Nemačka mora da odustane od isporuka ruskog uglja u prelaznom periodu od 120 dana u skladu sa novim paketom sankcija EU, izjavio je nemački kancelar Olaf Šolc.
Zemlje članice Evropske unije dogovorile su još jedan paket antiruskih ograničenja, koji, između ostalog, podrazumevaju postepeni prekid kupovine uglja iz Rusije.
“Sa moje tačke gledišta, moraćemo da iskoristimo ovaj prelazni period (od 120 dana)”, rekao je šef nemačke vlade, prenosi Vostok.
Kina veruje da je gubitak ravnoteže u evropskoj bezbednosti osnovni uzrok ukrajinske krize, izjavio je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji.
On je razgovarao sa diplomatskim savetnikom francuskog predsednika Emanuelom Bonom. Takođe je ocenio da je neophodno ponovo izgraditi izbalansiran, efikasan i održiv evropski bezbednosni sistem u skladu sa principom nedeljivosti bezbednosti.
Samo na taj način se može ostvariti dugoročna stabilnost u Evropi, rekao je Vang, saopštilo je kinesko ministarstvo spoljnih poslova.
Naveo je da se Peking nada brzom prekidu vatre i uspostavljanju mira i da na svoj način preduzima napore u tom cilju, prenosi RIA Novosti.
Vang je kazao da Kina istovremeno smatra da sve strane treba da stvaraju neophodan ambijent i uslove za unapređenje mirovnih pregovora, da budu „akceleratori“ pregovaračkog procesa, a ne „mehovi“ za raspirivanje vatre.
Nemoguće je, s jedne strane, govoriti o prekidu vatre i okončanju rata, a sa druge strane, kontinuirano dostavljati veliku količinu naoružanja i opreme, izazivajući dalju eskalaciju neprijateljstava, ocenio je Vang.
Navodi da je neprihvatljivo, s jedne strane, izjašnjavati se o podršci dijalogu i mirovnim pregovorima, a istovremeno uvoditi beskrajne jednostrane sankcije koje podstiču dalje zaoštravanje protivrečnosti.
Vlada Bjelorusije odobrila je spisak, kako je navedeno, neprijateljskih zemalja, a rezolucija Saveta ministara o tome objavljena je danas na Nacionalnom pravnom internet portalu, javlja agencija Interfaks.
Na listi je, osim zemalja članica EU, još 12 država – SAD, Velika Britanija, Australija, Kanada, Norveška, Novi Zeland, Albanija, Island, Severna Makedonija, Lihtenštajn, Crna Gora i Švajcarska.
Odluka stupa na snagu danom zvaničnog objavljivanja.
Predsednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko juče je potpisao ukaz koji ima za cilj, kako je navedeno, “zaštitu nacionalnih privrednih subjekata od zaduženja sredstava sa njihovih računa na zahtev rezidenata stranih država koji vrše neprijateljske radnje protiv beloruskih pravnih ili fizičkih lica”.
Bjelorusija ne učestvuje u vojnoj intervenciji Rusije u Ukrajini, ali je podržava i na udaru je niza sankcija zapadnih zemalja.
Oružane snage Rusije uništile su visokopreciznim raketama obalskog sistema Bastion, centar za obuku i pripremu stranih plaćenika severoistočno od Odese, saopštio je danas portparol Ministarstva odbrane Rusije Igor Konašenkov.
Naveo je da je ruska PVO oborila još dva ukrajinska helikoptera i pet bespilotnih letelica, uključujući dva Barjaktara TB-2, prenosi RIA Novosti.
Takođe se navodi da je u Donjeckoj oblasti na železničkim stanicama Pokrovsk, Slavjansk, Barvenkovo uništeno naoružanje i tehnika ukrajinske vojske koja je stigla u Donbas.
Globalna dešavanja treba posmatrati isključivo na način kako se ona mogu reflektovati na Bosnu i Hercegovinu, ali ne trebaju se posmatrati navijački, jer Srbi, Bošnjaci i Hrvati zauzimaju svoje nezavisne stavove na različita dešavanja, izjavio je predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, govoreći za K3 televiziju. Stevadnić dodaje da su Republika Srpska i Bosna i Hercegovina male i praktično nebitne zemlje u globalnim dešavanjima, i da one ne mogu da doprinesu ni na koji način u tim dešavanjima, i da samim tim se moraju neutralno postaviti prema njima, i ne uvoditi Bosnu i Hercegovinu u to, kao što rade mnogi bošnjački političari.
Govoreći o dešavanjima unutar BiH, Stevandić smatra da se kapitalni projekti u Republici Srpskoj samo privremeno mogu zaustaviti od strane političara iz Federacije, te da osim same pakosti ne postoji ni jedan razuman razlog blokiranja projekata kao što su aerodrom u Trebinju ili HE Buk-Bijela, te da mržnja koja se gaji prema Republici Srpskoj, jača je od benefita koje bi oni dobili od tih projekata. Republika Srpska će nastaviti ulagati u poljoprivredu i energiju, što će biti glavna odrednica politike Ujedinjene Srpske u budućnosti, izjavljuje Stevandić.
Stevandić smatra da se političari Republike Srpske moraju pametno i mudro postaviti prema budućnosti BiH, jer su prijetnje iz Federacije konstantne, i zbog toga treba prevazići političke podjele vlasti i opozicije u Republici Srpskoj. Stevandić je izjavio da će međunarodna zajednica predložiti tehničke izmjene izbornog zakona koje će omogućiti preglasavanja što će dovesti do novih problema u BiH, te da Srpska ne smije slijepo provoditi direktive i da se mora jasno izraziti prema tim odlukama, i da se može pregovarati samo o zajedničkim stvarima u BiH, ali ne i onome što je u vlasništvu ili u domenu samih entiteta. Međunarodna zajednica će pokušati „dresirati“ Republiku Srpsku, pritiskajući je da poništi neke donesene odluke, i političari moraju da se postave jedinstveno kako bi odbranili ono što im pripada, zaključuje Stevandić.
Početkom sljedeće sedmice, u ponedjeljak ili utorak, biće održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je Milan Petković, potpredsjednik Narodne skupštine, gostujući u emisiji ATV-a Dosiije.
On kaže da su se posebne sjednice parlamenta često pretvarale u političku borbu i u jednu običnu vrstu politikanstva, i to je ono što je loše, što građane nervira i što ozbiljne političare frustrira. Na predstojećoj posebnoj sjednici poslanici će raspravljati o eventualnoj povredi nacionalnog interesa kada su u pitanju odluke na koje je srpski član Predsjedništva stavio veto.
Kaže da je i on sam često frustriran nivoom komunikacije i samih disukusija u Skupštini.
„Vidjelo se da je nekako baš ovaj saziv poznat po tom ‘cirkusenju’, neozbiljnim raspravama, flagantnim kršenjima dnevog reda, koje je stalno kršenje Poslovnika. Ja nisam sudija pa da nekom sudim, nije korektno da ja, samo jedan od tih poslanika, izričem nekome kazne i slično. Do sad nisam nijednom udaljavo poslanike sa sjednice jer je to vrijeđanje poslanika, ali i samo rušenje digniteta Narodne skupštine, ako mi moramo nekoga izbacivati. Ta politička borba je nešto što se događa i u parlamentima drugih zemalja, ali bih volio da same diskusije budu kvalitetnije, rijetko se držimo stručnih tema“, rekao je Petković za Dosije.
Govoreći o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku, Petković smatra da to ne treba ići po hitnoj proceduri, jer se prvo treba proći ozbiljna analiza. Ubistvo načelnika prijedorske krim-policije Radenka Bašića nije posljedica lošeg Krivičnog zakona ili Zakona o krivičnom postupku, već je to bezbjedonosno pitanje.
„Svi zakoni i kaznena politika jedne zemlje trebaju da djeluju preventivno, pa i da za učionioca krivičnog djela ta kazna djeluje kao resocijalizacija, i da nakon što odsluži kaznu, ne učini novo krivično djelo. Nismo uradili analizu koliko je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, a uveli smo doživotni zatvor kao jednu najtežu krivičnu sankciju, ne znam šta bismo tu više pooštravali. Govori se i o pooštravanju kazne za napad na službeno lice, mislim da su one i sada jako visoke. Kada je u pitanju ubistvo Bašića, tu je moguće izreći kaznu doživotnog zatvora, tako da ta kaznena politika, po meni, i nije toliko sporna“, istakao je Petković, koji je i advokat.
On navodi da je možda potrebno izmjene i dopune Zakona o izvršenju krivičnih sankcija tretirati na drugačiji način, odnosno pristupiti izmjenama tog zakona, jer ni javnost često nije upoznata šta se to dešava iza zatvorenih vrata kazneno-popravnih ustanova. Bilo bi dobro uraditi analizu koliko je povratnika u izvršenju krivičnih djela nakon što izdrže zatvorsku kaznu, smatra Petković.
Govoreći o radu Republičkog tužilaštva, Petković kaže da politika ne bi trebala da se miješa u rad pravosuđa i da kontrolu rada tužilaštava vrši VSTS.
„Moramo reći da smo nekada zadovoljni sa radom Tužilaštva nekada nismo. Činjenica je da uvijek mora da postoji sinergija u radu između tužilaštva i policije jer jedni bez drugih ne mogu. Tužioci imaju velika ovlaštenja u toku istrage i oslanjanju se na rad policije. Što se tiče Tužilaštva, o njihovom radu će suditi VSTS, mi kao političari možemo eventualno ukazivati na određene propuste, a isto tako, policija je ta koja može voditi aktivnosti o tome koliko su neki tužioci učinili greške u svom radu“, rekao je Petković.
Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serž Bramerc izjavio je u Sarajevu nakon sastanaka sa predstavnicima vlasti i pravosuđa na nivou BiH da pruža podršku pravosudnim institucijama.
Bramerc će sutra u Banjaluci razgovarati sa predstavnicima Republičkog tužulaštva, prenosi RTRS.
Na pitanje RTRS-a zašto se nije sastao sa predstavnicima srpskih udruženja žrtava rata, iako je prije tri dana u Srebrenici razgovarao sa tamošnjim bošnjačkim udruženjima, Bramerc kaže da nije imao vremena.
“Nisam imao sastanke sa svim udruženjima žratava. Išao sam u Srebrenicu iz prostog razloga da posjetim tamošnju izložbu. I prije sam imao takva pitanja. Ne mogu svaki put kada dođem u BiH da se sretnem sa svim udruženjima žrtava, a danas sam imao puno sastanaka u Sarajevu”, rekao je on.
Mađarska neće podržati bilo kakvu vrstu sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, niti protiv bilo kog demokratski izabranog predstavnika u BiH, poručio je večeras mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
“Te sankcije izazvale bi ogromnu štetu ovom regionu i imale bi negativne posljedice i za Mađarsku. Kako je moguće da se uvedu sankcije protiv demokratski izabranog lidera Srba u BiH. Mislim da one ne bi pomogle da se unaprijedi sigurnost i situacija u BiH”, rekao je Sijarto za RTRS.
Sijarto je upitao zašto se onda to radi, istakavši da treba da se rade stvari koje će pomoći, a ne koje će izazvati samo štetu.
On je podsjetio da je politika Mađarske da budu odgovorni, navodeći da je njihova odgovorna politika kada su u pitanju države iz komšiluka – mir, stabilnost i budući ubrzani napredak zapadnog Balkana.
Mađarski šef diplomatije je rekao da je u njihovoj istoriji dokazano da sankcije nisu pravi alat za postizanje takvih ciljeva, posebno kada je u pitanju zapadni Balkan.
On je napomenuo da njegova zemlja ne prihvata pristup da se priča o zapadnom Balkanu, već da se priča sa zapadnim Balkanom i njegovim liderima i da ih Mađarska pokuša razumjeti.
“Skupimo hrabrosti da dođemo ovdje i pričamo sa njima direktno. Pisanje saopštenja iz Brisela o zapadnom Balkanu je lako. Zašto ne dođu ovdje, zašto ne pričaju, zašto ne uđu u suštinu problema. Zašto ne donesu odgovorne odluke?”, upitao je Sijarto.
On je rekao da se mora nastaviti dijalog o potpunom suverenitetu koji treba da se vrati unutar BiH, istakavši da je važno pitanje kako pomoći da se riješe i smire konflikti između konstitutivnih naroda.
“Najvažniji korak je da razumijemo šta Srbi i šta Hrvati žele,” rekao je Sijarto, te da, ukoliko se to ne shvati, očekivanja oba naroda – mir, stabilnost i napredak, nikada neće doći.
Mađarski šef diplomatije je rekao da mu je poznato da Hrvati žele da imaju svog legitimnog predstavnika, ali da se mora shvatiti da Srbi imaju volju da poštuju Dejton kakav i jeste.
“Problem je u stvari, šta Dejton znači. Slovo Dejtona znači taj sporazum koji je potpisan. Dejton isto tako znači sve što je upisano u tom sporazumu. Ova tema, koliko shvatam ima nekoliko različitih pristupa, a ako želimo mir i stabilnost moramo da razgovaramo, da diskutujemo sa svim stranama, da pronađemo koegzistenciju ili kompromis, ali ponašati se da ne postoji drugo mišljenje je štetno”, istakao je Sijarto.
Govoreći o pobjedi Viktora Orbana i njegovog “Fidesa” na izborima u Mađarskoj te o sukobu u Ukrajini, ali i o odnosu Brisela prema zemljama zapadnog Balkana, mađarski šef diplomatije je rekao da je vladajuća partija postigla rekordan broj glasova i da će u parlamentu Mađarske imati 135 mjesta od 199 parlamentaraca.
On je rekao da Mađarska podržava Ukrajinu kojoj je poslala najveću humanitarnu podršku u svojoj istoriji, ali da nije spremna da rizikuje mir i sigurnost svog naroda.
“Ako donesemo odluku da pošaljemo ili vojne trupe ili oružje Ukrajini, to će staviti našu državu u nezavidan položaj. Mi smo donijeli jasnu odluku kojom ne dozvoljavamo drugima da budemo tranzitna država za oružje do Ukrajine. Briga nas je za pritiske i napade, jer je bezbjednost mađarskog naroda na prvom mjestu”, pojasnio je Sijarto.
On je rekao da možda briselska birokratija i liberlani političari pojedinih zemalja ne vole šta Mađari očekuju od svojih političkih lidera, istakavši da nije bitno da li im se to sviđa ili ne, jer je to volja građana.
“Ne morate da ispunite očekivanja političara sa Zapada, morate ispuniti očekivanja svog naroda. Ako birokrate u Briselu misle ozbiljno kada je riječ vladavini prava, onda bi morali poštovati volju mađarskog naroda i moraju poštovati našu Vladu koja ispunjava želje i očekivanja naroda, koja bi mogla biti suprotna željama briselske administracije. Ali nije nas briga za njihove želje”, istakao je Sijarto.
On je rekao da je to bila klasična ucjena prema Mađarskoj, navodeći da oni ne žele da “zaštitimo djecu od LGBT propagande i ideologije”.
Sijarto je naveo da su u Mađarskoj jasno rekli – jedino pravo imaju roditelji, da uče svoju djecu o temama koje su toliko osjetljive, kao što je na primjer seksualna orijentacija.
“Ne prihvatamo da se pojave neke nevladine organizacije koje će bolje znati od roditelja. Ako smo mi roditelji koji bolje znaju svoju djecu, onda ćemo mi da ih edukujemo o osjetljivim temama, a ne nevladine organizacije“, zaključio je Sijarto.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o razgovoru sa ruskim predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Vučić je rekao da večeras ne može da bude potpuno otvoren kao predsjednik Republike, i dodao da je Putin bio veoma fin i fer.
“Pričali smo o svemu, o gasu, nafti, NIS-u. Ja neću da prihvatim da ga nazivaju Hitlerom, da je ludak. On nije ni histeričan ni lud. Vrlo je stabilno, smireno, racionalno govorio u razgovoru sa mnom. Postigli smo značajan dio saglasnosti”, rekao je Vučić u gostovanju na RTS u emisiji “Četvrtkom u 9”.
Prema njegovim riječima, Putin je htio da ga informiše oko dešavanja u Ukrajini, oko dešavnja u Buči, kao i da li se vojna operacija sprovodi u skladu sa Putinovim dešavanjima.
Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine saopštilo je jutros da spremnost Mađarske da plaća ruski gas u rubljama smatra “neprijateljskim činom“, dok tenzije između dvije susjedne zemlje nastavljaju da rastu.
Ukrajina je takođe rekla da stav Mađarske prema navodima o ruskim zvjerstvima jača ruski osjećaj “nekažnjivosti” i podstiče Rusiju da “počini nova zvjerstva nad Ukrajincima“.
“Ako Mađarska zaista želi da pomogne u okončanju rata, evo kako da to učini: neka zaustavi podrivanje jedinstva u EU, podrži nove antiruske sankcije, pruži vojnu pomoć Ukrajini, umjesto da stvara dodatne izvore za finansiranje ruske vojne mašinerije. Nikad nije kasno da se stane na pravu stranu istorije”, rekao je portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko.
Otprilike u isto vrijeme oglasio se mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, koji je potvrdio je da je gorivo za mađarske nuklearne elektrane stiglo vazdušnim putem iz Rusije. Ruski napad na Ukrajinu onemogućio je isporuke goriva željeznicom, prenosi Blic.
On je ponovio da Mađarska ne podržava evropske prijedloge da se sankcionišu ruski energenti. On je dodao da bi uvođenje bilo kakvih sankcija za aktivnosti vezane za nuklearnu energiju takođe predstavljalo “crvenu liniju“ za Mađarsku.
Godine tenzija
Između Mađarske i Ukrajine posljednjih dana je sve veća napetost. Mađarski premijer Viktor Orban opisao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao jednog od neprijatelja nad kojima je stekao “nadmoć“ svojom izbornom pobjedom prošlog vikenda.
Zelenski je odgovorio da se Orban plaši Moskve i da mora da bira između Rusije i “drugog svijeta“.
Orban u srijedu, kada je izjavio da bi na zahtjev Rusije plaćao njen gas rubljama, rekao i da je imao “dug razgovor” sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da je od njega zatražio da odredi prekid vatre u Ukrajini.
Dodao je da je pozvao Putina na mirovne pregovore u Mađarskoj, na kojima bi učestvovali predsjednici Ukrajine i Francuske Zelenski i Emanuel Makron, kao i njemački kancelar Olaf Šolc.
Orban je rekao da je Putinov odgovor bio “pozitivan”, ali da je dodao da bi imao neke uslove za takav razgovor.
“Uvredljive izjave”
Istog dana je ukrajinska ambasadorka u Mađarskoj Ljubov Nepop pozvana je u Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje zbog “uvredljivih izjava” o stavu zvanične Budimpešte povodom rata u Ukrajini.
– Vrijeme je da ukrajinski lideri prestanu sa uvredama uperenim ka Mađarskoj i prihvate volju mađarskog naroda – naveo je Sijarto u saopštenju govoreći o izborima u nedjelju.
Sijarto je ponovio da je mađarska vlada osudila rusku vojnu operaciju u Ukrajini od početka, podržala suverenitet susjedne zemlje i počela da šalje pomoć stotinama hiljada ukrajinskih izbjeglica.
Sijarto je kazao da su time Mađari podržali Orbanovu politiku u pogledu Ukrajine
– Mislim da je to dovoljno jasno i razumljivo – dodao je šef mađarske diplomatije.
Podsjetimo, Orban je osudio napad Rusije na Ukrajinu, ali je izbjegao lične kritike na račun Putina. On je takođe zabranio isporuku oružja Ukrajini preko teritorije Mađarske, za razliku od drugih NATO članica koje se graniče sa Ukrajinom – Poljske, Rumunije i Slovačke – i snažno se protivi sankcijama ruskoj energetici, što je stav koji podržavaju mnogi njegovi glasači.
Mađarska i Ukrajina dijele granicu od oko 135 kilometara, kao i dugogodišnju istoriju tenzija i sukoba.
Između 150.000 i 200.000 Mađara živi u Ukrajini, od kojih skoro svi u Zakarpatju. Oni predstavljaju jaku manjinu (oko 13 odsto) te ukrajinske oblasti. Кijev, koji je od 2014. umiješan u sukob sa proruskim separatistima na istoku Ukrajine, strahovao je od sličnog scenarija u Zakarpatju, naročito uzevši u obzir Orbanovo praktikovanje “velikomađarske geografije” i ispoljavanje pretenzija na sadašje teritorije Slovenije, Hrvatske, Srbije i Rumunije, prenosi Blic.
Budimpešta i Kijev su se više puta sukobljavali oko, kako Mađarska kaže, ograničavanja prava etničkih Mađara da koriste svoj maternji jezik u Ukrajini. Te žalbe uglavnom su povezane sa zakonom iz 2017. kojim se ograničava upotreba manjinskih jezika u ukrajinskim školama.
Dvije godine kasnije, poslanici su zacementirali ukrajinski kao primarni jezik zemlje. Tim zakonom je je srednjim školama u kojima je nastava bila na ruskom i drugim jezicima manjina naloženo da pređu na ukrajinski jezik.
Mera je usvojena poslije protestnog pokreta Majdan 2014. kojim je sa vlasti svrgnut proruski predsjednik i koji je doveo do ruskog zauzimanja Krima.
Tenzije su takođe izbile oko legalnosti sticanja dvojnog mađarskog državljanstva u Ukrajini. U gradu Berehove na zapadu Ukrajine se 2018. pojavio video snimak na kojem se navodno vidi kako etnički Mađari dobijaju mađarski pasoš od lokalnog konzulata.
Dodatno ulje na vatru dolila je objava spiska oko 300 imena ukrajinskih Mađara, koju je na svojim internet stranicama objavila ukrajinska paravojna nacionalistička grupa “Mirotvorci”. Lista, koja je po svemu podsećala na poternicu, izazvala je strah među mađarskom manjinom u Zakarpatju zato što su ‘Mirotvorci’ odranije bili poznati po svojim metodama zastrašivanja.
Nakon što je zabilježeno nekoliko ubistava imena sa tog spiska, Mađarska je pozvala ukrajinskog ambasadora u Budimpešti da uloži žalbu. Poslije tog incidenta zemlje su međusobno proterale konzule.
Nakon perioda napetosti, Mađarska i Ukrajina su počele da se vraćaju u normalne odnose prije pandemije. Ali prošlog oktobra, Кijev je optužio Budimpeštu da se “miješa u njegove unutrašnje stvari” nakon podrške promađarskim kandidatima na lokalnim izborima u Ukrajini.