Autor: INFO

  • Stanivuković najavio posjetu UKC RS, oni ga odbili

    Stanivuković najavio posjetu UKC RS, oni ga odbili

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, najavio je da će danas posjetiti Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, ali iz ove zdravstvene ustanove odgovaraju da su posjete zabranjene.

    Stanivuković je naveo da želi da obiđe UKC RS, kao i druge zdravstvene ustanove na području grada Banjaluka, te da se isplati jednokratna novčana podrška u iznosu od 500 KM.

    U vezi zahtjeva za sastanak sa generalnim direktorom i posjete gradonačelnika jednom od odjela UKC Republike Srpske u kome su hospitalizovani pacijenti, Iz UKC RS su saopštili da su odlukom rukovodstva ove ustanove posjete pacijentima zabranjene od 12. februara 2020. godine sa ciljem sprečavanja širenja virusa korona i influence A.

    “U slučaju širenja virusa to može biti fatalno za pacijente. Vjerujemo da bi to trebao znati gradonačelnik obzirom da je na čelu Štaba za vanredne situacije grada Banjaluka”, navodi se u saopštenju.

    Dodaje se da se za potpis Ugovora o isplati jednokratne novčane pomoći radnicima UKC RS, nije potreban sastanak sa upravom.

    “Nakon što Pravna služba UKC RS dostavi potpisan ugovor tražimo hitnu isplatu tih sredstava koja nisu gradonačelnikova, već budžetska i za to nije potrebno slikanje i medijska pompa. Svi radnici dovoljno su ogorčeni na rad gradonačelnika i njegov odnos prema njima, kada se zna da je prvi gradonačelnik u svijetu koji je tužio zdravstvene radnike Ustavnom sudu”, ističe se u saopštenju UKC RS.

  • Formirana Republička direkcija za investicije

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas po hitnom postupku dopune Zakona o republičkoj upravi kojim je propisano da je Republička direkcija za investicije samostalna upravna organizacija sa svojstvom pravnog lica.

    Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi hitnog preduzimanja mjera radi unapređivanja poslovnog ambijenta i privlačenja domaćih i stranih investicija u Republiku Srpsku.

    Poslanici su usvojili dopune Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama, po hitnom postupku, kojim se proširuju nadležnost Vlade i Republičkog štaba za vanredne situcije, s ciljem povećanja bezbjednosti i zaštite zdravlja građana.

    Usvojene su izmjene i dopune Zakona o koncesijama, po hitnom postupku, kojim se reguliše dodjela koncesija u oblasti sporta.

    U danu za glasanje usvojen je Zakon o društvenom preduzetništvu kojim se uređuje pojam, ciljevi i načela grane ekonomije, kao i uslove i postupak za sticanje statusa društvenog preduzeća.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o obrazovanju odraslih, Zakon o muzejskoj djelatnosti i izmjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju čiji je predlagač poslanik Perica Bundalo.

    Poslanici su usvojili i dopunu Zakona o fondu za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske, izmjene i dopune Zakona o Penzijskom rezervnom fondu Republike Srpske, te izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima Srpske.

    Nakon glasanja, okončan je prvi dio 19. redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, a nastavak je zakazan za utorak, 30. novembra.

  • Dodik: Posebna sjednica između 8. i 10. decembra

    Dodik: Posebna sjednica između 8. i 10. decembra

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da bi posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se razmatrati predloženo povlačenje saglasnosti Republike na Oružane snage BiH mogla biti zakazana između 8. i 10. decembra, i da će se u roku od šest mjeseci pokušati naći neki prihvatljiv, novi model na nivou BiH – demilitarizacija ili donošenje odluke o vojsci Srpske.

    “Tu nikakvih promjena nema i nisam spreman da govorim u ime /Kristijana/ Šmita i tako ne očekujem da on govori u moje ime”, rekao je Dodik novinarima, kometarišući navode da ga je neko od lidera uspio odgovoriti od priče o povlačenju saglasnosti na Oružane snage BiH.

    Dodik ističe da Šmit želi da se nametne kao visoki predstavnik u BiH, ali to nije.

    On je dodao da Šmit nije prisustvovao nijednom sastanku sa komesarom EU za proširenje Oliverom Varheljijem, te da nije pristojno komentarisati sastanak na kojem nije bio.

    Dodik je rekao da će Narodna skupština odrediti termin održavanja te posebne sjednice, te podsjetio da je on predlagač odluke za koju će se i zalagati na toj sjednici, kao i za proglašenje nevaženja nametnutih zakona visokih predstavnika.

    “Tu takođe u roku nekoliko mjeseci moramo vidjeti kako donijeti novu regulativu”, naglasio je Dodik.

    On je ocijenio da je pokušano pravljenje neke predstave od toga šta se u BiH dešava, u okviru koje se vidi priča u svjetskim medijima kako treba uvoditi sankcije i mnogo čega drugog.

    Dodik je ponovio da se traži dogovor, te da ako nema dogovora, onda u svemu tome mora biti primjena Ustava BiH, kao i da se Republika Srpska ne ponaša protivustavno, niti traži da se ugrozi ono što pripada BiH.

    “Činjenica je da je sve što je ustavno pripalo Srpskoj – ugroženo i zato je ovakav naš odgovor”, istakao je Dodik.

  • “Sa Varheljijem o načinu rješavanja pitanja u vezi sa Inckovim zakonom”

    “Sa Varheljijem o načinu rješavanja pitanja u vezi sa Inckovim zakonom”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da se na sastanku sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem razgovaralo o modalitetima rješavanja pitanja u vezi sa nametnutom odlukom bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka.

    Dodik je rekao da Varhelji smatra da je potrebno riješiti pitanja vezano za Inckovu odluku.

    “Ono što sam rekao jeste – povucite tu odluku i sješćemo i razgovaraćemo. Dok se ta odluka ne povuče mislim da nisu stvoreni uslovi da se razgovara. Vezano za imovinu, isto tako smo dali prijedlog, ali Ustavni sud mora da bude riješen, moraju da odu stranci iz njega, vlasništvo nad Ustavnim sudom mora da pripadne narodima u BiH, a ne strancima”, rekao je Dodik, naglasivši da su to sve pitanja o kojima se sinoć razgovaralo na sastanku u Sarajevu.

    Dodik je rekao da Varhelji ima dosta informacija o stanju u BiH i da je dosta posvećen da se to riješi.

    “Kod stranaca postoji uvjerenje da je BiH u najvećoj krizi do sada, što nije tačno. BiH je u permanentnoj krizi. Bilo je daleko ozbiljnijih i većih kriza. Zanemaruje se osnovna stvar da BiH ne može da nađe modus i model svog funkcionisanja na način da to ne bude periodično ili permanentno u stalnom zastoju”, rekao je Dodik novinarima.

    Prema njegovim riječima, neki misle da se ovo može lako riješiti, ali postoje problemi kada je u pitanju rad visokog predstavnika i rad Ustavnog suda BiH, a u oba slučaja su ozbiljni problemi, prvi nametnuti zakoni visokog predstavnika koji su promijenili politički sistem u BiH i učinili taj sistem antiustavnim, a drugo je Inckova odluka kojom je nametnuo određeni zakon.

    Podsjetio je na odluke Ustavnog suda BiH koji tvrdi da o imovini, koja je neprikosnoveno dodijeljena entitetima nakon Dejtonskog sporazuma i Ustava, treba da se odlučuje na nivou BiH tako dajući do znanja da je to imovina koja pripada BiH, što nije tačno.

    Dodik je istakao da ovu situaciju može da deblokira to da se riješe ta dva pitanja. “Mi smo predložili da oni koji su nametnuli to i povuku i da nakon toga možemo da razgovaramo u parlamentu BiH o eventualno nekim novim zakonskim rješenjima”, rekao je Dodik.

    Istakao je da su neki ljudi u Haškom sudu individualno presuđeni za zločin koji su oni okarakterisali kao zločin genocida, ali da nema univerzalne odluke o tome da je to krivica ili da bi moglo da bude korišteno u bilo kojim svrhama da se kolektivno osudi bilo ko, ocijenivši da je to delikatna stvar koja tako mora biti riješena.

    Pitanje imovine, ponovio je, ne može da stoji na stolu, nego je urgentno i, ukoliko se ne riješi, BiH će ostati u zastoju, napomenuvši da je to pitanje već riješeno, ali da su izmislili nakon ugovora i sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije.

    Dodik smatra nemogućim da regionalni ugovor o sukcesiji može da se nametne Dejtonskom sporazumu, pogotovu Ustavu zemlje, te navodi da je jedino trebalo učiniti da se imovina, koja je dodijeljena BiH kroz proces sukcesije, podijeli tako kako je Ustav rekao, a to je da pripada entitetima na čijoj teritoriji se nalazi.

    On je podsjetio da je prijedlog vlasti Republike Srpske bio da dva entiteta i Brčko distrikt sačine poseban ugovor o tome i priznaju vlasništvo nad imovinom, koja se nalazi na njihovim teritorijama i da se taj ugovor potvrdi u Parlamentarnoj skupštini.

    “Međutim, vidjeli smo da Bakir Izetbegović ima neke ideje, koje su vanvremenske i nisu sprovodive. Koliko sam ga sinoć razumio, smatra da bi čak i škole, bolnice, domovi zdravlja i sve što ima javni državni karakter trebalo da se rješava na nivou BiH, po sistemu da su oni darodavci koji nam daju imovinu”, rekao je Dodik.

    On je napomenuo da je Varhelji rekao da bi BiH mogla da ostane bez investicione podrške EU ako je političari u BiH ne učine funkcionalnom.

    Dodik je rekao da to jeste mogućnost i da Republika Srpska u tom pogledu ima tri projekta, te ponovio da su u pitanju podrška izgradnji auto-puta od Doboja do Modriče, Vukosavlja, željeznička pruga od Šamca do Doboja i treći je projekat Foča-Šćepan polje.

    “Mi smo najzainteresovaniji za auto-put od Doboja do Vukosavlja ali nismo bez alternative. U svakom slučaju, ukoliko ne uspijemo da angažujemo ta sredstva imamo već alternativne mogućnosti za tako nešto i mi ćemo održati investicionu aktivnost i na tom planu”, istakao je Dodik.

    On smatra da bi bilo dobro da se ta sredstva povuku od EU, ali da to može biti problem ukoliko su ona politički motivisana.

    “EU i jeste djelovala na taj način da je svaki plasman ovdje, pa i najmanji, vezivala za neke političke procese i promjene, kako oni to zovu – reforme. Nije to sve Verhelji rekao na tako direktan način, ali ja sam veoma dobro razumio šta to znači”, rekao je Dodik novinarima.

    On je napomenuo da Republika Srpska i dalje može da živi bez puta Foča-Šćepan polje, ali da bi bilo dobro da ga izgradi, te dodao da to dio evropskih koridora i povezivanja između glavnih gradova.

    “Ako su oni zainteresovani, mi stojimo na raspolaganju. Malo mi je čudno da mi treba da izgradimo taj dio puta i da se zadužimo kod evropskih bankarskih institucija, stavlja nas u poziciju da razmišljamo šta su nam prioriteti, a nama su prioriteti izgradnja auto-puteva”, pojasnio je Dodik.

    U Sarajevu je sinoć održan sastanak Varheljija i šefa Delegacije EU u BiH Johana Satlera sa liderima SNSD-a Miloradom Dodikom, HDZ-a BiH Draganom Čovićem i SDA Bakirom Izetbegovićem

  • Vidović: Federacija danas slavi praznik druge države i drugih naroda

    Vidović: Federacija danas slavi praznik druge države i drugih naroda

    Na današnji dan, prije 78 godina, donesena je odluka o državnosti Bosne i Hercegovine. Ironično je da danas taj praznik pokušavaju da slave oni koji su pogazili tu odluku devedesetih, a danas se pozivaju na kontinuitet sad već nepostojeće SFRJ, izjavio je Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske.


    A kakva je to svečanost! Začinjena fabrikovanjem istorije izmišljanjem činjenica. Nisu nikakvi “bošnjaci” spominjani prije 78 godina, a ti isti koji sebe danas tako nazivaju slave neku svoju državotvornost, koja je postala današnja BiH. Slaviti državnost svih naroda, uz ignorisanje jednog od dva naroda iz dotične odluke je ništa drugo nego novo ludilo i antisrpska histerija, prikriveno kroz slavljenje dana jedne države.

    A kakva je to tek država! Suverena i nezavisna, ako ignorišemo strane sudije Ustavnog Suda, stranu vojsku, pa i kabinet Visokog predstavnika. Država u kojoj su svi jednaki dok razmišljaju kao sarajevski političari, u suprotnom se na koljenima stranci mole da intervenišu.
    Da imaju obraza, umjesto Dana državnosti, bošnjaci bi trebali danas slaviti dan ironije i otimačine tuđe istorije. Doduše to je nešto čime se bave svih 365 dana u godini, ne treba im poseban dan za obilježavanje – zaključuje Vidović.

  • O prijedlogu budžeta Banjaluke: Gradonačelnik “pojma nema” da li odbornici većine dolaze na sastanak

    Gradonačelnik Draško Stanivuković je pozvao šefove klubova odbornika u Skupštini grada da sutra prisustvuju sastanku, kako bi razgovarali o prijedlogu budžeta Grada za 2022. godinu, ali nije sigurno da li će na sastanak doći odbornici većine.

    Na pitanje da li su odbornici većine potvrdili svoj dolazak Stanivuković je odgovorio sa „pojma nemam“.

    ” Za sada gotovo da nemam odgovora. Prije pola sata su mi rekli da će na koalicionom sastanku odlučiti da li će doći ili ne. Za sada su svoj dolazak potvrdili predstavnici PDP, SDS, SPS i narodnog pokreta ‘Banjaluka zove'”, naveo je on.

    Dodao je da aktuelna adminstracija zagovara politiku da Banjaluka treba dobiti rebalans ovogodišnjeg budžeta kao i budžet grada za iduću godinu.

    “Ne želimo da Banjaluka ide u privremeno finasiranje i da bude ‘grad slučaj'”, rekao je on. Naglasio je, da je Grad ispunio zahtjeve većine u Skupštini grada.

    “Za porodilje smo učunili više nego što su tražili. Umjesto milion KM mi isplaćujemo 1,2 miliona KM. Juče smo potpisali ugovor sa Domom zdravlja, a sutra potpisujemo sa UKC RS. Mi smo sve uradili što je bio zahtjev većine, otvorili smo vrata i rekli im da mogu predložiti sve što žele vidjeti u rebalansu budžeta grada.

    Od šefova klubova još nismo dobili nikave zahtjeve, ali bilo je pojedinačnih zahtjeva odbornika. Očekujem sutra taj razgovor, jer mi hoćemo da kažemo da želimo da čujemo mišljenje odbornika i šta je to za njih važno da vide u rebalansu”, kazao je Stanivuković, piše Srpskainfo.

  • Stanivuković o podršci zdravstvenim radnicima: Ovo pitanje se postavilo kao političko

    Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je da nikada nije bio protiv podrške zdravstvenim radnicima na nivou Republike Srpske.

    Ustavnom sudu Republike Srpske obratio se iz razloga jer vjeruje da su republičke institucije te koje treba da podržavaju Vlada i Republika.

    “To je moj stav. Ako je Univerztetsko klinički centar republička institucija, onda o tome treba da brine Vlada Republike Srpske. Bilo bi suludo da je od premijera Republike Srpske Radovana Viškovića tražimo 400.000 KM za čišćenje ulica. To je moja nadležnost, nadležnost Grada”, rekao je Stanivuković.

    Gradonačelnik je tražio da se ne mijenjaju nadležnosti, ali da nikada nije odustao od ideje da se podržavaju zdravstveni radnici, na bilo koji način.

    “Mi smo prvobitno rekli da ćemo podržati radnike Doma zdravlja, jer je Grad osnivač. Sa druge strane, osnivač Univerzitetsko kliničkog centra je Vlada Republike Srpske, te je to u njihovoj nadležnosti, da pruže podršku. Taj princip sam ja zagovarao od početka”, rekao je gradonačelnik.

    Gradonačelnici Doboja, Trebinja i drugih lokalnih zajednica nisu davali jednokratne novčane pomoći svim medicinskim radnicima, ali s obzirom da je Banjaluka najveći grad, odlučeno je da participira u pomoći, ali ne da bude jedina.

    “Želim samo da kažem da ovo ne treba da bude pitanje da li neko manje voli mediicnske radnike ili više. Mi ih poštujemo, to je izuzetno teška struka, posebno u ovim vremenima, oni su naši heroji. Problem je što se ovo pitanje postavilo kao političko”, zaključio je Stanivuković.

    Dodao je da je Ustavni sud rekao da za ovo pitanje nije nadležan, ali da Grad nema koga da pita i konsultuje dalje po ovom pitanju, piše Srpskainfo.

  • “Lažni dušebrižnici”: Sanja Vulić žestoko odbrusila evropskim parlamentarcima

    “Lažni dušebrižnici”: Sanja Vulić žestoko odbrusila evropskim parlamentarcima

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić poručila je evropskim parlamentarcima Andreju Kovatčevu /Evropska narodna partija/, Klemenu Grošelju /Slovenački liberali/ i Tineki Strik /Zeleni/ da je njihova lažna briga za BiH samo njihovo savezništvo sa bošnjačkom elitom, te da su oni lažni dušebrižnici i lažne diplomate.

    “Kad sebi dajte za pravo da ‘odsjecate’ srpske glave, konkretno Miloradu Dodiku, želim da vas informišem da u BiH žive Srbi koji baš tog Srbina poštuju i podržavaju. A, znate li zašto? Zato što ima hrabrosti suprotstaviti se takvim kao što ste vi – saučesnici predstavnika Bošnjaka koji žele unitarnu, islamsku BiH u kojoj nema ni Srba, ni Hrvata”, naglasila je Vulićeva u pismu upućenom navedenim evropskim parlamentarcima.

    Vulićeva ih je podsjetila da je mnogo srpskih sinova dalo život za Republiku Srpsku i da Srbi iz Republike Srpske nikada i ni sa kim ne žele više da ratuju.

    “Mi ne zveckamo oružjem, mi oružja nemamo. Mi imamo samo ljubav za Republiku Srpsku i branićemo je do posljednjeg atoma snage. A vama da je stalo do BiH, nekada biste se pobunili protiv ponašanja Bisere Turković koja konstatno ruši Ustav i preuzima ovlaštenja Predsjedništva BiH. Ali ne, za vas je samo Milorad Dodik problem, što je dokaz da ste licemjeri. Laž je i da želite BiH u EU”, istakla je Vulićeva u pismu.

    Ona je podsjetila da je moćna Turska dobila status kandidata za članstvo 1999. godine i još nije dobila status člana EU.

    “BiH je za sve vas eksperiment i poligon za političko nadmudrivanje. Imajte bar karaktera i pustite nas da živimo. Lažna briga i pozivanje na linč Milorada Dodika jasno pokazuju sav vaš gnjev i mržnju prema Srbima u BiH”, zaključila je Vulićeva.

  • Pronađeni ostaci 44 tijela i dijelovi jednog, slijedi DNK analiza

    Pronađeni ostaci 44 tijela i dijelovi jednog, slijedi DNK analiza

    Direktor Instituta za sudsku medicinu u Skoplju Aleksandar Stankov izjavio je danas da su na mjestu nesreće autobusa u Bugarskoj pronađena 44 tijela i dijelovi još jednog tijela i da slijedi DNK analiza.

    Kako je objasnio, tačan broj žrtava ne može se utvrditi dok se ne završi DNK analiza.

    “Urađene su 44 obdukcije, ali su pronađeni i ostaci tijela koja idu na DNK analizu. Treba sačekati da se ovi ostaci ispitaju i onda ćemo vidjeti koliko je tačno ljudi poginulo”, rekao je Stankov za agenciju MIA.

    Potvrdio je da će izvještaji makedonskih sudskih ljekara, koji su ovih dana boravili u Sofiji, kada budu završeni, biti predati bugarskim vlastima.

    Ranije je portparol glavnog bugarskog tužioca Sijka Mileva rekla da su na mjestu nesreće pronađena 44 tijela.

    Ona je dodala da joj je preživjeli muškarac ispričao da je razbio staklo na autobusu i da je tako spaseno osam ljudi, a ne sedam, kako su prenijeli mediji.

    “Prema podacima kojima raspolažemo, u autobusu su bile 52 osobe, pronašli smo 44 tijela, a hospitalizovano je sedam osoba – četiri muškarca i tri žene. Ostaje velika zagonetka gdje je osma osoba. Radimo na tome i ne želimo da širimo dezinformacije”, rekla je Mileva.

  • Njemačka prešla 100.000 preminulih, Šolc najavljuje obaveznu vakcinaciju

    Njemačka prešla 100.000 preminulih, Šolc najavljuje obaveznu vakcinaciju

    Njemačka je nadmašila sumorni rekord od 100.000 preminulih od kovida 19 i saopštila je o rekordno visokim ciframa broja zaraženih i sedmodnevne incidence.

    Broj preminulih od kovida 19 iz Instituta “Robert Koch” (RKI) za kontrolu bolesti objavljen u četvrtak ujutru iznosi 100.119.

    Broj zaraženih u 24 sata takođe je nadmašio 70.000 prvi put i zdravstvene službe javile su o 75.961 novozaraženoj osobi u proteklom danu. Ta cifra predstavlja rast s one od prije sedmicu dana od 65.371 novozaraženih.

    Posljednja sedmodnevna incidenca iznosi 419,7 – što je još jedan rekord od izbijanja pandemije. Ta cifra je omjer broja zaraženih na 100.000 ljudi u protekloj sedmici.

    Sve više jača podrška ideji o uvođenju obveznog vakcinisanja u Njemačkoj u trenutku dok socijaldemokrat Olaf Šolc, koji bi uskoro trebalo da postane novi kancelar, najavljuje obaveznu vakcinaciju za neke grupe radnika.

    Vakcinacija obavezna u nekim kategorijama?

    “Vakcina je put izlaska iz ove pandemije”, rekao je Šolc u srijedu novinarima prilikom predstavljanja programa nove tročlane vladajuće koalicije.

    “U objektima u kojima se pruža njega posebno osjetljivim grupama treba uvesti obveznu vakcinaciju”, kazao je budući njemački kancelar, obećavši da će biti ispitani praktični aspekti.

    U prošlosedmičnom susretu s kancelarkom u odlasku Angelom Merkel čelnici njemačkih pokrajina založili su se za to da savezna vlada hitno uvede obveznu vakcinaciju za zdravstvene radnike i one koji rade u socijalnoj zaštiti.

    Šolc je izložio plan u sedam tačaka kako bi Njemačka odgovorila na četvrti talas pandemije virusa korona, koji prate najveće brojke zaraze do sada i koji prijeti da će dovesti do preopterećenja bolnica.

    Skoro 70 posto ispitanih podržava obveznu vakcinaciju

    U međuvremenu javna podrška obveznoj vakcinaciji značajno je porasla, uz snažnu većinu koja odobrava takvu mjeru, pokazalo je ispitivanje YouGov objavljeno u srijedu.

    Ovaj institut navodi da je 69 posto ispitanih podržalo obveznu vakcinaciju, dok je 23 posto protiv takve mjere.

    Dvije sedmice ranije samo je 44 posto ispitanih u anketi za ovaj institut navelo da podržava obveznu vakcinaciju, dok ih je 27 posto bilo protiv.

    Vlada na odlasku ranije je odbacivala obveznu vakcinaciju, ali posljednjih dana njemački političari sve više govore u prilog uvođenju obvezne vakcinacije.

    Trenutno je 68,1 posto njemačke populacije vakcinisano s obje doze.

    Širom zemlje nevakcinisani se suočavaju sa sve više javnih restrikcija, poput zabrana ulaska u klubove, restorane, barove, pa i neke trgovine u pogođenim regijama.

    Od srijede su na snazi nova pravila po kojima ljudi moraju biti vakcinisani, preboljeti virus korona ili imati negativni test da bi došli na posao. Isto vrijedi za ulazak u vozove i autobuse.