VRBAS Media

Autor: INFO

  • Na raspravi Doma lordova Velike Britanije o BiH poručeno: Moramo uvesti sankcije

    Na raspravi Doma lordova Velike Britanije o BiH poručeno: Moramo uvesti sankcije

    U Domu lordova Velike Britanije raspravlja se i o Bosni i Hercegovini, a ukazano je na to da član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i zvaničnici iz ovog entiteta narušavaju integritet države.

    Lord Bourne od Aberystwytha se na početku svog govora podsjetio dana kada je posjetio Bosnu i Hercegovinu i Srebrenicu, kao ministar vanjskih poslova Britanije poručivši da je ovdje sreo razne nevjerovatne ljude, međutim upozorio je na to da se u ovoj državi trenutno dešava haos.

    “Suočavamo se sa ozbiljnom prijetnjom jer Milorad Dodik pokušava da napravi haos unutar države BiH. Dio pod srpskim rukovodstvom pokušava da potkopa Ustav”, rekao je on.

    Dodaje kako Dodik ne priznaje izmjene Krivičnog zakona koje je donio Valentin Inzko o zabrani negiranja genocida.

    “Moramo koristiti naš zajednički utjecaj, ne možemo sramno nedjelovati kao prije 26 godina… Ne možemo dozvoliti da se ovoj predivnoj zemlji ponovo desi nešto loše”, rekao je on.

    Podcrtao je kako Velika Britanija mora spriječiti secesiju Republike Srpske i da je upravo to ono što se dešava u BiH.

    “Moramo dati podršku Schmidtu i moramo nametnuti sankcije, imamo pravni okvir za to. Zaista se nadam da će vlada poduzeti snažnije akcije, imamo priliku da djelujemo, zato moramo djelovati. Mi imamo metode i možemo da umanjimo ovu strašnu prijetnju”, rekao je on.

    Osim njega obratila se i baronesa Arminka Helić koja je kazala da je BiH u najvećoj krizi od završetka rata te da se svi u državi plaše da bi se ponovo moglo desiti nešto strašno.

    Lord Randall od Uxbridgea rekao je: “BiH je bila model integracije gdje su ljudi živjeli zajedno bez obzira na razlike i šta se desilo devedesetih, a to je najgora stvar. Nisam očekivao takvo divljaštvo, etničko čišćenje”, dok je baronesa Warsi poručila da su, ako ne sankcionišu osobe koji negiraju genocid, isti kao i oni”.

  • Dodik: Bolno je sjediti sa Bakirom Izetbegovićem čekajući da se nešto riješi

    Dodik: Bolno je sjediti sa Bakirom Izetbegovićem čekajući da se nešto riješi

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik boravi danas u Mostaru, a na konferenciji za medije je odgovarajući na pitanje zabrinjava li ga mogućnost uvođenja sankcija rekao da misli da to neće ništa riješiti. Komentarisao je i druge probleme u BiH pomenuvši i Bakira Izetbegovića.

    Dodik je postavio retoričko pitanje “kako to da mu nameću sankcije, a istovremeno žele razgovarati s njim”.

    “Ja sam već neko vrijeme pod američkim sankcijama. Ne znam zašto su Amerikanci toliko navalili da pričaju sa mnom, ako u sankcijama već piše da to ne smiju. Pošto sam ja zao momak pa da ne bih ugrozio njihov mentalni svijet”, kazao je Dodik.

    Sankcije ne rješavaju problem to se pokazalo, ponovio je lider SNSD-a.

    “U Bidenovoj administraciji nalazi se mnogo ljudi koji su napravili karijere na BiH. Pa sad hoće ponovo isto, da reafirmišu što nije uspjelo 25 godina. I onda traže krivca. U suštini oni su jedini krivci što ova zemlja nije nikad profunkcionisala”, dodao je.

    Potom je rekao da je pitanje od milion dolara da li oni to rade namjerno.

    “Ja mislim da rade. Da smo se držali sistema do sad bi država imala procedure i znalo bi se šta radi nivo BiH, a šta ostali nivoi. Ovako stalno neko nekome otima. Naravno da je SAD moćna zemlja. Ali ovo su naši životi ja sam izabran u ime Srba i Republike Srpske. I zastupat ću te interese. Ako je s druge strane SAD naravno da je to ozbiljna stvar”, naglasio je Dodik.

    Istakao je da sa SAD-om on nemam nijedan problem “na dalekim okeanima i Pacifiku”.

    “Oni ovdje dolaze sa svojim mišljenjem o tome kako treba da izgleda naš život. I ako im se nešto ne sviđa onda oni to hoće da slome. Ako nismo ratni zločinci onda smo sigurno u nekoj vrsti korupcije. I onda se kreira neka situacija”, istakao je Dodik.

    Na kraju je poručio da bi bilo fer da Cholet kaže šta je on njemu rekao.

    “Ali ja to ne bih prepričavao to je bio privatni razgovor. On je ipak saopćio nešto na svom privatnom Twitteru, ali ja ću biti malo kulturniji”, zaključio je Dodik.

    Između ostalog, rekao je da BiH ima mnoge neriješene probleme.

    “To je toliko bolno, sjediti sa Bakirom izetbegovićem, uvijek isprazno, iščekujući da se nešto riješi, a ničega nema. U ovoj zemlji ima mnogo neriješenih pitanja. Imate direktora obavještajne službe koji ima dvije diplome, a nijednu ne pokazuje. A zakon kaže dovoljna je jedna samo, a on ne prikazuje nijednu”, dodao je Dodik.

  • Čović: Propustili smo izuzetnu priliku, ali mi je drago da u EU sada razumiju šta je konstitutivnost

    Čović: Propustili smo izuzetnu priliku, ali mi je drago da u EU sada razumiju šta je konstitutivnost

    Nakon današnjeg božićnog prijema u Mostaru, lider HDZ-a Dragan Čović je odgovarao na pitanja novinara o propalim pregovorima o izbornoj reformi, prilikom čega je kazao da je propuštena “izuzetna prilika”.

    Uprkos tome što nije došlo do konačnice pregovora, Čović je siguran da će BiH imati Izborni zakon “koji će definisati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i da će se izbori održati u takvim okvirima”.

    Kazao je kako je problem što “ljudi još uvijek misle da ucjenjivanjem nešto mogu postići”.

    “Evropski put se ne može dobiti bez legitimnih predstavnika konstituivnih naroda i drago mi je da je sve više onih u EU koji to razumiju. Razumiju šta je konstitutivnost, šta je legitimno predstavljanje, a to je za veliki dio njih bio jedan strani pojam. Razumiju da se ne mora brisati Ustav, nego da se može nešto i dodati, da ga oplemenimo, da bude evropski, moderan i civilizacijski”, rekao je on.
    Govoreći o novom, potencijalnom sastanku sa liderom SDA Bakirom Izetbegovićem, kazao je kako je sada blagdansko vrijeme, ali da se nada da će ubrzo imati priliku da sjednu za sto.

    “Nadam se da ćemo ubrzo razgovarati o temama, koje su već izašle iz vremenskog okvira koji smo sebi postavili. Vremena nema više na pretek, ali razumijevanja za ključne stvari može biti”, rekao je.

    Dodao je da smatra kako “rješenje nije da nam dolaze stranci ili plaćenici ovdje i rješavaju”.

    “To moramo uraditi mi. To je naša odgovornost. Svaka čast prijateljima izvana, ali bez našeg unutrašnjeg dogovora, ja mislim da to ne vodi nigdje”, potcrtao je.

    Na pitanje novinara, Čović je govorio i o Oružanim snagama BiH kazavši da je to jedna od uspješnijih reformi u BiH, ali da treba vidjeti gdje je mjesto Oružanim snagama u ovoj BiH aludirajući donekle na to da je njena funkcionalnost upitna.

  • Milanović o posjeti Plenkovića BiH: Molim ga da me ne brani pred zlostavljačima Hrvata

    Milanović o posjeti Plenkovića BiH: Molim ga da me ne brani pred zlostavljačima Hrvata

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović obrušio se na premijera ove zemlje Andreja Plenkovića zbog, kako kaže, njegovih stavova o Zaključku Vijeća EU o Bosni i Hercegovini, u kojem se ne spominje konstitutivnost naroda.

    Kako piše Milanović na svom Facebook profilu, Plenković je objasnio da Zaključke Vijeća EU o Bosni i Hercegovini, koji su kako kaže dugoročno pogubni za Hrvate u BiH i štetni po nacionalni interes Hrvatske, treba derivirati, dekriptirati i dešifrirati.
    “Prema njemu, dakle, treba nastaviti raditi ono što već godinama rade prolazni politički direktori koji kao kolonijalisti baš to, deriviraju, dekriptiraju i dešifriraju prava i obveze konstitutivnim narodima Bosne i Hercegovine, na štetu Hrvata redovito. Nema se što tu dešifrirati, pročitana je to knjiga, treba djelovati. Ali razumijem ga. Odlučio je on svoj, ionako mizeran utjecaj u Briselu, ne rasipati, računa si, na takvu glupost kao što su temeljni nacionalni interesi Hrvatske i prava Hrvata u BiH”, kaže Milanović.

    Dodao je da je Plenković, ako nije želio ugroziti svoju ličnu briselsku karijeru, trebao naložiti Grlić Radmanu da stopira usvajanje tako, prema njegovim riječima, “beskorisnih i štetnih zaključaka”?

    “Ako mu je promaklo dok je bio u Sarajevu, podsjećam kako BiH ulazi u izbornu godinu, a Hrvati i dalje nemaju nikakvu garanciju da ponovno neće biti izigrani. Zaključci Vijeća EU koje je olako podržao samo trasiraju put prema tome da ih opet izigraju”, dodao je Milanović.
    Na kraju je Milanović zaključio da je Plenković očekivao i njegovu zahvalnost što ga je, “branio u Sarajevu”.

    “Molim ga da me ne brani pred zlostavljačima Hrvata, malobrojnijeg naroda u BiH. Ne pomagaj, izginusmo. Osim toga, zbog čega bi me branio? Zar ne mislimo isto?”, zaključio je Milanović.

  • Zaharova: Šmit nema legitimitet za visokog predstavnika

    Zaharova: Šmit nema legitimitet za visokog predstavnika

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ponovo je negirala ulogu visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje, i istakla da on nema legitimitet neophodan za obavljanje funkcije visokog predstavnika.

    “Njemački državljanin Krstijan Šmit ne može se smatrati visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu, budući da Savjet bezbjednosti UN nije usvojilo rezoluciju kojom se on imenuje na ovu funkciju – takav rusko-kineski nacrt rezolucije je blokiran”, rekla je Zaharova u intervjuu za Tass, koji je Ambasada Rusije u Sarajevu prenijela na svom zvaničnom Facebook profilu.

    Zaharova ističe da “o imenovanju Šmita” koju su 27. maja dali akreditovani ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za implementaciju Mirovnog (Dejtonskog) sporazuma za Bosnu i Hercegovinu (UO PIC) u Sarajevu nije dovoljno”.

    “U nedostatku izražene međunarodne podrške i, što je od posebnog značaja, konsenzusa unutar same Bosne i Hercegovine, Šmit nema legitimitet neophodan za obavljanje funkcije visokog predstavnika. Rusija je bila primorana da suspenduje učešće na sastancima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira koji se održavaju u Sarajevu pod predsedavanjem samoimenovanog visokog predstavnika”, kazala je Zaharova.

    Istakla je da “nelegitimni visoki predstavnik nema nikakva vanredna izvršna ovlaštenja u smislu Aneksa 10 Mirovnog sporazuma i odgovarajućih odluka konferencija o implementaciji Mirovnog sporazuma”.

    “Prijetnje Kristijana Šmita da će iste upotrijebiti protiv nepoželjnih za njega predstavnika naroda BiH nisu ništa drugo do želja za zavaravanjem. Svaki pokušaj upotrebe represivnog instrumentarija treba smatrati provokacijom”, navela je.

    “Očigledna je apsurdnost situacije u kojoj se stranac, koga ne biraju građani BiH, po svom nahođenju miješa u unutrašnje stvari zemlje, ne snosi nikakvu odgovornost za svoje postupke i zamjenjuje zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast”, rekla je Zaharova za Tass.

    Zaharova je rekla da u “ovim uslovima, srpski narod, kao jedan od tri ravnopravna državotvorna naroda Bosne i Hercegovine, s pravom odbija da prizna Šmita.

    “Visoki predstavnik nije odgovoran čak ni sudovima – ni domaćim ni međunarodnim. U evropskoj demokratskoj zemlji, kakva i jeste BiH, ne bi trebalo da bude mjesta za takvu strukturu, čije su aktivnosti suprotne principima vladavine prava”, navela je portparolka ruskog MSP-a.

    Podsjetila je da je Upravni odbor još 2006. godine donio temeljnu odluku o gašenju Kancelarije visokog predstavnika (OHR), a 2008. godine usaglašen je Program “5+2” koji je potrebno prilagoditi promijenjenoj stvarnosti.

    Učešće međunarodne zajednice u postkonfliktnom procesu stabilizacije u BiH u smislu Poglavlja VII Povelje UN-a zahtijeva, ističe Zaharova, izbalansiran pristup procjeni stanja u zemlji i faktora njenog razvoja. “Kontraproduktivna su nastojanja OHR-a i spoljnog prisustva u BiH da za pogoršanje unutrašnje političke klime okrive Republiku Srpsku i njene legalno izabrane predstavnike”, navela je Zaharova.

    Istakla je i da BiH treba “osloboditi protektorata”:

    “Napori međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini moraju biti usmjereni na oslobađanje ove suverene i nezavisne evropske države od spoljnog protektorata u vidu visokog predstavnika. Kako pokazuju nedavna dešavanja u BiH, isti u sve većoj mjeri postaje faktor destabilizacije situacije u zemlji”, istakla je Zaharova.

  • Bošnjačke partije se povlače: Izborna reforma doživjela krah

    Bošnjačke partije se povlače: Izborna reforma doživjela krah

    Kao što se i očekivalo, od dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH Bošnjaka i Hrvata neće biti ništa s obzirom na to da su opozicione bošnjačke partije napustile te pregovore, i to nakon što su Metju Palmer, izaslanik SAD za izbornu reformu, i Angelina Ajhorst, direktorica pri Evropskoj službi za spoljne poslove, otkazali posjetu BiH.

    Nakon informacija da su Ajhorstova i Palmer otkazali posjetu, jedna po jedna bošnjačka partija počela je da saopštava da neće učestvovati u daljim pregovorima jer, kako su istakli, ne žele da budu podrška SDA koja Hrvatima želi da ustupi ono na šta opozicija nikada ne bi pristala. Iz pregovora se prvo povukao SDP, a to su najavili i u Našoj stranci, dok će ostale partije SDA, NiP, DF i SBB odluku donijeti u narednim danima.

    Istovremeno iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS) saopštili su da bošnjački politički zvaničnici, predvođeni SDA, najavljenim napuštanjem pregovora ne samo da dovode u pitanje održavanje opštih izbora naredne godine, nego i samu budućnost BiH i njenih institucija.

    Iz HNS-a ukazuju da se bošnjačka unitaristička ideologija, utemeljena na diskriminaciji i nametanju političkih predstavnika, ne može izdići iz svojih uskogrudnih i diskriminatorskih postavki.

    “U okolnostima najveće političke krize, kada je dijalog stranaka u FBiH u završnoj fazi i kada smo nadomak potpune stabilizacije, nakon zastoja institucija BiH od srpskog političkog vodstva, dovodi se u pitanje i funkcionisanje federalnih institucija od bošnjačke političke vlasti”, istakli su iz HNS-a.

    U saopštenju se dodaje da medijatori i partneri iz međunarodne zajednice sada imaju kristalno jasnu sliku ko, zašto i kakvim metodama zadržavanja statusa kvo želi da ostvari velikobošnjačke ideologije i zbog čega izlaze iz cjelokupne priče.

    Inače, Plamer i Ajhorstova prilikom zadnje posjete BiH početkom decembra istakli su da je vremena za dogovor sve manje te da će se nakon prve runde pregovora do kraja godine još jednom vratiti u BiH, međutim do toga nije i po svemu sudeći neće doći.

    “Proces koji se fokusirao na udovoljavanje partikularnim stranačkim interesima, baziran na ideji da će opozicija statirati i služiti kao zaleđe SDA, a bez mogućnosti uticaja na sadržaj, bio je osuđen na ovaj ishod”, rekla je Sabina Čudić, potpredsjednica Naše stranke. Takođe i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, potvrdio je da neće učestvovati u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona i ustavnim promjenama sve dok se ne deblokira “državna vlast i povuku zaključci NS RS”.

    Kada je riječ o mogućnosti da opšti izbori BiH naredne godine ne budu održani, Nikšić je rekao da BiH ne smije biti u situaciji da bude bez izbora te da je moguće da ih neko bojkotuje i da to nije nepoznata situacija u svijetu.

    Kada je riječ o samim zaključcima Narodne skupštine RS i blokadi institucija BiH, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, tokom odvojenih razgovora sa Derekom Šoletom, savjetnikom američkog državnog sekretara, i Oliverom Varheljijem, evropskim komesarom za proširenje, rekao je da zaključci NS RS ne izlaze iz okvira Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma te da se Republika Srpska snažno zalaže za dijalog sa svima u BiH kako bi se kriza prevazišla.

    Dodik je ponovio da Republika Srpska poštuje teritorijalni integritet BiH te da je Srpska posvećena miru, dijalogu, poštovanju Ustava BiH i da očekuje da se i ostali u BiH vrate ustavnim rješenjima koja su obavezujuća za sve. U razgovoru sa Varheljijem, Dodik je izrazio očekivanje da će izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH, a kojima se zabranjuje negiranje genocida, biti povučene.

  • “Lažne tvrdnje opozicije” Dačić poručio da je Rezolucija Evropskog parlamenta primjer licemjerja i duplih aršina

    “Lažne tvrdnje opozicije” Dačić poručio da je Rezolucija Evropskog parlamenta primjer licemjerja i duplih aršina

    “Lažne tvrdnje opozicije” Dačić poručio da je Rezolucija Evropskog parlamenta primjer licemjerja i duplih aršina.

    Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić ocijenio je da je Rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji, u kojoj se izražava zabrinutost zbog stanja ljudskih prava vijetnamskih radnika u fabrici “Linglong” i zbog ekoloških protesta, još jedan primjer licemjerja i dvostrukih standarda.

    On je rekao da je Evropski parlament usvojio rezoluciju koja je potpuno suprotna odluci EU da Srbija otvori Klaster četiri u procesu pridruživanja.

    – Usvojena Rezolucija zasniva se na lažnim tvrdnjama pojedinih opozicionih stranaka i nevladinih organizacija i to u vrijeme kada smo svjedoci brutalnih akcija policije u mnogim zemljama članicama EU – rekao je Dačić za beogradske medije.

    On je dodao da Srbija jeste za evropske integracije, ali ne i za laži i licemjerje.

  • Može li Narodna skupština birati sudije i tužioce

    Može li Narodna skupština birati sudije i tužioce

    Najava člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da će Narodna skupština birati sudije i tužioce u Republici Srpskoj, otvorila je brojna pitanja, od kojih se ističu dva: da li bi takvo rješenje dovelo do nezavisnijeg pravosuđa i da li je to što predlaže Dodik u skladu sa važećim Ustavom Srpske.

    Narodna skupština RS usvojila je nekoliko zaključaka koji se odnose na povlačenje ranije datih saglasnosti i vraćanje nadležnosti sa BiH na Srpsku. Jedna od njih je oblast pravosuđa, pa se može pretpostaviti da će se ono što zagovara Dodik naći u zakonu o VSTS RS, u zadatom roku od šest mjeseci.

    Sudeći prema riječima Milana Tegeltije, Dodikovog savjetnika za pravna pitanja, može se naslutiti da se izbor nosilaca pravosudnih funkcija u RS vraća na proceduru koja je važila od 2000. do 2002.

    Tegeltija smatra da bi imenovanje sudija i tužilaca od strane parlamenta, ali na prijedlog VSTS, bilo rješenje koje omogućava potpuni demokratski legitimitet izabranim sudijama i tužiocima, koji im u ovom trenutku objektivno nedostaje.

    – Osnova demokratske podjele vlasti je u podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, pri čemu svaka od ove tri vlasti mora proisticati iz narodne volje, bilo da se njeni nosioci biraju putem izbora neposredno od građana, bilo posredno putem parlamenta od strane narodnih predstavnika izabranih narodnom voljom na izborima – kaže Tegeltija za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, zbog specifičnosti sudske vlasti, kako bi se obezbjedili odgovarajući stručni i profesionalni kapaciteti sudija i tužilaca, u ovaj proces mora biti uključeno stručno tijelo koje provodi konkursnu proceduru i provjerava stručne reference kandidata. Potom listu takvih kandidata sačinjava i dostavlja parlamentu u formi prijedloga.

    – Prema tome, Narodna skupština nema potpunu slobodu izbora nego je vezan za listu stručnih kandidata koju dostavlja VSTS, od kojih svaki kandidat u tom prijedlogu ispunjava potrebne stručne reference za izbor na poziciju sudije ili tužioca. Na ovaj način se obezbjeđuje pun demokratski kapacitet sudske vlasti jer izborom od strane parlamenta sudska vlast, kao treći stub vlasti u demokratskom društvu, u sebi nosi demokratski legitimitet narodne volje, a istovremeno se kroz proceduru koju provodi VSTS i vezanost za njegov prijedlog zadovoljava zahtjev da izabrani sudije i tužioci imaju potrebne stručne i profesionalne reference za tu funkciju – smatra Tegeltija.

    U suprotnom, kako kaže, izborom od strane direknto VSTS ne može se izvući demokratska povezanost sudske vlasti sa narodnom voljom, jer članove VSTS ne biraju građani na izborima.

    – Ovakvo rješenje za izbor sudija i tužilaca je najčešće zastupljeno u svim demokratskim društvima i u većini zemalja EU – zaključuje Tegeltija, koji je bivši predsjednik VSTS BiH.

    I Potpredsjednik NSRS, Milan Petković, smatra prihvatljivim rješenje u kome bi u izbor sudija i tužilaca bili uključeni i parlament i VSTS.

    – Odnosno, da VSTS provodi konkursnu proceduru, da napravi rang listu najuspješnijih kandidata i da je dostavi u Narodnu skupštinu koja bi sa te liste imenovala sudije i tužioce. Sadašnji način izbora, gdje je sve u rukama VSTS BiH, doveo je do ogromnog lobiranja, ličnog uticaja, pa čak i zloupotrebe položaja prilikom odabira kandidata – kaže Petković.

    Međutim, ova ideja mogla bi da ima mane, ali i pravne prepreke. Poslanik SDS u Narodnoj skupštini, pravnik po struci, Davor Šešić, smatra da je nemoguće da NSRS bira sudije i tužioce jer bi to bilo suprotno Ustavu Republike Srpske.

    – Ustav RS u članu 121.a) kaže da VSTS Republike Srpske imenuje i razrešava sudije i tužioce, osim sudija Ustavnog suda RS. Što pokazuje da, nažalost, rješenja koja se nude nisu u skladu sa Ustavom ili su protiv Ustava, a to ide u prilog tvrdi da sve što se ovih dana radi u vezi sa vraćanjem nadležbnosti nije pripremljeno, nego se radi adhok. To je velika politizacija ozbiljnih tema. Dakle, NSRS može da vrati nadležnosti VSTS ili da mijenja Ustav, ali po sadašnjem Ustavu jedini koji može da imenuje sudije u Srpskoj jeste VSTS RS – kaže Šešić za Srpskainfo.

    Član Ustava RS koga Šešić pominje nametnuo je visoki prestavnik tokom tzv. reforme pravosuđa u BiH i on glasi: “Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj. Visoki sudski i tužilački savJet Republike Srpske obezbJeđuje samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudstva i tužilačke funkcije u Republici Srpskoj.

    Nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, između ostalog, uključuju imenovanje, provođenje disciplinskog postupka i razrešenje sudija, osim sudija Ustavnog suda Republike Srpske i obuhvataju i javne tužioce i zamJenike javnih tužilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog saveta utvrđuju se zakonom”.

    Banjalučki advokat, Aleksandar Jokić, kaže da model da savjeti predlažu, a parlamenti biraju sudije i tužioce, nije presedan, ali da svakako predstavlja korak unazad u odnosu na sadašnje rješenje.

    – Ukoliko izvršna vlast daje konačnu riječ na izbor redovnih sudija u RS, to bi moglo uveliko da osnaži uticaj politike na sudstvo. Svjedoci smo male ili nikakve samostalnosti i nezavisnosti NSRS u odnosu na izvršnu vlast, ili tačnije u odnosu na partijska rukovodstva. Nije teško zamisliti da se izbor jednog sudije svede na odluku jednog čovjeka, a smatram da je to rizik koji ne bi trebalo da se prihvati u ovom trenutku – kaže Jokić.

    Aleksandar Jokić
    Goran Nešković, advokat i bivši tužilac iz Doboja, kaže da ono što Dodik zagovara liči na stanje koje je bilo prije 2003. kada se jesu birali kvalitetniji kadrovi za pravosuđe nego sada, ali naglašava da bi problem mogao da nastane zbog pretjerane zavisnosti od političkih partija.

    – U ranijem periodu nije se moglo otići u okružni sud ako nisi bio stručan, a za onog ko je išao niko nije davao primjedbe jer se znalo da je sazrio za tu funkciju. Znalo se tačno koji kadrovi znaju da rade svoj posao, a koji ne – kaže Nešković za Srpskainfo.

    Na pitanje da li bi vraćanje takvog sistema značilo i nezavisnije pravosuđe od politike, nego sada, Nešković upozorava da problem može da bude današnja pretjerana politizacija.

    – Ako to bude u NSRS, onaj ko bude imao većinu će birati svoje kadrove. Oni koji nemaju, neće birati svoje. Ne bi smjelo da bude bilo kakvog političkog uticaja na policiju, pravosuđu, ne bi trebalo niko od radnika da bude vezan za političke partije, samo visoki funkcioneri koji provode politiku partije. Međutim, ovde se po političkoj liniji biraju i portiri i čistačice. E, to će da bude problem. Radio sam i prije rata, znalo se ili si razriješen, ili ćeš sam dati ostavku ako praviš greške, ne ispunjavaš uslove ili normu. Postojale su kontrole nižih sudova od okružnog, a okružnog od strane vrhovnog suda. Sada sve što urade kažu dira se u nezavisnost pravosuđa. Ne može se neznanje pokrivati nezavisnošću pravosuđa – zaključuje Nešković.

  • Dodik: Uspostaviti vojnu strukturu u kojoj niko ne može da dominira

    Dodik: Uspostaviti vojnu strukturu u kojoj niko ne može da dominira

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da se u BiH mora uspostaviti vojna struktura u kojoj niko ne može da dominira već da sva tri naroda budu jednako zastupljena i kada je riječ o vojničkom sastavu i u pogledu komande.

    “Sada imamo situaciju da značajan procenat Hrvata ne želi da ide i ne može da popuni kvote koje pripadaju Hrvatima, Srbi isto tako. Doći ćemo u poziciju da će neko u nekom trenutku isforsirati da to popune Bošnjaci, što nije dobro”, rekao je Dodik novinarima u Mostaru.

    Dodik je istakao da je primarno za to da se BiH demilitarizuje, da traži da se napravi mehanizam u kojem niko neće izgubiti, jer ne želi da na kraju puta gleda muslimansku vojsku.

    “Nudim da se broj sastava Oružanih snaga utvrdi na pet hiljada, da se jasno odredi broj pripadnika Srba, Hrvata i Bošnjaka, da oni to popune, da se uspostavi ta struktura, onda ne treba Vojska Republike Srpske”, rekao je Dodik.

    Ako Bošnjaci žele ovu BiH, prema riječima Dodika, moraju da razgovaraju sa Srbima i Hrvatima, a izrazio je i želju da se ovo riješi, ali ne po volji da to bude centralizovana bošnjačka ili neka druga zemlja, već da bude ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.

    “Sve naše politike smo jasno definisali, one se neće promijeniti, sva ta arogantna sila koja ide s druge strane ne pomaže, nego odmaže”, istakao je Dodik.

    Podsjetio je da stranci od BiH održavaju koloniju 25 godina, te kako nije tačno da je sada najveća kriza jer je BiH stalno u krizi.

    “Nemamo namjeru da odustanemo od naših interesa i ciljeva, u dobru namjeru odavno ne računamo”, rekao je Dodik.

    Bez namjere da licitira ko je krivac, a ko je nešto doprinio, Dodik smatra da će bošnjačka politička elita na kraju biti ta koja je kriva zato što nije uvažila legitimne zahjeve hrvatskog naroda za adekvatno predstavljanje jer nije i neće da poštuje Ustav BiH već se arogantno i ignorantski odnosi prema svim primjedbama.

    On je podsjetio na odluku Ustavnog suda BiH da neki pripadnici Oružanih snaga mogu da nose brade. “U takvim strukturama ne možemo da budemo prisutni”, dodao je.

    Dodik je rekao da je bolno sjediti sa Bakirom Izetbegovićem iščekujući da se nešto riješi, a ničega nema, te naglasio kako je u BiH mnogo neriješenog.

    Ukazao je da je sva obavještajna struktura usmjerena da prati političke predstavnike Srvba i Hrvata i da ih pakuje u neke pravosudne procese, a od nas se očekuje da idemo zavezanih očiju.

    “Ništa nije u redu, ako nekome valja, neka uživa u tome”, rekao je Dodik i ukazao kako direktor OBA ima dvije diplome, a da nijednu ne pokazuje, dok zakon kaže da je samo dovoljna jedna, a on nije pokazao nijednu.

  • VSTS odgodio raspravu o Narodnoj skupštini Republike Srpske

    VSTS odgodio raspravu o Narodnoj skupštini Republike Srpske

    Zaključci srpskog Parlamenta ne izlaze iz okvira Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma. To je i danas ponovio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kada se sastao sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem.

    Republika Srpska, poručuje Dodik, ostaje čvrsto privržena miru, dijalogu i Ustavu BiH, i očekuje da će sva otvorena pitanja u BiH biti rješavana dogovorom legalno izabranih političkih predstavnika sva tri naroda. Zaključcima od 10. decembra Narodne skupštine Republike Srpske rado bi se bavili u VSTS-u BiH. Dva dana za redom pompezno najavljuju svoje zaključke po tom pitanju, ali ih još nema. Srpski član Predsjedništva im poručuje da ne gube vrijeme, jer je Srpska odlučna u namjeri da vrati svoje ustavne nadležnosti, pa ga nikakvi zaključci iz Sarajeva i ne zanimaju.

    “Ovo kretanje ne podrazumjeva da mi ostanemo pokraj puta, već da idemo putem koji je veoma jasan, a on je ustavan, nije ni malo promijenjen. Ja slušam svakakve gluposti, znate ovo što je doneseno, to ne može da se mijenja, a Ustav koji je donesen prije toga, može da se mijenja, to ne važi je li tako, e pa ne može da ne važi, u našem pravnom obrazovanju Ustav je najviši akt i on mora da bude poštovan”, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Čini se da članovi VSTS BiH ulaze u treći dan pokušavajući da nađu pravnu matricu po kojoj bi donijeli bilo kakve zaključke na osnovu zaključaka najvišeg zakonodavnog tijela Republike Srpske. Da na to nemaju nikakava prava poručuje im i bivši predsjednik VSTS- a. Milan Tegeltija upozorava ako se VSTS u kom slučaju bude oglašavao o zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske, direktno izlazi iz svojih zakonskih nadležnosti.

    “Nikako ne može da razmatra ustavno-političke akte zakonodavnog organa, u ovom slučaju Narodne skupštine Republike Srpske, koji se bave ustavnim osnovom uspostavljanja zajedničkih institucija, u ovom slučaju VSTS-a. To je direktno izlaženje izvan okvira nadležnosti VSTS-a i bavljenje klasičnom politikom”, rekao je Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTS BiH.

    Da članovi VSTS-a po svemu sudeći neće ni sutra uspjeti da usaglase zajedničko saopštenje o zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske svjestan je i predsjednik VSTS-a Halil Lagumdžija. Srpski Parlament usvojio je Deklaraciju o ustavnim principima prenosa nadležnosti u kojima je i zaključak o VSTS. Taj zaključak obavezuje Vladu Srpske da pripremi zakon o VSTS-u Republike Srpske u roku do šest mjeseci, a nakon toga ne bi se više na teritoriji Republike Srpske primjenjivao Zakon o VSTS-u BiH.