VRBAS Media

Autor: INFO

  • Francuzi danas biraju novog predsjednika: Macron i Le Pen glavni favoriti

    Francuzi danas biraju novog predsjednika: Macron i Le Pen glavni favoriti

    Francuzi danas izlaze na birališta u prvom krugu predsjedničke utrke koja bi mogla postati prekretnica za ovu evropsku i svjetsku velesilu.

    Prema anketama, ključna borba će se voditi između trenutnog predsjednika Emmanuela Macrona i desničarke Marine Le Pen, dok iz prikrajka vreba i ljevičar Jean-Luc Melenchon.
    Četrdeset devet miliona ljudi ima pravo da odluči koja dva od 12 kandidata trebaju učestvati u drugom krugu glasanja, u slučaju da nijedan kandidat ne osvoji 50 posto glasova već u prvom krugu.

    BBC navodi kako je Macron, koji želi novi mandat, proveo manje vremena, od očekivanog, u “predizbornoj utrci” jer se više fokusirao na rat u Ukrajini.

    Jedna tema je dominirala tokom predizborne kampanje, a to su sve veći troškovi života građana, a posebno poskupljenje energenata i osnovnih životnih namirnica.

    Macron i Le Pen su bili u završnici na posljednjim izborima 2017. godine. Tada je 66,1 posto francuskih birača dalo podršku Macronu dok je Le Pen ostala na 33,9 posto glasova.

    Većina Francuza smatra da je kampanja za predsjedničke izbore 2022. bila lošeg kvaliteta i da se zapravo nikada nije pokrenula, što bi moglo dovesti do historijski niske izlaznosti u prvom krugu glasanja u nedjelju, smatraju anketari i analitičari.

    U velikim gradovima poput Pariza, Lyona i Marseillea biračka mjesta će biti otvorena večeras do 20 sati.Pored Macrona, Le Pen i Jean-Luca Melenchona kandidati su i konzervativna kandidatkinja Valérie Pécresse, ekstremni desničar Eric Zemmour, nacionalista Nicolas Dupont-Aignan, gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo, Yannick Jadot iz stranke Zelenih, komunistički kandidat Fabien Roussel, kandidatkinja krajnje ljevice Nathalie Arthaud, ljevičar Philippe Poutou i Jean Lassalle.

  • Vučić otkrio – pisao sam Erdoganu

    Vučić otkrio – pisao sam Erdoganu

    Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je večeras na Pasuljanskim livadama, nakon uspešno završene združene taktičke vežbe Vojske Srbije sa bojevim gađanjem “Vatreni štit 2022” na kojoj je prvi put prikazano dejstvo protivoklopnih raketa “kornet”, da je srpska vojska sada mnogo snažnija i najavio nabavku borbenih bespilotnih letelica “bajraktar” od Turske.

    Tražio sam u razgovoru od pre dva dana od predsednika Turske Erdogana bajraktare i dobio obećanje da ćemo preko reda moći da ih kupimo i uvrstimo u oružje Vojske Srbije – rekao je Vučić.

    Vučić je rekao da da ćemo morati dalje da snažimo helikopterske jedinice i bespilotne letelice – dronove.

    Kazao je da imamo bespilotne letelice Vrabac, kao i Ć92 manje razorne moći, ali da ćemo morati da navljamo i Ć95 veće razorne moći.

    Predsednik je istakao da je Vojska Srbije sada mnogostruko snažnija nego što je bila i da je odvraćajući faktor za sve koji bi želeli ili pokušali da ugroze bezbednost naše zemlje i mir i stabilnost građana Srbije.

  • Mađarska produbljuje raskol sa EU, ruski gas plaća rubljama

    Mađarska produbljuje raskol sa EU, ruski gas plaća rubljama

    Mađarska može platiti ruski prirodni gas bez kršenja EU sankcija nametnutih Rusiji, rekao je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto kao odgovor na ranije upozorenje po ovom pitanju predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen.

    Ranije ove sedmice premijer Viktor Orban rekao je da je Mađarska spremna platiti ruski gas u rubljama ako to bude potrebno, ali je Von der Leyen rekla da bi to bilo u suprotnosti sa sankcijama uvedenim Moskvi zbog njene invazije na Ukrajinu.

    Ugovori između podružnice državne elektroprivrede MVM grupe CEEnergy i podružnice ruskog energetskog giganta Gazprom PJSC Gazpromexport omogućavaju plaćanje isporučenog gasa prema zahtjevu dobavljača, napisao je Szijjarto na svom Facebook profilu.

    Mađarska vlada je u srijedu saopćila da je spremna platiti u rubljama za ruski gas, razbijajući redove sa EU koja je tražila jedinstven front u suprotstavljanju zahtjevu Moskve za plaćanjem u ruskoj valuti.
    “Mađarska će platiti pošiljke u rubljama ako Rusija to zatraži”, rekao je premijer Viktor Orban na konferenciji za novinare u srijedu odgovarajući na pitanje Reutersa.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je Evropu da razlikuje smanjenje isporuka gasa ako ne plati u rubljama.

    S obzirom da su prošle sedmice od dospijeća računa, iz Evropske komisije ranije su komentirali da bi se oni koji imaju ugovore koji zahtijevaju plaćanje u eurima ili dolarima trebali toga i držati.

  • “Platforma SDS definiše očuvanje dejtonske Srpske i BiH”

    “Platforma SDS definiše očuvanje dejtonske Srpske i BiH”

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović rekao je večeras u Modriči da Platforma SDS za opšte izbore definiše očuvanje dejtonske Republike Srpske i BiH.

    Šarović kaže da je u fokusu Platforme ekonomija, kao i “izgradnja države sa vrijednostima koje doprinose napretku i razvoju Republike Srpske”.

    – Ukoliko Republika Srpska bude jaka i snažna to je najveća garancija njene zaštite i to je suština Platforme -rekao je Šarović u Modriči, gdje je prisustvovao Izbornoj skupštini Opštinskog odbora SDS.

    Na Izbornoj skupštini za predsjednika Opštinskog odbora SDS-a Modriča izabran je Jovica Radulović, aktuelni načelnik opštine.

    Radulović je rekao da je SDS sa koalicionim partnerima postigao dobre rezultate u Modriči i da će to, kako kaže, dokazati na opštim izborima.

    On kaže da je riječ o prijevremenim stranačkim izborima, jer je dosadašnji predsjednik Opštinskog odbora SDS-a Modriča Damir Stojanović izabran na funkciju u lokalnoj upravi.

  • Kojić: Bramerc ponižava srpske žrtve

    Kojić: Bramerc ponižava srpske žrtve

    Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenica Branimir Kojić rekao je da posjeta BiH glavnog haškog tužioca Serž Bramerc po ko zna koji put pokazuje da se sve radi kako bi se održala jednostrana priča o tome da su samo muslimani žrtve, čime se “brani mit” i ponižavaju srpske žrtve.

    “Skoro 30 godina međunarodna zajednica grčevito brani mito muslimanskim stradanjima dok se srpske žrtve ponižavaju što je zaista krajnje podlo i bezobrazno”, naglasio je Kojić.

    On je ocijenio kao “bezobrazluk” da neko dođe u Srebrenicu i sastane se samo sa muslimanskim udruženjima, dok srpske žrtve svjesno zaobiđe i to “pravda nekakvom izložbom”.

    “Poručujemo Bramercu da ćemo i mi organizovati izložbu sa slikama na kojima će biti žrtve koje je ubio Naser Orić i njegovi podanici, ako je on spreman doći, saslušati i nešto učiniti da se ubice naših najmilijih nađu pred licem pravde”, poručio je Kojić.

    Kojić je podsjetio da su imali takvu izložbu pred Sudom BiH, ali da je i Kristijan Šmit taj dan otišao u Srebenicu i “klanjao u Potočarima”.

    “Pitamo Bramerca hoće li nas primiti na sastanak da mu predočimo da se u Podrinju svake godine pali 3.267 svjeća za poginule Srbe, hoće li nas pogledati u oči i smije li nam obećati da će uraditi nešto da naše majke dočekaju pravdu?”, pita Kojić.

    On je pitao Bramerca da li priznaje srpske žrtve i da li Srbe smatra zločincima pa mu je zbog toga ispod časti da se sastane sa njima?

    “Hoće li nam reći da je njemu bitna Munira, a ne Ivanka, Mileva, Milica, da one ne treba da dočekaju pravdu za svoje sinove”, kaže Kojić i dodaje da srpske žrtve sa ovog područja imaju puno pitanja, a da odgovore dobile nisu.

    Kojić konstatuje da se Bramerc nalazi na odgovornoj funkciji i da bi, stoga, morao pokazati odgovornost, a ne “pokazivati podlost i neodgovornost”.

    “Očekujemo da nam se javno obrati i odgovori na ova naša pitanja, a eventualno ćutanje ćemo shvatiti kao dokaz da je on vojnik međunarodne zajednice koji ima zadatak da brani mit koji se ne može odbraniti, jer naša groblja su najbolja istina koju niko, pa ni on, ne može promijeniti”, poručio je Kojić.

    Bramerc je prije nekoliko dana u Srebrenici razgovarao sa tamošnjim bošnjačkim udruženjima, a tokom posjete Republici Srpskoj i Federaciji BiH nije imao vremena za srpska udruženja.

    Bramerc je za RTRS rekao da mu je bilo važnije da se danas sastane sa tužiocima u Banjaluci da bi razgovarali o nacionalnoj strategiji za ratne zločine.

  • “Zahvalnost Peskovu na razumevanju”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je večeras zahvalnost portparolu Kremlja Dmitriju Peskovu na razumijevanju za glasanje Srbije za suspenziju Rusije u Savjetu za ljudska prava UN.

    “Svi govore o Vučićevoj i Orbanovoj izdaji. Svako ko je iole fer sa lakoćom zaključuje da se Srbija ponašala u skladu sa normama međunarodnog javnog prava, da se ponaša moralno, časno, principijelno i odgovorno”, rekao je Vučić novinarima nakon vojne vježbe “Vatreni štit 2022”.

    Vučić je istakao da je spreman da “guta žabe” da bi srpski narod mogao da digne glavu i ima svoj ponos i dostojanstvo.

    “Tražim samo poštovanje za odgovornost i da razumeju situaciju nimalo laku ni jednostavnu”, rekao je Vučić povodom glasanja Srbije u Savjetu bezbjednosti UN.

    Vučić je ukazao da je nemoguće u politici uvijek donositi odluke koje vam se sviđaju i da je zato zadovoljan što, kako kaže, 60 odsto ljudi, ali i značajno preko tog broja, dobro razumije šta je odgovornost, a šta neodgovornost.

    “Ako hoćete da vam se dodvoravam uništićemo svoju zemlju za sedam dana, a ja hoću da se borimo za fabrike, ljude, investicije i za prijateljstvo i principe, kao i da možemo sebe da pogledamo u ogledalo i da imamo obraz, a imamo ga više nego neki drugi koji nam drže predavanja svaki dan”, rekao je Vučić.

    On je podsjetio da je Srbija jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji.

    Vučić je rekao da želi da razmatra kako da se grade fabrike i kako da živi ova zemlja, a da se istovremeno pokaže i moral i da se ne okreću leđa prijateljima prilikom prve teže situacije.

  • Tijesna izborna trka u Francuskoj

    Tijesna izborna trka u Francuskoj

    Do prije nekoliko nedjelja činilo se da će predsjednik Francuske Emanuel Makron lako do drugog mandata. Sada mu se po podršci građana opasno približila populistička desničarka Marin Lepen. Predsjednički izbori su neizvijesni.

    Izborni stratezi Emanuela Makrona su postali oprezni. Više ne planiraju žurku poslije prvog kruga u nedjelju (10.4.) u pariskom fensi restoranu, kao poslije ubjedljivog trijumfa prije pet godina. Umjesto toga, planirano je da se predsjednik poslije objavljivanja rezultata obrati svojim biračima iz jedne višenamjenske dvorane na tradicionalističkom istoku zemlje.

    U izbornom štabu čine sve kako bi izbjegli utisak uvjerenosti da je pobjeda već u džepu ili bilo kakve znakove buržoaske arogantnosti, koju ionako stalno prišivaju Makronu. U posljednjim danima svoje predizborne kampanje on mora da zasuče rukave, piše DW.

    Makron više nije jedini
    Emanuel Makron želi da postigne to što nijednom predsjedniku od Žaka Širaka u posljednjih dvadeset godina nije uspjelo – da ga na predsjedničkim izborima građani ponovo izaberu i tako mu omoguće još jedan petogodišnji mandat.

    Poslije početka rata u Ukrajini izgledalo je da je taj cilj nadohvat ruke – zabrinuti Francuzi su se stisnuli uz svog predsjednika i podrška u anketama se popela na 33 odsto, pa je ubjedljivo prednjačio u odnosu na sve ostale kandidate. Ali u posljednjih nekoliko dana ta podrška je pala na 28 odsto, a protivkandidatkinja populističke desnice Marin Lepen popravila je rezultat i sada mu je za petama sa 23 odsto podrške.

    Šta se desilo? Inflacija je sa 4,5 odsto doduše ispod evropskog prosjeka, ali u Francuskoj se naglo povećavaju cijene energenata. To unosi nemir među Francuze. Oni se okreću svojim bazičnim društvenim temama: strahu za svoj standard, za tradiciju, socijalnu zaštitu, strahu od posljedica modernizacije zemlje. Kao i u ostalim evropskim zemljama, i u Francuskoj će na kraju za izbore biti odlučujuće svakodnevne brige.

    Serija kriza
    Makronu uporno prišivaju etiketu predsjednika bogatih, jer je početkom svog mandata smanjio porez preduzetnicima. To je između ostalog podstaklo protest “Žutih prsluka” koji je krajem 2018. i početkom 2019. počeo zbog povećanja cijene dizela. Protesti su mjesecima zemlji jedva davali vremena da dođe do daha i prerasli su u nepredvidljiv socijalni bunt. Predsjednik je morao da povuče jedan od svojih glavnih projekata – reformu skupog i staromodnog penzionog sistema. Njegov modernizacijski polet pretrpio je prvi udarac.

    A samo što su se umirili protesti, izbila je pandemija korone. Francuska je kao i ostatak Evrope bila primorana da zaustavi život. Poslije početnih poteškoća, Makron se snašao – dobro je vodio kampanju za vakcinaciju, a dodijelio je i ogromnu državnu pomoć da bi izbjegao socijalne probleme građana i preduzeća. Kao i u drugim zemljama, vlada je učila tokom pandemije, a dio birača je to Makronu zamjerio smatrajući da je neodlučan.

    Međutim, trenutno ga u predizbornoj trci muči nešto drugo – “afera Mek Kinzi”. Makronova vlada je u posljednjih pet godina potrošila preko jedne milijarde evra za skupe konsalting firme koje su izrađivale analize za neke moguće reformske projekte. Makronu spočitavaju besmisleno i rasipničko trošenje novca poreskih obveznika. A te konsalting firme navodno nisu u dovoljnoj mjeri u Francuskoj platile porez. Čak i samo tračak nedomaćinskog poslovanja dolijeva ulje na vatru u korist Makronovih protivnika.

    Kameleonska politika Marin Lepen
    Marin Lepen je na čelu Nacionalnog saveza (do 2018. stranka se zvala Nacionalni front, a osnovao ju je još njen otac Žan-Mari Lepen). Ona je dosljedno popravljala svoj imidž u medijima, kako bi u očima javnosti ublažila ekstremističko naslijeđe stranke. Ona više ne želi da ukine evro ili da istupi iz Evropske unije. A pošlo joj je za rukom i da joj ne našteti ni bliskost sa Putinom, koji joj je čak pozajmio novac za predizbornu kampanju 2017. Ona to naprosto ne pominje, a birači joj čak i ne zamjeraju.

    Međutim, za razliku od Makrona, ona se zaista bavila predizbornom kampanjom. Dok je Makron telefonirao s Putinom, ona je neumorno obilazila mjesta u unutrašnjosti i razgovarala s ljudima. Nju kao prijetnju vidi samo još 51 odsto Francuza, a to je znak da je njena strategija detoksikacije imidža bila uspješna.

    Ona je 2017. u jednom televizijskom intervjuu rekla da ona brani velike političke linije predsjednika Trampa i Putina. To je izgleda zaboravljeno, jer ona govori samo još o kupovnoj moći, rukovala se sa stotinama ljudi na trgovima, obećava Francuzima da će ograničiti cijene energenata i da će se boriti za očuvanje njihovog životnog kvaliteta.

    Ekstremni desničar i bivši publicista Erik Zemur joj pomaže i protiv svoje volje. Više puta osuđivan zbog širenja mržnje, on je početkom predizborne kampanje svojim ekstremnim antiislamskim i antimigracionim stavovima izazvao veliku pažnju. Tada je imao podršku 15 odsto birača, a u međuvremenu je ona opala na jednocifrene vrijednosti.

    Za Marin Lepen Zemur je pravi poklon. On je zauzeo desnu marginu, pa se ona mogla predstaviti kao umjerena figura političkog centra. Ona je pozdravila dolazak ukrajinskih izbjeglica u zemlju, dok je on ostao pri svojim idejama nulte migracije.

    Francuski list “Mond” prošle nedjelje podsjetio je Francuze da se iza moderne fasade Nacionalnog saveza još uvijek krije stranka populističke desnice koja planira potpuni preobražaj francuske države i demokratskih institucija. I Makron je na svom jedinom većem predizbornom skupu u koncertnoj sali “La Defans” prošle nedjelje upozorio Francuze na desničarsku opasnost: “Opasnost ekstremizma danas doživljava nove vrhunce (…) jer se normalizuju mržnja i alternativne istine”.

    Makron mora da se bori
    Iako je Marin Lepen smanjila Makronovu prednost, još nijedna anketa nije ustanovila da on ne bi pobijedio u drugom krugu krajem aprila. Makron je odnio nadmoćnu pobiedu 2017. pobijedivši upravo Marin Lepen uz 60 odsto glasova. Ovaj put bi njegova prednost mogla biti znatno manja.

  • Tri moguća epiloga za mladića osumnjičenog za ubistvo članova porodice u Čačku

    Tri moguća epiloga za mladića osumnjičenog za ubistvo članova porodice u Čačku

    Nezapamćen zločin dogodio se u Čačku, kada je troje ljudi u naselju Atenica smrtno stradalo nakon što su izbodeni nožem u porodičnoj kući.

    Glavni i jedini osumnjičeni za ovaj svirepi zločin jeste Ilija G. (21) koji se tereti da je usmrtio oca Milana G. (57), majku Svetlanu G. (49) i djeda Sretena G. (87)

    On je nakon nekoliko sati potrage uhapšen, određeno mu je zadržavanje do 48 časova nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom Višem javnom tužilaštvu.

    Prema riječima advokata Lazara Petrovića, postoje tri moguća epiloga suđenja ovom mladiću.

    “Ovaj slučaj je specifican iz razloga što zakon predviđa mogućnost da se učiniocu dela koji nije navršio 21 godinu u toku suđenja, sudi kao maloletniku i u tom slučaju, maksimalna kazna bi mu bila 10 godina. Ukoliko bi tužilac kvalifikovao ovaj zločin kao teško ubistvo, a sudilo mu se kao punoletnom, zaprećena kazna je od najmanje 10 godina do doživotnog zatvora”, kaže za RINU advokat Lazar Petrović iz Čačka koji nije angažovan na slučaju, već je hipotetički iznio svoju analizu ovog događaja.

  • U Velikom Plivskom jezeru pronađeno tijelo Milijane Perić

    U Velikom Plivskom jezeru pronađeno tijelo Milijane Perić

    Na obali Velikog Plivskog jezera u Jajcu pronađeno je tijelo Milijane Perić (40) iz Mrkonjić Grada, koja je nestala u decembru, potvrđeno je u MUP-a Srednjobosanskog kantona za federalne medije.

    Perićeva je nestala između 19. i 20 decembra na području Mrkonjić Grada.

    Policiji je prijavljeno da se ona te noći udaljila iz kuće automobilom mercedes, koji je 20. decembra pronađen na magistralnom putu Jezero – Jajce uz obalu Plivskog jezera.

    Podsjetimo, tijelo žene juče su oko 18.00 časova iz jezera izvukli članovi Gorske službe spašavanja Jajce.

  • Vježba “Vatreni štit 2022” završena

    Vježba “Vatreni štit 2022” završena

    Združena taktička vežba Vojske Srbije (VS) sa noćnim bojevim gađanjem “Vatreni štit 2022” održana je večeras na poligonu Pasuljanske livade kod Ćuprije.

    Kako je najavilo Ministarstvo odbrane, u vežbi je učestvovalo više od 1.000 pripadnika Kopnene vojske, Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane, zatim 72. brigade za specijalne operacije i 63. padobranske brigade.

    Nakon završene vežbe, Aleksandar Vučić se obratio javnosti.

    Vučić je najavio nabavku francuskih naočara, tako će srpska vojska biti u potpunosti opremljena za noćnu borbu.

    “Važno je bilo videti koliko je toga promenjeni. Noćni uslovi prave razliku između ozbiljnih vojski i one koje nisu toliko uspešne”.

    “Nabavićemo još i ‘francuske naočare’ za noćno osmatranje. Prikazivali smo sve u realnim uslovima. Danas imamo desetine hiljada raketa. Dobro je da znamo čiste tačno raspolažemo”.

    “Videli smo samo deo moći Pancira. Mogli ste da vidite rauliku između kamuflažnih ufiformi – starih iz Jumka i novih. Nju je mnogo teže videti, ne možete je lako otkriti ni termovizijskim kamerama”.

    “Moraćemo da snažimo naše helikopterske jedinice, kao i bespilotne dronove. Već sam razgovarao sa predsednikom Erdoganom da od Turske kupimo ‘barjaktare”.

    “Čestitam svim učesnicima, vežba je bila uspešna i rizična, jer se gađalo bojevom municijom, letelo je preko glava naših vojnika. Jedva sam čekao da se završi”.

    “Naša vojska je mnogostruko jača nego što je ikada bila, što je odvraćajući faktor svakome ko bi da ugrozi mir i stabilnost građanima Srbije”.

    Upitan oko jačanja Nemačke, Vučić je rekao:

    “Nemci su ozbiljan narod. Jednokratno ulaganje od 100 milijardi. To je fascinantna razlika koju prave između sebe i svih ostalih u Evropi”.

    “Nama je važno da Srbija snaži. Ni blizu nismo sve pokazali. Nikome ne bi bilo jednostavno da se takvoj vatrenoj moći suprotstavi”.

    “Mi nemamo za cilj da bilo kome pretimo”. Upitan oko jačanja Nemačke, Vučić je rekao: “Nemci su ozbiljan narod. Jednokratno ulaganje od 100 milijardi. To je fascinantna razlika koju prave između sebe i svih ostalih u Evropi”.

    “Nama je važno da Srbija snaži. Ni blizu nismo sve pokazali. Nikome ne bi bilo jednostavno da se takvoj vatrenoj moći suprotstavi”.

    O Hrvatskoj
    “Poziciju Srbije ne prave oni, ni niko drugi u svetu, već građani Srbije svojim izborom. Oni nama ne smetaju, mi njih volimo, oni su članica NATO, snažni su. U tome što nabavljaju su vele-sila, a mi gledamo da na moderan način budemo u stanju da odvratimo svakoga, nemamo za cilj da bilo kome pretimo, i mislim da vojska Srbije prati period najvećeg napretka na Balkanu”.

    O izborima
    “Svima je sve bilo jasno i prvog trenutka, oni su imali najviše kontrolora. U eri socijalnih mreža morate da se pravdate nekome, što nema nikakvog smisla. Bavite se sledećim izborima, a ne onim što je prošlo. Bili bi civilizovano da neki čestitaju pobednicima, ali sve će doći na svoje u narednom periodu”.


    Za predsednika Srbije vojnici su upriličili svečani doček na Pasuljanskim livadama.

    Vežba je započela ispaljivanjem signalnog metka crvene boje, nakon čega sledi izvođenje odbrambene operacije u različitim zemljišnjim i vremenskim uslovima, danju i noću. Na poligonu, po prvi put, prikazuje se dejstvo protivoklopnog raketnog sistema u noćnim uslovima “kornet”, uvezenih iz Rusije, koji poseduje sposobnost za uništenje tenkova, bunkera i oklopnih vozila.

    Na vežbi je angažovano više od 1.000 pripadnika Vojske Srbije i više od 100 ratne tehnike, između ostalog, avion MiG-29, helikopteri Mi-35 i H-145, daljinski pilotirani vazduhoplovi Ć-92A kao i artiljerijsko-raketni sistem PVO “Pancir-S1”.

    Pored njih, svoje borbene mogućnosti prikazaće tenk M-84AC1, kao i bespilotna letilica “vrabac”.

    Vežba se izvodi radi unapređenja osposobljenosti komandi i dela jedinica Vojske Srbije za izvođenje odbrambene operacije u različitim vremenskim uslovima, danju i nocu.

    Vojne vežbe na Pasuljanskim livadama počele su 4. aprila, a završavaju se danas, vežbom ojačane taktičke grupe u izvođenju odbrambene operacije u noćnim uslovima.