Autor: INFO

Mjere u Srpskoj produžene do 15. decembra

Republički štab za vanredne situacije donio je danas, na 104. sjednici, održanoj telefonskim putem, Zaključak o sprovođenju mjera za reagovanje na pojavu bolesti izazvane virusom korona u Republici Srpskoj, kojim je dosadašnje mjere produžio do 15. decembra 2021. godine.

Takođe, Republički štab za vanredne situacije donio je Zaključak o donaciji lične zaštitne opreme javnim zdravstvenim ustanovama.

“Republički štab za vanredne situacije odobrava donaciju lične zaštitne opreme javnim zdravstvenim ustanovama u cilju zaštite zaposlenih i prevencije širenja, suzbijanja i otklanjanja virusa korona”, navodi se u saopštenju.

Raspodjela donacije lične zaštitne opreme i sredstava za dezinfekciju iz ovog zaključka izvršiće se u skladu sa rasporednim nalogom, a za realizaciju ovog zaključka zadužuje se Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

2 Decembra, 2021
Dodik: Ne vode se pregovori u BiH, već samo u FBiH

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je Srni da Republika Srpska i njeni politički predstavnici ne učestvuju u pregovorima koji se posljednjih dana vode u Federaciji BiH među političkim partijama iz ovog entiteta.

“SNSD, a pretpostavljam i druge partije iz Republike Srpske, imaće šta da kažu posebno u vezi sa Domom naroda u FBiH, o kojem ne mogu da govore profesionalni Srbi poput Milana Dunovića i ostalih, koji su se uključili u proces predstavljajući se kao Srbi”, rekao je lider SNSD-a povodom navoda da se vode pregovori političkih partija u BiH.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da “BiH ima problem sa velikomuslimanskim nacionalizmom čiji je glavni ideolog Bakir Izetbegović”.

“Priča o funkcionalnoj BiH je samo paravan za stvaranje muslimanske države na Balkanu, a svi koji se s tim ne slažu treba da budu kažnjeni. Zato Bakir Izetbegović poziva SAD da upotrijebe nešto ubjedljivije protiv Republike Srpske od sankcija”, rekao je Dodik Srni upitan da prokomentariše Izetbegovićevu izjavu da sankcije Dodiku nisu dovoljne i da se, kako kaže, mora uraditi nešto više i bolnije.

Dodik je upitao da li je Izetbegoviću na umu vojna intervencija i da li misli da će tako disciplinovati Srbe?!

“Poziv na intervenciju protiv Republike Srpske dokaz je da muslimani ne žele dijalog ni dogovor. To bi trebalo da bude jasno svima koji su se upetljali u ovu krizu”, rekao je Dodik.

2 Decembra, 2021
Izetbegović: Da je Čović rekao da će zajedno s patriotama braniti ovu zemlju, šanse za dogovor bi bile veće

Nakon razgovora u Delegaciji Evropske unije, gdje su se ponovo sastali Bakir Izetbegović i Dragan Čović, lider SDA je kazao da mu je drago što su se uključili i predstavnici drugih stranaka te da je greška stranaca to što ih nisu pozivali za sto.

“Mislim da je napravljena jedna strateška greška. Uporno je razgovarano i pregovarano s HDZ-om i SDA, a nedovoljno s opozicionim i drugim strankama. Opravdano se oni svi ljute ako se dogovara iza zatvorenih vrata. Sredinom decembra će se ovo morati nastaviti u jednom proširenom formatu. Nepozivanje njih može onemogućiti i smanjiti šanse za postizanje rješenja”, rekao je Izetbegović.

Govoreći o tome dokle su stigli pregovori rekao je kako smatra da ima rješenja, ali samo “ako bude dovoljno pameti i spremnosti da se napravi poneki mali korak”.

“Završava se. Vidjet ću se ja još nekad popodne s predstavnicima SAD-a i to bi bilo to… Mislim da jeste bilo koraka naprijed u prethodna četiri dana”, rekao je.

Jutros je na sastanku kod delegacija EU i SAD-a bio i potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović, koji je bio razočaran zbog toga što, kako kaže, stranci idu u korist HDZ-u. Izetbegović je na to prokomentarisao kako ne bi rekao da su oni tako jednostrani kao što se čini u prvi mah te pojasnio zašto stoji iza takvog stava.

“Oni insistiraju na tome da se riješi pitanje izbora člana Predsjedništva BiH na način da Hrvati u BiH imaju, u odnosu na jednog od trojice, presudnu ulogu. Da se nađe način da hrvatska većina izabere jednoga. Međutim, u isto vrijeme insistiraju na tome da se izbrišu prefiksi, što odbija gospodina Čovića, traže da čak ni izborne jedinice ne mogu imati bilo kakvu etničku odrednicu i kriterije”, kazao je lider SDA.

S obzirom na to da je sinoć najavio da će fokus današnjih razgovora biti na deblokadi Federacije BiH, kazao je kako stranci nisu bili pretjerano raspoloženi za to da se u ovom momentu rješava i to.

“To što se ipak počelo danas rješavati je rezultat jednog mog upornog pritiska da se ta stvar paralelno radi i da pregovori stanu na dvije noge. Ono što je artikulirano preko Venecijanske komisije je da se moraju izbrisati etnički prefiksi i da se moraju riješiti blokade u FBiH. To je sve za nas prihvatljivo”, rekao je.

Na pitanje novinara da li je pristao na legitimno predstavljanje, kako to tvrde opozicioni predstavnici koji su bili na sastanku jutros, Izetbegović je odgovorio: Recite mi šta je legitimno predstavljanje pa ću vam ja reći na šta sam pristao. Ja mislim da je i Komšić legitimno izabran čovjek. To je potpuno nejasna formulacija”.

Prije nekoliko dana su hrvatski delegati u Parlamentu BiH glasali za to da se ukine “Inzkov zakon”. Ovo je očekivano izazvalo reakciju u BiH, ali i u Hrvatskoj. O tome je Izetbegović također razgovarao sa Čovićem.

“Mislim da je time smanjio šansu da se brzo postignu dogovori. Kazao sam mu to. ‘Uporno vas pozivam da ne radite stvari koje provociraju bošnjačke glasače, bošnjački narod. Da ste umjesto toga kazali da će Hrvati zajedno s ostalim patriotama braniti ovu zemlju, jako bi se povećale šanse da se postigne sporazum’. Ovako su te šanse degradirane”, rekao je Izetbegović.

2 Decembra, 2021
Britanski parlamentarci bez dlake na jeziku: Dodik mora čuti da BiH ima prijatelje

Britanski parlamentarci su današnjim izlaganjima s vrlo jasnim porukama pozvali vlast ove države da onemogući konflikt u Bosni i Hercegovini. Kao jasnog krivca za političku krizu označili su Milorada Dodika.

Posebno oštra u izlaganjima bila je zastupnica vladajuće Konzervativne stranke Alicia Kearns koja je inicirala parlamentarnu raspravu o Bosni i Hercegovini. Poručila je da se diplomatskim aktivnostima može očuvati mir.
“26 godina smo slušali nacionalizam koji je doveo do krvoprolića. Ubijeno je više od 8.000 ljudi, žene su silovane i poginulo je 57 britanskih vojnika. Pokušaj istrebljenja Bošnjaka se ne smije ponoviti. Izgubljeni životi se ne smiju zaboraviti. Diplomatija mora napraviti razliku. Velika Britanija i ovaj zakonodavni dom mogu spriječiti da se ponovi historija. Moramo se boriti za mir”, rekla je.

Poručila je da se mora djelovati prema članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

“Dodik u posljednjih nekoliko mjeseci vrši pritisak na Dejtonski mirovni sporazum. On ima zadatak da štiti Ustav i uvijek je negirao Ured visokog predstavnika (OHR) i Ujedinjene nacije. Prijeti da će se povući iz državnih institucija, vojske i pravosuđa, militirizira policiju. Treba ga zaustaviti u njegovoj sramnoj kampanji negiranja genocida”, ocijenila je Kearns.

Pozvala je da visoki predstavnik Christian Schmidt dobije punu podršku Velike Britanije.

“U Srebrenici se desio najgori zločin od Drugog svjetskog rata. Motiv Slobodana Miloševića (predsjednika Savezne Republike Jugoslavije, op. a.) je bio jasan. Važno je da damo podršku visokom predstavniku, da se provodi zakon o zabrani negiranja genocida. Dejtonski sporazum je zaledio entičke podjele. Netačno je da ljudi ne mogu zajedno živjeti”, mišljenja je.

Prema njenim riječima, Dodik nema jedinstvenu podršku za svoje namjere, za potkopavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Također je pozvala države okupljene oko G7 i UN da se uključe u rješavanje krize u Bosni i Hercegovini.
Zatražila je od britanskog dijela NATO-a u Bosni i Hercegovini da više bude uključen.

“Moramo spriječiti sukobe i djelovati po sistemu ranog upozorenja”, dodaje.

Naglasila je da Dodik mora znati da Bosna i Hercegovina ima prijatelje.

“Ako ne pomognemo Bosni i Hercegovini, dešavat će se ono što se dešavalo u Crnoj Gori. Dodik mora čuti da Bosna i Hercegovina ima prijatelje”, izjavila je.

Upitana da li bi članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u moglo doprinijeti rješavanju krize, odgovorila bi se to moglo ostvariti, ali da članstvo Bosne i Hercegovine u ovom vojnom paktu najviše brine Rusiju.

“Vrijeme je za diplomatiju odvraćanja”, zaključila je konzervativna parlamentarka Alicia Kearns.

“Možda se treba ići prema Dejtonu 2”

Zastupnik opozicione Laburističke stranke David Wayne žali što Velika Britanija nije bila proaktivna u Bosni i Hercegovini. Zadovoljan je zbog toga što je Stuart Peach imenovan za britanskog izaslanika za Zapadni Balkan.

“Velika Britanija nije bila toliko proaktivna u Bosni i Hercegovini, a morala je biti. Neke stvari se mogu promijeniti. Imenovanje Peacha je pozitivna poruka i stvarni doprinos da će se problemi rješavati”, naveo je.

Kako je kazao, možda se treba ići prema Dejtonu 2 te jasno reći da je Rusija najveći ometač.

Mišljenja je da nije dovoljno samo razgovarati, već se i pobrinuti da britanska vlada bude potpuno uključena.

“Moramo biti spremni poslati vojnike”

Bob Stewart, također iz Konzervativne stranke, se prisjetio da je tokom rata posjetio Bosnu i Hercegovinu. I on je Dodika istakao kao glavnim krivcem za stanje u Bosni i Hercegovini.

Prepričao je i jedan susret bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna s bivšim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom.

“Bio sam u prijateljskim odnosima s lordom Ashdownom. Ispričao mi je šta se dešavalo na jednoj njegovoj večeri s Tuđmanom. Paddy ga je pitao kako vidi budućnost Bosne i Hercegovine u sljedećih deset godina. On je uzeo meni i na njemu nacrtao podijeljenu Bosnu između Hrvata i Srba. On ga je pitao šta će biti s muslimanima. Rekao mu je da će biti na malom prostoru između Hrvata i Srba”, naveo je Stewart.
Kako je izjavio, ako se Bosna i Hercegovina podjeli 1,5 miliona ljudi s tog malog prostora tražit će put prema istoku, sjeveru i zapadu.

I on je poručio da je rješenje u međunardonoj reakciji te da mora dati puna podrška Schmidtu kako bi očuvao Bosnu i Hercegovinu. Među onima je koji smatraju da je potreban, kako je istakao, novi Dejton. Očekuje da Velika Britanija bude predvodnica u rješavanju problema te je potcrtao da ova država mora biti sprema da šalje vojnike kako bi sačuvala živote.

2 Decembra, 2021
Čović: Predlažemo da bude hrvatski član Predsjedništva i onih koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni

Prema riječima lidera HDZ-a Dragana Čovića, prva runda razgovora sa delegacijama EU i SAD-a je završena, a nada se da će do sredine decembra postići konačno rješenje, ukoliko za to naravno bude volje.

“Završena je i ova runda razgovora. Ja sam očekivao da ćemo danas dogovoriti ključne modele (Predsjedništvo i Dom naroda). Puno toga je bilo na stolu i maloprije, ali realno treba kazati, ništa nismo usaglasili. Postoji mogućnost za nekih 10-ak ili 15 dana da nastavimo još jednu rundu razgovora”, rekao je on.

Naredni razgovori bi trebalo da se održe od 10. do 20. decembra i vodit će ih Matthew Palmer, a Čović je optimističan povodom rješenja.

“Ako to nismo u stanju dogovoriti između svih nas u 12. mjesecu, mislim da nećemo nikad dogovoriti. Mi smo to u stanju uraditi za pet dana ako želimo sjesti za sto. Lično mislim da je vrlo malo ostalo, ako se želi to. Jasno je da se to može potencijalno do tog 15. 16. završiti, ali ja sam zamolio da do tada ne čekamo”, kazao je Čović.

Govoreći o zahtjevima HDZ-a, ponovio je njihov poznati stav.

“Naš stav je vrlo jasan i drago mi je da se on počesto razumio, a to je da hrvatski narod treba birati svoje predstavnike, tamo gdje je to ustav definirao, a to su domovi naroda i Predsjedništvo BiH. Mislim da su jučer većina predstavnika i bošnjačkih stranaka to kazali također – da nije dobro da neko drugi Hrvatima bira predstavnike. To je ohrabrujuće, ali kad to treba tako definirati, onda je puno upitnika oko toga”, naveo je.

Kazao je kako su našli i ponudili rješenja u vezi sa presudom Suda u Strazburu o omogućavanju svim građanima da budu birani.

“Uz konstitutivne narode u Ustavu BiH vežemo i dodatak predstavnik onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda. Primjera radi, na listi za Predsjedništvo BiH iz FBiH gdje će biti hrvatski član Predsjedništva. Do sad je pisalo tako pa su bila imena. Mi predlažemo da bude hrvatski član Predsjedništva BiH i onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda. I tako i iz RS-a. Otvorili smo vrata da svi budu birani i da mogu biti kandidirani”, naveo je.

Naveo je da govoreći o federalnom Domu naroda nije bilo većih problema jer se nisu doticali etničkog naziva klubova.

“Mi tražimo samo da oni budu legitimno izabrani, a predložili smo da po modelu nadpolovične većine istog kluba se bira klub na nivou BiH gdje će minimalno biti četiri predstavnika Hrvata”, rekao je dodavši kako je naredni korak taj da se osim modela priča paralelno i o tome kako unaprijediti neke stvari u FBiH.

Razgovarali su i o samom integritetu izbornog procesa, odnosno tehničkom dijelu izbora koji, kako insistira međunarodna zajednica i nevladin i civilni sektor u BiH, moraju biti transparentni i zakonski.

Čović, za razliku od većine učesnika razgovora u Delegaciji EU, ne smatra da su stranci naklonjeni HDZ-ovim zahtijevima, šta više smatra da je bilo drugačije.

Dotaknuo se sjednice Doma naroda Parlamenta BiH od prije neki dan kada su HDZ-ovi delegati glasali za povlačenje “Inzkovog zakona”.

“Nikom baš ništa ne dugujem objasniti. Ja se nadam da više nikada neću biti doveden u poziciju da na takav način odlučujem u Domu naroda. Ja sam kazao i članovima međunarodne zajednice i Izetbegoviću i Radončiću da je to zadnji put da sam ja na ovaj način dio procesa pomaganja nečega u BiH, a da ovakvu cijenu plaćam. Prvo taj zaključak neće ni proći. Ako je to nekoga povrijedilo ja se ispričavam i nadam da više nikada nećemo morati da se tako okupljamo, uvjetujemo i međusobno ohrabrujemo da bi sjedili zajedno”, zaključio je.

2 Decembra, 2021
Izetbegović za BBC: Sankcije Dodiku nisu dovoljne, potrebno je nešto učinkovitije

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović je u razgovoru za BBC govorio o uzrocima aktuelne krize u Bosni i Hercegovini.

Na pitanje o namjerama Milorada Dodika Izetbegović je kazao da predsjednik SNSD-a provjerava šta može uraditi.

“Ako bi mogao, otcijepit će entitet RS. Ako ne može, a ne može, onda će pokušati vratiti nadležnosti koje su prenesene na državni nivo prije 15 godina, kada smo osnovali Oružane snage, obavještajnu službu, sistem oporezivanja i pravosuđe. On bi to sada volio vratiti i ponovo učiniti državu podijeljenom”, izjavio je Izetbegović.

Ako ne uspije u tome, dodao je Izetbegović, Dodik će pokušati dobiti nešto iz postojeće situacije kako bi se predstavio kao neko ko se bori za interese entiteta i interese srpskog naroda te na osnovu toga pobijediti na narednim općim izborima.

Govoreći o mogućnosti novih sukoba u BiH, Izetbegović je kazao da se to nikada ne može sa sigurnošću reći.

“To se ne bi trebalo desiti jer su ljudi, uključujući i Srbe, zasićeni tenzijama, krizama, ratovima i konfliktima. Obični ljudi su zasićeni time. Niko ne bi želio ići u tom smjeru, ali nikada ne možete znati u BiH”, kazao je Izetbegović.

U situaciji u kojoj vas neko napada, pojasnio je predsjednik SDA, nije moguće reći da su oni koji napadaju i oni koji se brane jednako odgovorni.

“Dodik na dnevnoj bazi stvara probleme. U posljednjih 15 godina je uradio mnogo loših stvari. Natjerao nas je da uzvratimo i ja ću učiniti sve da ta borba bude politička, a ne pravi sukob”, izjavio je Izetbegović.

Dodao je da se u entitetu RS provodi aparthejd te da su Bošnjaci i Hrvati u tom bosanskohercegovačkom entitetu građani drugog reda.

“Kada neko odlikuje Radovana Karadžića, možete zamisliti kakva je to provokacija, a Dodik radi upravo to. Ova kriza je počela kada je visoki predstavnik zabranio slavljenje ratnih zločinaca i negiranje genocida. Da li postoji moja odgovornost ili odgovornost visokog predstavnika za krizu, ne bih rekao”, poručio je Izetbegović.

Istaknuo je Izetbegović da je broj pripadnika međunarodnih snaga stacioniranih u BiH, ukoliko bude potrebe, moguće povećati. Na pitanje uloge predsjednika Rusije Vladimira Putina u dešavanjima u BiH, Izetbegović je kazao da je nju teško precizno definisati.

“U BiH i na Balkanu oni se bore protiv prisustva NATO-a. Ne bi željeli da BiH postane dio NATO saveza. To je njihov glavni cilj i žele imati svoj utjecaj”, izjavio je predsjednik SDA.

Kada je riječ o sankcijama SAD-a Miloradu Dodiku, Izetbegović je naglasio da one nisu dovoljne te da se mora uraditi nešto više.

“Nešto mnogo učinkovitije i bolnije za one koji stvaraju probleme bi se trebalo uraditi i moralo bi se uraditi. Očekujemo od SAD-a da to urade. Oni to mogu. Evropska unija je zbunjena i za njih to nije jednostavno jer trebaju konsenzus, ali Amerikanci to mogu i trebaju uraditi”, zaključio je Izetbegović.

2 Decembra, 2021
Stevandić: Bez stava Republike Srpske, nema ni donošenja odluka

Četvrtog dana pregovora političara iz BiH i delegacije EU, sastanku je prisustvovao i Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjenje Srpske i šef Srpskog kluba u Predstavnickom domu Parlamenta BiH, te je nakon sastanka medijima poručio da članovi inrerresorne radne grupe su se odazvali na poziv kao što će se uvijek odazvati, kad su u pitanju izborni procesi i budućnost izbora. Lično se zalažem za izbore, jer samo tako zemlja može imati prosperitet mir i budućnost, i zbog toga se izbori ne smiju odlagati. Pitanje konsenzusa između entiteta i između stranaka je ono što je bitno, a cilj interresorne grupe je upravo uspostavljanje tog konsenzusa. Najveći problem su uticaji spoljnih faktora, kako na pravosuđe tako i na CiK, i jasno je da su krize u BiH nastale ili iz djelovanja Visokog predstavnika ili iz odluka Ustavnog suda, u kojima se takođe nalaze stranci. Ta četiri stranca, Visoki predstavnik i troje sudija, su uzroci kriza zadnjih petnaest godina, te je potreban dogovor kako donositi zakone u Parlamentu, i da Ustavni sud funkcioniše bez stranaca. Potreban je dogovor da budućnost zavisi od naroda i entiteta, rekao je Stevandić.
Na pitanje o indirektnom izboru članova Predsjedništva BiH, Stevandić je izjavio da o tom pitanju moraju da odluče entiteti, odnosno skupštine Republike Srpske i Federacije, jer nije bitan način izbora, koliko je bitnije njihov legitimitet i predstavljanje onih koji su ih izabrali, kako se “slučaj Komšić” ne bi ponavljao u nedogled – zaključuje Stevandić.

2 Decembra, 2021
Američki plan za Crnu Goru: Abazović premijer manjinske vlade, Đukanović odlazi s vrha stranke?

U Crnoj Gori naredne godine desiće se tektonske političke promjene, a jedna od njih je opcija da će kabinet premijera Zdravka Krivokapića zamijeniti manjinska vlada građanskih stranaka čiji premijer će biti Dritan Abazović, potvrdilo je više diplomatskih izvora.

Kako piše BiznisCG prema ideji, koja je potekla od američkog dilomate Gabrijela Escobara, u manjinskoj vladi bi se našla URA, manjinske partije, SD i SDP, a poziv je otvoren za Demokrate iako se iz te stranke protive ovakvoj ideji.

Bezuslovnu podršku Vladi bi pružao DPS, ali ne bi imao pravo da postavlja kadrove po dubini, već bi najveća partija osiguravala prijeko potrebnu apsolutnu većinu za donošenje brojnih zakona i reforme u tužilaštvu i sudstvu.

Druga tektonska promjena se može desiti u najjačoj političkoj partiji DPS-u. Prema ideji koja kruži u diplomatskim krugovima, predsjednika DPS-a Mila Đukanovića bi zamijenio aktuelni gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković. Prema istoj ideji, Đukanović bi ostao predsjednik Crne Gore do 2023. godine i ne bi se ponovo kandidovao za predsjednika.

“Formalno gledano, prema Statutu DPS-a, novi predsjednik DPS-a kao i predsjednici lokalnih odbora se biraju na stranačkim izborima. Đukanović bi se povukao i predložio Vukovića za šefa partije”, rekao je izvor.

Upitan da li je povlačenje u direktnoj vezi sa formiranjem manjinske Vlade, diplomatski izvor je podsjetio da se Đukanović do sada povlačio iz politike u par navrata.

“Povlačenje Đukanovića sa mjesta šefa DPS-a povećalo bi koalicione kapacitete te partije”, tvrdi izvor.

Da bi došlo do formiranja manjinske Vlade neophodno je da Abazović “čvrsto prelomi” i da sruši postojeću Vladu premijera Krivokapića. Naši izvori tvrde da se Abazović dvoumi.

“Đukanović i Abazović su se par puta sreli oči u oči gdje su otvoreno govorili o ovoj mogućnosti. Abazović je zainteresovan za političko-ekspertsku manjinsku Vladu gdje bi dio postojećih ministara zadržali funkcije, a vlada bi bila ojačana ministrima iz manjinskih partija. Glavni cilj nove manjinske Vlade bi bilo ubrzanje EU integracija”, dodao je izvor.

U javnosti, URA bi manjinsku podršku DPS-a branila pričom da su natjerali Đukanovića da se povuče, dok DPS ne bi imao problema s tim jer je već nudio URA-i i Demokratama neku vrstu programske koalicije.

Podsjetimo, tokom nedavnog boravka u SAD Abazoviću je upućena ozbiljna opomena zbog stagnacije procesa pristupanja Evropskoj uniji. To nije krila zamjenica državnog sekretara Wendy Sherman s kojom Abazović imao sastanak u Washingtonu.

“Kao značajan NATO partner – očekujemo da vlasti daju prioritet reformama potrebnim za ubrzanje pristupnog procesa Evropskoj uniji”, navela je Sherman u objavi.

S druge strane, SAD i ambasadori zemalja Kvinte zamjeraju DPS-u da se “sporo reformiše” i da mora da se oslobodi kompromitovanih kadrova “po dubini”.

Izvori ovog portala procjenjuju da su šanse da dođe do manjinske Vlade 50 posto, a da se kao druga opcija sve više nameću vanredni parlamentarni izbori.

2 Decembra, 2021
Ćudić: Smatra se da ako se zavrnu dvije ili tri ruke, možete dobiti brzi ishod

Nakon prvog jutrošnjeg sastanka u zgradi Delegacije Evropske unije predstavnici parlamentarnih stranaka iz Federacije BiH su se obratili novinarima kazavši da je fokus bio na deblokadi ovog entiteta.

Zastupnica Naše stranke u Federalnom parlamentu Sabina Ćudić je, govoreći o tome šta ova stranka neće institucionalno podržati, kazala da je opcija i ispunjavanje individualnih želja stranaka.

“Ako uzmete u obzir tekst dogovora u Mostaru, jasno je da se pristalo na koncept legitimnog predstavljanja. To nije samo krivica stranaca, nego i domaćih aktera koji su pristali da dogovore obavljaju van institucija BiH. Smatra se da ako se zavrnu dvije ili tri ruke u BiH, možete dobiti ishode koji se posmatraju kao brzi i pragmatični, a nisu to. Mi nećemo učestvovati u ispunjavanju individualnih želja pojedinih stranaka. Sve što bude na stolu, a mi predložimo, ticat će se funkcionalnosti Federacije BiH. U tom kontekstu sam kritikovala Dom naroda koji se koristi kao groblje zakona iz Predstavničkog doma”, rekla je Sabina Ćudić.

Ona navodi da su opozicione stranke, prije svega Naša stranka i SDP, uspjele osujetiti dogovor SDA i HDZ-a koji je započet u Mostaru.

“Mislim da smo napravili historijski važan pomak da zaustavimo tu vrstu donošenja odluka u BiH (način donošenja odluka u Domu naroda)”, rekla je.

Na kraju, zaključila je da “koalicija SDA i HDZ-a funkcioniše kao koalicija ličnih stranačkih interesa, a ne kao legitimno predstavljanje Hrvata ili Bošnjaka”.

Novi termini sastanaka s ovim institucionalnim predstavnicima iz parlamentarnih stranaka zakazani su za 7. i 15. decembar.

“Razgovarali smo o tome kako FBiH učiniti funkcionalnijom od predsjednika Federacije, preko premijera do onoga što je Dom naroda i šta treba biti. Ovi razgovori će se nastaviti”, rekla je SBB-ova Sanela Prašović-Gadžo.

Ona je poentirala da je problem u SDA i HDZ-u. Ipak, o tome da li se pokušava izaći ususret HDZ-u, ona nije htjela konkretno govoriti,

“Pod tepih se gura činjenica da je cijeli zastoj koji imamo u FBiH od izbora 2018. godine uzrokovan time što HDZ i SDA ne mogu da se dogovore i to je stvorilo krizu u funkcioniranju entiteta. U Domu naroda se zakonska rješenja guraju pod tepih. Sad je predstavnik iz Doma naroda rekao da ima 10 zakona koji čekaju. Moramo skinuti maske i početi otvoreno govoriti šta je kočnica i kako je riješiti”, rekla je Prašović-Gadžo.

2 Decembra, 2021
Poreska uprava ove godine prikupila 2,480 milijardi KM: Značajan rast naplate javnih prihoda

Poreska uprava Republike Srpske je za 11 mjeseci ove godine na račun javnih prihoda prikupila ukupno 2,480 milijardi KM, što je za 238,8 miliona KM ili 11 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, uz rast naplate u apsolutno svim segmentima javnih prihoda.

Da se radi o značajnom rastu naplate javnih prihoda pokazuje i podatak da je za 11 mjeseci ove godine naplaćeno javnih prihoda gotovo kao u cijeloj 2020. godini, kada je naplata iznosila 2,483 milijarde KM.

Iz Poreske uprave saopšteno je da je naplata javnih prihoda u 2021. godini veća za 217,1 miliona KM ili 10 odsto u odnosu na 2019. godinu, koja nije bila opterećena krizom izazvanom pandemijom i mjerama ograničenja i zabrana rada privrednih subjekata, kao što je to bilo 2020. godine.

Takođe, naplata javnih prihoda u periodu januar-novembar ove godine veća je i u odnosu na planiranu naplatu za taj period 2021. godine, i to za 165 miliona KM ili sedam procenata.

Posmatrano od početka ove godine, naplata direktnih poreza je u periodu januar-novembar ove godine iznosila 440,4 miliona KM, što je za 21,8 miliona KM ili pet odsto više nego u istom periodu lani.

Najveći rast naplate ostvaren je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 218,8 miliona KM, što je za 14,8 miliona KM ili sedam odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

Naplata doprinosa je u periodu januar-novembar ove godine iznosila 1,620 milijardi KM i veća je za 139,1 miliona KM ili devet odsto nego u istom periodu prošle godine, odnosno za oko 190 miliona KM ili 13 odsto više nego u istom periodu 2019. godine.

Kod ostalih javnih prihoda naplata je u prvih 11 mjeseci ove godine iznosila 419,6 miliona KM, što je povećanje za 77,8 miliona KM ili 23 odsto.

Kada je u pitanju novembar ove godine, naplata je iznosila 222,5 miliona KM, što je za 22 miliona KM ili 11 odsto više nego u istom periodu prošle godine, odnosno 25,1 milion KM ili 13 odsto u odnosu na isti mjesec 2019. godine.

Rast naplate u novembru ove u odnosu na novembar prošle godine zabilježili su i direktni porezi i doprinosi i ostali javni prihodi od tri, deset, odnosno 24 odsto, navedeno je u saopštenju.

Manja naplata bilježi se jedino kod poreza na dohodak, i to za 2,9 miliona KM, prije svega zbog toga što je Vlada povećala neoporezivi dio plate sa 500 na 700 KM, čime se odrekla dijela prihoda u korist radnika.

U saopštenju se podsjeća da je Zakonom o izmjenama Zakona o porezu na dohodak povećan osnovni lični odbitak od poreske osnovice, te lični odbitak od poreske osnovice za izdržavane članove porodice, pa je i zbog tih izmjena došlo do predviđenog smanjenja prihoda.

2 Decembra, 2021