VRBAS Media

Autor: INFO

  • Investicije u BiH nejake da poguraju ekonomski rast

    Investicije u BiH nejake da poguraju ekonomski rast

    Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, u prvom polugodištu ove godine bilo je oko 766 miliona KM direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu, potvrđeno je “Nezavisnim” iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

    Poređenja radi, u prvom polugodištu prošle godine registrovano je 461,5 miliona KM direktnih stranih investicija, a u istom periodu 2019. godine 701,9 miliona KM.

    “U finansijske uslužne djelatnosti, osim u osiguranja i penzijske fondove, uloženo je 182,2 miliona KM, dok je oblast nekretnina u ovom periodu registrovala negativan iznos od 8,3 miliona KM”, objasnili su u FIPA.

    Zemlje s najvećim registrovanim iznosima kapitala u prvih šest mjeseci ove godine u BiH su Hrvatska, sa 216,3 miliona KM, Rusija 148,7 miliona KM, Slovenija 116,8 miliona KM i Austrija 100,4 miliona KM.

    “Značajna povećanja kapitala registrovale su i Velika Britanija, 56,2 miliona KM, Srbija 42,5, Njemačka 30,7, Italija 21,5 i Švajcarska 19,7 miliona KM”, kazali su iz ove agencije.

    Dodali su da su djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija u toku ove godine finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova, sa 182,2 miliona KM i trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, sa 175,3 miliona KM.

    “Dalje slijede proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda sa 148,6 miliona KM, trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, sa 71,4 miliona KM, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 42,4, proizvodnja prehrambenih proizvoda 35,1, vađenje metalnih ruda 23,7 i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 23,5 miliona KM”, pojasnili su iz FIPA.

    Prema podacima Centralne banke BiH, najveći registrovani iznos direktnih stranih investicija u BiH je bio 2007. godine u iznosu od 2,6 milijardi KM, a ako se posmatra prethodna decenija, najbolji je bio 2018. godine sa 963 miliona KM.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, naveo je za “Nezavisne” da je povećanje direktnih stranih investicija u odnosu na 2020. godinu bilo očekivano, jer je dio opšteg trenda oporavka privrede od pandemije u svijetu i prilagođavanja novim okolnostima.

    “I povećanje u odnosu na 2019. je očekivano jer se jednostavno dešava kumulacija odloženih ulaganja planiranih prije pandemije i onih koja bi se inače realizovala u ovoj godini, pa ovo povećanje još nije odraz nekog održivog pozitivnog trenda niti realno oslikava stanje u tekućoj godini”, naglasio je Gavran.

    Dodao je da će se tek narednih godina moći sagledati trend kretanja stranih ulaganja i ulaganja u cjelini.

    “Ovaj iznos nije zanemariv, ali ipak nije ni izbliza dovoljan da podstakne onaj dio ekonomskog rasta i razvoja koji je potreban da bi se naša nerazvijena zaostala ekonomija oporavila i krenula onim smjerom koji će nam donijeti onakav rast BDP-a, zaposlenosti i životnog standarda koji nam je potreban”, pojasnio je Gavran.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je da je prošla godina pokazala dislociranje proizvodnje iz Evropske unije u neke zemlje, među kojima je i BiH, jer su se pokazale kao rizik.

    “Mislim da bi se moglo dosta bolje od ove cifre, ali komplikovana politička situacija u BiH to koči i ne privlači investitore”, zaključio je Ćorić.

    Italijani zainteresovani za investiranje
    Delegacija italijanske “PMP grupacije”, koja je vlasnik kompanije “PMP Jelšingrad” iz Gradiške, juče je na sastanku s Radovanom Viškovićem, predsjednikom Vlade RS, iskazala interes za nova investiranja u RS u oblasti metalurške proizvodnje.

    Višković je rekao da će Vlada pružiti punu podršku ovoj kompaniji u realizaciji planiranih poslovnih projekata. Goste iz Italije upoznao je s mogućnošću ostvarivanja podsticaja za investiranje u RS.

  • Neophodan oprez pri zaduživanju BiH kod Kine

    Neophodan oprez pri zaduživanju BiH kod Kine

    Još je nejasna pozadina kredita odnosno ulaganja koje Kina najavljuje za naš region, uključujući i BiH, tako da je po tom pitanju neophodan oprez, smatraju stručnjaci.

    Prema njihovim riječima, postavlja se pitanje kineskih motiva za ovakve aktivnosti. Najsvježiji primjer saradnje s Kinom zabilježen je juče, kada je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u Banjaluci razgovarao s delegacijom preduzeća “China Shandong International Economic & Technical”, ogranak Beograd, o proširenju saradnje s Republikom Srpskom.

    Na sastanku je ocijenjeno da je dosadašnja saradnja kineskih kompanija s Republikom Srpskom bila na izuzetnom nivou te je izražena nada da će tako biti i ubuduće i da postoje potencijali za njeno proširenje i jačanje.

    “Dodik je rekao da je Republika Srpska otvorena za saradnju s ovom kompanijom s ciljem razvoja infrastrukture i podsjetio na dosadašnju uspješnu saradnju s kineskim firmama”, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Članovi delegacije ove kineske kompanije posebno su ukazali na značaj izgradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor, navodeći da će njegov kvalitet biti na zavidnom nivou, kao što je i u projektima koje ovo preduzeće realizuje na teritoriji Srbije.

    Delegaciju je predvodio izvršni direktor kompanije “Shandong Hi-Speed Group” Meng Jan, koji je istakao da je ovo preduzeće zainteresovano da ulaže u Republiku Srpsku, te da postoje veoma dobri uslovi za jačanje saradnje.

    “Shandong Hi-Speed Group” je, inače, kompanija u državnom vlasništvu Kine, koja ima međunarodni kreditni rejting A, a čija vrijednost se procjenjuje na oko 150 milijardi američkih dolara.

    S druge strane, Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da se pitanjima koja se odnose na kineske kredite bave i najrazvijenije zemlje svijeta, odnosno najreferentniji autori iz oblasti međunarodnih finansija. Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje kineskih motiva za davanje tih kredita. Profesor Đogo kaže da neki smatraju da su kineske vlasti odnosno kineske banke maksimalno dobronamjerne, dok drugi smatraju da to ipak ima neke veze s geopolitičkim procesima.

    “Definitivno je to bitno pitanje o kojem treba da se ozbiljno razmišlja u ovoj zemlji. Ja vam ne bih mogao dati konačan odgovor. Mislim da i referentni autori još nemaju konačan odgovor – da li su ti krediti neka vrsta subvencije koju treba iskoristiti, ili su neka tempirana bomba, način na koji će kineski kapital da preuzme vlasništvo nad domaćim prije svega kompanijama, a zatim i nad javnim politikama u onom trenutku kada ne budete mogli servisirati svoje obaveze”, rekao je Đogo za “Nezavisne novine”.

    On ističe da treba biti oprezan pri uzimanju bilo kojeg kredita. Istakao je da se i strane direktne investicije mogu u nekim okolnostima iskoristiti kao političko oružje ucjene.

    “Ne postoji nijedan tok kapitala koji dolazi iz inostranstva u našu zemlju, a da u sebi ne nosi bar neko sjeme rizika da se to s ekonomske prelije i na političku pozornicu”, rekao je Đogo.

    Mediji u regionu, posebno u Crnoj Gori, nedavno su pisali da toj zemlji prijeti opasnost da postane prva žrtva dužničke diplomatije te da bi Kina mogla postati vlasnik nečega što pripada Crnoj Gori ne bude li na vrijeme izmirila svoje obaveze prema kineskoj EXIM banci.

    Crna Gora je 2014. godine od kineske banke pozajmila novac za izgradnju dionice auto-puta od Bara do granice sa Srbijom, uz godišnju kamatu od dva odsto i šestogodišnji grejs period. S obzirom na to da su rokovi probijani nekoliko puta, Crna Gora u julu je uplatila prvu ratu kredita od oko 28 miliona evra, a drugu ratu trebalo bi da plati u januaru 2022. godine. Međutim, ekonomisti se već mjesecima pitaju da li će Crna Gora bez problema uspjeti da u narednih 20 godina vrati gotovo 900 miliona dolara.

    Mediji su tada podsjetili i na slučaj iz Šri Lanke, koja 2017. godine nije mogla vraćati kineske kredite pa je morala na 99 godina Kini da ustupi najveću luku u zemlji, a zauzvrat Kina joj je otpisala dugove.

  • Naredne godine putovanja u EU samo s trećom dozom vakcine

    Naredne godine putovanja u EU samo s trećom dozom vakcine

    Evropska komisija juče je predložila ažuriranje pravila o putovanjima unutar EU, koja su uvedena kao odgovor na pandemiju covid-19 i koja se tiču državljana tzv. trećih zemalja, a gdje spadaju i građani Bosne i Hercegovine.

    Prijedlog je da svi koji su se u proteklom periodu vakcinisali sa dvije doze protiv koronavirusa (ili jednom ako je u pitanju Johnson&Johnson) trebat će najkasnije 9 mjeseci nakon primanja druge doze primiti i treću dozu vakcine tzv. booster da bi mogli imati validnu covid-potvrdu priznatu u EU.

    To će biti preduslov za ulazak u zemlje Evropske unije, a ova odluka trebala bi stupiti na snagu 10. januara 2022. godine.

    Novi pristup Evropske komisije biće zasnovan “na osobi”. U prijevodu, osoba koja ima važeću EU digitalnu covid-potvrdu u principu ne bi trebala biti podložna dodatnim ograničenjima, kao što su testovi ili karantin, bez obzira na mjesto polaska u EU. Od osoba bez EU digitalne covid-potvrde moglo bi se tražiti da se podvrgnu testu prije ili nakon dolaska.

    Iz EK je saopšteno da se na ovaj način EU udaljava od pristupa koji je bio zasnovan do sada, a to je fokus na državi. Tako će se krenuti ka pojedinačnim pristupima što će značiti da svako ko je vakcinisan vakcinom koju je priznala Evropska agencija za lijekove (EMA) moći će putovati kroz EU.

    Evropska komisija predložila je da od 10. januara vakcinalne potvrde EU važe devet mjeseci nakon potpune imunizacije.

    Izvršna vlast EU također je predložila prihvaćanje svih vakcina koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija u svrhe putovanja, što bi omogućilo “nebitna” putovanja u EU za ljude koji su vakcinisani kineskim vakcinama i vakcinama proizvedenim u Indiji.

  • Escobar: Hrvati se moraju osjećati ugodno, bez toga Dejton neće uspjeti

    Escobar: Hrvati se moraju osjećati ugodno, bez toga Dejton neće uspjeti

    Bosna i Hercegovina nema etnički, nego problem sistemske korupcije, rekao je Gabriel Escobar, posebni američki izaslanik za Zapadni Balkan, u razgovoru za Hinu, u kojem se dotaknuo i evropske perspektive regije i ukidanja američkih viza hrvatskim državljanima.

    “Da budem iskren, problem u BiH nije etnički, nego su to sistemska korupcija i nedostatak vjerodostojnosti političkih aktera, koji utječu na sposobnost državnih institucija da ispravno funkcioniraju”, rekao je Escobar u Zagrebu, gdje je učestvovao na sastanku Američko-jadranske povelje (A5).

    Stoga Escobara, izaslanika kojeg je vlada američkog predsjednika Joea Bidena imenovala ovo ljeto, u BiH više brinu demografske i ekonomske poteškoće od etničkih pitanja.

    Suprotno od dijela zapadnoevropskih političara, koji zagovaraju napuštanje etničkih kriterija u BiH, poput njemačkih socijaldemokrata, čiji će čelnik biti novi kancelar, američki izaslanik naglašava da ustroj s tri konstitutivna naroda ostaje temelj američke politike u BiH, zaključuje Hina.

    “Politički konsenzus može se postići ograničenim reformama, a ne izmjenom strukture Dejtona”, rekao je on.

    Naglasio je da Sjedinjene Američke Države s bosanskohercegovačkim političkim akterima trenutno rade na izmjeni Izbornog zakona.

    “Moramo imati vibrantno i politički aktivno hrvatsko stanovništvo u BiH. Bez toga Dayton neće uspjeti pa je naš cilj osigurati da se oni osjećaju sigurno, ugodno i ekonomski održivo u BiH”, dodao je Gabriel Escobar.

    Pritisak na političare u Bosni i Hercegovini da prihvate reforme trebao bi doći odozdo, od stanovnika, smatra Escobar.

    “Važno je da biraju političare koji žele postići rješenja koja će odgovarati svima u državi, a ne samo njihovoj stranci i narodu”, rekao je karijerni diplomat koji je krajem devedesetih bio na funkcijama u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

    Pritisak se može postići i sankcijama, no Escobar naglašava da “o njima ne voli govoriti, jer ne želi da regija stekne dojam da je Amerika u njoj angažirana prvenstveno sankcijama”.

    Sankcije postoje, ali neće biti usmjerene na Republiku Srpsku i Federaciju BiH ili na njihove građane, nego na korumpirane pojedince, rekao je Escobar koji je početkom ovog mjeseca boravio u BiH te se susreo s političkim predstavnicima.

    Uoči tog puta optužio je člana državnog Predsjedništva Milorada Dodika da izazivanjem krize u BiH skriva korupciju. U razgovoru za Hinu objasnio je da Dodik, koji pokušava oslabiti središnje institucije BiH, “nije jedini, ali je najaktuelniji problem” u toj državi.

    Upitan razgovara li Washington sa zapadnoevropskim državama o potrebi ubrzanja procesa proširenja EU, Escobar je rekao da “o tome pričaju sve vrijeme”.

    Nedavno je održan susret Kvinte, formata koji okuplja SAD, Veliku Britaniju, Italiju, Francusku i Njemačku, gdje je jednoglasno zaključeno da šest država Zapadnog Balkana “što je prije moguće” mora postati dio EU, rekao je.

  • Ubica tenkova: Šta može sistem “Kornet” čiju je nabavku najavio Vučić

    Ubica tenkova: Šta može sistem “Kornet” čiju je nabavku najavio Vučić

    Predsednik Vučić najavio je posle razgovora sa ruskim predsednikom Putinom da će srpska armija do kraja godine dobiti protivoklopni sistem “Kornet”.

    On je istakao da je ta nabavka veoma važna za našu vojsku.

    Šta je to “Kornet”?

    Ne postoji tenk, oklopno vozilo ili bunker koji ruski prenosni protivoklopni sistem “Kornet” ne može da uništi. Tako kažu fabrički podaci i ispitivanja na poligonima, ali i podaci sa terena, prenose Novosti.

    U čemu je tajna? “Kornet” 9M133 konstruisao je čuveni zavod u gradu Tulu. Stručnjaci iz ovog zavoda osmislili su i Pancir S1 i čitav niz inovacija u svetu raketnog i topovskog naoružanja koje se odlično pokazalo u praksi.

    “Kornet” je napravljen tako da posada od dva vojnika može brzo da zauzme položaj i lansira raketu na cilj. Prvobitni domet bio je 5,5 kilometara i razorna moć bila je zastrašujuća.

    Tandem odnosno dupla kumulativna bojeva glava probijala je oklop jačine više od metra pancirnog čelika, a prethodno uništi aktivni reaktivni oklop. Probojnost betona je tri do tri i po metra.
    “Kornet” je teško uhvatiti

    Tako je bilo od 1998. godine. Dobro uvežbana posada mogla je za manje od jednog minuta da zauzme položaj, lansira raketu koju operater laserski navodi na cilj. Raketa do maksimalnog dometa leti 22 sekunde.

    “Kornet” može da gađa i cilj koji se kreće brzinom od 70 kilometara na čas ili sve tenkove i najveći broj oklopnih vozila na terenu.

    Težina celog sistema sa raketom i lansirnom jedinicom je 67 kilograma. To je jedina uslovno rečeno mana sistema, ali se problem reši tako što posadu čine fizički jači vojnici.

    “Kornet” je takođe ugrađivan na kupole oklopnih vozila, koje dizajnira i pravi ista firma. Postoji i samohodni lanser “Korneta”, odnosno guseničar sa posadom i borbenim kompletom od 16 raketa.

    Kao što je i to išlo kroz istoriju, razvijala su se oklopna vozila, pre svega sistemi za ometanje. Tenkovi su 90-ih i početkom 21. veka počeli da koriste bolje nišanske uređaje i gađaju sa većeg dometa. Protivoklopni sistem “Kornet” je imao ograničeni domet i počeo da biva podložan ometanju.

    Zato su stručnjaci iz zavoda Tula napravili novi “Kornet” E i EM, koji se lansira i sa oklopnih vozila i ima veći domet, veću probojnu moć, otpornost na ometanje. Radi po principu – ispali i zaboravi, odnosno raketa se automatski navodi na cilj, a posada i lanser brže napuštaju položaj.

    Domet protivoklopne rakete je osam kilometara, probojnost tandem kumulativne bojeve glave je 130 centimetara pancirnog čelika posle reaktivnog oklopa, kao i tri do tri i po metra armiranog betona.

    U skladu sa iskustvima iz borbenih dejstava, razvijena je i termobarična bojeva glava, konstrukcijski slična tandem kumulativnoj bojevoj glavi. S tim da prva glava razbija zid bunkera, a druga uništava ljude i borbena sredstva unutar objekta. Domet termobarične glave je 10 kilometara.

    Raketa sa novog sistema leti do maksimalnog dometa za manje od 30 sekundi.

    Novo rešenje je lanser sa osam raketa na oklopnom vozilu Tigar M i još osam raketa u vozilu.

    “Kornet” je deo nove borbene kupule Berežok za ruska oklopna vozila, BMP, BMD ili “Terminator”, poznatiji kao ubica tenkova.

    Sistem vođenja je unapređen, što je pojačalo domet, ali je i laserski sistem unapređen i mnogo je otporniji na ometanje. Zapravo, još nije potvrđeno da je neki uređaj uspeo da zaslepi laser sa “Korneta”.

  • Hitan sastanak u SZO: Najgora varijanta do sada?

    Hitan sastanak u SZO: Najgora varijanta do sada?

    SZO danas održava hitan sastanak o novom soju korona virusa otkrivenom u Africi, koji može imati povećan broj mutacija, preneo je britanski “Fajnenšel tajms”.

    Tulio de Oliveira, direktor Centra za reagovanje na epidemiju i za inovacije u Južnoafričkoj Republici, preneo je predstavnicima SZO svoju zabrinutost u vezi sa kovid varijantom B.1.1.529, za koju se strahuje da je najgora varijanta kovida identifikovana do sada.

    Nakon toga, SZO je odlučila da održi vanredno zasedanje, rekao je De Oliveira za FT.

    Stručnjaci SZO će navodno razgovarati o tome da li novi soj treba definisati kao nešto što izaziva “zabrinutost” ili kao varijantu “od interesa”.

    Tulio de Oliveira je tokom jučerašnje konferencije za novinare izjavio da novi soj ima veoma veliki broj mutacija, što nosi rizik od brzog širenja bolesti. Prema poslednjim podacima, u Južnoafričkoj Republici je kod ukupno 77 ljudi dijagnostikovana ova varijanta korona virusa.

    Dijagnostikovana je i kod četiri osobe u Bocvani i jedne u Hong Kongu (osoba koja je došla iz Južne Afrike).

    Neki svetski lideri su odmah reagovali na vest o pojavi novog soja, najavljujući nove mere predostrožnosti i ograničenja putovanja, dok su berzanska tržišta širom sveta doživela pad izazvan neizvesnošću.

    Indijski zdravstveni zvaničnici su danas stavili sve države u stanje pripravnosti, zahtevajući da izvrše “rigorozan pregled i testiranje“ putnika koji su stigli iz Južne Afrike, Bocvane i Hong Konga, kao i da uđu u trag i testiraju njihove kontakte.

    Novi Zeland, takođe, pažljivo prati prati globalne savete o novoj varijanti, a zamenik premijera Grant Robertson poručuje da je nova varijanta “pravi poziv na buđenje za sve nas”, kao i pokazatelj da ova pandemija još traje.

    Doktor Marija Van Kerkove, tehnički vođa SZO za kovid-19, rekla je na jučerašnjoj konferenciji za štampu da se još uvek ne zna mnogo o ovoj varijanti. “Ono što znamo je da ova varijanta ima veliki broj mutacija. A zabrinutost je da kada imate toliko mutacija, to može uticati na to kako se virus ponaša”, izjavila je Van Kerkove. Dodala je da će se istraživači sastati kako bi “shvatili gde su ove mutacije i šta to potencijalno može značiti“ u smislu da li je prenosiviji ili da li ima potencijal da izbegne imunitet.

  • Stanivuković upitao Đajića “Ko je donio odluku da ne mogu doći, GrO SNSD ili rukovodstvo UKC”

    Stanivuković upitao Đajića “Ko je donio odluku da ne mogu doći, GrO SNSD ili rukovodstvo UKC”

    Ko je to donio odluku da sam ja, kao gradonačelnik Banjaluke, nepoželjan na Kliničkom centru? Direktore, da li ste to Vi odlučili, kao predsjednik Gradskog odbora SNSD Banjaluka, ili je to odlučilo rukovodstvo, zajedno sa zamjenikom direktora i načelnicima?Upitao je ovo gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, nakon što su mu sa UKC RS poručili da je nepoželjan i da ne može doći obići zaposelene na UKC povodom isplate po 500 KM pomoći.

    On je direktora UKC, Vladu Đajića pitao – može li se izdići iznad politike.

    – Bio sam uvjeren da se možete izdići iznad politike, jer mi predstavljamo Grad Banjaluku i Univerzitetsko kliniči centar Republike Srpske. Razumijem Vaš odgovor, uzimajući u obzir činjenicu da ste posljednjih dana više proveli u Tužilaštvu nego na radnom mjestu, pa ste vjerovatno zaboravili koliko važnu ustanovu vodite. Vodite ustanovu u kojoj bi bilo normalno da gradonačelnik može doći, kao što i Vi sami možete biti sigurni da uvijek možete doći u posjetu Gradskoj upravi, jer ona nije moja, nego pripada svim građanima. Pogotovo biste bili dobrodošli ako pružite bilo kakvu pomoć Gradu, građanima ili zaposlenima Gradske uprave – poručio je Stanivuković.

  • Domaći političari se sastaju sa strancima, ali ne i međusobno

    Blokada institucija na nivou BiH ulazi u peti mjesec, a za to vrijeme srpski, hrvatski i bošnjački političari nisu održali nijedan zajednički sastanak kako bi pokušali naći rješenje za izlazak iz trenutne krize.

    Umjesto poziva na zajedničke sastanke, traganje za rješenjima i spremnost na kompromis, bošnjački političari svakodnevno prizivaju međunarodnu zajednicu da uvede sankcije lideru SNSD i srpskom članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku.

    S druge strane, vlast Republike Srpske upravo nemogućnost dogovora sa bošnjačkim političarima i njihovo odbijanje međusobnog dijaloga koriste kao dodatni argument za tezu kako Bosna i Hercegovina nije moguća država i kako ne može dalje funkcionisati.

    Tri pristupa
    Na pitanje šta ako međunarodna zajednica ne kazni Dodika, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je nedavno rekao da će se BiH u tom slučaju vratiti na vrijeme prije Dejtona, kada nisu postojali entiteti. On ni u jednom momentu, međutim, nije spomenuo da bi bošnjački političari trebali sjesti s Dodikom i predstavnicima vlasti iz Srpske i pokušati razgovarati, niti da je kompromis opcija.

    Domaći političari, očito, međusobno ne žele da se sastaju, ali su zato proteklih mjeseci, pojedinačno, održali brojne sastanke sa stranim zvaničnicima kojima su iznosili svoje viđenje problema u BiH.

    I dok bošnjački političari sve nade polažu u međunarodnu zajednicu da rješava probleme u BiH, srpski rješenje vide u vraćanju na izvorni Dejton, a hrvatski političari mudro ćute, građani se sve više pitaju može li Bosna i Hercegovina uopšte opstati bez stranaca. Da li su domaći političari uopšte sposobni da vode BiH i riješe nagomilane probleme ili je Dodik u pravu kada kaže da je ova država „propali eksperiment Zapada“?

    Politički analitičar Velizar Antić ističe da naši političari još uvijek ne shvataju da je BiH konsocijativna demokratija u kojoj se do rješenja mora dolaziti dogovorom i konsezusom.

    Dodaje da je sasvim sigurno da upravo bošnjački političari najmanje razumiju ovaj koncept demokratije, jer iz njihovih izjava proizilaze samo dvije stvari, a to je, ili pozivanje međunarodne zajednice da ona svojim autoritetom riješi krizu, ili nametanje svog koncepta o građanskoj i unitarnoj državi kao jedinom rješenju.

    – Nikako im ne pada na pamet jedina prava opcija, a to je razgovor i kompromis i sa srpskom, ali i sa hrvatskom stranom u BiH. Jedino što njih zadovoljava su ili sankcije od strane međunarodne zajednice ili koncept unitarne države – ocjenjuje Antić.

    Razmaženi
    Zašto je to tako? Antić odgovara da je dobrim dijelom međunarodna zajednica „razmazila“ bošnjačku stranu u BiH jer su sva nametnuta rješenja do sada išla u korist bošnjačkih interesa i viđenja kako država treba da funkcioniše.

    Međutim, kako kaže on, okolnosti su se u mnogome promijenile kako na međunarodnom planu, tako i na unutrašnjem, jer BiH nije više zemlja koja je tek izašla iz rata, već je od rata prošlo već 26 godina. Antić kaže da je vrijeme da političke elite napokon preuzmu odgovornost za pozicije na kojima se nalaze i da kroz dogovor dolaze do rješenja problema.

    Možemo postaviti još jedno zanimljivo pitanje, a ono glasi, kako bi se bošnjačka strana ponašala kada bi novi visoki predstavnik donio neko rješenje koje ne bi bilo u interesu bošnjačkog naroda već bi bilo u interesu srpskog ili hrvatskog naroda. U tom slučaju bi, sasvim sigurno, i visoki predstavnik i međunarodna zajednica bili proglašeni mrziteljem i Bošnjaka i muslimana i tražila bi se u takvoj odluci neka hrišćanska zavjera protiv muslimana – smatra Antić.

    On ističe da bošnjačka strana priziva međunarodnu zajednicu da donese rješenja, ali ona moraju da budu onakva kako su ih zamislili Bošnjaci. Sva druga rješenja su, kaže Antić, za njih neprihvatljiva.

    Polazna osnova
    Prema njegovim riječima, bošnjački političari ne vide činjenicu da je BiH heterogena država, multikonfesionalna i multinacionalna, i da samo u dogovoru sva tri naroda u BiH možemo očekivati dugoročna rješenja.

    – Nema tih stranaca i međunarodnog faktora koji može donijeti dugoročna i održiva rješenja ukoliko se mi unutar države ne dogovorimo oko tih rješenja. U suštini, mi već imamo i rješenje i model po kome država treba da funkcioniše. Taj model se zove Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH, koji proizilazi iz tog sporazuma. To je polazna osnova za sve dogovore i kompromise u zemlji – napominje Antić.

    Ističe da je rješenje da se vratimo tom sporazumu i da za sve probleme tražimo rješenje u skladu s njim. I naravno, kako kaže Antić, potrebno je mnogo više razumijevanja sa svih strana o interesima one druge strane.

    – Ukoliko ćemo se ponašati kao razmažena djeca, koja u parkiću žele sve igračke samo za sebe, nigdje nećemo stići i uvijek ćemo se vrtiti u krugu konstantnih kriza – poručuje Antić.

    Izgovor za nerad
    Politička analitičarka Tanja Topić kaže da su domaći političari, koji su decenijama na vlasti, stvorili savršen recept beskonačnog vladanja, hraneći jedni druge na etnonacionalizmu, držanjem stalnih tenzija i napetosti, te koristeći savršen izgovor za nerad i neodgovornost u međunarodnoj zajednici.

    – Često čujemo kako bi oni uradili neke stvari, ali im je vječita smetnja taj famozni OHR. Dijelom je međunarodna zajednica smetnja za još bezočniju pljačku javnih dobara i izigravanje zakona, odnosno omalovažavanje pravne države. Dijelom je kriva jer se “balkanizirala” i povjerovala da su lideri političkih partija garant mira i stabilnosti, a oni stalno zveckaju oružjem – objašnjava Topićeva.

    Dodaje da domaći političari definitivno ne žele riješiti krizu, već opstaju na vlasti stalnim produkovanjem kriza, pa „zašto bi sjekli granu na kojoj sjede“.

    Topićeva ističe da domaći političari nisu gadljivi na novac koji dobija država iz međunarodnih izvora, ali im to nije razlog za grubo vrijeđanje i omalovažavanje.

    – Oni poštuju samo one iz međunarodnih krugova koji “drže” njihovu stranu. Rezultati domaćih autoriteta vlasti su vidljivi na svakom koraku – u svim sferama smo u slobodnom propadanju, tako da je više nego jasno koliko bismo tek bili izgubljeni da nije međunarodne podrške – zaključuje Topićeva.

  • Merkelova izrazila solidarnost sa Varšavom

    Merkelova izrazila solidarnost sa Varšavom

    Odlazeći njemački kancelar Angela Merkel izrazila je “punu solidarnost” sa Varšavom usljed napete situacije na granici između Poljske i Bjelorusije.

    Merkelova je ponovila svoje optužbe da Bjelorusija vrši “hibridni napad” primamljujući migrante nakon čega ih šalje na granicu Poljske s ciljem destabilizacije te zemlje i kompletne EU.

    “Sa jedne strane, naravno da iskazujem punu solidarnost sa Poljskom, a sa druge, želim da iskažem veoma jasno da je ovo pitanje između EU i Bjelorusije. To je razlog što sve što se dešava bilateralno treba da bude koordinisano”, rekla je Merkelova nakon sastanka u Berlinu sa poljskim premijerom Mateušom Moravijeckim.

    Analitičari navode da su njeni komentari odgovor na kritike Poljske da nije uspjela da vrši koordinaciju sa Varšavom prije razgovora sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom.

    Nakon poziva Merkelove, Bjelorusija je počela da vraća neke od migranata u Irak.

  • Sijarto: Evropski lideri da prvo poslušaju Dodika

    Sijarto: Evropski lideri da prvo poslušaju Dodika

    Evropski političari koji kritikuju člana PredsJedništva BiH Milorada Dodika nikada do sada se nisu sreli s njim, niti sa njim razgovarali da bi mogli da razumiju njegove stavove, poručio je danas šef mađarske diplomatije Peter Sijarto nakon razgovora sa ministrom spoljnih poslova Srbije Nikolom Selakovićem u Budimpešti.

    Sagovornici su, takođe, ocijenili da je Zapadni Balkan važan za mir i stabilnost u Evropi.

    “Svi koji interpretiraju Dodikove riječi treba da razgovaraju s njim da bi nakon toga formirali svoja mišljenja. Posebno bi bilo dobro kada evropska spoljna politika ne bi bila svedena na tri riječi – sankcije, sankcije, sankcije, što se u proteklom periodu pokazalo neefikasnim”, poručio je Sijarto.

    Na pitanje o uticaju krize u BiH na situaciju u cijelom regionu, te u vezi sa pojedinim izjavama Milorada Dodika, Selaković je rekao da je Dodik u svojim izjavama rekao da se ne zalaže za secesiju, već da se bori za očuvanje nadležnosti Republike Srpske, kao jednog od dva ravnopravna entiteta u BiH.

    Sijarto je napomenuo da Mađarska živi u susjedstvu Zapadnog Balkana i nažalost, ima loša iskustva, pa joj je tačno poznata razlika između stanja kada je mir i spokojstvo u regionu i kada nije.

    “Možda oni koji su geografski daleko od ovih prostora, u manjoj mjeri osjećaju značaj toga i možda zato sprečavaju integraciju Srbije u EU, ali i oni moraju da shvate da je iz ugla bezbjednosti cijele Evrope, mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu od odlučujućeg značaja”, rekao je Sijarto.

    “Zbog toga smatra da bi njegove kolege sa Zapada trebalo više da razgovaraju “sa rukovodiocima Zapadnog Balkana”.

    “I, ovdje je važan veznik – sa rukovodiocima, a ne da govore o njima. Oni evropski političari koji sada govore o Miloradu Dodiku, nikad do sada se nisu sreli s njim ili sigurno nisu razgovarali s njim da bi mogli da razumiju njegove stavove”, uvjeren je Sijatro.

    Podsjetivši da je premijer Orban otišao u Banjaluku, kaže da bi to trebalo da učine i evropski lideri prije nego što prijete sankcijama.

    “Da odu i razgovaraju i da razumiju kakvu poziciju zauzima Dodik i da na osnovu toga stvore svoje stavove”, dodao je Sijarto.

    On je istakao da Dejtonski sporazum svakako treba poštovati, što je i stav Mađarske, navodeći da prilikom posjete Banjaluci, među Dodikovim stavovima nije bilo ničega što bi imao efekat destabilizacije, već su oni bili u skladu sa poštovanjem međunarodnih obaveza.

    Ministar Selaković je rekao da, imajući u vidu da između Srbije i Srpske postoji Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama, a s obzirom da u Republici Srpskoj, jednom od entiteta BiH, ubjedljvom većinom žive Srbi, svakao da je Srbiji izuzetno važno da se očuvanju mir i stabilnost u BiH, Republike Srpske i cijelom regionu.

    On je zahvalio mađarskom premijeru Orbanu, ministru Sijartu, ali i komeasru za proširenje EU Oliveru Varheiju, koji je ovih dana u BiH, na, razumevanju za problem u BiH i stalnu spremnost da se u ovakvim situacijama saslušaju sve strane.

    To je ono što je od suštinske važnosti za sticanje prave i realne slike o stanju stvari na terenu, naglasio je Selaković.

    On je istakao da je pozicija Srbije jasna i nedvosmislena, jer Srbija na prvom mjestu kao glavni cilj djelovanja u regionu vidi očuvnje mira i stabilnosti.

    “Bez mira i stabilnosti u ovom dijelu Evrope, nema mira i stabilnosti u čitavoj Evropi, niti ekonomskog razvoja. I jedan od razloga zašto se toliko zalažemo i reformišemo naše društvo na putu evropskih integracija je u tome što su evropske integracije postale provjereni istorijski recept za očuvanje mira i stabilnosti”, rekao je Selaković.

    Dodao je da Srbija poštuje teritorijalni integritet BiH, Dejtonski mirovni sporazum i dejtonsku BiH, što je, kaže, recept koji je uspeo.

    “Mi 26 godina poslije potpisivanja nismo imali nijednu bezbjednosnu krizu, sporazum je sačuvao mir, zato što je postavio recept koji počiva na tri konstitutivna naroda, dva entiteta i jednoj državi”, konstatovao je Selaković.

    On je poručio da, ako je nekome želja da se Dejtonski sporazum mijenja, to je moguće ali uz konsenzus tri naroda i oba entiteta.

    “Zato je stepen razumijevanja koji pokazuje zvanična Budimpešta za svoje južno susjedstvo važno i pokazuje primjer drugima kako da pristupe tome”, rekao je Selaković.

    Poručivši da odluke nametnute sa strane nisu dobre u 21. vijeku.

    Selaković je naveo i da je nesumnjivo moguće da dođe do eventualnog uticaja krize u BiH na čitav region, zbog čega je još važnije da se samo kroz dijalog svih strana, Bošnjaka, Hrvata i Srba, dođe do rješenja.

    “Srbija dobro zna koliko je secesionizam opasna pojava i nastavićemo da ozbiljno vodimo računa o svim potezima, da ni u kom slučaju na provokacije ne odgovaramo neozbiljno, već konstruktivno”, rekao je Selaković, dodajući da je to upravo i učinio predsjednik Srbije Aleksandra Vučić inicijativom “Otvoreni Balkan”, jer je relaksacija odnosa u ekonomiji, put ka relaksaciji političkih odnosa i snižavanju tenzija.