VRBAS Media

Autor: INFO

  • Njemački ministar uoči dolaska u Sarajevo: Situacija u BiH je prijetnja miru u cijeloj Evropi

    Njemački ministar uoči dolaska u Sarajevo: Situacija u BiH je prijetnja miru u cijeloj Evropi

    Njemački ministar za Evropu u okviru ministarstva vanjskih poslova i član SPD-a Michael Roth večeras dolazi u BiH, a uoči polaska poručio je da je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini frustrirajuća i predstavlja prijetnju miru i stabilnosti u cijeloj Evropi.

    “Pozivi na otcjepljenje i potezi za slabljenje države povlačenjem iz državnih institucija su neodgovorni i neprihvatljivi. Oni odvlače pažnju od stvarnih zadataka kojima bi se politički lideri trebali baviti, a to je provođenje zaostalih reformi neophodnih za veću konvergenciju s EU.”, kazao je.

    Roth kaže da je hitno potreban napredak u ovoj oblasti u interesu građana zemlje i njenog ekonomskog razvoja.

    “Njemačka čvrsto stoji na strani svih onih u Bosni i Hercegovini koji rade za demokratsku i evropsku budućnost svoje zemlje kao države koja prihvaća vladavinu prava. Želio bih da ohrabrim i ohrabrim sve takve pojedince da istraju u svojim nastojanjima”, zaključio je.

    Njemački ministar za Evropu Michael Roth boravit će u Sarajevu na političkim razgovorima od 30. novembra do 2. decembra, a njegovi sagovornici bit će ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, predstavnici tročlanog Predsjedništva BiH, visoki predstavnik Christian Schmidt i predstavnici civilnog društva.

    Njegovi razgovori će se, kako je najavljeno, fokusirati na trenutnu političku situaciju i izglede zemlje za pridruživanje EU.

    Roth će se sastati i sa zastupnicima u Parlamentu Bosne i Hercegovine, a diskusije će se usredsrediti na teme kao što su reforme potrebne za veću konvergenciju sa EU i posljedice trenutnog političkog zastoja.

  • Scholz namjerava od februara uvesti obaveznu vakcinaciju protiv korone u Njemačkoj

    Scholz namjerava od februara uvesti obaveznu vakcinaciju protiv korone u Njemačkoj

    Budući njemački kancelar Olaf Scholz zalaže se za uvođenje obavezne vakcinacije protiv koronavirusa za sve Nijemce već od februara naredne godine, rekavši da “gaji simpatije prema takvoj uredbi”.

    Kako prenosi Politico, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika bliskog novom njemačkom kancelaru, ovakvu mjeru morao bi odobriti njemački Bundestag, što prema njegovim riječima znači da bi obavezna vakcinacija mogla doći početkom februara naredne godine.

    Njemačka kampanja vakcinacije zaostaje za drugim zemljama EU poput Portugala, Španije, Italije ili Irske, sa 68,5 posto stanovništva koje je u potpunosti vakcinisano protiv koronavirusa.

    Scholzova Socijaldemokratska partija lijevog centra i njena dva koaliciona partnera, Zeleni i Slobodne demokrate, predstavili su koalicioni sporazum prošle sedmice, kada je također najavio planove za ograničeni mandat vakcine za zdravstvene i druge osnovne radnike.

    Ipak, Scholz, koji bi sljedeće sedmice trebao biti zvanično izabran za kancelara, već se suočava s pritiskom da uvede strože mjere usred porasta broja slučajeva koronavirusa u Njemačkoj i širenja novog soja omikron.

    Nekoliko premijera njemačkih saveznih država već se izjasnilo za obaveznu vakcinaciju, poput bavarskog Markusa Södera koji je u nedjelju rekao da je to “jedina šansa” da se okonča pandemija.

    Stephan Weil, premijer Donje Saksonije, rekao je u utorak da će “obavezna vakcinacija spasiti od toga da se hiljade ljudi ponovo bori za život u jedinicama intenzivne njege sljedeće zime”.

    Austrija je prva zapadna zemlja koja je najavila obaveznu vakcinaciju protiv koronavirusa, koja bi trebalo da stupi na snagu u februaru.

  • Rusija ima nafte za narednih 30, a gasa za 50 godina

    Rusija ima nafte za narednih 30, a gasa za 50 godina

    Rusija poseduje zalihe nafte za narednih 30 godina, a gasa za 50 godina, saopštio je potpredsednik vlade Rusije Aleksandra Novak.

    “Rusija poseduje ogromne zalihe nafte i gasa. Pri sadašnjim uslovima i nivou proizvodnje u Rusiji, zaliha nafte ima dovoljno za oko 30 godina, a gasa za oko 50 godina”, rekao je Novak.

    On je izrazio nadu da će i narednih godina ovi resursi biti traženi na tržištu energenata. Kako podseća Sputnjik, cena gasa je jutros opet prešla granicu od 1.100 dolara za hiljadu kubnih metara, dok se nafta kupovala po 75,2 dolara za barel.

  • EU ima novi plan?

    EU ima novi plan?

    Na proleće iduće godine Evropska unija bi trebalo da usvoji novu doktrinu bezbednosne politike, tzv. “Strateški kompas”.

    Žozep Borel kaže da bi to bio to “povratak politici moći” – u kojoj bi veliku ulogu imala vojska.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je pre dve godine najavila: “Evropa mora da nauči i govor sile”, rekla je Nemica prilikom preuzimanja dužnosti. EU mora biti sposobna da se dokaže i u odnosu s vodećim državama kao što su Kina, ali i SAD.

    Kako taj cilj sprovesti u praksi? To je sadržaj nove doktrine bezbednosne politike koja bi trebalo da bude formulisana do marta 2022. Prvi predlog tog “Strateškog kompasa” zemljama-članicama predstavio je komesar za spoljnu politiku Žozep Borel. Aktuelnu situaciju on procenjuje bez uvijanja: “Evropa je u opasnosti”, upozorava Borel i naglašava da Evropska unija ne može sebi da dozvoli da bude samo posmatrač u svetu koji je krajnje orijentisan na suparništvo.

    Uticaj EU slabi

    “Evropska unija mora da se pobrine za bezbednost svojih građana i mora da štiti svoje interese”, zahteva Borel i nabraja konkretna područja konflikata. U to spadaju ne samo vojne pretnje, već i nadmetanje oko globalnih standarda i borba za prevlast na području veštačke inteligencije, cloud computinga, poluprovodnika i biotehnologije. Spominje se i izazov širenja lažnih vesti i kibernetičkih napada.

    Nova politika sile ne služi se samo tradicionalnim vojnim sredstvima. Borel upozorava i na opasnost od tzv. “hibridnih pretnji”, kakvu EU upravo doživljava na svojoj spoljnoj granici prema Belorusiji. Zbog takvih pretnji, sve je teže razlikovati rat i mir. Evropska unija, čiji ekonomski i demografski značaj u svetu stalno opada, mora da se dokaže na tom području.


    Povratak politici moći

    Iako će konačni tekst nove doktrine biti gotov tek na proleće, već prvi predlog pokazuje jasnu promenu pogleda na svet. U poređenju s “Globalnom strategijom” koju je 2016. predstavila Borelova prethodnica na toj dužnosti Federika Mogerini, “meka moć” EU sada je osetno u drugom planu. “Povratak politici moći” – tako Žozep Borel naziva ideju po kojoj bi Brisel bio u stanju da reaguje i vojnim sredstvima.

    Iako Evropska unija još od 2007. ima sopstvene borbene jedinice, takozvane battlergroups, pokazalo se – recimo u Avganistanu – koliko je i danas njena sposobnost da vojno deluje mala. Pritom EU, prema tom konceptu battlergroups, već godinama raspolaže s dve stalno aktivne formacije, od kojih svaka ima po 1.500 vojnika. One bi trebalo da sprečavaju ratove u konfliktnim regionima, ali i da rade na pružanju humanitarne pomoći.

    Te jedinice se menjaju na svakih šest meseci, a na raspolaganje ih stavljaju različite zemlje EU. One, međutim, tokom 15 godina svog postojanja, nijednom nisu aktivirane u nekoj krizi. “Razlog za to što borbene jedinice iz tri do pet zemalja ne mogu da budu angažovane leži i u činjenici da uvek mora da postoji neka ‘vodeća nacija’, koja mora da snosi većinu tereta u materijalu i ljudstvu – ali i da snosi troškove. Države koje su na redu zbog toga se ustežu da koriste taj instrument”, objašnjava politikolog Joahim Kops sa Univerziteta Lajden u Hagu.

    Sporna interventna jedinica

    “Strateški kompas” sada donosi novi koncept za vojne jedinice. Do 2025. Evropska unija bi trebalo da formira Jedinicu za brzo raspoređivanje (Rapid deployment capacity – RDC) od 5.000 ljudi. Sastojala bi se od kopnenih, vazdušnih i pomorskih jedinica i bila bi veća nego sadašnjih trupa (3.000 ljudi). Pored toga, ona bi trebalo da bude sastavljena modularno, dakle u zavisnosti od svrhe angažmana.

    Za razliku od dosadašnjih, nova jedinica bi imala redovne zajedničke vežbe. Prvi takvi manevri trebalo bi da budu održani već 2023. Zacrtani cilj je da Evropska unija uz pomoć RDC može i bez SAD da interveniše u oružanim sukobima, da iz kriznih područja evakuiše ljude i samostalno da obezbeđuje aerodrome.


    Spor oko finansiranja

    Iako se u “Strateškom kompasu” naglašava da RDC ne bi trebalo da bude konkurencija postojećoj jedinici NATO za brze intervencije, neke članice EU još uvek su sumnjičave prema tom konceptu. Pre svih zemlje istočne Evrope strahuju od konkurencije Severnoatlantskom savezu.

    Evropska unija bi, zbog različitih pogleda na situaciju, ali i različitih prioriteta među članicama, trebalo kod vojnih misija da se poziva na član 44 Ugovora EU, koji omogućava stvaranje tzv. “saveza voljnih”. U slučaju načelne odluke, jedna grupa zemalja bi mogla da krene u intervenciju, a da u tome ne moraju da učestvuju sve članice EU. Sporno je, međutim, da li bi troškovi takve misije bili ravnomerno raspodeljeni na sve članice.

    Više novca za vojsku?

    U “Strateškom kompasu” prihvaćeno je više kompromisnih predloga dosadašnje nemačke ministarke odbrane Anegret Kramp-Karenbauer (CDU), a u Briselu sada čekaju da vide kako će se po tom pitanju postaviti nova nemačka vlada. U Koalicionom ugovoru, stranke nemačke vladajuće koalicije zalažu se za “stvarnu zajedničku spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku u Evropi”. EU bi, naglašava se, morala da postane sposobnija da deluje na međunarodnom planu. Pritom se ukazuje i na važnost jače saradnje nacionalnih vojski i predlaže zajedničko civilno-vojno zapovedništvo.

    Da bi se ostvarili ciljevi navedeni u “Strateškom kompasu”, morali bi osetno da budu povećani izdaci za odbranu, ne samo u Nemačkoj. Već deo o izazovima na moru pokazuje da postoji velika potreba za investicijama. Kad EU u budućnosti definiše da je npr. neko morsko područje “od interesa”, recimo kao Hormuški moreuz, “Strateškim kompasom” je predviđeno da tamo onda koordinirano deluju evropske pomorske i vazdušne snage. To znači da bi i nemački vojnici mnogo češće morali da budu angažovani u inostranstvu nego danas.

    Vojska EU nije na vidiku

    U planu je još mnogo toga što EU danas još uvek nije u stanju da uradi. U to spada recimo i avio-transport na veće udaljenosti, kao i stvaranje kapaciteta za rukovođenje i planiranje. “Glavni problem EU jeste to da ona nema generalštab kao NATO, niti ima 70 godina iskustva u saradnji – već uvek mora da koristi nacionalne kapacitete”, kaže politikolog Kops. Ali, EU i tu napreduje. Nakon što su ministri odbrane pre nekoliko dana doneli odluku o još 14 programa, EU u međuvremenu koordinira 60 zajedničkih programa za oružje i vojne sposobnosti.

    Evropska vojska, koja se često spominje u svečanim govorima, nije cilj ovih nastojanja. Tome se suprotstavljaju još uvek različiti interesi i prioriteti 27 zemalja-članica. U ovom konceptu radi se pre svega o koordinaciji nacionalnih vojnih snaga i sinergiji. Cilj je da se zajedničkim vežbama postigne mogućnost da se bolje zajednički deluje, a time i da se omogući zajednički odlazak u vojne misije.

  • Dačić raspisuje referendum o promjeni Ustava Srbije

    Dačić raspisuje referendum o promjeni Ustava Srbije

    Predsjednik Skupštine Ivica Dačić raspisaće večeras referendum o promjeni Ustava Srbije.

    Dačić će referendum radi potvrđivanja Akta o promjeni Ustava raspisati nakon završetka posebne sjednice parlamenta, najavljeno je iz Skupštine Srbije.

    Referendum bi, kako je ranije najavljeno, trebalo da bude raspisan za 16. januar.

    U parlamentu je u toku objedinjena rasprava o Prijedlogu Akta o promjeni Ustava Srbije, Prijedlogu Ustavnog zakona za sprovođenje tog Akta i o Prijedlogu odluke o raspisivanju referenduma radi potvrđivanja Akta o promjeni Ustava, čije usvajanje će omogućiti promjene Ustava u dijelu koji se tiče pravosuđa.

    Ministarka pravde Maja Popović izrazila je očekivanje da će danas parlament usvojiti sve prijedloge kako bi moglo da dođe do promjene Ustava, a o čemu će građani konačni sud dati na referendumu.

    Navela je da čvrsto vjeruje da će poslanici dvotrećinskom većinom usvoji akt o promjeni Ustava i Ustavnog zakona za njegovo sprovođenje, što je, kaže, važno za građane Srbije ne samo zato što to traži EU, ili neka međunarodna organizacija.

    Dodala je da je promjena Ustava u oblasti pravosuđa uslov za dalju reformu pravnog sistema, a koja će između ostalog omogućiti bolje ocjene i napretka Srbije u procesu evrointegracija.

    Popovićeva je podsjetila na razloge za promenu Ustava, koje imaju za cilj između ostalog povećanje pravne sigurnosti građana, pravnu zaštitu i suđenje u razumnom roku.

  • Putin: Moraćemo reagovati ako NATO pređe “crvene linije”

    Putin: Moraćemo reagovati ako NATO pređe “crvene linije”

    • Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da će Rusija biti primorana da reaguje ukoliko NATO pređe “crvene linije” u Ukrajini, navodeći da Moskva smatra okidačem raspoređivanje određenih ofanzivnih raketnih kapaciteta na teritoriji te zemlje.

    Putin je rekao da se nada da će na svim stranama prevladati zdrav razum, ali je i izrazio želju da NATO bude svjestan zabrinutosti Rusije za sopstvenu bezbjednost zbog Ukrajine.

    “Ukoliko se neka vrsta udarnih sistema pojavi na teritoriji Ukrajine, vrijeme leta do Moskve je između sedam i 10 minuta, odnosno pet minuta kada je to hipersonično oružje. Zamislite samo tu mogućnost”, naveo je ruski predsjednik tokom poslovnog foruma.

    Putin je naglasio da bi Moskva, u tom slučaju, morala da formira nešto slično kao odgovor na tu vrstu prijetnje.

    On je podsjetio da je Rusija nedavno izvršila uspješnu probu lansiranja novog hipersoničnog projektila sa mora koji će biti u službi vojske početkom naredne godine.

    Ruski lider je ukazao da je brzina te vrste rakete devet puta veća od brzine zvuka.

  • Gradska uprava Bijeljina: “Ne” istraživanju litijuma u Suvom Polju

    Gradska uprava Bijeljina: “Ne” istraživanju litijuma u Suvom Polju

    Gradska uprava grada Bijeljina nedavno je odbila molbu za izdavanje saglasnosti za apliciranje i dobijanje istražnih prava za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja bora i litijuma na području bijeljinske mjesne zajednice Suvo Polje.

    Saopšteno je to danas uz Gradske uprave grada Bijeljina, odakle uvjeravaju da s pažnjom prate situaciju u vezi s najavljenim otvaranjem rudnika litijuma na teritoriji Loznice u Srbiji i moguće posljedice koje bi rad rudnika imao za prirodno okruženje u Semberiji.

    “Imajući u vidu da Gradska uprava nije dobila dovoljno informacija, niti ima odgovarajući zakonski pravni osnov za izdavanje tražene saglasnosti, molba je odbijena”, naveli su iz Gradske uprave grada Bijeljina.

    Kako dodaju, lokalne samouprave nemaju jasno utvrđenu nadležnost u rješavanju ovakvih zahtjeva, ali imajući u vidu da eventualne posljedice najviše osjeća stanovništvo u lokalnim zajednicama, Gradska uprava zahtijeva da se prilikom izdavanja dozvola za istraživanje i eksploataciju ruda insistira na strogom poštovanju zakonskih odredaba i odgovornom pristupu zaštiti životne sredine.

    “S obzirom na to da ove aktivnosti, po svom obimu i mogućim posljedicama, prevazilaze granice grada Bijeljina, ali i Republike Srpske, odnosno BiH, Gradska uprava očekuje i poziva organe Republike Srpske i BiH da preduzmu sve mjere kako zdravlje stanovništva i očuvanje zdrave životne sredine ne bi bili dovedeni u pitanje”, saopšteno je iz bijeljinske Gradske uprave.

    Podsjetimo, proteklih dana u Srbiji su ekološki pokreti organizovali proteste, na kojima su se aktivisti i građani usprotivili eksproprijaciji i najavljenom dolasku kompanije “Rio Tinto” u Srbiju.

  • Zapadni Balkan prihvatio ciljeve EU o dekarbonizaciji

    Zapadni Balkan prihvatio ciljeve EU o dekarbonizaciji

    Evropska unija i Energetska zajednica očekuju od zemalja zapadnog Balkana da se javno izjasne o ciljevima, politikama i očekivanjima kada je u pitanju dekarbonizacija, odnosno smanjenje emisija štetnih stakleničkih gasova, kažu u Energetskoj zajednici.

    Ovo je jedna od posljedica danas usvojene odluke Komiteta ministara Energetske zajednice u Beogradu pod srbijanskim predsjedavanjem, koje se odnose na pet ključnih zakonskih akata koje je već usvojila EU, a koje bi trebalo primijeniti do 2030. godine.

    Usvajanjem ovih odluka, i zapadni Balkan se formalno priključio mjerama i ciljevima EU u borbi protiv klimatskih promjena, koje uključuju postepeno odustajanje od fosilnih goriva, poput elektrana na ugalj, i veće investicije u obnovljive izvore energije.

    Kako je saopštila Barbara Pojner, portparolka Energetske zajednice, radi se o četiri direktive i jednoj regulativi. Direktive, koje, podsjećamo, u EU imaju zakonsku snagu, odnose se na stimulisanje obnovljivih izvora energije, zatim na energetsku efikasnost, kontrolu i finansiranje projekata koji će se sprovoditi, te restrukturisanja tržišta električnom energijom.

    Regulativa se odnosi na poboljšanja u gasnom sektoru, kako bi se osiguralo bolje snabdijevanje gasom na prostoru cijele Energetske zajednice. Radi stavljanja stvari u kontekst, važno je napomenuti da Energetsku zajednicu čine zemlje EU, koje već primjenjuju ove direktive i regulative, i zemlje koje nisu članice EU. Jučerašnjom odlukom u Beogradu praktično su sve zemlje članice EZ-a obavezane da primijene direktive i regulativu EU.

    Podsjećanja radi, EU je kroz Zelenu agendu odvojila značajna sredstva koja bi trebalo da pomognu u tranziciji s prljave na čistu energiju, a za zapadni Balkan će, u okviru investicionog okvira, biti izdvojeno do devet milijardi evra grantova. Veliki dio tih sredstava trebalo bi da bude usmjeren u dekarbonizaciju i u socijalno zbrinjavanje radnika u “prljavim” industrijama, s tim da bi taj posao trajao više od decenije.

    U Energetskoj zajednici kažu da od zemalja zapadnog Balkana očekuju da ispoštuju Sofijsku deklaraciju, koju su prošle godine usvojili, a koja govori o potrebi dekarbonizacije. Naime, u posljednjem izvještaju na stranici Evropske komisije kažu da 18 termocentrala na zapadnom Balkanu zagađuje više od svih termocentrala koje postoje u EU, a u posljednje tri godine umrlo je oko 17.000 građana zbog čestica koje one ispuštaju.

    Mehtild Vursdorfer, zamjenica u Generalnom direktoratu za energetiku u Evropskoj komisiji, izjavila je da zapadni Balkan mora biti dio procesa dekarbonizacije i energetske tranzicije.

    “To može donijeti velike prilike i mogućnost da zemlje transformišu svoje ekonomije kako bi bile snažnije, kompetitivnije i da bi imale razumne cijene energije”, izjavila je Vursdorferova.

    Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike Srbije, koja je predsjedavala sastankom, ističe da su klimatski izazovi tema s kojom se Energetska zajednica suočava.

    “Sve što želimo da postignemo u energetici s ciljem povećanja energetske sigurnosti mora biti determinisano očuvanjem životne sredine. To je naša obaveza ne samo prema strateškim dokumentima nego prema našoj planeti”, naglasila je ona. Dodala je da je i Srbija prihvatila Zelenu agendu, kao i da njena zemlja preduzima aktivnosti u procesu energetske tranzicije.

    “U prvoj polovini ove godine sproveli smo značajne regulatorne reforme u sferi obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, a trenutno radimo integrisani plan za klimu i energetiku, strategiju razvoja energetike do 2030. sa projekcijama do 2050, kao i akcioni plan za pravednu energetsku tranziciju. Njima ćemo trasirati put Srbije ka ugljeničnoj neutralnosti”, rekla je ministarka.

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, izjavio je da u BiH ne postoji ujednačen pristup aktivnostima i stavovima Energetske zajednice.

    “RS je u legislativnom smislu primijenila sve evropske standarde. Dolazi do određenog zastoja u FBiH i, naravno, na zajedničkom nivou, jer smo u obavezi da određene zakonske obaveze i zakonske propise definišemo na zajedničkom nivou. Ulažemo dodatne napore, mislim da u trećem energetskom paketu imamo mali zastoj”, rekao je Košarac. Dodao je da je važno da BiH prepoznaje sve potencijalne direktive i da te direktive mogu biti primijenjene i u RS i u FBiH.

  • NATO: Rusija će platiti visoku cijenu ako krene na Ukrajinu

    NATO: Rusija će platiti visoku cijenu ako krene na Ukrajinu

    Rusija će platiti visoku cijenu u slučaju vojne agresije na UkrajInu, upozorili su danas NATO i SAD povodom, kako su rekli, gomilanja ruskih trupa na granici s Ukrajinom.

    “Rusija će platiti skupu cijenu ukoliko još jednom upotrijebi silu protiv nezavisne nacije, Ukrajine”, izjavio je generalni sekretar Sjevernoatlantske alijanse Jens Stoltenberg na NATO skupu u letonskoj Rigi, prenio je Rojters.

    Američki državni sekretar Entoni Blinken će obavijestiti njegovih 29 kolega iz NATO o obavještajnim podacima kojim raspolažu SAD, o tome šta se dešava na istoku Ukrajine.

    “Konsultovaćemo NATO saveznike i naše partnere narednih dana o tome da li ćemo preduzeti druge korake kao alijansa, kako bismo ojačali odbranu, otpornost i kapacitete”, kazao je Blinken.

  • Suspendovani sudija Drena Marin osuđena na deset mjeseci zatvora

    Suspendovani sudija Drena Marin osuđena na deset mjeseci zatvora

    Drena Marin, suspendovani sudija Okružnog suda u Prijedoru osuđena je u banjalučkom Okružnom sudu na 10 mjeseci zatvora zbog povrede zakona od strane sudije, odnosno jer je svoju sestru postavljala za branioca po službenoj dužnosti i omogućila joj nezakonitu zaradu od 7.285 KM.

    Osim toga izrečena joj je mjera zabrane vršenja dužnosti sudije u trajanju od dvije godine od dana pravosnažnosti presude. Optužena Marin i njen branilac nisu prisustvovali izricanju presude, kao ni tužilac, što i nije obavezno.

    Marin je osuđena jer je svoju sestru advokata Sandu Zubanović postavila za branioca po službenoj dužnosti u postupku protiv maloljetnika kako bi joj omogućila sticanje imovinske koristi, a presudu je izrekao sudija Blagoje Dragosavljević koji je naveo da ja optužena obavezna platiti i sudske troškove od 300 KM.

    Marinova je krivična djela počinila kao sudija Osnovnog suda Prijedor, a optužnicu je dočekala na poziciji sudije Okružnog suda ovog grada i sad je suspendovana.

    Sud je, kako je pojasnio sudija Dragosavljević kao otežavajuću okolnost uzeo u obzir da je u pitanju sudija sa dugogodišnjem iskustvom kao i broj radnji odnosno rješenja, koja je donosila duži period te pokazala upornost. Za nju nije bilo olakšavajućih okolnosti. “Sud je uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne životnu dob i porodičnost optužene”, rekao je sudija.

    Optužnica Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske teretila je Marin da je djela počinila od 5. januara 2011. do 2. novembra 2016. godine, pri vršenju dužnosti sudije Osnovnog suda u Prijedoru.

    Prema optužnici, u 16 predmeta u kojima je postupala kao sudija u postupku protiv maloljetnih lica, s ciljem da pribavi korist svojoj sestri advokatu iz Prijedora donijelaje nezakonita rješenja kojim ju je postavljala za branioca maloljetnih lica po službenoj dužnosti.

    Na taj način, navodi se u optužnici, njenoj sestri na ime troškova zastupanja – odbrane, isplaćivane nagrade iz budžetskih sredstava suda i tako pribavljena imovinska korist u ukupnom iznosu većem od 7.285 maraka.

    Podsjećamo da je ranije kao svjedok Tužilaštva advokat Sanda Zubanović, potvrdila da je radila u 16 predmeta u postupku protiv maloljetnika na osnovu rješenja njene sestre.

    Međutim, kako je tada navela, postupala je u prethodnom postupku pred policijskim organima.

    “Nisam nikada pred sudijom Drenom Marin u Sudu postupala kao advokat”, rekla je ranije Zubanovićeva.

    Svjedokinja je u sudnici tada bila potvrdila da je zaradila oko 7.000 KM i navela da je odradila svoj posao kako treba.