvalo lidere u BIH da rade na deeskalaciji i traže dijalog i da ne pojačavaju napetosti.
Predstavnik Evropske narodne partiije (EPP) u Evropskom parlamentu Andrej Kovatčev ocenio je da je potrebno sprovesti izbornu reformu u BiH.
“Kako bi se osigurao mir i stabilnost tri zajednice moraju biti predstavljene na pravdan način i zato je zaista potrebno reformisati Izborni zakon kako bi Hrvati bili ravnopravni u odnosu na druga dva naroda. Međutim sva tri naroda moraju da rade na tome da se nađu izborna rešenja”, poručio je on.
Ocenio je da Dodikovi potezi nisu dobri i da, kako tvrdi, mogu da dovedu do sukoba i etničkog nasilja. Nemac Mihael Galer iz redova EPP rekao je da je Dodik najveći krivac za trenutnu situaciju i da ugrožava stabilnost celog regiona i pozvao na uvođenje sankcija Dodiku i njegovim saveznicima. Galer tvrdi da Dodik ima podršku Beograda i Moskve. Predstavnik socijalista u Evropskom parlamentu, Portugalac Pedro Markez upozorio je da je BiH “ponovo na rubu kolapsa”.
“Dodik preti da povuče RS iz BiH institucija. To bi moglo imati dramatične posledice. Nije dovoljno da evropski lideri kao (slovenački premijer Janez) Janša i (mađarski premijer Viktor) Orban odlaze ili podržavaju Dodika, oni se zapravo igraju s vatrom, to je neprihvatljivo. EU to ne može prećutati i mora da koristi pritisak i sankcije kako bi se očuvao teritorijalni integritet i mir u BiH”, rekao je Markez.
Slovenački liberal Klemen Grošelj smatra da je potrebno da se Dodiku, kako je rekao, pošalje jasna poruka jer situacija u BiH utiče na ceo region.
“To dovodi u pitanje mir i dovodi u pitanje interes EU u BIH. Ne smijemo dozvoliti da ludilo nacionalizma opet prevagne. Treba razmotriti mogučnost sankcija”, rekao je Grošelj. Tvrdi i da je, kako se izrazio, ljudi poput Dodika uklone s vlasti.
Predstavnica Zelenih Tineke Strik, koja je nedavno posetila BiH, rekla je da Dodik “igra opasnu igru” i dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenost BiH.
“Tražim da ministri EU nametnu sankcije protiv Dodika. Tražim da međunarodna zajednica ne pravi kompromise u vezi sa reformama”, rekla je Strik.
Evropski poslanik iz Bugarske Angel Džamazki rekao je da EU mora da se bori protiv “napada na BiH” koji su, kako tvrdi, isplanirani u Beogradu i Moskvi.
“Ono sto Dodik kaže nije ono što je on pokrenuo već ono što dolazi iz drugih zemalja. Morate prestati biti politički korektni”, rekao je on.
Tvrdio je i da Rusija i Srbija nisu prijatelji Evropske unije.
Nezavisni poslanik iz Italije Fabio Masimo Kastaldo rekao je da se u BiH vodi “skriveni svetski rat” jer su, kako tvrdi, direktno ili indirektno uključene sve sile sveta.
On je ocenio da “nije problem samo Dodik”, već i mnogi spoljni akteri, uključujući neke iz EU, koji se sve više udaljavaju od vrednosti na kojima se temelji EU, a pozvao je i na uvođenje sankcija Dodiku. Poslanik Zelenih Romeo Franc rekao je da je situacija u BiH dramatična i ocenio da se tu ne radi o etničkom konfliktu već o pretnji bezbednosti.
On tvrdi da Dodik, uz podršku predsednika Srbije i RUsije, Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, destabilizuje region i slabi EU. “Prolvanje krvi u BiH koje će se preliti u susedne zemlje je sada moguće. To ne smemo dozvoliti, EU i međunarodna zajednica moraju da odlučno deluju, moraju da nametnu sankcije Dodiku i pojačaju misiju EUFOR-a. Ne smemo da pregovaramo sa etnonacionalistima oni nisu unapredili zemlju u 26 godina. Niko ne sme ugroziti Dejtonski sporazum i integritet BiH”, rekao je Franc.