VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dolaskom Varheljija u Banjaluku, Evropa dala legitimitet Srpskoj

    Dolaskom Varheljija u Banjaluku, Evropa dala legitimitet Srpskoj

    ​Kakva je poruka poslata nakon sinoćnjeg sastanka evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija sa liderima SNSD-a Milorada Dodika, SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a Dragana Čovića, okupljenih prvi put nakon dugo vremena.

    Dodik je jasno prenio stav Srpske – kriza može biti riješena samo povalačenjem Inckovog zakona i rješenjem pitanja Ustavnog suda BiH.

    A na poruke da će BiH ostati bez investicione podrške EU, Dodik kaže – Srpska ima alternativu. Neće pristati na politička uslovljavanja.

    Istovremeno, Varheljijev dolazak u Banjaluku politički analitičari ocijenjuju kao jasan signal da je Srpska važan pregovorač u prevazilaženju krize u BiH.

    Prisutna je permanentna kriza u BiH koju nije lako riješiti. Oni koji posežu za brzim rješenjima – griješe, smatra Milorad Dodik.

    Kaže da evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji ima dosta informacija o situaciji u BiH. Zbog loše situacije, kaže Dodik, Varhelji je rekao, bar u prenesenom značenju, da bi BiH mogla ostati bez investicione podrške EU.

    Republika Srpska na politička uslovaljavanja ne pristaje, jasan je Dodik.

    “Mi nismo bez alternative, svjesni smo da sloboda nije jeftina. Ali ukoliko ne uspijemo da angažujemo ta sredstva, mi imamo već alternativu. Ne pristajemo na uslovaljavanja”, kategoričan je Dodik.

    Dodik je Varheljija upoznao o konkretnim rješenjima izlaska iz krize BiH – a to su povlačenje Inckovog zakona, odlazak stranaca iz Ustavnog suda i poništavanje odluka ovog suda, kojima se pokušava oteti neprikosnovena imovina entiteta.

    “Oni koju su to nametnuli treba to i da povuku, nakon toga možemo razgovarati u Parlamentarnoj skupštini BiH o eventualno nekim novim zakonskim rješenjima”, ističe Dodik.

    “Naš prijedlog je bio da dva entiteta i Brčko distrikt sačine ugovor i priznaju imovinu entiteta i da se taj ugovor potvrdi u Parlamentu BiH, koji bi mogao da bude rješenje. Ali Bakir Izetbegović ima neke vanvremenske i nerealne ideje. Koliko sam ga razumio sinoć, po njemu treba čak i škole, bolnice, domove zdravlja, Elektroprivredu sve što je javnog karaktera, rješavati na nivou BiH, po sistemu da su oni neki darodavci koji nama daju neku imovinu. To pitanje je urgentno i ukoliko se ne riješi BiH će ostati u zastoju u kojem se nalazi”, ističe Dodik.

    O konkretnim prijedlozima bošnjačke strane o tome kako izaći iz krize, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, nije govorio. Smatra da je dovoljno to što su Dodik, Čović i on sjeli da razgovaraju i pokušali da relaksiraju situaciju.

    “Uspješno je zato što se sjedilo i razgovaralo šta to ne štima, što se bar pokušavaju približiti stavovi i mislim da sva trojica želimo da se situacija razriješi, da se kriza prevaziđe i da se ide naprijed”, navodi Izetbegović.

    Politički analitičari smatraju da su BiH i EU sa svojim politikama proširenja u pat poziciji. Brisel samo interesuje kriza u BiH, koja je nastala protivustavnim djelovanjem bivšeg visokog predstavnika i zajedničkih institucija koje su počele da djeluju kroz proces majorizacije srpskog naroda.

    Dolazak Varheljija u Banjaluku jasan je signal Evropske unije da je Srpska važan politički pregovarač i da se uvažavaju njeni stavovi. Dokaz za to je i da Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika, nije mogao da bude za istim stolom sa Dodikom, Izetbegovićem, Čovićem i Varheljijem u Sarajevu.

    “Ono što je takođe evidentan uspjeh jeste to da je dat legitimitet Banjaluci kao važnom pregovaraču za političku budućnost BiH. Šmit je izuzet iz tih procesa i jasno je da on nije politički subjekt jer vidite da više ne insistiraju da on bude nametnut kao jedna od strana u izlasku iz ove političke krize”, naglasio je Željko Budimir, profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.

    Prva adresa zaštite interesa Srpske je Narodna skupština. Milorad Dodik najavljuje posebnu sjednicu između 8. i 10. decembra, na kojoj će biti razmatrano povlačenje saglasnosti Republike na Oružane snage BiH, prenosi RTRS.

    U roku od šest mjeseci, kaže, pokušaće se naći prihvatljiv, novi model na nivou BiH – demilitarizacija ili donošenje odluke o Vojsci Srpske.

    Dodik je podsjetio da je predlagač odluke za koju će se i zalagati na toj sjednici, kao i za proglašenje nevaženja nametnutih zakona visokih predstavnika.

  • Evropski parlamentarci pisali ministrima u EU kako bi zatražili uvođenje sankcija Dodiku

    Evropski parlamentarci pisali ministrima u EU kako bi zatražili uvođenje sankcija Dodiku

    Na inicijativu Evropske parlamentarke Tineke Strik, evropski parlamentarci, koordinatori za vanjske poslove i izvjestitelji za BiH četiri najveće grupe u EP, kao i predsjedavajući Delegacije EP-a za odnose sa BiH su poslali pismo ministrima u Evropskoj uniji. Cilj je pozvati ih na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i drugima koji krše Dejton.

    Oni snažno kritikuju popustljivu politiku EK prema onima koji krše Dejtonski sporazum i navode da je upravo takvo ponašanje razlog Dodike oštre retorike i secesionističkih namjera.

    Njihova kritika se odnosi uglavnom na diplomate i zvaničnike koji su zaduženi za vanjsku politiku i usmjereni na ovaj dio Evrope, a na prvom mjestu su to Oliver Varhelyi i Angelina Eichhorst, koji su nedavno i posjetili BiH, međutim nisu sa sobom donijeli značajne promjene.

    Na početku pisma oni se obraćaju ministrima govoreći im kako su sigurno svjesni toga da se BiH suočava sa najozbiljnijom političkom krizom otkako je završio rat i da je to sve izazvano ponašanjem člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorada Dodika i njegove stranke SNSD.


    “Partijski neustavni bojkot legitimnih državnih institucija, koji je započeo prošlog jula zbog zakonitog usvajanja izmjena zakona kojim se zabranjuje negiranju genocida, pokazao se kao prvi korak u konkretizaciji njegove secesionističke agende za Republiku Srpsku. Tokom prošlog mjeseca, Narodna skupština Republike Srpske glasala je za jednostrano povlačenje iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a predviđena su i slična glasanja koja bi također jednostrano povukla RS iz državnih nadležnosti u oblasti poreza, pravosuđa i vojske, čime se krši ustavni poredak BiH”, rekli su oni.

    Ističu da “nedavna najava stvaranja entitetske vojske Republike Srpske i provokativna paravojna vježba koja je izvedena u blizini Sarajeva, pokazuju da g. Dodik ne odustaje i spreman je da koristi silu da ostvari svoje ciljeve”.

    Ističu i da se on osjeća osnaženim zbog direktne i indirektne podrške Srbije i Rusije, kao i zbog izostanka reakcije EU.


    Iako je prošlo više od dvije decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je još uvijek pod međunarodnim nadzorom. Ovaj nadzor nosi i veliku odgovornost.

    “To uključuje potrebu da se reaguje i vrate odredbe Dejtonskog sporazuma, u slučaju da postoji prijetnja miru kroz uništavanje teritorijalnog integriteta i uspostavljenih zajedničkih struktura zemlje. Posljednjih mjeseci međunarodna zajednica, a posebno EU kolektivno nisu ispunili ovu odgovornost i do sada nisu uveli bilo kakve posljedice za teško kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma koje vodi političko rukovodstvo RS-a”, navode oni.

    Situacija u BiH razmatrana je prošlog ponedjeljka na Vijeću za vanjske poslove EU, ali bez konkretnog i snažnog rezultata.

    “Zaključcima je krajnje nedostajao osjećaj hitnosti. Osim toga, čak nisu bili u stanju navesti odgovorne političare i uzroke trenutne krize. Gospodin Dodik se očito osjeća ohrabrenim ovim nečinjenjem EU, što dokazuje činjenica da je na sam dan FAC-a potvrdio nastavak ranije navedenih glasanja u NSRS. Očigledno je da gospodin Dodik nije zainteresovan za izgradnju demokratskih institucija i inkluzivne, jedinstvene i mirne BiH. Potreban je ozbiljan međunarodni pritisak da bi se on zaustavio u igri traganja za svojom secesionističkom, etnonacionalističkom agendom. Stoga vas pozivamo da podržite uvođenje čvrstih sankcija gospodinu Dodiku i svim drugim osobama u rukovodstvu RS-a koji su odgovorani za podržavanje kršenja Dejtona”, naveli su.

    Zatim ističu: “Ovo je jedini održiv način očuvanja mira i teritorijalnog integriteta BiH. Jednostavnim nastavkom dijaloga sa ovim liderima, od kojih jedan od njih otvoreno prijeti secesijom, bez odgovarajućih posljedica, EU de facto dopušta kršenje Dejtona, a time i suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Hitno vas pozivamo da iskoristite Odluku Vijeća (CFSP) 2021/543 od 26. marta 2021. o izmjeni Odluke 2011/173/CFSP o restriktivnim mjerama s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini”, napisali su oni pozivajući se oni na listu za sankcije koja je napravljena, a na koju je potrebno samo dodavati imena onih koji podrivaju suverenitet i ustavni poredak BiH.

    “S obzirom na to da djelovanje rukovodstva RS-a i njihovih pristalica ispunjava sve navedene kriterijume za sankcije, pozivamo vas da nastavite i predložite Vijeću za vanjske poslove da utvrdi listu lica odgovornih za krizu koja je u toku, kao i fizičkih ili pravnih lica povezanih s njima, uključujući, na primjer, zvaničnike, političare, sigurnosno osoblje, kompanije, sportiste i sportske federacije, na koje se odnose sankcije utvrđene prethodno navedenom Odlukom Vijeća”, zaključeno je u pismu.

    Pismo potpisuju Tineke Strik, Michael Gahler, Tonino Picula, Hilde Vautmans, Reinhard Bütikofer, Paolo Rangel, Dietmar Köster, Klemen Grošelj i Romeo Franz.

  • Gejts sada finansira i izgradnju eksperimentalnog nuklearnog reaktora

    Gejts sada finansira i izgradnju eksperimentalnog nuklearnog reaktora

    Novi eksperimentalni nuklearni reaktor biće izgrađen u američkoj državi Ajdaho, uz učešće kompanije čiji je suosnivač milijarder Bil Gejts.

    Projekat, za koji se procenjuje da košta 170 miliona dolara, delimično će finansirati Gejtsova kompanija za nuklearnu energiju TerraPower, dok će većina novca doći od američkog Ministarstva energetike.

    Predvođen jednom od najvećih američkih kompanija za gas i električnu energiju, Southern Company, projekat će se takođe osloniti na tehnologiju kompanije biznismena, koja radi na eksperimentalnim nuklearnim reaktorima, piše Raša tudej.

    Za mali brzi reaktor u Ajdahu se navodi da je prvi te vrste koji koristi rastopljeni hlorid, kaže se u saopštenju Southern Company-ja koji citiraju američki mediji. Uz to, ima za cilj istraživanje i razvoj izvora energije bez ugljenika, a koji radi na višim temperaturama od tradicionalnih nuklearnih reaktora.

    Planirano je da reaktor bude pušten u rad za pet godina, a navodno cilja na potrošače iz teške industrije, a ne na proizvodju struje za javnost.

    Ranije ove godine, kompanija TerraPower, osnovana 2006. godine, najavila je da će izgraditi svoju prvu nuklearnu elektranu u Vajomingu. Objekat, sa predviđenom cenom od milijardu dolara, imaće jedinstvenu vrstu reaktora koji koristi natrijum kao izvor energije. Reaktor na natrijum je prvobitno planiran za izgradnju u Pekingu, ali projekat tamo nikada nije realizovan.Bil Gejts je dugo bio poznat kao glasni zagovornik nuklearne energije, rekavši da će njegovi reaktori sledeće generacije štetiti planeti mnogo manje od fosilnih goriva, koja sva sadrže ugljenik. Nedavno je branio nuklearne reaktore i od alternativnih izvora energije, tvrdeći da su pouzdaniji, jer “proizvode struju čak i kada vetar ne duva i sunce ne sija”.

  • Napetost raste; proboj na granici – gađali kamenjem i motkama, usledila reakcija; “Uvesti sankcije”

    Napetost raste; proboj na granici – gađali kamenjem i motkama, usledila reakcija; “Uvesti sankcije”

    Grupa od oko 200 migranata pokušala je u sredu uveče da probije ogradu na granici Poljske i Belorusije, saopštila je u četvrtak Granična straža.

    Incident se dogodio u blizini sela Čeremča i jedan je od svakodnevnih sukoba migranata koji se nalaze pod nadzorom beloruskih vojnika i poljskih snaga, za koji Evropska unija smatra da je deo “hibridnog rata” Minska koji je osmišljen da destabilizuje Uniju i uzvrati sankcije.

    “Pokušavali su da probiju granicu, napadajući je”, rekla je portparolka granične straže Ana Mihalska za Rojters i dodala da su ih graničari sprečili u tom pokušaju.

    Prema njenim rečima, migranti su graničare gađali motkama i kamenjem.

    Mihalska je navela da su migranti sravnili deo ograde napravljeni od balvana u pokušaju da pređu granicu.

    Ističe da da je pet migranata koji pate od iscrpljenostiposlato u bolnicu.

    Poljski premijer Mateuš Moravjecki izjavio je da ako kriza na poljsko-beloruskoj granici eskalira, Evropska unija mora biti spremna da uvede dalje sankcije Minsku.

    “Moramo planirati dalje sankcije, uključujući trgovinu”, naveo je Moravjecki je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa vršiocem dužnosti nemačke kancelarke Angele Merkel u Berlinu.

    Odlazeća nemačka kancelarka Angela Merkel istakla je da EU mora biti jedinstvena oko “instrumentalizacije” migranata protiv Poljske i raspoređivanja ruskih trupa oko Ukrajine.

    Ruski i beloruski borbeni avioni zajednički su patrolirali beloruskom granicom, saopštilo je Ministarstvo odbrane Belorusije.

    Evropska unija optužila je Belorusiju da je avionima dovezla hiljade ljudi sa Bliskog istoka gurajući ih ka zemljama EU u znak odmazde za uvedene sankcije. Minsk je te optužbe negirao.

    Rojters navodi da je Moskva signalizirala svoju političku i vojnu podršku za Belorusiji slanjem aviona da da patroliraju beloruskim vazdušnim prostorom pre dve nedelje.

  • “Možda i najvažnija vest – najniža cena gasa u Evropi tokom predstojeće zime”

    “Možda i najvažnija vest – najniža cena gasa u Evropi tokom predstojeće zime”

    Ministar finansija Siniša Mali oglasio se na Instagramu povodom danas održanog sastanka predsednika Srbije i Rusije.

    “Zahvaljujući dogovoru predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina, dobili smo cenu od 270 dolara po hiljadu kubnih metara gasa u narednih šest meseci”, napisao je Mali na toj društvenoj mreži

    “To će biti sigurno najniža cena gasa u Evropi u tom periodu, dakle tokom predstojeće zime”, istakao je Mali.

    “Ovo je možda i najvažnija vest za Srbiju u ovom trenutku, vest koja znači sigurno snabdevanje gasom, što je za naše građane i privredu najvažnije”, naglasio je Mali i dodao: “To govori o sposobnosti našeg predsednika Aleksandra Vučića, kao i o prijateljskim odnosima izmedju Srbije i Rusije, ali i ličnim odnosima dva predsednika. Malo ko je očekivao takav uspeh naše zemlje.”

    “Ovo je veliki uspeh koji nam garantuje sigurnu zimu i sigurnu budućnost! Živelo prijateljstvo Srbije i Rusije!”, napisao je Mali na Instagramu.

  • EU ukida listu bezbednih zemalja; Ko će moći da putuje?

    EU ukida listu bezbednih zemalja; Ko će moći da putuje?

    Evropska komisija ažurirala je pravila za neesencijalna putovanja u EU iz trećih zemalja, uključujući i Srbiju, a prioritet je dat vakcinisanim putnicima.

    Današnjim predlogom Komisije države članice su pozvane da prihvate i vakcine koje je odobrila SZO, osim onih koje su u upotrebi u EU, ali uz njih će biti neophodan i dokaz o negativnom PCR testu.

    ”Države članice trebalo bi da nastave da primaju putnike zaštićene vakcinama koje je odobrila EU. Od 10. januara 2022. države članice trebalo bi da se otvore i za sve koji su vakcinisani vakcinama sa spiska SZO za hitne slučajeve. Istovremeno u EU bi trebalo da mogu da putuju i oni koji su se oporavili od kovid a19 180 dana pre putovanja ili imaju EU digitalni kovid sertifikat ili sertifikat koji se smatra ekvivalentnim”, navode u Briselu.

    Buduća pravila za putnike iz Srbije uključuju i vremensko ograničenje od 9 meseci u kojem se prihvataju potvrde o vakcinaciji nakon primarne vakcinacije, a ažuriranje će takođe uključiti prihvatanje potvrda o vakcinaciji izdatih nakon dodatne (buster) doze.

    Revidirana pravila pojašnjavaju da bi deca između 6 i 17 godina trebalo da mogu da putuju u EU sa negativnim PCR testom urađenim pre polaska čak i ako nisu vakcinisana, dok test i vakcinacija nisu potrebni za decu mlađu od 6 godina.

    S obzirom na sve veći broj vakcinacija širom sveta, Komisija predlaže da se od 1. marta sledeće godine ukine lista zemalja iz kojih su dozvoljeni svi putnici bez obzira na status vakcinacije.

    Za period do 1. marta, EK predlaže da se izmene neka ograničenja za uključivanje zemalja na listu tako što će se sa trenutnih 74 na 100 prag novozaraženih povećati na 100.000 stanovnika, a nedeljne stope testiranja sa 300 na 600 ljudi takođe će se povećati na 100 hiljada stanovnika.

    ”U svetlu napretka u kampanjama vakcinacije širom sveta, Komisija predlaže pojednostavljen pristup od 1. marta 2022. koji u potpunosti zavisi od statusa putnika, a ne od zemlje polaska. Države članice treba da dozvole ulazak vakcinisanima, oporavljenima ili osobama na esencijanim putovanjima, a treba ukinuti spisak zemalja u dovoljno dobroj epidemiološkoj situaciji iz kojih bi trebalo da budu moguća sva putovanja”, navodi se u predlogu Komisije.

  • Banjalučka policija raspisala potjernica za Ivanom Martinovom: Zapalio auto Božane Vujinović

    Banjalučka policija raspisala potjernica za Ivanom Martinovom: Zapalio auto Božane Vujinović

    Pripadnici policijske uprave Banjaluka raspisali su potjernicu za Ivanom Martinovom iz Srbije, koji je osumnjičen da je prije desetak dana zapalio automobil poznate banjalučke starlete Božane Vujinović.

    Božanin auto “land rover” zapaljen je 15. novembra u podzemnoj garaži Trženog centra “Delta Planet” u Banjaluci.

    Auto je zapaljen oko 16 sati u garaži kada je u njoj bilo više ljudi, kao i dok je tržni centar bio pun.

    Nakon što je prijavljen požar, policija je odmah izašla na teren i efikasnim radom ubrzo identifikovala osumnjičenog.

    “Veom brzo policija je došla do informacija da je za podmetanje požara odgovoran Ivan Martinov, državljanin Srbije. Međutim, policija je utvrdila i da je, nakon što je podmetnuo požar, odmah pobjegao za Srbiju i tako izbjegao hapšenje”, rekao je izvor Srpskainfo.

    Snimci
    Policija je, u potrazi za dokazima, detaljno istražila šire područje oko Tržnog centra “Delta Planet”, te pregledala sve raspoložive video nadzore.

    “Pregledani su snimci sa kamera iz ‘Delte’ i na jednom od snimaka se vidi kako nepoznati i maskirani muškarac prilazi autu, te ga polijeva zapaljivom tečnošću koju je donio u kanisteru. Nakon toga pali vozilo i bježi. Zatim su pregledani i snimci s kamera u blizini tržnog centra, što je doprinijelo da se ovaj slučaj riješi veoma brzo”, istakao je sagovornik pomenutog portala.

    Prema njegovim riječima, takođe je utvrđeno i da se osumnjičeni Martinov na dan podmetanja požara cijeli dan nalazio u garaži u kojoj je zapaljen automobil.

    Kako se nezvanično saznaje, policija je na samo oko 300 metara od TC “Delta planet”, odnosno u blizini Banjalučkog Velesajma, pronašla flašu sa zapaljivom tečnošću, plavu platnenu masku i kesu, za koje se vjeruje da je osumnjičeni koristio tokom paljenja džipa Vujinovićeve.

    “Daljom istragom je utvrđeno i da je Martinov iz Srbije u Banjaluku došao automobilom ‘pežo 308’ bijele boje”, kaže izvor Srpskainfo.

    Saučesnici
    Dalje dodaje da je policija, u cilju što bržeg rješavanja slučaja, saslušala više osoba s kojima se Martinov sastajao na području Banjaluke, kao i svjedoke samog paljenja automobila.

    U Policijskoj upravi Banjaluka ranije su rekli da nastavljaju rad na utvrđivanju da li je osumnjičeni eventualno imao pomagače ili saučesnike prilikom podmetanja požara.

    Paljevina automobila u garaži “Delta Planeta” dovela je u opasnost imovinu i ljude, a slučaj je kvalifikovan kao krivično djelo “izazivanje opšte opasnosti”.

    Ova paljevina automobila izazvala je dosta pažnje u javnost, jer je Božana Vujmilović poznata javnosti već duže vremena, a nakon požara se i ona oglasila.

    Romanse
    Božana je odranije dobro poznata javnosti po vezama sa estradnim umjetnicima u Srbiji, a sebe je nazvala neodoljivom.

    Poznata je i po svojoj romansi sa pjevačem Acom Lukasem.

    Sa Nejmarom su je spajali zbog fotografije iz Pariza, kada su mediji pisali da poznati fudbaler nije ostao imun na šarm ove atraktivne i zgodne plavuše.

    Međutim, najveći skandal izbio je kada je osvanula vijest da je Božana sa još jednom djevojkom navodno uhapšena u jednom hotelu u Bečićima, gdje su uhvaćene sa šest turskih državljanina.

    Božana je 2014. godine, kako se pisalo, hapšena zajedno sa starletom Mimi Oro u akciji suzbijanja elitne prostitucije.

  • HDZ BiH: Održivo rješenje koje garantira legitimno političko predstavljanje je obaveza za sva tri konstitutivna naroda

    HDZ BiH: Održivo rješenje koje garantira legitimno političko predstavljanje je obaveza za sva tri konstitutivna naroda

    Funkcioniranje institucija na svim razinama vlasti i pitanja sigurnosnog okvira bile su teme današnje proširene sjednice Predsjedništva.

    U Kupresu, u hotelu Adria Ski, održana je 26. sjednica proširenog Predsjedništva HDZ-a BiH.

    • Na današnjoj sjednici razgovaralo se aktualnim političkim procesima i pregovorima o reformi Izbornog zakona BiH kao ključnog političkog pitanja koje će usmjeriti sve buduće odnose, napose u Federaciji BiH. Također, funkcioniranje institucija na svim razinama vlasti i pitanja sigurnosnog okvira bile su teme današnje proširene sjednice Predsjedništva. Naglašeno je kako retorika koja narušava međunacionalne odnose i kojoj javnost svjedoči ne može doprinijeti ničemu osim nacionalističkim partikularnim ciljevima pojedinih politika.

    Institucionalni okviri
    Izdvojeno je kako buduće izborno zakonodavstvo osigurava nužne preduvjete za održavanje Općih izbora 2022 godine i regulira sve postojeće neustavne anomalije i onemogućava diskriminaciju, nametanje političkih predstavnika i majorizaciju. Ustavni sud BiH i Europski sud za ljudska prava izdvojili su kao temeljni ustavni postulat – konstitutivnost narod. Izborni zakon BiH mora omogućiti legitimno političko predstavljanje uz jednaka aktivna i pasivna biračka prava svima i biti usklađen s Ustavom BiH.

    Predsjedništvo BiH i Dom(ovi) naroda (BiH i F BiH) ne mogu biti predmet diskriminacije jer su u Daytonskom mirovnom sporazumu i postavljeni kao institucionalni okviri utemeljeni na jednakopravnoj zastupljenosti i legitimnoj predstavljenosti konstitutivnih naroda.

    Održiv dogovor
    Ove institucije služe kao balans većinskog i konsenzusnog modela, slično kao i u svim drugim višenacionalnim državama diljem Europe i svijeta.

    Na sjednici proširenog Predsjedništva poseban naglasak je stavljen na preostalo vremensko razdoblje do kraja tekuće godine. Održiv dogovor o svim otvorenim političkim pitanjima je jednako važan politički interes za sve uključene strane – saopćeno je iz HDZ-a.

  • Erdogan nakon velikog pada lire: Turska će pobijediti u ekonomskom ratu

    Erdogan nakon velikog pada lire: Turska će pobijediti u ekonomskom ratu

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan osvrnuo se na aktuelnu ekonomsku situaciju u Turskoj i pad lire te je naglasio kako će se Turska izvući iz trenutne situacije.

    Turski lider je poručio kako stroga politika kamatnih stopa neće smanjiti inflaciju te je naglasio kako će Turska pobijediti u svom “ekonomskom ratu za nezavisnost”.
    “Odbijam politike koje će dodatno ‘stegnuti’ našu zemlju, oslabiti je, osuditi naše ljude na nezaposlenost, glad i siromaštvo”, rekao je Erdogan.

    On je naglasio kako je turska vlada opredijeljena da uradi prave stvari za ovu državu što podrazumijeva ekonomsku politiku usmjerenu na investicije, proizvodnju, zapošljavanje i izvoz umjesto “zaračanog kruga visokih kamata i niskih kurseva”.

    “Vidimo ige koje mnogi igraju, a tiču se kursa i kamate. Iz svake borbe u koju smo ulazili, izašli smo časno zauzevši čvrst stav. Uz Božju pomoć i podršku našeg naroda, pobjedom ćemo izaći iz ovog ekonomskog rata za nezavisnost”, poručio je turski predsjednik.

    Turski predsjednik je također izjavio kako poskupljenja pojedinih roba ne utječu na investicije, proizvodnju i zapošljavanje.

    “Naprotiv, konkurentnost deviznog kursa dovodi do povećanja investicija, proizvodnje i zapošljavanja. Upravo takva situacija je u našoj zemlji”, zaključio je Erdogan.

    Turska lira u posljednjih nekoliko mjeseci bilježi pad u odnosu na dolar. U utorak, vrijednost turske lire bila je najniža u historiji te je jedan dolar iznosio skoro 12,5 lira čime je premašena tzv. “psihološka” granica od 11 lira.

  • Varhelyi sumirao posjetu BiH: Ovo je kritičan trenutak za zemlju

    Varhelyi sumirao posjetu BiH: Ovo je kritičan trenutak za zemlju

    Komesar Evropske unije za proširenje Oliver Varhelyi nakon posjete Bosni i Hercegovini poručio je da naša zemlja, u kontekstu trenutne politike krize, rizikuje gubitak 1,5 milijardi eura investicija>

    “Ovo je kritičan trenutak za zemlju, za građane i kompanije. Reforme stoje i BiH rizikuje da izgubi 1,5 milijardi eura investicija ako se nikakve akcije ne poduzmu”, rekao je Varhelyi.

    Govoreći o sadržaju sastanka sa Draganom Čovićem, Milorad Dodikom i Bakirom Izetbegovićem rekao je da su lideri otvoreni za iznalaženje rješenja i da pokazuju volju da naprave iskorak. Dodao je da je vidio spremnost da se riješe nesporazumi u vezi državne imovine, Inzkovog zakona, ustavne i izborne reforme.

    “Mogu potvrditi, da smo s naše strane spremni da asistiramo i olakšamo ove napore u interesu Bosne i Hercegovine. Iz tog razloga povjerio sam amasadoru Sattleru, da u saradnji s našim ključnim partnerima, radi na ovom zadatku”, rekao je Varhelyi.

    Dodao je da će BiH prevazići trenutnu krizu baš kao što je urađeno provođenjem izbora u Mostaru, a što je pokazalo da dijalog daje rezultate. Na kraju je čestitao građanima Dan državnosti Bosne i Hercegovine.