VRBAS Media

Autor: INFO

  • Srpski neuroimunolog iz Kanade otkriva: Koja vakcina je najdelotvornija protiv omikrona?

    Srpski neuroimunolog iz Kanade otkriva: Koja vakcina je najdelotvornija protiv omikrona?

    Neuroimunolog Boris Šakić, profesor Univerziteta Mek Master iz Hamiltona u Kanadi rekao je da vakcina ne štiti od omikron soja da nemate nikakvih simptoma, ali štiti da ne završite na respiratoru.

    Neuroimunolog Boris Šakić, profesor Univerziteta Mek Master iz Hamiltona u Kanadi rekao je gostujući u Jutarnjem programu RTS-a da je konstatacija ruskih naučnika da antitela od delta soja koronavirusa ne štite od omikrona i obrnuto, veoma jaka u ovom času.

    “Sigurno da kada se aktivira imunski sistem postoje mnogi mehanizmi koji pružaju otpor virusu koji nisu vezani samo za antitela. Postoje bela krvna zrnca koja se zovu makrofazi koji mogu da ubiju virus u određenoj meri”, naveo je Šekić.

    Prema njegovim rečima, stručnjaci smatraju da omikron može da izbegne neke od tih mehanizama, da izbegne i ta antitela koja su stvorena delta varijantom, ili nekom drugom varijantom virusa.

    “Međutim, činjenica je i da je prerano da se kaže da su potpuno nekorisna kao što je rekao ruski naučnik. Naučnici na Zapadu samo smatraju da će odgovor novom soju biti samo umanjen, ali sasvim dovoljne da čovek ne završi na respiratoru u bolnici”, istakao je neuroimunolog.

    Dodaje da je u Južnoj Africi samo oko 23 odsto vakcinisanih i da je veliki broj ljudi bio izvorište novog soja.

    “Vakcinisani, možda neće imati kompletnu zaštitu, ali će imati sposobnost da ne završe na respiratoru”, ponovio je.

    Kako bi onima koji ne znaju medicinu i biologiju pokušao je da objasni kako izgleda virus i uporedio ga je sa čičkom koji ima svoje male nogice kojima se kaži na onog ko prođe pored njega.

    “Veliki broj kompanija je napravio vakcinu koja može da blokira onu malu šapicu koja se kači na drugu ćeliju i na taj način blokira njegovo dejstvo. Došlo je do mutacija, koje nastaju u ljudima koji nemaju otpornost na virus. Nastale su 32 mutacije na toj šapici”, kaže Šakić.

    Napominje da je pretpostavka da antitela koja su napravljena za alfa ili delta soj neće moći da blokiraju tu šapicu, ali virus ima i druge proteine u svojoj ovojnici koja mogu biti stimulus za stvaranje imunskog odgovra.

    “Ako organizam i naša bela krvna zrnaca iscepaju virus, ostaju male komponente u njemu, kao što malina ili kupina imaju svoje male delove, kada se razgradi virus, organizam stvara imunski odgovor na sve te komponente, ne samo na šapicu”, istakao je.

    Vakcinacija i dalje najbolje sredstvo

    Kaže da je kineska vakcina napravljena klasičnim putem, ubrizgava se umrtvljen virus, dok su vakcine sa Zapada napravljene samo za šapicu, koja nažalost najčešće mutira.

    “Mislim da je vakcinacija i dalje najbolje sredstvo, najvažnije je da čovek ne završi u bolnici”, rekao je Šakić zaključujući da je kineska vakcina najdelotvornija protiv novog soja.

    Naveo je primer istraživanja iz Slovenije, koje je pokazalo da se kineska vakcina pokazala kao najbolja.

    Šakić je napomenuo da vakcina ne štiti od omikron soja da nemate nikakvih simptoma, ali štiti da ne završite u bolnici i sprečava velike komplikacije kod pacijenta.

    Kada je reč o vakcini Sputnjiku V, kaže da i ona ima gen za taj spajk, ali je nosač adenovirus, koji nosi virus od Sars Cov 2.

    Kaže da je Fajzer rekao da će biti potrebna tri meseca da se napravi vakcina za omikron.

    Na pitanje da ako se za to vreme pojavi nova varijanta, Šakić odgovara da ne bi kao ljudska vrta preživeli da nemamo mehanizme da se branimo.

    “Neće virus da nas uništi kao čovečanstvo, daleko od toga. Bila je Španska groznica koja je 50 odsto bio fatalan, a ovde se radi o dva do tri odsto smrtnosti, tako da ćemo mi stalno da razvijamo nove mehanizme u svom telu uz vakcine kako da se branimo od novih sojeva. Postoji priča da je taj novi soj nastao kombinacijom običnog gripa sezonskog i korone. Ukrstio se u nekom organizmu gde je dobio neke gene od sezonskog gripa i tako promenio svoj izgled”, naveo je Šakić.

    Naveo je da je omikron dva tri puta zarazniji od delte i veliki je pritisak na zdravstveni sistem jedne zemlje i na taj način ostali pacijenti kojima je potrebna pomoć ostaju nezbrinuti.

    Neuroimunolog kaže da je epidemiološka situacija u Srbiji trenutno dobra i da su mere dale rezultate, ali se pribojava da će period slava da promeni situaciju.

    Naveo je da je on posle Moderne i posle Fajzera primio kao treću dozu kinesku vakcinu i da će pre polaska u Kanadu primiti još jednu dozu, dodajući da posle 21 dan može da se primi.

    Njegova preporuka je da je svaka opcija bolja nego biti nevakcinisan.

    “Bilo kojom vakcinom, u bilo koje vreme. Sve zavisi od organizma, bitno je da postoji bilo kakva odbrana”, istakao je.

    Kada je reč o deci, kaže da su ona potpuno zdrava, da ne postoji nikakvo opterećenje u njihovom životu u smislu stresa i da njihov imunski sistem nije oslabljen i kada je reč o vakcinaciciji smatra da je taj deo populacije veoma važan ne da se ne razboli, nego da ne budu vektori, prenosioci na starije. Smatra da je vakcinacija dece veoma opravdana.

  • Centralna banka BiH ignorisala povoljnu situaciju na tržištu: Propuštena šansa za kupovinu zlata

    Centralna banka BiH ignorisala povoljnu situaciju na tržištu: Propuštena šansa za kupovinu zlata

    Centralna banka BiH (CBBiH) propustila je u prethodnom periodu, kada je cijena zlata na svjetskom tržištu bila niska, da isto kupi i koliko-toliko povećava tog vrijednog metala u deviznim rezervama BiH, a što bi zemlji omogućilo veću monetarnu stabilnost u vremenu globalnih kriza.

    Kaže ovo za “Glas Srpske” ekonomista Igor Gavran, navodeći kako su se na taj potez odlučile mnoge zemlje, a pogotovo u vrijeme pandemije virusa korona koja je ne samo udarila na zdravstveni sistem, već i na temelje globalne ekonomije i finansija.

    • Zlato je, gledano kroz istoriju, uvijek bilo izvor monetarne stabilnosti i najbolje utočište za investitore. BiH trenutno raspolaže sa minimalnim količinama i što nije dobro, a pogotovo zbog nepredvidivih padova kursnih vrijednosti. Konvertibilna marka je vezana za evro i eventualni nepovoljni scenario oko njega sigurno bi se lančano negativno odrazio na BiH i njen monetarni sistem. Znači, naše devizne rezerve treba što više diverzifikovati, jer bi nam veće količine zlata omogućile da budemo što više otporniji na sve globalne poremećaje – istakao je Gavran.

    Osvrćući se na to što su pojedine zemlje kao što su Srbija, Njemačka, Holandija, Austrija, Poljska i Mađarska povukle svoje rezerve zlata iz inostranstva i vratile u nacionalne trezore, Gavran kaže kako je to urađeno zbog globalne nestabilnosti, ali i da BiH najvjerovatnije nema potrebe za tim, jer se domaće zlato, koliko mu je poznato, nalazi u “sigurnim rukama”.

    Sa Gavranom se jednim dijelom slaže i ekonomski analitičar Branko Živanović, pojašnjavajući kako je zlato najbolje sredstvo za održavanje monetarne stabilnosti jedne zemlje, ali i da u “postkriznim perspektivama, koje nisu svaki put izvjesne i sasvim predvidive, najbolje je taj novčani, monetarni medijum par ekselans držati u svojim centralnim bankama”.

    Odgovarajući na naša pitanja iz CBBiH su pak istakli kako nemaju obavezu da objavljuju niti javno komentarišu svoju investicionu politiku. Saopštili su kako zaključno sa krajem prošlog mjeseca BiH ima devizne rezerve koje iznose oko 16,3 milijarde maraka, pri čemu udio zlata u istim iznosi 1,85 odsto.

    • Rezerve monetarnog zlata su posljednjih godina nepromijenjene i one iznose tri tone (oko 0,8 grama po glavi stanovnika prim. aut.), odnosno 96.000 finih unci, a njihova vrijednost se mijenja zavisno od kretanja cijene na tržištu. Ono se drži na računu u banci u Švajcarskoj, a fizički je locirano u trezoru “Benk of Inglend”, jednom od najbezbjednijih i najbolje organizovanih trezora za čuvanje zlata – istakli su iz CBBiH pojašnjavajući kako BiH godišnje za tu uslugu plaća oko sedam hiljada maraka.

    Govoreći o troškovima ležarine, naveli su i kako je neophodno imati u vidu i da držanje zlata u sopstvenom trezoru nije besplatno, ali i da je neophodno imati i adekvatan trezor koji se mora održavati. Na pitanje da li i CBBiH razmatra da u uslovima globalne krize povuče svoje zlatne rezerve iz inostranstva, poput nekih drugih zemalja, odgovorili su neodređeno.

    • Zavisno od toga ko je investitor i sa kojim ciljem se odlučuje na investiranje u zlato donosi se i odluka gdje će isto biti držano, da li će za to iznajmiti sef, graditi trezor ili plaćati ležarinu kod nekog poznatog subjekta koji nudi tu uslugu – naveli su iz ove finansijske institucije.

    Region

    Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato Srbija je lider u regionu po rezervama zlata. Ona u svom vlasništvu ima 37 tona, slijedi je Sjeverna Makedonija koja ima 6,8 tona zlatnih poluga, Slovenija sa 3,17 i Crna Gora sa 1,09 tona. Crnogorske rezerve zlata, koje su naslijeđene od nekadašnje SFRJ, nisu povećane ni za gram i ne nalaze se u zemlji već su založene za kredit. Na posljednjem mjestu je Hrvatska koja je sve svoje zlatne rezerve rasprodala još 2001. godine.

  • Turkovićeva ignoriše pitanja o “kolačićima u kajmaku”

    Turkovićeva ignoriše pitanja o “kolačićima u kajmaku”

    Nakon što od ministarke inostranih poslova BiH Bisere Turković nije dobio odgovore na 40 pitanja u protekle dvije godine o radu i dešavanjima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) i sjedištu u Sarajevu, poslanik Naše stranke – Nezavisni blok Damir Arnaut je okrenuo ploču te pomoć zbog njenog nerada zatražio od zamjenika Josipa Brkića.

    Turkovićeva je od početka mandata na meti kritika zbog neodgovornosti koju pokazuje prema poslanicima i delegatima na nivou BiH, a poduži je i niz oštrih reagovanja na njene postupke u diplomatiji iz Srpske.

    Arnaut, koji je prije nekoliko godina bio i ambasador BiH u Australiji i Novom Zelandu, uputio je u parlamentarnu proceduru novi dokument, gdje je pobrojao dobar dio pitanja na koja mjesecima nema odgovora. To mu daje za pravo, kako je naveo, zbog nesumnjive “odsutnosti ministarke ili njene spriječenosti da obavlja dužnost, da odgovore na sva ta pitanja zatraži od zamjenika ministara u skladu sa Zakonom o Savjetu ministara, dodajući da Turkovićeva svojim ponašanjem ozbiljno krši Zakon o parlamentarnom nadzoru.

    Arnaut je, naime, ponovio dopunsko pitanje iz jula 2020. godine, odnosno treću po redu urgenciju za dostavljanje dodatnih informacija nakon što je određene podatke dobio godinu ranije. Riječ o zahtjevu za podacima koji se odnose na izvještaje o računima po osnovu hrane i pića u ambasadama u Beču, Berlinu i Bernu. Pitao je zbog čega u ta tri slučaja, a posebno za Beč i Berlin, uz račune nikada nisu dostavljena akta u vezi sa opravdanošću troškova, uzimajući u obzir instrukciju MIP-a da za svaki račun treba opravdanje poslovnog događaja, potpis ovlašćenog lica i spisak gostiju, a kod organizovanja prijema detaljan izvještaj.

    • Zbog čega MIP toleriše praksu navedene dvije ambasade po kojoj računi za reprezentaciju – i pored enormnih iznosa, samo sadrže potpis ambasadora – upitao je Arnaut, dodavši da nema odgovora po kojem osnovu je MIP odobrio račun ambasadora Kemala Kozarića i u Sarajevu iz februara 2019. “težak” 370 KM na kojem su “kolačići u kajmaku” i druge delicije, bez elemenata opravdanosti i spiska gostiju.

    Arnaut je naveo i pitanja postavljena u septembru 2020. godine kroz koja je tragao za odgovorima o mjesečnim finansijskim izvještajima za Ambasadu u Beču od aprila 2019. do avgusta prošle godine. Ponovio je i pitanja koja je takođe uputio Turkovićevoj o novcu koje je MIP potrošio za korišćenje VIP salona na aerodromima u BiH i inostranstvu od januara 2015. do kraja septembra 2020. Tražio je i odgovor zbog čega Međunarodna komisija za vrijednosne papire od 2017. u jednoj rubrici piše i entitet Republika Srpska, umjesto BiH te da li je MIP na to reagovao, zatražio i dopis koji je od visokog predstavnika, odnosno OHR-a u septembru došao i Turkovićevoj kao zamjenici predsjedavajućeg Savjeta ministara u vezi sa zakazivanjem sjednice Savjeta. Urgentno je ponovo zatražio odgovore i na pitanja zbog čega u mandatu Turkovićeve na čelu MIP-a nijedna zemlja u svijetu nije ukinula vize za državljane BiH. Kao primjer je naveo još jedno pitanje.

    • Zbog čega BiH pristaje na ponižavajući i diskriminatorski tretman određenih bliskoistočnih i južnoafričkih zemalja koje traže vize građanima BiH, ali ne traže za druge evropske države, uključujući i one koje nisu članice EU – pitao je Arnaut, koji je tražio i detalje o granici između BiH i Hrvatske na području Bihaća.

    Sagovornik “Glasa Srpske” upućen u rad MIP-a i Turkovićeve naglašava da ni ne čudi potez Arnauta te naglašava da se i u samom Parlamentu može često čuti da Turkovićeva radi samo ono što dođe kao naređenje od lidera SDA Bakira Izetbegovića. Za tekuće izdatke u MIP-u samo lani je potrošeno više od 48 miliona KM.

  • U pripremi akcioni plan za zaštitu Banj brda

    U pripremi akcioni plan za zaštitu Banj brda

    U okviru projekta “Tangram” Turistička organizacija grada radi na izradi akcionog plana za područje Banj brda, a čiji je cilj osnivanje zajedničkog upravljačkog tijela koje će brinuti o tom području.

    Potvrdio je ovo za “Nezavisne” Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik Turističke organizacije grada, koji ističe da se, osim toga, radi i na zaštiti ovog područja.

    “Trenutno su ‘Šume Srpske’ upravljačko tijelo koje se brine za šumsko područje Banj brda, grad radi na održavanju, dok mi iz Turističke organizacije kontrolišemo saobraćaj, odnosno rampe i čuvamo taj prostora. Niko ne pokriva sve, a nama je cilj da formiramo tijelo u koje ćemo svi biti uključeni”, rekao je Šukalo.

    Prema njegovim riječima, trenutno su u fazi izrade akcionog plana na to delegirano područje, a plan je da se okupe svi zainteresovani akteri kako bi se otvorio diskurs i na kraju izradio taj akcioni plan, koji će kasnije biti dio transnacionalnog akcionog plana.

    Naime, kako kaže, dosad su održane dvije radionice, a prva je bila posvećena definisanju ciljeva te pozitivnih i negativnih očekivanja.

    “U ponedjeljak smo imali drugu radionicu, tokom koje smo odmah išli na razvoj projekata i ideja u vezi s Banj brdom. U narednim radionicama definisaćemo prioritete, na osnovu kojih ćemo kroz pilot projekat finansirati jednu od takvih ideja”, kazao je Šukalo.

    Dodaje da je prema Prostornom planu Republike Srpske planirano da se do 2025. godine zaštite brda Starčevica, Krčmarice i Šibovi, kako bi se povezali u zelenu potkovicu. “Ovaj projekat će nam dati vjetar u leđa da se to područje zaštiti i da se na adekvatan način njim održivo upravlja”, naglasio je Šukalo.

    Dodaje da grad zajedno sa 10 partnera iz sedam zemalja iz Jadransko-jonske regije realizuje projekat “Tangram”, što je na engleskom akronim za Nacionalne parkove i bašte resursnih transnacionalnih parkova i bašta na Jadransko-jonskom turističkom tržištu.

    “Projekat je realizovan kroz program ‘Adria’, a mi smo za taj projekat kandidovali Banj brdo još prije tri godine. Nosilac projekat je opština Monca iz Italije, on je odobren za finansiranje, a ukupna vrijednost je 1.647.135,20 evra za sve partnere ovog projekta. Za Turističku organizaciju namijenjeno je 133.016 evra”, kazao je Šukalo.

    Ovaj projekat je počeo 1. februara 2020 i trajaće do 31. jula 2022. godine, a njegov cilj je izgradnja Adrium brenda te promovisanje održive valorizacije i integracije parkova u turističku ponudu kao neotkrivenih resura pomoću inovativnih sistema upravljanja te saradnja između javnog i privatnog sektora.

  • Hapšenja zbog droge u Banjaluci, pretresi na 14 lokacija

    Hapšenja zbog droge u Banjaluci, pretresi na 14 lokacija

    Banjalučka policija realizuje operativnu akciju kodnog naziva “Kodeks”, a koja je usmjerena na otkrivanje kriminalne grupe koja se bavila neovlaštenom proizvodnjom i prometom opojnih droga, saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.

    “U dosadašnjim aktivnostima uhapšeno je devet osoba”, navodi se u saopštenju.

    Kako se dodaje, u toku su pretersi na 14 lokacija, koje koriste osumnjičena lica, na području Banjaluke.

    “Akcija se realizuje pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka”, zaključuje se u saopštenju PU Banjaluka.

  • Procurio nacrt njemačkog zakona: 15. mart – ovo je plan

    Procurio nacrt njemačkog zakona: 15. mart – ovo je plan

    Buduća njemačka vlada želi od 16. 3. vakcinu protiv koronavirusa da učini obaveznom za zaposlene u bolnicama, domovima za stare i ostalim zdravstvenim ustanovama.

    To stoji u nacrtu zakona u koji je Rojters u nedelju imao uvid.

    Njemačka se dosad suzdržavala od uvođenja obaveznog cepljenja zbog straha od povećanog manjka medicinskog osoblja i njegovatelja. No podrška za taj potez je narasla nakon što se zemlja suočila s porastom broja slučajeva zaraze u četvrtom talasu pandemije.

    Socijaldemokrate, Zeleni i Liberalno-demokratska stranka, koji se spremaju da formiraju novu nemačku vladu u sredu, nameravaju parlamentu da predstave novi zakon tokom sledeće nedelje.

    U nacrtu stoji da će zaposleni u spomenutim područjima do 15. marta trebati dokazati da su vakcinisani protiv koronavirusa, da su se oporavili od kovida 19 ili predočiti potvrdu da se ne mogu cepiti.

    Budući da Njemačka namerava da vakciniše 30 miliona ljudi pre Božića, nacrt zakona bi takođe dopustio stomatolozima, veterinarima i lekarima da privremeno provode vakncinisanje nakon što prođu za to predviđenu obuku.

    Predloženi zakon bi do 15. februara produio privremene mere koje bi nemačkim saveznim pokrajinama omogućile da prema potrebi uvedu još strože mere ako je potrebno.

  • “Kasno je da se zaustavi”

    “Kasno je da se zaustavi”

    Šef Minhenske konferencije za bezbednost, nemački diplomata Volfgang Išinger smatra da je kasno da se zaustavi gasovod Sjeverni tok 2.

    Kako prenosi Sputnjik, Išinger to smatra iako projekat ostaje problem za Ukrajinu i predmet nesuglasica sa SAD.

    “Sjeverni tok 2 ostaje ne samo problem u odnosima sa Ukrajinom i Evropskim parlamentom, već i transatlantski problem”, izjavio je Išinger listu Handelsblat, dodavši da je “sada, verovatno, suviše kasno” (da se zaustavi gasovod).

    Prema rijeičima diplomate, američki kongres ne razumije zašto Njemačka ne smanjuje svoju zavisnost od ruskog gasa i, sa tačke gledišta SAD, “faktički subvencioniše Rusiju”.

    On je naglasio da Njemačka ne treba da bude zavisna od američke unutrašnje politike, ali treba videti da li SAD, kao pre, dobro razumije njemačku politiku.

    Išinger je dodao da se potrebe Njemačke za uvozom gasa u srednjoročnoj perspektivi neće smanjiti, ako država namerava da odustane od uglja i nuklearne energetike do 2030. godine.

  • “Niko ne interveniše”: Ponovo poplava u Dragočaju

    “Niko ne interveniše”: Ponovo poplava u Dragočaju

    Banjalučko naselje Dragočaj u sedam dana dva puta je poplavljeno. Gledaju u nebo i nadaju se prestanku padavina, mada prognoza ne obećava, a voda sve više prijeti.

    Dvorišta su poplavljena i voda prilazi objektima, a dodatni problem je taj što voda koja prilazi dvorištima je fekalna kanalizacija.

    Naš sagovonik kaže da, kao ni prošli put, ni sada niko nije intervenisao, a obratili su se Civilnoj zaštiti, Vatrogascima, čak je i načelnika Babića zvao.

    “Rekao mi je da budemo u kontaktu. Ja sam ga nazvao da pitam imaju li vreća sa pijeskom, ništa kao, vidjeće da pošalje neku pumpu. Rekao je da je zauzet. Na kraju je komšija donio pumpu i pokušava da prebacuje vodu. Molimo Boga da ne bude kiše. Voda je i sada blizu pomoćnih objekata, niko ništa ne preduzima”, kaže sagovornik ATV-a i dodaje da je načelnika Babića upoznao na vrijeme. Vode ima dosta, pitanje je samo hoće li biti još kiše, a vremenska prognoza nije obećavajuća.

  • Situacija nešto stabilnija, ali nije dobro: Građani Srpske i dalje bojkotuju vakcinaciju protiv korone

    Situacija nešto stabilnija, ali nije dobro: Građani Srpske i dalje bojkotuju vakcinaciju protiv korone

    Protiv korona virusa, koji je u Srpskoj do sada odnio 5.254 života, kompletno je vakcinisana tek trećina populacije, dok je određeni procenat imunizovan u Srbiji, ali ti podaci još nisu dostupni.

    Kad je riječ o ovom talasu u kojem smo od početka avgusta, epidemiološka situacija u Srpskoj trenutno jeste nešto stabilnija, ali je i dalje daleko od povoljne.

    Ljekari upozoravaju da je masovnija imunizacija, uz nošenje maski i poštivanje mjere fizičke distance, jedini način za suzbijanje širenja virusa.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, do 3. decembra u Srpskoj je prvu dozu primilo 360.452, drugu 302.770, a treću 22.312 građana.

    Nažalost, nismo ni blizu procenta koji je potreban za kolektivni imunitet, a koji treba da bude preko 80 odsto vakcinisanih.

    – Kako dolaze nove varijante, korona se sve brže širi. Da bismo zaustavili virus, potreban je veći obuhvat vakcinacijom. Na početku epidemije, procjena je bila da bi dovoljan obuhvat bio 60-70, a kad je došao britanski soj 70-80 odsto. Sad kad je dominanta delta varijanta, potreban je još veći procenat imunizovanih – rekla je za Srpskainfo epidemiolog u IJZ RS dr Jela Aćimović.

    Ministar zdravlja Alen Šeranić nedavno je istakao da bi, kao epidemiolog i ministar, bio mnogo srećniji kada bi se više ljudi javljalo na imunizaciju.

    – Proces imunizacije će biti nastavljen u kontinuitet, jer se zna da je vakcina najkvalitetnije i najefikasnije sredstvo prevencije zaraznih oboljenja, a ne samo prevencije korona virusa – poručio je Šeranić.

    Situaciju dodatno komplikuje pojava novih sojeva, a poslednji je omikron soj koji je otkriven u najmanje 38 zemalja u svijetu, ali još nije prijavljen nijedan smrtni slučaj, saopštila je SZO.

    Iz IJZ RS saopštili su da je omikron soj korona virusa zabrinjavajuća varijanta, zbog bržeg širenja i izazivanja novog talasa.

    Sumnja se da je jedna porodica u Crnoj Gori zaražena ovom varijantom, a riječ je o ljudima koji su došli iz Afrike, gdje je detektovan novi soj korona virusa.

  • Nijemci ne odustaju od podrške Šmitu i sankcija Dodiku

    Nijemci ne odustaju od podrške Šmitu i sankcija Dodiku

    Posjeta srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika Rusiji, već danima je tema političkih prepucavanja, iako je jasno kakav je stav Moskve, pa i Vašingtona i Pekinga prema BiH. Ali, kakav će biti odnos Njemačke, nakon odlaska Angele Merkel?

    Ovo je pitanje pogotovo intrigantno, ako se zna da je Kristijan Šmit, od vlasti u Republici Srpskoj osporavani visoki predstavnik u BiH, u Sarajevo došao upravo iz koalicije CDU CSU, koja je izgubila na izborima u Njemačkoj.

    Da li će novi njemački kancelar SPD-ovac Olaf Šolc i “zelena” ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, promijeniti kurs, kada je u BiH i balknaski region?

    Političari i politički analitičari u Njemačkoj, koji se godinama bave upravo “balkanskim temama”, saglasni su da će promjena biti, ali ne onakvih kakve bi obradovale pristalice politike Milorada Dodika.

    Josip Juratović, dugogodišnji poslanik SPD u Bundestagu, specijalista za spoljne poslove i poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu, smatra da će se nova njemačka vlada mnogo snažnije zalagati za izgradnju demokratskih vrijednosti i jačanje pravosuđa: kako kod kuće i u EU, tako i na Balkanu.

    – Berlin će se i dalje angažovati oko pretpristupnih procesa regije Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i podržati sprovođenje reformi za ispunjavanje kriterijuma iz Kopenhagena. To znači da će jačati civilno društvo i raditi na postizanju svih drugih uslova potrebnih za ulazak BiH u EU – kaže Juratović za Srpskainfo.

    Što se tiče BIH, dodaje Juratović, konačno počinje vrijeme za ozbiljno ispunjavanje 14 tačaka koje su potrebne za otvaranje pretpristupnih pregovora za ulazak u EU. Ali, kada je u pitanju Kristijan Šmit, on i dalje može računati da mu Njemačka “ćuva leđa”.

    – Šmit je visoki predstavnik u BiH od strane međunarodne zajednice i OHR, koji je pod nazorom Ujedinjenih nacija. Njemačka će svojom ulogom činiti sve da on sprovede uspješno svoju misiju u BiH – poručuje Juratović.

    Bodo Veber, njemački politikolog i vrsni poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu, tvrdi da se kurs nove njemačke vlade, generalno, neće mnogo promijeniti. Ali, očekuje se da će Šolc i Berbokova biti odlučniji od svojih prethodnika.

    – To konkretno znači da će nova koalicija nastaviti da insistira da tekući pregovori o izbornom zakonu ne vode do produbljavanja etničkih i etnoteritorijalnih podjela u BiH. Na stolu su i prijetnje ozbiljnim sankcijama, kao odgovor na secesonističke planove Milorada Dodika – kaže Veber.

    Dodaje da očekuje da će nova vlada u Berlinu biti odlučnija od prethodne i da će u svim budućim pregovorima insistirati na evropskim vrijednostima, umjesto podilaženju nacionalističkim liderima i nihovim agendama, kako to, po Veberovoj ocjeni, rade trenutni predstavnici EU i SAD u BiH.

    Što se Kristijana Šmita tiče, Bodo Veber je jasan.

    – Vjerujem da će buduća vlada raditi na osnaživanju političke pozicije Kristijana Šmita – kategoričan je Veber.