VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bećirović: Jedino otimanje nadležnosti je bilo prema Republici Bosni i Hercegovini

    Bećirović: Jedino otimanje nadležnosti je bilo prema Republici Bosni i Hercegovini

    Kao jedan od predstavnika najviše zakonodavne vlasti u državi Bosni i Hercegovini želim vam predočiti pravne i druge činjenice o pitanju prijenosa nadležnosti unutar države Bosne i Hercegovine, stoji u pismu najvažnijim ambasadorima u našoj zemlji, državnog zastupnika Denisa Bećirovića (SDP).

    Bećirović kaže da u vezi s prijenosom nadležnosti je dužan reći dvije temeljne činjenice o postdejtonskom i preddejtonskom prijenosu nadležnosti.

    “Nijedna nadležnost na nivo države Bosne i Hercegovine nije u postdejtonskom razdoblju prenesena silom, već demokratskim i pravnim putem u skladu sa procedurama propisanim Dejtonskim mirovnim sporazumom, Ustavom BiH i poslovnicima Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Za sve nadležnosti države Bosne i Hercegovine glasali su poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH iz svih naroda i oba bh. entiteta. Da je to potpuna istina potvrđuju, između ostalog, zapisnici i stenogrami sa tih sjednica”, navodi on za postdejtnoske prijenose.

    Za predejtonske prijenose nadležnosti kaže kako su većina nadležnosti međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine, punopravne članice Ujedinjenih nacija, oduzete zbog višegodišnje primjene brutalne sile bez ikakve demokratske i pravne procedure.
    “Pravosnažnim presudama sudova Ujedinjenih nacija utvrđeno je da su prije oduzimanja nadležnosti države Republike Bosne i Hercegovine počinjeni: udruženi zločinački poduhvati, genocid nad Bošnjacima, zločini protiv čovječnosti i drugi ratni zločini, uključujući istrebljenje, deportacije, protjerivanja, silovanja i druga nečovječna djela, teške povrede Ženevskih konvencija, progoni na političkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi, kršenja zakona i običaja ratovanja, protivpravna zatvaranja i teroriziranja civila, uništavanje imovine velikih razmjera, oduzimanje i pljačkanje imovine… Naprijed navedene pravne činjenice, detaljno opisane pravosnažnim presudama sudova Ujedinjenih nacija, jasno dokazuju da je jedino otimanje nadležnosti bilo ono koje je silom provedeno u međunarodno priznatoj državi Republici Bosni i Hercegovini. To su neoborive činjenice, a ne Dodikova zamjena teza. Zato vas, gospodo ambasadori, javno pozivam da i vi informirate relevantne međunarodne faktore o ovim faktima”, između ostalog stoji u pismu.

  • Erdogan: Društvene mreže su prijetnja po demokratiju

    Erdogan: Društvene mreže su prijetnja po demokratiju

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan jučer, 11. decembra, je poručio da su društvene mreže prijetnja po demokratiju.

    Vlast u Turskoj namjerava donijeti zakon kojim će se sankcionisati objavljivanje lažnih informacija na internetu. Međutim, kritičari smatraju da će to značiti donošenje restrikcija protiv slobode govora.

    “Kada su se pojavile društvene mreže, predstavljane su kao simbolom slobode, a sada su se pretvorile u jednu od glavnih prijetnji po demokratiju. Pokušavamo zaštititi naše ljude, posebno one najranjivije, od laži i dezinformacija, bez da kršimo njihovo pravo da dobiju tačne i nepristrasne informacije”, izjavio je Erdogan u videoporuci objavljenoj na vladinoj konferenciji u Istanbulu posvećenoj komunikacijama.

    U ovoj državi je prošle godine usvojen zakon kojim su društvene mreže s više od milion korisnika obavezane da moraju imati pravne zastupnike i da podatke moraju pohranjivati isključivo u Turskoj. Tada su kompanije poput Facebooka, Twittera i YouTubea otvorile svoja predstavništva u ovoj zemlji.

    Novim zakonom će biti omogućeno sankcionisanje i do pet godina zatvora onih koji budu objavljivali lažne vijesti i dezinformacije. Zakonom će biti formiran i državni regulator za društvene mreže.

    Agencija Associated Press (AP) piše da je većina značajnijih turskih medija pod kontrolom vlasti te da su društvene mreže prostor na kojem se mogu oglašavati kritičari vlasti.

    U izvještaju međunarodne organizacije za ljudska prava Freedom House o slobodi na internetu, objavljenom u septembru ove godine, Turska je označena kao neslobodnom državom. Opisana je kao zemljom u kojem se s interneta briše sadržaj koji nije prihvatljiv vlastima.

  • “Imamo svetu obavezu – Amerika će poslati trupe”

    “Imamo svetu obavezu – Amerika će poslati trupe”

    SAD će poslati trupe, ne u Ukrajinu, već u susedne članice NATO-a u slučaju navodne invazije Rusije, saopštio je američki predsednik Džozef Bajden.

    Kako je naveo Bajden, nikada nije ni bilo reči o slanju američkih snaga u Ukrajinu.

    “Da li ste vi spremni da pošaljete američke trupe u rat u Ukrajinu da se bore protiv Rusije”, pitao je predsednik novinare.

    Po njegovim rečima, tokom onlajn samita, on je rekao ruskom lideru da će u slučaju “invazije”, američke snage biti poslate u države “Bukureške devetke” (B9), koje se nalaze na istočnom obodu NATO-a (Bugarska, Mađarska, Letonija, Litva, Poljska, Rumunija, Slovačka, Češka i Estonija).

    “Prema tim državama NATO-a imamo svetu obavezu da ih štitimo od svakog napada Rusije”, rekao je američki lider.

    On je dodao da će SAD “nastaviti da ukrajinskom narodu isporučuju odbrambene mogućnosti”, ali nije precizirao o kojim tačno se radi Bajden je još jednom izjavio da je u razgovoru sa šefom ruske države ukazao da će se Rusija u slučaju invazije na Ukrajinu suočiti sa razornim ekonomskim posledicama.

    “Odnos ostalog sveta prema Rusiji će se značajno promeniti. Platićete užasnu cenu”, dodao je Bajden, govoreći o razgovoru sa ruskim liderom.

    Podsetimo, 7. decembra je održan razgovor Putina i Bajdena putem video-veze, koji je trajao oko dva sata. Pomoćnik ruskog lidera Jurij Ušakov saopštio je da je predsednik Rusije Vladimir Putin svom američkom kolegi Džozefu Bajdenu tokom onlajn razgovora govorio o “crvenim linijama” i pretnjama koje zabrinjavaju Moskvu. Američki lider je, sa svoje strane, izrazio zabrinutost zbog zaoštravanja situacije oko Ukrajine.

    Prema rečima Ušakova, šef Bele kuće je takođe upozorio Putina da SAD spremaju velike sankcije u slučaju dalje eskalacije situacije oko Ukrajine.

  • Zašto Zapad toliko strahuje od digitalnog juana?

    Zašto Zapad toliko strahuje od digitalnog juana?

    Kina je ranije ove godine preduzela snažne napore ne bi li suzbila kriptovalute.

    Posebno se to odnosi na rudarenje kriptovaluta, ali i transakcije, posebno kad se radi o bitkoinu.

    Razlozi za to su mnogostruki, ali najvažniji je to što kineska vlada želi snažno da afirmiše projekat digitalnog juana. A čini se da upravo taj projekat izaziva strahove na Zapadu, o čemu je za “Fajnenšel tajms” (FT) govorio Džeremi Fleming, šef britanske britanske nadzorne agencije (GCHQ).

    Fleming je rekao da digitalne valute nude “veliku priliku” za demokratizaciju platnih sistema, ali razvoj ove nove tehnologije takođe predstavlja pretnju.

    “Ako se radi pogrešno, neprijateljskim nacijama daje mogućnost da nadziru transakcije”, rekao je. “Ona im daje moć… da mogu da kontrolišu šta se radi s tim digitalnim valutama.”

    Pre objave nove kibernetičke strategije, šef špijunske službe razgovarao je s FT-om iz londonskog sedišta Nacionalnog centra za kibernetičku bezbednost, odbrambenog ogranka GCHQ-a.

    Planiran kasnije ovog meseca, ovaj dokument će poslužiti kao nacrt za suzbijanje digitalnih pretnji kako se rat sve više širi u sajberprostor, piše Tportal. S prislušnim stanicama u Velikoj Britaniji i inostranstvu, agencija sarađuje sa svojim poznatim sestrinskim službama MI5 i MI6 kako bi se specijalizovala za domaće i međunarodne obavještajne službe.

    Međutim, GCHQ-ova digitalna stručnost vrlo je tražena, a Fleming je naziva povećanjem tehnološke “izvrsnosti” u društvu. Fleming poručuje da je Kina trenutno “najveći strateški problem” s kojim se Britanija suočava, šireći špijunažu i tražeći kontrolu nad svojom digitalnom infrastrukturom.

    “Kina je preuzela inicijativu. Puno investiraju, i otvoreno i tajno. To je zato što nova pravila počinju stvarno da utiču na njihov rad u tehnološkom i digitalnom kontekstu”, objasnio je Fleming.

    “Moramo razumeti kakva je naša reakcija na sve to”, kaže Fleming. Pre Britanaca, i Sjedinjene Države kao i Evropska unija izrazile su duboke zabrinutosti vezane uz digitalni juan. A zašto digitalna verzija kineske valute toliko plaši Zapad?

    Digitalni juan zapravo je državna digitalna valuta (CBDC), vezana u odnosu 1:1 s klasičnom kineskom valutom. Svaka fizička novčanica koju je kreirala centralna banka ima jedinstveni identifikator, te svaki izdati digitalni juan token ima isti. Za razliku od kriptovaluta, CBDC-ovi se obično ne temelje na decentraliziranom blokčejnu, jer centralne banke time nastoje da zadrže jasnu vlast nad monetarnom politikom.

    Pokrenut u oktobru 2020. godine, Narodna banka Kine (PBoC) emitiovala je milione digitalnih juana građanima u sklopu nastojanja testiranja tehnologije. Proces još uvek traje. Kineski građani već mogu da troše digitalni juan u sve većem broju trgovina širom zemlje. Zapravo, prema podacima s početka novembra, digitalni juan do sada je korišćen u preko 100 miliona transakcija, dostigavši ukupnu vrednost od 9,7 milijardi dolara.

    Pravi test digitalnog juana biće Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. Uvođenje će takođe uključivati strane posetioce. Jao Kujan, bivši direktor instituta za digitalne valute u Narodnoj banci Kine, rekao je u maju da namera nije promatrati sve transakcije u stvarnom vremenu.

    Ali kineska vlada postavila je milione kamera za prepoznavanje lica širom zemlje kako bi pratila svoje građane, pa čak i kažnjavala manja kaznena dela poput nezakonitog prelaženja ulice. Digitalni juan mogao bi se glatko uklopiti u tu nadzornu infrastrukturu, i to je ono što izaziva strahove. U svakom slučaju, Kina je od svih vodećih ekonomija u razvoju digitalne valute najdalje otišla. I to je jedan od razloga povećane zabrinutosti koja dolazi sa Zapada.

  • Priprema se vojna akcija? “Dali smo instrukcije”

    Priprema se vojna akcija? “Dali smo instrukcije”

    Izraelska vojska priprema mogući napad na Iran, objavili su mediji te zemlje, pozivajući se na odbrambene i diplomatske izvore.

    Tel Aviv je već obavestio SAD o svojim planovima.

    Izraelski ministar odbrane Beni Gantc obavestio je američkog ministra odbrane Lojda Ostina o pripremama za potencijalni vojni napad na Iran tokom njegove posete SAD, preneli su izraelski mediji.

    “Ministar odbrane rekao je Amerikancima da je dao instrukcije vojsci da se pripremi za vojnu opciju”, rekao je Izraleskom vojnom radiju neimenovani visoki bezbednosni izvor.

    Isti izvor tvrdi da, Teheran, iako je “blizu proizvodnje dovoljno fisionog materijala za jednu nuklearnu bombu“, neće preći tu granicu, jer razume težinu takvog koraka. Dok Izrael optužuje Iran da pokušava da dobije nuklearno oružje, Teheran dosledno odbacivao takve navode, tvrdeći da njegov nuklearni program služi isključivo u civilne svrhe.

    Drugi diplomatski izvor rekao je izraelskim medijima da Gancova objava nije naišla na primedbe američkih zvaničnika. “Nije bilo veta”, rekao je izvor Jerusalem postu.

    Tokom posete SAD, Gantz je izrazio nadu u produbljivanje “dijaloga i saradnje” sa Vašingtonom kada je Iran u pitanju, kao i za jačanje “zajedničke vojne spremnosti da se suoči sa Iranom i da zaustavi njegovu regionalnu agresiju i nuklearne aspiracije“.

    Iako je Ostin izgledao manje ratoboran, rekao je da je Vašington zabrinut zbog neuspeha Irana da pokaže konstruktivan diplomatski angažman, upozoravajući da je američki predsednik Džo Bajden “spreman da se okrene drugim opcijama” u suočavanju sa Teheranom.

    Sekretarka za štampu Bele kuće Jen Psaki je posle samita Ganca i Lojda rekla da je Bajden “zatražio od svog tima da bude spreman u slučaju da diplomatija ne uspe, a mi moramo da se okrenemo drugim opcijama, a to zahteva pripreme”.

    Ona je rekla da bi “opcije” mogle uključivati “dodatne mere za dalje ograničavanje iranskih sektora koji donose prihode“, ali je izbegla eksplicitno pominjanje vojne intervencije.

    Neprijateljska retorika dolazi usred nedavno nastavljenih pregovora u Beču o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Pregovori nisu daleko odmakli jer Teheran ne odustaje od zahteva da Vašington u potpunosti ukine svoje “opresivne“ sankcije.

    Nuklearni sporazum se raspao kada je tadašnji predsednik Donald Tramp povukao SAD iz dogovora 2018. godine, optužujući Teheran da je na neki način prekršio “duh” sporazuma. Od tada je Vašington ponovo uveo stare i nove mere protiv Teherana, a Iran je nastavio sa radom na svom nuklearnom programu.

  • Dodik: Čin opozicije je izdaja

    Dodik: Čin opozicije je izdaja

    Dok su se jedni borili za vraćanje nadležnosti Republici Srpskoj, drugi su tome okrenuli leđa. Mirko Šarović i Branislav Borenović sinoć su napustili Narodnu skupštinu i brzo otišli u Bijeljinu gdje su na jednoj televiziji gostovali sa Bakirom Izetbegovićem koji je u emisiji bio preko video linka. Opoziciju je nazvao prijateljima i pohvalio ih što su napustili sjednicu.

    Dodik: Čin opozicije je izdaja

    Dok su se jedni borili za vraćanje nadležnosti Republici Srpskoj, drugi su tome okrenuli leđa. Mirko Šarović i Branislav Borenović sinoć su napustili Narodnu skupštinu i brzo otišli u Bijeljinu gdje su na jednoj televiziji gostovali sa Bakirom Izetbegovićem koji je u emisiji bio preko video linka. Opoziciju je nazvao prijateljima i pohvalio ih što su napustili sjednicu.

    “Opozicija je napustila sjednicu, neće glasati, a i da je ostala ne bi glasala za ovo što je za mene pozitivan pomak. Imam dosta poznanika i prijatelja u strukturi političkoj na razne načine unutar Republike Srpske”, rekao Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

    Napuštanje posebne sjednice i odlazak u emisiju sa Izetbegovićem danas izaziva lavinu reakcija. Biti protiv toga da Republika Srpska vrati svoje nadležnosti je vrhunski čin izdaje, kaže srpski član Predsjedništva BiH. Milorad Dodik kaže da se opozicija ne slaže sa vladajućima kad god želi da pobjegne od odgovornosti. Njihov odlazak iz Parlamenta je način izvršavanja obaveza prema strancima, a ta vrsta izdaje naš motiv zašto ostajemo dosljednji politici kako oni ne bi izvršili konačni cilj, a to je predaja Republike Srpske na tacni Izetbegoviću, kaže Dodik.

    “U danu koji je važan i koji će sigurno ostati zabilježen kao jedan od važnijih dana u istoriji RS, vi primate hvalospjeve Bakira Izetbegovića o tome kako ste dobri prijatelji probosanske političke koncepcije, kako im se zahvaljuje da su oni dobro postupili zato što ne brane RS, jer šta bi drugo Bakir Izetbegović očekivao i tražio od bilo koga, ali ovdje je problem zašto je neko od nas spreman tako nešto da uradi”, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništa BiH.

    Branislav Borenović se danas pravda da nije znao da će Izetbegović biti u emsiji i da nije on birao goste dok Mirko Šarović nije odgovarao na pozive. Javio se Nenad Nešić.

    “Juče dok je trajala sjednica NSRS nisam bio upoznat da će Šarović i Borenović gostovati na BN-u sa gospodinom Bakirom Izetbegovićem, niti sam trebao na kraju krajeva biti sa tim upoznat”, kaže Nenad Nešić, predsjednik DNS-a.

    Društvene mreže su se usijale. Komentari pljušte sa svih strana.

    “Nakon Narodne Skupštine svi ‘prijatelji’ se okupili na jednom opet prijateljskom mjestu i svi imaju isto mišljenje o onom šta se desilo u NSRS. To ‘prijatelji’ nisam rekao ja, nego Bakir u emisiji! To je valjda neki novi naziv za podaništvo!”, napisao je Milan Tegeltija na Tviteru.

    “Nema ljutnje kada opozicionare nazovemo da su Bakirovci”, napisao je Dragan Vukadinović.

    “Šarovićevi i Borenovićevi poslanici su bili protiv vraćanja nadležnosti i jačanja Srpske. Nakon toga su pojurili na BN TV gdje se uključio i Izetbegović koji je pohvalio njihov potez nazvavši ih svojim prijateljima”, tvit je Bogdana Šobota.

    Nakon ovog čina, opozicija komotno može u isti koš sa SDA, smatraju analitičari.

    “Svi koji su u koloni gde i Bakir Izetbegović, zaista nemaju šta da traže na političkoj sceni Republike Srpske. Mislim da je ovo u neku ruku i jako dobro tako da će svi pošteni ljudi i patriote da vide o čemu se radi”, smatra politički analitičar Stevica Deđanski.

    Da je velika šteta što nije uspostavljeno srpsko jedinstvo, smatra dugogodišnji funkcioner SDS-a Milovan Bjelica. Kaže da bi, da je imao priliku, sigurno glasao za vraćanje nadležnosti Srpskoj. Vođen prethodnim iskustvom istoričar Aleksandar Raković kaže da će opozicija na narednim izborima ipak snositi posljedice zbog ove izdaje.

  • Šulić: Do posljednjeg trenutka sam bio optimista da ćemo pokazati jedinstvo

    Šulić: Do posljednjeg trenutka sam bio optimista da ćemo pokazati jedinstvo

    Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je za ATV da ima 500 poruka prijetećeg sadržaja i da se ne boji, jer ljudi koji tako prijete su samo jaki na tastaturama, a kada izađu u pravi svijet manji su od makovog zrna.

    On je rekao da prijetnje dobija unazad nekoliko godina, još otkad je postao poslanik i predsjednik Mladih socijaldemokrata.

    Ulaskom na profile sa kojih mu je prećeno, Šulić je primjetio da su većinom ljudi koji dolaze iz FBiH, ali da među njima ima i lažnih profila.

    Govoreći o napuštanju poslanika opozicije jučerašnje posebne sjednice, Šulić kaže da je to očekivano.

    “Ja sam do posljednjeg trenutka bio optimista da ćemo u parlamentu pokazati jedinstvo, da ćemo izaći sa jasnim stavom koji će još više ojačati poziciju Republike Srpske, ali nažalost, ovo je nešto što su očekivali svi politički predstavnici, ali i ljudi iz međunarodne zajednice, da će opozicija iz Srpske ponovo na važnoj temi za Republiku Srpsku izaći uz parlamenta. Do sada su to oni pravdali raznim floskulama, raznim stvarima, da nisu uvaženi njihovi zahtjevi, da nisu bili pozvani. Juče sam se trudio da maksimalno izađemo u susret, čak sam im dao pauzu od 60 minuta da se konsultuju. Ali nakon njihovog povratka sam znao da će tražiti bilo kakvu iskru da napuste Narodnu skupštinu. Te iskre sa naše strane nije bilo, i onda su samovoljno izašli iz parlamenta i nazvali ovo sve farsom”, rekao je Šulić za ATV.

    Podsjeća da su članovi opozicije dobili pohvalu od lidera SDA Bakira Izetbegovića na jednoj televiziji, i to za vrijeme trajanja sjednice i dodaje da to dosta govori o tome gdje su se oni možda konsultovali. Kaže da poslanici odgovaraju građanima i sve ono što rade u parlamentu treba da bude usmjereno na jačanju pozicije Republike Srpske i jačanju položaja njenih građana.

    “Juče smo pokrenuli jedan proces vraćanja onoga što je oteto od Republike Srpske, od Dejtona do danas. Mi ovdje ne tražimo ništa više nego što nam je Dejtonskim sporazumom dopušteno i propisano”, naveo je Šulić.

    On smatra da opozicija bježi od odgovornosti kada su važne teme za Republiku Srpsku, da pokušavaju da nađu izlaz i da se onda pokušavaju oprati kod nekih svojih, uslovno rečeno, medija .

    Komentarišući njegovo odbijanje predstavnicima OHR-a da prisustvuju posebnoj sjednici, Šulić kaže da Kancelarija visokog predstavnika više ne postoji i da svi koji dolaze u parlament i u institucije Republike Srpske moraju poštovati institucije Republike Srpske.

    “Ljudi iz OHR-a su nas samo obavijestili da oni dolaze. Ja im nisam dopustio i time sam čuvao dignitet i Republike Srpske, ali i dignitet BiH. Ako neko narušava Narodnu skupštinu Republike Srpske, ne poštuje institucije Republike Srpske, samim tim ne poštuje ni BiH”, jasan je Šulić.

    Gostovanje Denisa Šulića na ATV-u možete pogledati u video prilogu.

  • Ružnić objasnio zašto u BiH više nema migrantske krize

    Ružnić objasnio zašto u BiH više nema migrantske krize

    Otvorenjem i stavljanjem u funkciju kampa Lipa na ulicama gradova Unsko-sanskog kantona sve je manje migranata i stanje je zadovoljavajuće, objašnjava premijer kantona Mustafa Ružnić.
    U oktobru 2018. godine samo na ulicama Bihaća bilo je 9.500 migranata, a samo godinu dana poslije ta brojka je došla do 49.000 osoba koje su rutom preko Bihaća tražili put do Evropske unije. Svi parkovi, haustori, plaže na Uni, bili su zauzeti migrantima.

    Ružnić je u razgovoru za Klix.ba kazao da su se vlasti okrenule prema zahtjevima iz Brisela te počeli rješavati problem migrantske krize u USK.

    “Zatvorili smo divlje kampove, privremene kampove u privatnim prihvatnim centrima zbog slijevanja novca u privatne džepove, dali smo lokaciji za migrantski kamp van naseljenog mjesta, a zatvaranjem kampova Dom penzionera, Krajina Metal, Vučjak, Trnovi, Sedra, Bira, smanjili smo žarišta u gradovima”, kazao je Ružnić.

    Kako bi se spriječio njihov dolazak u grad i osigurao boravak u kampovima s privatnim centrima, migrantima su zabranili korištenje javnog prevoza, kako s ciljem zaštite učenika i građana, tako i s ciljem otežavanja putovanja po kantonu. Kaže da je ovo doprinijelo tome da migranti promijene rutu.

    “Mjere zatvaranja nekih kampova, kao i divljih kampova te izmještanja migranata van naselja, poskupila je ruta na području USK, otežani su im uslovi i smanjen je priliv u naš kanton. Otvorenjem Lipe sve je lakše i jednostavnije postalo. Svi migranti se izmještaju u Lipu i Boriće i stanje je povoljnije”, dodao je Ružnić.

    Bihać i drugi gradovi u Unsko-sanskom kantonu danas puno lakše preživljavaju. “Miral” od 2.300 migranata u martu 2021. sada ima 380 osoba, ali je i on pred gašenjem. Ružnić navodi da ruta preko BiH više nije glavni pravac.

    “Aktivnosti Civilne zaštite, policije, operativne grupe, Gradske uprave i svih ostalih je dalo rezultate. Migranti su pomjerili rutu. Linija koja je bila istočna granica BiH pomjerila se prema Mađarskoj i to je ono što se sada dešava, da imaju udar s gornje strane, da imaju problem Poljske…”, pojasnio je kantonalni premijer.

    Na pitanje šta se očekuje na proljeće 2022. godine Ružnić je kazao da još nije poznato šta će biti s obzirom da se očekuje priliv migranata iz Sirije i Afganistana, ali da moraju svi biti spremni i imati rješenje. Upravo koordinacija nadležnih institucija sa Gradom Bihać, dugim gradovima i opštinama i Unsko-sanskim kantonom dala je rezultate.

    “Koordinacija je došla do izražaja u 2021. godini. U momentu kad smo u USK rekli da je dosta, sjećate se decembra i januara 2021. godine kada smo stali ispred građana i rekli da nećemo migrante ni u Biri ni nigdje, tada se počelo raditi na koordinaciji Ministarstva sigurnosti, USK i službi unutar Ministarstva sigurnosti, granične policije, Službe za rad sa strancima i Ministarstva koje prati Oružane snage. Sve to rezultuje i većom zaštitom istočne granice. Doći će do pojačanih kontrola granične policije što će rezultovati smanjenim pravcima i ulascima migranata”, zaključio je Ružnić.

  • Antonić komentarisao Begićevu situaciju: Ostao dužan ko ga je ucjenjivao za snimak

    Antonić komentarisao Begićevu situaciju: Ostao dužan ko ga je ucjenjivao za snimak

    Momčilo Antonić, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, rekao je da je jučerašnja sjednica bila jedna od najvažnijih sjednica Skupštine u istoriji u kojoj počinje vraćanje nadležnosti Srpskoj koje joj pripadaju Ustavom BiH, gdje je, kako navodi, opozicija demonstrirala veleizdaju i u nedostatku argumenata, uz pritisak specijalnog izaslanika SAD za zapadni Balkan Gabrijela Eskobara i nekih ambasadora, napustila salu i nije glasala.

    Govoreći o eksplicitnom snimku odbornika PDP-a u Skupštini grada Banjaluka Ivana Begića, koji je juče procurio u javnost, Antonić kaže da se o snimku pričalo mjesecima unazad, a da je on pušten baš juče kako bi stavio u drugi plan i značaj sjednice i politički debakl opozicije.

    On kaže da “propagandni lešinari” dijela PDP-a pokušavaju žrtvovati Begića kako bi izolovali i sačuvali gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, i za sve, pa i homofobiju, okrivili SNSD.

    “Juče sam prvi put vidio iskrene osmijehe ljutih opozicionara u NSRS, koji su se naslađivali nesrećom svojih kolega i konkurenata u opoziciji, a mi koji smo zajedno s našim porodicama više puta bili žrtve Stanivukovićevih i Begićevih konstrukcija na portalima i mrežama bili smo više tužni zbog nejedinstva u NSRS nego što smo likovali snimku koji su oni sami snimil. Begićevu objavu vjerovatno nije on pisao, jer ne uklapa se psihičko stanje o kojem piše i sam način pisanja. Ta objava ima za cilj da do kraja žrtvuje Begića, opere Stanivukovića i da izazove emocije i žal (psihijatar, roditelji i sl) kod ljudi. Ostao nam je dužan ko ga je ucjenjivao za snimak, ko mu je tražio pare da ne objavi? To je kriminal”, napisao je Antonić na Fejsbuku.

    On smatra da Stanivukovićeva objava i objave njegovih savjetnika imaju za cilj da operu njega, da skrenu priču sa ,”nedostojnog ponašanja gradonačelnikka” na homofobiju i okrive SNSD za njihove lične egzibicije.

    “Ako je koincidencija, specifični ben kod pupka, brojanica, način odmahivanja rukom, zajednički život i sl. zašto je Stanivukoviću trebao cijeli dan da demantuje svoje prisustvo i da li nas čeka, kao u slučaju Pavlović, dodatni kompromitujući materijali da bi preuzeo odgovornost za ’ponašanje nedostojno funkciji koju obavlja’?”, upitao je Antonić.

    On je poslao riječi podrške Begiću.

    “Želim ti da ozdraviš i da nađeš svoj put i nastaviš normalno živjeti. Svijet nam daje bezbroj mogućnosti tako da nebiti odbornik nije nikakva tragedija. Tvoja seksualna orjentacija je tvoje opredjeljenje i ono s čim si vjerovatno rođen, LGBT osobe postoje svugdje oko nas, u svim strankama, mnogim društvima, porodicama i niko normalan ti ne zamjeri to što jesi, a to da li je tvoje ponašanje dostojno funkcije koju obavljaš ste standardizovali vi, vi koji ste karijere gradili na osudama, etiketiranju, prozivkama članova porodica i slično”, smatra Antonić.

  • Kina: Vašington će platiti cijenu zbog diplomatskog bojkota ZOI

    Kina: Vašington će platiti cijenu zbog diplomatskog bojkota ZOI

    Kina je danas poručila da će SAD morati da “plate cijenu” nakon što je Vašington objavio da će diplomatski bojkotovati Zimske olimpijske igre (ZOI) zbog kršenja ljudskih prava.

    Bijela kuća je početkom sedmice objavila da će zvaničnici vlasti bojkotovati ZOI zbog “zločina” u oblasti ljudskih prava. Objava ne sprječava američke sportiste da učestvuju na ZOI.

    Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Žao Liđijan rekao je danas da će Peking preduzeti “odlučne protivmjere”.

    “SAD će platiti cijenu zbog svojih pogrešnih dijela. Sačekaćemo i vidjeti”, istakao je Liđijan. On je, takođe optužio SAD da narušavaju “političku neutralnost u sportu” i da je opravdanje bojkota “zasnovano na lažima i glasinama”.

    Kina je optužena za sistematska kršenja ljudskih prava Ujgura u regionu Sinđijang što su SAD označile kao genocid.

    Litvanija je prošle sedmice objavila da će diplomatski bojkotovati igre dok je Novi Zeland saopštio da je njihov diplomatski bojkot uzrokovan pandemijom virusa korona.

    Australija, Britanija i Japan saopštile su da još razmatraju svoj stav.