VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik otkriva detalje razgovara s Putinom u Moskvi

    Dodik otkriva detalje razgovara s Putinom u Moskvi

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je ustavna pozicija oduzetih nadležnosti Republike Srpske interesovala predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina tokom sastanka u Moskvi.

    On je bio pripremljen i ispravno upoznat sa razvojem situacije – rekao je Dodik i pojasnio kako je ustavna pozicija upitna jer su u pitanju zakoni koje su nametnuli visoki predstavnici.

    – Na nama je da kažemo hoćemo li to da trpimo i verifikujemo, ili da kažemo da hoćemo novi dogovor i da nećemo to uopšte da prihvatimo – rekao je Dodik za RTRS.

    “Cilj mir na Balkanu”
    Rusija ima apsolutno pozitivan pristup svim otvorenim pitanjima, zainteresovana je za stabilizaciju prilika, prije svega mira na Balkanu i poručuje da niko ne može da nam nameće rješenja, izjavio je Dodik.

    – Rusija smatra da Balkan pripada balkanskim ljudima i da oni treba da odlučuju, a ne neko sa strane. Rusija nema nikakav špekulativni interes na Balkanu i to je vidljivo iz poruke koja nam je poslata – čuvajte mir, sarađujte, odbacite rat kao opciju i niko vam ne može nametnuti rješenja sa strane, osim onih koje vi želite – rekao je Dodik.

    Sumirajući utiske razgovora s Putinom, Dodik je rekao da se kući vraća veoma zadovoljan.

    – Što se mene tiče, ja se vraćam sa prtljagom koji je daleko veći nego što sam očekivao da ću ponijeti odavde – istakao je Dodik.

    Dodik je naveo da je impresioniran načinom na koji predsjednik Putin poznaje probleme na Balkanu i kako ih postavlja u pogledu prioriteta.

    Upitan šta je glavna politička poruka o BiH koju je Putin uputio, Dodik je odgovorio:

    – Poštovanje Dejtonskog sporazuma i teritorijalnog integriteta. BiH je sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i samo oni shodno svojoj volji bez nametanja sa strane mogu da dogovaraju svoj način života, prenosi RTRS.

    Pristup Rusije je, kako je konstatovao Dodik, daleko racionalniji i realniji od onog sa Zapada čiji zahtjevi ne stabilizuju prilike.

    – Taj pristup je blizu realnog života, za razliku od imaginacije koju često dobijamo sa Zapada o potrebi neke funkcionalne BiH koja se pokazuje kao centralno uređena unitarna zemlja koju neće mnogi. Neće je Srbi, neće je Hrvati, a oni to nameću. Tako da se energija troši na stvari koje ne daju efekte. I onda dolaze sa Zapada i nas krive kako ne uspijevamo da riješimo problem. U suštini, mi se borimo protiv njihovih nerealnih koncepcija uređenja – naveo je Dodik.

    Rusija je za saradnju među narodima, rekao je Dodik, te podsjetio na nedavni susret sa Redžepom Tajipom Erdoganom tokom kojeg mu je turski predsjednik uputio sličnu poruku, rekavši da je ključ postojanja BiH zavisi od dogovora naroda u BiH.

    – U tome se ne uspijeva, ali to ne znači da jednog dana nećemo uspjeti – naglasio je Dodik.

    Dodik je rekao da je sa Putinom dogovoreno da aranžmani oko cijene gasa za Republiku Srpsku ostanu isti, što znači da će cijena ostati na nivou od 290 dolara za 1.000 kubnih metara gasa.

    Na sastanku je podržan i projekat novog gasovoda od Rače prema Banjaluci, a Dodik je rekao da očekuje da će njegova izgradnja početi već sljedeće godine, u obimu koji bi osigurao dovoljno gasa za sve potrošače koji se tu nalaze.

    Kako je najavio, o tome će sutra detaljnije razgovarati sa direktorom Gasproma, Aleksejom Milerom.

    Poziv Putinu da posjeti Banjaluku
    Dodik je rekao i da je pozvao Putina da posjeti Banjaluku kada bude osvećenje srpsko-ruskog hrama koji se gradi uporedo sa srpsko-ruskim kulturnim centrom. U pitanju je hram koji predstavlja repliku hrama posvećenog čudima Svetog Arhangela Mihaila, a koji se nekada nalazio u Kremlju.

    – Rekao sam da očekujemo njegov dolazak, a Putin je rekao da i on to očekuje i da će, u svakom slučaju, kada građevinski radovi budu u fazi da se stavi pod krov neko doći iz Ruske Federacije da pomogne u završetku tog hrama – naveo je Dodik.

    Dodik je napomenuo da je teško precizirati kada bi Putin mogao da dođe u prvu posjetu Banjaluci, ali je naveo da očekuje da će građevinski dio čitavog centra biti završen krajem sljedeće godine i da će to biti prilika da šef ruske diplomatije Sergej Lavrov ili neko drugi u ime predsjednika Rusije tada dođe.

  • Bez posla u BiH skoro 400.000 osoba

    Bez posla u BiH skoro 400.000 osoba

    U Bosni i Hercegovini je trenutno 382.348 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja, što je za skoro osam odsto manje nego u istom periodu prethodne godine, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

    Poređenjem sa brojem stanovnika lokalnih zajednica u BiH, to znači da su bez posla stanovnici četiri grada veličine Prijedora, koji ima blizu 100.000 građana.

    U ovim podacima se ističe da je u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih manji za 1.861 osobu ili 0,48 odsto.

    “Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 220.031 ili 57,55 odsto su žene”, kažu u Agenciji.

    Podaci ove agencije govore da je u odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH manja za 32.054 osobe ili 7,74 odsto.

    “U odnosu na početak pandemije virusa korona, nezaposlenost se smanjila za 20.540 osoba ili 4,10 odsto. Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 803 osobe, u Republici Srpskoj za 763 osobe i u Brčko distriktu BiH za 295 osoba”, stoji u podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

    Dodaje se da je u oktobru brisano ukupno 19.805 osoba sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 9.467 žena.

    “Od ovog broja zaposleno je 8.909 osoba, od čega 4.641 žena. Istovremeno je za 9.167 osoba prestao radni odnos, od čega 4.450 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.349 novih radnika”, ističu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u septembru ove godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 826.526, a od ovog broja je 361.077 žena.

    “U odnosu na avgust 2021. godine broj zaposlenih osoba je povećan za jedan odsto, a broj zaposlenih žena je povećan za 1,9 odsto. Stopa registrovane nezaposlenosti za septembar 2021. godine iznosila je 31,7 odsto i u odnosu na avgust 2021. godine smanjena je za 0,7 postotnih poena”, navodi se u podacima Agencije za statistiku BiH.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za “Nezavisne” da je ovo pozitivan podatak ako je ovaj broj novozaposlenih osoba ostao raditi u BiH.

    “Teoretski, možda je u prethodnom periodu bilo više zaposlenih koji su imali prihod, ali veći dio njih je bio u sivoj ekonomiji nego što je to slučaj danas. Ipak, uz sve ove ograde, ovo je pozitivan statistički podatak”, navodi Gavran.

    Na pitanje šta bi trebalo učiniti da se stanje još više popravi, on odgovara da je potrebno da se posvetimo ekonomiji umjesto dominacije tema politike, prepucavanja, blokada i ostalog što odbija investitore i odvraća bilo kakvu ekonomsku aktivnost.

    “Takođe, trebalo bi učiniti da se dođe do prave slike zaposlenosti i nezaposlenosti u smislu da se umanji siva ekonomija i potakne na prijavljivanje radnika. Tada bismo imali realnu sliku da li se stanje poboljšava”, objašnjava Gavran.

    Iako smo pokušali kontaktirati neka udruženja nezaposlenih na području BiH, svi brojevi telefona su bili isključeni ili se nisu javljali na pozive.

  • Vakcine propadaju dok traje borba sa koronom: Austrijska donacija biće uništena u Beču

    Vakcine propadaju dok traje borba sa koronom: Austrijska donacija biće uništena u Beču

    Od ukupno 330.000 vakcina za borbu protiv virusa korona doniranih Republici Srpskoj kojima je istekao rok trajanja skoro 190.000 su donacija Austrije i riječ je o vakcinama “astra-zeneka”.

    Prema zvaničnim podacima Instituta za javno zdravstvo RS (IZJZ), u Republiku Srpsku je iz Austrije 13. avgusta stiglo i zaprimljeno tačno 188.590 doza vakcine “astra-zeneka”, prenosi “Glas Srpske”.

    “Za 164.310 doza rok je istekao 31. oktobra, a za 24.280 doza vakcina rok je istekao 30. novembra 2021. godine”, precizirala je portparolka Instituta Milka Mrđa.

    Ono što je interesantno, predstavlja činjenica da se najbliža spalionica u kojoj se vakcine kojima je istekao rok mogu uništiti u skladu sa zakonom i strogim pravilima nalazi u Beču. Iz IZJZ RS tada je potvrđeno za naš list da će vakcine biti uništene u skladu s Pravilnikom o uništavanju medicinskog otpada, te da je u toku javni poziv za usluge preuzimanja, skladištenja i konačnog zbrinjavanja medicinskog, hemijskog i farmaceutskog otpada u koji spadaju i vakcine.

    To praktično znači da će firma koja pobijedi na javnom pozivu IZJZ-a, vakcine kojima je istekao rok voziti na uništavanje u zemlju koja ih je donirala, a sve to će biti plaćeno budžetskim novcem preko IZJZ.

    Šef Kluba poslanika DNS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske i predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku Duško Ivić kaže da je vlast u Srpskoj odgovorna za to što će biti uništeno 330.000 vakcina.

    “Neadekvatno planiranje vakcinacije dovelo je do toga da moramo da uništavamo vakcine. Ne kažem da nije trebalo prihvatiti donirane vakcine, ali treba voditi računa i o tome šta je u donacijama. Moguće da neko svjesno donira neka medicinska sredstva kako bi drugi bili izloženi troškovima uništavanja”, kaže Ivić.

    Na pitanje da li smatra da je Austrija to uradila u slučaju vakcina “astra-zeneka”, Ivić kaže da ne želi to da tvrdi.

    Poslanik PDP-a i član istog skupštinskog odbora Milan Švraka ne osuđuje vlast zato što je prihvatila donaciju, ističući da je svaka donacija dobrodošla, pogotovo kada je riječ o vakcinama, ali kaže da nije vođena odgovarajuća kampanja o potrebi vakcinacije.

    “Nije dovoljno što u uglu TV ekrana stoji vakcinišite se i što je napravljeno nekoliko spotova. Čini mi se da je kampanja vođena pogrešno i da je više usmjerena protiv onih koji su protiv vakcina, umjesto da se vodila kampanja kojom bi se ljudima svakodnevno objašnjavalo zašto je dobro da se vakcinišu”, kaže Švraka.

    On dodaje da ne smatra vlast direktno odgovornom ni zato što je vakcinama istekao rok trajanja, pogotovo što je riječ o vakcinama “astra-zeneka”.

    “Znamo da je protiv te vrste vakcina vođena globalna kampanja koju ne smatram opravdanom, ali ponavljam da je vlast podbacila u načinu animiranja građana o značaja vakcinacije”, kaže Švraka.

    Dozvole
    Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, u čijoj nadležnosti je zakonska legislativa o upravljanju otpadom, precizirali su da četiri pravna lica imaju dozvolu za upravljanje medicinskim otpadom.

    “To su Opšte bolnice ‘Sveti apostol Luka’ u Doboju i ‘Sveti Vračevi’ u Bijeljini, zatim ‘Eko grup’ iz Banjaluke i ‘Kemokop’ iz Modriče”, navedeno je iz ministarstva.

  • Zašto nije objavljena fotografija sa današnjeg sastanka Dodika i Putina?

    Zašto nije objavljena fotografija sa današnjeg sastanka Dodika i Putina?

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastao se danas u Moskvi sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Riječ je o sastanku koji je Dodik dugo najavljivao i koji se potrudio da maksimalno “izreklamira” u domaćim medijima.

    No, zanimljivo je da Putin na svojim zvaničnim kanalima nije objavio da je ovaj sastanak održan. Na zvaničnoj internet stanici ruskog predsjednika, kako ni na njegovom Twitter profilu, danas nije objavljena nikakva infomacija o sastanku s Dodikom.

    To je neobično jer se na ovim kanalima objavljuju sve Putinove aktivnosti, uključujući sve zvanične sastanke i razgovore.

    Osim toga, zanimljivo je da nije objavljena ni fotografija sa današnjeg sastanka Dodika i Putina.
    Dodik se oglasio nizom tvitova na Twitter nalogu SNSD-a u kojima je govorio o sastanku, ali nigdje nije priložio današnju fotografiju s Putinom.

    Svi mediji u RS i regionu su današnji sastanak dvojice političara ilustrirali arhivskim fotografijama sa njihovih ranijih susreta.

    Dodik je odmah po okončanju razgovora dao intervjue za nekoliko televizija u kojima je opsežno govorio o sadržaju razgovora s ruskim predsjednikom, ali ostaje pitanje zbog čega nisu objavljeni i snimci ili fotografije susreta.

  • SAD, EU, Velika Britanija i Kanada uveli nove sankcije Bjelorusiji

    SAD, EU, Velika Britanija i Kanada uveli nove sankcije Bjelorusiji

    Sjedinjene Američke Države, Evropska unija, Velika Britanija i Kanada uvele su nove sankcije bjeloruskim pojedincima i pravnim subjektima.

    SAD je uveo ograničenja koja se odnose na 20 pojedinaca i 12 subjekata, navodi se na web stranici američkog Ministarstva finansija, prenose agencije pozivajući se na Reuters.

    Evropska unija je uvela sankcije državnom bjeloruskom avioprevozniku Belavia, optužujući kompaniju da koristi prebacivanje migranta kao taktiku za destabilizaciju evropskih država.

    Nove sankcije EU-a su odobrene prošlog mjeseca, a stupile su na snagu u četvrtak, nakon objavljivanja u Službenom listu EU-a.

    Vlasti EU-a stavile su na crnu listu 17 pojedinaca i 11 privrednih entiteta, među njima sudije i visoke bjeloruske zvaničnike, a sankcije podrazumijevaju zamrzavanje sredstava i zabrane putovanja.

    Sankcije Belaviji znače da kompanije iz EU-a više ne mogu iznajmljivati avione bjeloruskoj aviokompaniji, rekli su zvaničnici EU-a.

    Još nije poznato da li će Belavija morati vratiti 17 aviona iznajmljenih od aviokompanija u Irskoj.

    Belavia, kojoj je već zabranjeno da saobraća iznad EU-a ranije ove godine, leti za destinacija kao što su Egipat, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Armenija, Gruzija, Azerbejdžan, Uzbekistan i Kazahstan.

    Velika Britanija je uvela nove sankcije bjeloruskim individuama i pravnim subjektima i zamrzla imovinu jednog od najvećih svjetskih proizvođača potašnog đubriva, OJSC Belaruskali.

    “Ove sankcije nastavljaju da imaju za cilj važne izvore prihoda za režim Aleksandra Lukašenka i postavljaju ozbiljna ograničenja onima koji su odgovorni za neke od najgorih antidemokratskih akata u Bjelorusiji”, navela je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss u saopćenju.

    Kanada je uvela nove sankcije bjeloruskim zvaničnicima i subjektima u koordinaciji s međunarodnim partnerima u znak protesta protiv, kako je navela, napada na ljudska prava i djela represije, saopćila je Ottawa.

    Kanadsko Ministarstvo vanjskih poslova je navelo da djeluje zajedno sa SAD-om, Evropskom unijom i Velikom Britanijom.

  • Izetbegović: Čović je pretjeran “ziceraš”, Vučić je ponudio da dođe u Sarajevo

    Izetbegović: Čović je pretjeran “ziceraš”, Vučić je ponudio da dođe u Sarajevo

    Neki manji pomaci u pregovorima jesu prisutni, kazao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović, rezimirajući postignuto u razgovorima kojima moderiraju Matthew Palmer i Angelina Eichhorst.

    “Ono što smatram da je skoro dogovoreno jeste da će biti brisani prefiksi kada je riječ o izboru članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, da se neće moći praviti nikakve izborne jedinice bazirane na etničkom principu, da nikakvih asimetričnih rješenja neće biti u tom smislu i da će biti kreirani mehanizmi za deblokadu procesa u Federaciji”, istakao je Izetbegović gostujući u programu Federalne TV.

    HDZ BiH je, kaže, bio jako protiv, navodi Izetbegović i mogući daljnji scenarij.

    “Bojim se da će napraviti sjednicu HNS-a tokom vikenda, koja bi to mogla vratiti na početak, odnosno, da zakucaju da se ne mogu brisati nacionalni prefiksi. Onda bismo se našli u situaciji da je i ovaj turnus pregovora propao i to ne bi bilo dobro, tretirati ljude iz Washingtona i Brisela na takav način. Bio bi to još jedan šamar međunarodnoj zajednici. To ne bismo smjeli uraditi i nadam se da hrvatska strana to neće uraditi”, izjavio je.

    Izetbegović smatra da je Čović “pretjeran ziceraš”, da traži da se nešto 100 posto garantuje, što je, kako kaže, nemoguće.

    “Ne možemo mi pružiti mogućnost Sejdiću i Finciju da se kandiduju i garantovati da oni neće biti izabrani u Hrvate. A ono što traži gospodin Čović je otprilike to. Medijatori iz međunarodne zajednice su pogriješili što nisu sve stranke od starta uključili u pregovore. Uporno sam na tome insistirao godinu, da ja i Čović nećemo dati neki model koji će se poslije toga kritikovati i na kojem će se ubirati neki politikantski poeni. Ali mimo toga sam tražio od probosanskih stranaka, građanskih ljevičarkih stranaka, da sjednemo i odredimo gdje su crvene linije, šta je naš model, šta hoćemo, šta nećemo. Oni su me uporno izbjegavali. Nismo sjeli i nismo dogovorili. U tome je problem. Oni neće sastanak sa SDA. Oni ustvari čekaju ne bi li se desilo da Čović i ja nešto predložimo i da oni počnu rasturati taj model i dobijati neke političke teme na tome”, kazao je.

    Na pitanje je li mu žao što nije otišao u Beograd na razgovor s Vučićem, Izetbegović je odgovorio kako je Vučić ponudio da dođe u Sarajevo i vjerovatno će doći.

    “Prije desetak dana smo razmijenili poruke i on će ponuditi neke termine kada bi mogao doći. I dobrodošao je u Sarajevo. Što se mene tiče, možemo se naći i negdje na sredini puta. Razgovarati treba”, zaključio je.

  • Omikron je misterija – “naučni alarmi počeli da se oglašavaju”

    Omikron je misterija – “naučni alarmi počeli da se oglašavaju”

    Prošlog petka počela je trka između virusa i informacija o njemu i neko vreme informacija je bila brža iako ih gotovo da i nije bilo.

    Južnoafrički naučnici identifikovali su novu varijantu virusa koji izaziva kovid 19, a Svetska zdravstvena organizacija mu je dala špijunsko fantastično ime “omikron” u roku od nekoliko dana, zbog serije mutacija u njegovom proteinu šiljcima, nanomehaničkom pipku koji spaja i provaljuje u stanice, naučni alarmi su počeli da se oglašavaju, piše Wired.

    Ipak, radilo se o alarmima u stilu “ovo treba da proverimo”, a ne “svi gube glavu”, piše taj list.

    Zabrana putovanja, zatvaranje granica…

    Panika se proširila dok su naučnici identifikovali omikron u 18 zemalja, što je dovelo do zabrane putovanja, zatvaranja granica, pada tržišta akcija i zabrinutosti u Sjedinjenim Državama tokom prazničnog vikenda da se svet vratio u martu 2020.

    Istraživači u Južnoj Africi i Bocvani otkrili su većinu slučajeva do sada, iako je ovo možda samo artefakt potrage za njima. U utorak su holandske vlasti objavile da je najraniji slučaj koji su mogli da identifikuju star 11 dana, pre identifikacije omikrona u Južnoj Africi.

    To znači da je soj omikron široko rasprostranjen i misteriozan jer o njemu još niko ništa ne zna. Organi javnog zdravlja još ne znaju da li je virulentniji ili zarazniji od delte, koja je od prošlog leta zamenila većinu drugih varijanti virusa SARS-CoV-2.

    Jedna važna stvar koju naučnici treba da znaju

    “Ono što naučnici ne znaju, a treba da otkriju, jeste koliko se efikasno omikron kreće od osobe do osobe. Može li da izbegne imunitet stečen prethodnom infekcijom ili vakcinom? Da li izaziva ozbiljnije bolesti? „Potrebno nam je više vrsta podataka”, kaže Angela Rasmusen, koronavirolog u Međunarodnom centru za vakcine u Saskačevanu, Kanada.

    To podrazumeva traženje genomskih i epidemioloških podataka, razumevanje imunoloških razlika sojeva i prikupljanje statističkih podataka o prodornim infekcijama i hospitalizacijama.

    Nedostaju ključne informacije
    Sve će ovo biti komplikovano zbog nedostatka ključnih informacija – koliko dugo se omikron širi svetom. Novi holandski podaci pokazuju da je prošlo više vremena nego što su se zdravstveni stručnjaci nadali. Da li je ovo početak talasa, ili sredina, ili kraj talasa koji niko nije primetio?

    “Izgleda da je uhvaćen na početku uspona, u vreme kada su svi bili usredsređeni na deltu”, kaže Džon Konor, mikrobiolog sa Univerziteta u Bostonu.

    Ako je ovo zaista samo početak, onda bi svi sa omikronom i dalje mogli biti jedna čvrsto povezana grupa, demografski ili biološki. Stoga bi ova varijanta mogla izgledati opasnije, jer se brže kreće ili čini ljude bolesnijima, ako je ova grupa iz nekog razloga bila ranjivija od opšte populacije. Ili bi moglo biti suprotno. Da bi ovo razumeli, istraživači dinamike bolesti mogli bi da sprovedu „forenzičko računovodstvo“ da vide kako su se ponašali prethodni talasi poput delte i uporede to sa onim što se dešava sa omikronom.

    To bi moglo reći nešto o tome koliko će omikronski talas biti težak.

    “Koliko bismo pogrešili ako bismo procenili delta soj u istom periodu u kojem prepoznajemo omikron?” pita Metju Ferari, direktor Centra za dinamiku zaraznih bolesti na Univerzitetu Penn State.

    Mnogo promena u omikronu
    “Istraživači imaju ove brojke za druge sojeve kovida, uključujući delta, alfa, pa čak i originalni pronađen u Vuhanu. Ono što je posebno interesantno u vezi sa omikronom je da ima toliko promena u poređenju sa onim što smo videli u „divljem tipu“ i delti, primarnim varijantama koje smo do sada imali. Tolika je razlika da sada moramo da brinemo kako će razlike međusobno deluju”, rekao je Ferari za Wired.

    Sledeći korak biće da uradite iste testove, virus naspram imuniteta, sa samim omikronom.

    “Možemo da ih izvozimo relativno brzo, ali oni moraju da rade u specijalizovanim okruženjima sa trećim nivoom biološke bezbednosti”, kaže Ferari.

    To znači da su postavljene laboratorije za opasne respiratorne patogene, sa vazdušnim bravama, a svi zaposleni nose zaštitnu opremu i respiratore. Ferari kaže da bi ti rezultati mogli da se dobiju za nedelju ili dve, a Kilpatrik kaže da bi mogli doći i ranije.

    Potrebno mnogo vremena da se otkrije šta omikron čini ljudima
    Sledeća zbunjujuća činjenica je da je HIV-AIDS još uvek rasprostranjen u podsaharskoj Africi, gde mnogi zaraženi ljudi nisu imali pristup antiretrovirusnim lekovima.

    To bi moglo značiti sinergiju bolesti, neko čiji je imuni sistem potkopao bolest mogao bi biti inkubator za nove mutacije, kao što se dogodilo prošle godine sa imunokompromitovanim pacijentom u Velikoj Britaniji.

    “Kod nekoga sa jakim imunološkim sistemom, virus će moći da evoluira malo pre nego što imuni sistem te osobe uništi replikaciju. Ali znamo da kod ljudi sa oslabljenim imunitetom virus jednostavno poludi. To je utešno jer evolucioni pritisak virusa čini nešto što čini to je zaista sjajno za čovečanstvo u celini”, kaže Ana Berštejn, docent na Medicinskom fakultetu NIU Grossman.

  • “Polako gube svoj zamah” Dodik tvrdi da je uspješna samo ona politika koja uvažava realnu situaciju

    “Polako gube svoj zamah” Dodik tvrdi da je uspješna samo ona politika koja uvažava realnu situaciju

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je da kreatori rješenja koja nemaju šansu da budu realno prihvaćena u BiH polako gube svoj zamah i moraće se vratiti realnom.

    Samo ona politika koja uvažava realnu situaciju može da bude uspješna, istakao je Dodik.

    Dodik vjeruje da je uspio da objasni predsjedniku Rusije Vladimiru Putine tokom susreta u Moskvi za koga je rekao da je pripremljen, što je prepoznao u pitanjima koja je postavljao i u želji da sve ono što mu nije jasno bude objašnjeno.

    – Na mene je ostavilo najveći utisak poznavanje svih pitanja do detalja – rekao je Dodik za ATV.

    On je dodao da je sastanak trajao skoro 50 minuta i da su razgovarali samo on i Putin.

    Dodik je napomenuo da je nekako uspio da bude tema razgovora na ministarskom savjetu NATO, naravno u negativnom kontekstu, na parlamentu Britanije isto tako, sastanku OEBS, kao i na sastancima u Sarajevu, dok je za Moskvu istakao da je atmosfera bila pozitivna.

  • Žena pala sa zgrade u izgradnji u Banjaluci, zadobila teže povrede glave

    Žena pala sa zgrade u izgradnji u Banjaluci, zadobila teže povrede glave

    • Žena čiji su inicijali D.K. danas oko 15.30 pala je sa zgrade u izgradnji u Banjaluci i zadobila povrede glave.

    Kako nam je potvrdio portparol Doma zdravlja Banjaluka Bojan Vujičić, žena je zadobila teže povrede glave.

    “Hitna pomoć je povrijeđenu ženu zbrinula i sanitetskim vozilom transportovala na Univerzitetski klinički centar Republike Srpske”, rekao je za “Nezavisne” Vujičić.

    Ovaj nesrećan slučaj nadležnoj policijskoj stanici prijavila je Služba hitne pomoći u 17.30.

    Slijedi rad na utvrđivanju činjenica i okolnosti ovog događaja, saopšteno je iz policije.

  • Objavljena nova korona-karta EU: Loše vijesti za Italiju

    Objavljena nova korona-karta EU: Loše vijesti za Italiju

    Boje za pojedina područja se određuju kombinacijom potvrđenih slučajeva zaraze u proteklih 14 dana na 100.000 stanovnika i procenta testirane populacije, a na osnovu ove karte svaka zemlja može da pooštri uslove ulaska.

    Što se tiče ovonedeljne karte, i dalje se nijedna zemlja ne nalazi u zelenoj zoni, a situacija se još pogoršala.

    Kao i u prethodnom periodu, preovlađuju crvena i tamnocrvena zona, dok se malobrojni delovi Evrope nalaze u narandžastoj zoni.

    Međutim, za razliku od prošle nedelje kada je veći deo Italije bio u narandžastoj zoni, ove nedelje je nekoliko regija prešlo u crvenu zonu.