VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tegeltija: Srpska želi da se kroz unutrašnji dijalog uspostave odnosi u BiH

    Tegeltija: Srpska želi da se kroz unutrašnji dijalog uspostave odnosi u BiH

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da Republika Srpska želi da se putem unutrašnjeg dijaloga uspostave odnosi u BiH, a koji će odgovarati svima.

    Tegeltija je istakao da se politički predstavnici iz Republike Srpske bore za poziciju Republike Srpske i za vraćanje određenih nadležnosti te da nisu motivisani da naprave bilo kome štetu.

    Govoreći o tvrdnjama opozicije u Srpskoj da se u Sarajevu krše zaključci Narodne skupštine, Tegeltija je naglasio da političke partije iz Republike Srpske treba svoju političku borbu da vode u Republici Srpskoj, a kad je u pitanju rad u zajedničkim institucijama BiH ne bi smjele da se dijele na vlast i opoziciju.

    – U Sarajevu bi morali da nastupamo jedinstveno. Nažalost, naši najveći kritičari u Sarajevu jesu političke partije koje su opozicija i u Sarajevu i u Republici Srpskoj – rekao je Tegeltija za Radio Republike Srpske.

    Tegeltija je naveo da su lideri tri najveće opozicione partije u Srpskoj poslanici u Sarajevu i žele sebe da promovišu tako da obezvređuju rad Savjeta ministara, i što je najgore, fokusiraju se na rad ministara iz Republike Srpske.

    – Savjet ministara, odnosno ministri iz Republike Srpske, jako dobro razumiju poruke Narodne skupštine, usaglašavamo sve naše stavove i odluke sa rukovodstvom Republike, vodeći računa da ne pravimo bilo kakavu štetu građanima ili privredi BiH – pojasnio je Tegeltija.

    On je ponovio da Savjet ministara donosi samo one odluke čije bi nedonošenje značajno otežalo život i rad bilo koga u BiH, zbog čega ne razumije potrebu da to kritikuju opozicione partije iz Republike Srpske.

    Savjet ministara, napomenuo je Tegeltija, juče je donio nekoliko odluka za koje smatra da su jako važne za građane, jer je riječ o investicijama.

    – Potrebno je isto tako donijeti carinsku tarifu za iduću godinu i odluku o suspenziji određenih stopa carinske tarife za uvoz repromaterijala za potrebe privrednika u BiH. U takvim pitanjima ne biramo da li je to stvar u interesu kompanije u Republici Srpskoj ili u Federaciji BiH – naglasio je Tegeltija.

    Predsjedavajući Savjeta ministara izjavio je da su dvije godine mandata obilježile različite blokade i podsjetio da je, raznim uslovljavanjima političkog Sarajeva, odnosno bošnjačke politike, bio blokiran i sam izbor Savjeta ministara.

    On je naveo da je nedugo nakon toga na scenu došla odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa imovinom, koja je izazvala reakciju Narodne skupštine Republike Srpske, te da se već tad ušlo u fazu neslaganja i nerazumijevanja.

    – Poslije toga uslijedila je pandemija, sa kojom se neprestano borimo već gotovo dvije godine i onda odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, koja je prešla sve granice, jer je nametnuo zakonsko rješenje koje je za nas neprihvatljivo, a još je više neprihvatljivo da neko nameće zakonsko rješenje u zemlji koja ima svoje strukture vlasti – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je podsjetio da je posljednja u ovom nizu bila odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa jednim vidom imovine, što je izazvalo reakciju u Narodnoj skupštini, nakog čega predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama rade svoj posao, ali ne učestvuju u sistemu odlučivanja.

    Tegeltija je izrazio očekivanje da će do kraja godine biti održana sjednica Fiskalnog savjeta, za koju danas nije bilo kvoruma.

    – Potrebno je usvojiti novi globalni fiskalni okvir za budući trogodišnji period u kojem je najvažnije pitanje kako se raspodjeljuju sredstva između entiteta i zajedničkih institucija sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je naveo da postoje dva rješenja i da oba podrazumijevaju povećanje sredstava za zajedničke institucije u odnosu na prethodnu godinu.

    – Mnogo je argumenata koji govore za to, od same procjene da će gotovo 700 miliona KM više biti prikupljeno indirektnih poreza u ovoj godini nego što je bilo planirano budžetima svih institucija, do činjenice da su plate u zajedničkim institucijama najniže od svih nivoa vlasti u BiH – istakao je Tegeltija.

    Odgovarajući na pitanje da li će u BiH biti uvedene kovid potvrde, Tegeltija je rekao da je to potrebno građanima i da će ta potreba postajati sve izraženija.

    – Ono što je problem, posebno u Federaciji BiH, jeste da se građani vakcinišu na jako mnogo mjesta i da se ti podaci nalaze u različitim institucijama, zbog čega je potrebno sve objediniti – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija smatra da IDEEA, koja se bavi izdavanjem identifikacionih dokumenata u BiH, treba da bude baza kroz koju bi se razmjenjivali podaci o tome ko je vakcinisan, kako bi građani mogli da dobiju odgovarajući dokument i da nemaju problem kad se pojave na granici bilo koje zemlje.

    Tegeltija je naveo da je Savjet ministara inicirao da se ponovo održi ministarska konferencija i da se usaglasi način razmjene podataka, nakon čega bi se tehnički dio posla mogao završiti u kratkom vremenskom roku.

    – To jeste obaveza Savjeta ministara, ali Savjet ministara nema nijedan podatak o tome da li je neko vakcinisan, kojom vakcinom i slično, jer su svi ti podaci na drugom mjestu – napomenuo je Tegeltija.

    Srpska može da napravi svoju UIO
    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da Republika Srpska može napraviti svoju upravu za indirektno oporezivanje (UIO) kao što je to bilo prije nego što je došlo do prenosa nadležnosti i da su za to mogući razni modeli.

    – To bi podrazumijevalo da se porezi vrate u Poresku upravu Republike Srpske, kao što su bili i prije, samo tada nismo imali PDV, nego smo imali porez na promet proizvoda, kao i akcize koje su bile u Poreskoj upravi, a da se pitanje carinskih prihoda vrati u poziciju Republičke uprave carina – pojasnio je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, UIO je izuzetno važna, jer prikuplja ogroman iznos prihoda, ali da se može diskutovati o tome da je trenutno to pitanje prioritet, te razgovarati o najboljim modelima.

    – Novi poreski sistem koji će funkcionisati bez uprave za indirektno oporezivanje na nivou BiH se može napraviti, iako je to tehnički veoma komplikovano da se uradi i zahtijeva određeno vrijeme, tako da se može računati i da će u početku doći do određenog gubitka prihoda, jer će biti špekulacija da li treba plaćati ili ne – napomenuo je Tegeltija.

    Govoreći o odnosima BiH i Hrvatske, u kontekstu nedavne posjete premijera Hrvatske Andreja Plenkovića BiH, on je istakao da riječ o značajnim partnerima u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

    – Ukupna spoljnotrgovinska razmjena BiH sa Hrvatskom je više od 10 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmjene BiH. Naslonjeni smo jedni na druge i kada je riječ o infrastrukturi, jer imamo veliki broj graničnih prelaza – rekao je Tegeltija za Radio Republike Srpske.

    On je naveo da je u proteklom periodu riješen određen broj veoma važnih infrastrukturnih projekata, da je zajednički izgrađen most u Svilaju, a u toku je i izgradnja mosta u Gradišci, gdje se nalazi i jedan od najfrekventnijih graničnih prelaza.

    Tegeltija je napomenuo i da uvijek postoje i otvorena pitanja, među kojima je i odlagalište nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, na samoj granici BiH i Hrvatske.

    – To je pitanje koje još uvijek nikoga ne ugrožava, ali sve ono što se radi može dovesti do situacije da to u narednom periodu bude tačka ozbiljnih sukoba i nesporazuma između BiH i Hrvatske – rekao je on.

    Tegeltija je naveo i da je stanovište BiH da Hrvatska treba da bira drugu lokaciju.

    FOTO: SAVJET MINISTARA BIHFOTO: SAVJET MINISTARA BIH
    – Iako je ne možemo primorati da to i uradi, moramo priznati da je Hrvatska sada mnogo otvorenija nego što je bila u prvoj fazi, uz mogućnost pristupa i učešće naših stručnjaka iz BiH prema samom tom procesu dokazivanja, učestvovanja i osporavanja opravdanosti, odnosno bezbjednosnih uslova za izgradnju otpada na tom mjestu – rekao je on.

    Tegeltija je dodao da su to projekti koji objektivno izazivaju veliki strah kod građana i da ne vidi razlog da se u slivu rijeke Une tako nešto radi.

    – Gdje ćemo u tom procesu završiti – vidjećemo, ali činjenica je da političke opcije iz Sarajeva ne pridaju tom problemu puno značaja te se stvara utisak da je to samo problem Republike Srpske. Moj apel je da svi u BiH treba da shvatimo da će to odlagalište ugroziti i Srbe i Hrvate i Bošnjake te da je potrebo naći kompromis – rekao je Tegeltija.

    “Težnje Srpske za vraćanjem nadležnosti nisu prijetnja miru”
    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da ono što Republika Srpske u zakonodavnom smislu radi na povratu svojih nadležnosti, u skladu sa Dejtonskim sporazumom, apsolutno nije prijetnja miru u BiH, već težnja za dijalogom.

    Tegeltija je naglasio da je Srpska potpuno posvećena miru i radu u BiH, što će biti nastavljeno.

    – Srpska definitivno neće odustati od povrata oduzetih nadležnosti i vjerujem da će biti više spremnosti da se o tome razgovara, kako sa strane međunarodne zajednice, tako i predstavnika naroda iz Federacije BiH – rekao je Tegeltija za Radio Republike Srpske.

    On je izrazio nadu da će se pokrenuti dijalog o unutrašnjem uređenju BiH, da će trajati dok se ne dođe do povjerenja i razmijevanja i najboljih rješenja za sve.

    – U tom smislu, vrlo je bitno da imamo političku stabilnost – rekao je Tegeltija, potpuno odbacujući insinuacije političkog Sarajeva da je Srpska za ratnu opciju u BiH.

    On je ukazao da Srpska i njeni lideri nezasluženo trpe pojačani pritisak stranog faktora, kao i prijetnje sankcijama zarad rješavanja političke krize u BiH.

    – Mi iz Srpske uporno pokušavamo reći da se ne bavimo nikakvom secesijom, iako nam se uporno imputira da želimo raspad BiH, te da nam retorika vodi u tom smjeru – rekao je Tegeltija.

    On je otkrio da se stavovi Srpske u vezi sa vraćanjem nadležnosti uporno prenose i stranim političarima koji su u pogledu situacije u BiH subjektivni i apsolutno navijaju za stranu koja je protiv svih stavova Republike Srpske.

    – To nije dobro, ali mi uporno prenosimo naše stavove i ono što želimo, a to jeste – cjelovita BiH i unutrašnje uređenje kao rezultat dogovora svih strana u skladu sa ustavnim rješenjima. Sankcije neće ništa riješiti i nikada nisu. Samo razgovori su rješenje za aktuelne probleme u BiH – istakao je Tegeltija.

    Govoreći o izmjenama izbornog zakona, Tegeltija je izrazio nadu da će se one usvojiti, za šta ima dovoljno vremena.

    Tegeltija je naveo da u tom smjeru treba zadovoljiti stavove jednog (hrvatskog) naroda koji definitivno nije spreman učestvovati u izborima po trenutno važećim pravilima.

    – Sve analize pokazuju da će oni biti oštećeni u izbornom procesu na osnovu aktuelnog izbornog zakonodavstva – rekao je Tegeltija.

    Osvrćući se na ponašanje bošnjačkih ministara u Savjetu ministara, Tegeltija je rekao da je uvijek insistirao da to zajedničko tijelo ne bude mjesto političkih sukoba i polemika, već rješavanja osnovnih životnih problema građana, privrede i slično.

    Tegeltija je istakao i da ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković, nažalost, ima čestu potrebu da učestvuje u političkim raspravama, polemiše sa predstavnicima Srpske i daje izjave koje nisu u njenom domenu rada, pokazujući i nekorektan odnos prema ambasadorima BiH iz reda Srba.

    – To su stvari koje ne doprinose zajedničkoj afirmaciji spoljne politike BiH. Sve to šalje pogrešnu sliku o BiH, pa i o funkcionisanju Savjeta ministara – naglasio je Tegeltija.

    Komentarišući blokade velikih investicija u Republici Srpskoj, poput gradnje više hidroelektrana na Drini, Tegeltija je rekao da su one krenule od Ustavnog suda BiH te da se radi o političkoj odluci.

    On je ukazao da su ekonomski pokazatelji za ovu godinu u BiH čak bolji od očekivanih u mnogim segmentima, ali da treba obratiti pažnju na to da ove prostore naredne godine očekuju posljedice aktuelne energetske krize u svijetu.

    On je pojasnio da se efekti te krize dramatično prelivaju na cijene energenata, što dovodi do rasta cijena i inflacije.

    – To će biti jedan od problema sa kojima ćemo se susresti naredne godine – rekao je Tegeltija.

    On je izrazio nadu da pandemija virusa korona od naredne godine neće ekonomski ugrožavati prostore regiona.

    – Potrebne su nam dodatne investicije – javne i privatne. Ključni pravci razvoja u BiH u narednoj godini treba da budu ulaganja u infrastrukturu i energetski sektor, uz početak realizacije velikih i važnih projekata iz Programa za zapadni Balkan, što će doprinijeti ekonomskom rastu i boljem standardu građana – zaključio je Tegeltija.

  • Povećan broj zaposlenih u Srpskoj, ali poslodavce i dalje muči hroničan nedostatak radne snage

    Povećan broj zaposlenih u Srpskoj, ali poslodavce i dalje muči hroničan nedostatak radne snage

    U Republici Srpskoj je u proteklih godinu dana broj zaposlenih povećan za više od 9.300 i na kraju septembra ima zvanično 282.702 radnika. Taj broj je rekordan od postanka Srpske.

    Uprivredi je najveću potrebu za novim zapošljavanjem iskazala trgovina, koja je u 12 mjeseci povećala broj radnika za 4,8 odsto i prerađivačka industrija u kojoj je dodatno zaposleno 3,3 odsto.

    Inače, prerađivačka industrija zapošljava najveći broj radne snage u Srpskoj, nešto više od petine ili gotovo 60.000 zaposlenih.

    Potreba za radnicima je i veća, ali trenuntno na tržištu vlada hroničan nedostatak radne snage. Kvalitetan kadar je otišao u inostranstvo.

    – Moja firma je u posljednje vrijeme zaposlila radnika onoliko koliko je mogla da nađe na tržištu. Imali smo nekoliko oglasa za posao na lokalnim medijima, ali, nažalost, nismo mogli da nađemo onoliko koliko nam treba. Stalno tražimo nove radnike – kaže za Srpskainfo Radovan Pazurević, direktor firme „Sanino“ Derventa koja proizvodi obuću za inostrane partnere.

    On kaže da je potreba za povećanom radnom snagom u oblasti obuće, kože i tekstila posljedica dešavanja na globalnom tržištu.

    – Radi se o tome da Azija definitivno više nije destinacija na koju naši partneri sa zapada računaju kao ranijih godina. S druge strane, povećanje cijena troškova prevoza je pet puta otišlo na gore i kod njih se isto tako pojavljuje problem nedostatka ove vrste radne snage. Tako da sada imamo sve veći pritisak od naših poslovnih partnera iz inostranstva za povećanjem kapaciteta i za većom potražnjom radnika – objašnjava Pazurević.

    Radovan Pazurević
    On tvrdi da u njegovoj firmi kontinuirano povećavaju plate radnicima i da uvode određene stimulativne mjere kako bi zadržali radnike, ali i povećali broj zaposlenih.

    – Već sada planiramo da napravimo neku intervenciju pred praznike, a isto tako, u skladu sa preporukama Vlade RS, ići ćemo na povećanje zarada naredne godine. I više od iznosa koliko se Vlada odriče. Imaćemo finansijsku kondiciju da možemo to pratiti bez velikih finansijskih poteškoća – ističe Pazurević.

    U fabrici „Sanino“ zaposleno je oko 855 radnika.

    Premijer RS Radovan Višković i ministarska finansija RS Zora Vidović apelovali su da privatni poslodavci povećaju plate radnicima bar za isti iznos koliko će im biti plate povećane zahvaljujući odricanju dijela prihoda u budžet po osnovu poreskog rastrećenja.

    Zbog toga će januarska plata svakom zaposlenom biti veća od 14 do 20 maraka.

    Taj iznos je nedovoljan da pokrije troškove rasta života, odnosno inflacije koja će, po prognozama stručnjaka, naredne godine biti nastavljena.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić za Srpskainfo tvrdi da njegova firma konstantno povećava plate zaposlenima.

    – Mi ne idemo sa korekcijama svima odjednom, već po sektorima i ovaj mjesec smo imali povećanja u jednom sektoru – navodi Trivić.

    U njegovoj firmi je zaposleno više od 600 radnika i takođe ima potrebu za još radnika, ali ih ne može naći na tržištu rada.

    Trivić tvrdi da sigurno neće moći opstati oni poslodavci, odnosno firme, koje ne budu povećale plate zaposlenima.

  • Štrajk upozorenja privrednika u FBiH: Skuplja struja gasi fabrike

    Štrajk upozorenja privrednika u FBiH: Skuplja struja gasi fabrike

    Ukoliko Vlada FBiH dozvoli povećanje cijena električne energije od 150 do 300 odsto za privredna društva, doći će do masovnog gašenja pogona, gubitka radnih mjesta, ali i manjih plata zaposlenih, poručili su petak direktori preduzeća nakon štrajka upozorenja polusatnom obustavom rada u stotinama privrednih društava u FBiH.

    Kako kažu, doći će i do smanjenja izvoza, a biće i manje investicija u nove pogone, kao i u tehnologije, ali i nova radna mjesta.

    Iz Udruženje poslodavaca FBiH rekli su da privredna društva iz FBiH neće potpisati dobijene ugovore sa elektroprivredama u FBiH, prema kojima su cijene električne energije za privredu višestruko povećane i do 300 odsto za pojedine kompanije.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je kako su dobili informacije da Vlada FBiH radi na rješavanju ovog problema, ali da konkretnih prijedloga nema.

    “Ugovori s povećanjem od 200 do 300 posto cijene električne energije su već stigli u neke firme. Svako povećanje veće od 20 odsto pogubno je za privredu, a najveće posljedice osjetiti će građani i radnici”, kazao je Smailbegović.

    Dodao je da je teško dati preciznu procjenu koliko radnika će ostati bez posla, koliko će se smanjiti plate ili povećati cijene proizvoda.

    “U konačnici će posljedice osjetiti građani i radnici ako se ovo ne riješi. Sve do desetak posto povećanja cijena je nešto na što su se kompanije navikle i imaju rezerve”, rekao je Smailbegović.

    Naveo je i to kako su u četvrtak uputili inicijativu svim parlamentarnim strankama u Parlamentu FBiH da na sjednici naredne sedmice donesu zaključak kojim se obavezuje Vlada FBiH da cijena električne energije za privredu ne smije porasti više od 20 odsto.

    Direktori preduzeća u petak su poručili da se nadaju da će Vlada FBiH shvatiti sve posljedice koje proizilaze iz ovog “nerazumnog zahtjeva ‘Elektroprivrede’ i reagovati na pravi način kako bi se spriječilo uništavanje preduzeća koja su vitalni pokretači privrede u FBiH”.

    Iz kompanije “ArcelorMittal” Zenica kažu da, ukoliko dođe do više cijene, neće moći nastaviti proizvodnju.

    “Godišnje trošimo 70 miliona KM struje i uz dodatnih 70 miliona KM nemamo svrhe da nastavimo proizvodnju. Ne možemo preživjeti. Nema nikakvog benefita da nastavimo biznis”, kazao je Nikhil Mehta, generalni direktor ovog preduzeća.

    Istakao je da se kompanija već suočava s rastom cijene koksnog uglja, koji predstavlja 50 odsto troškova kompanije, a čija je cijena od početka godine porasla četiri puta, dok su cijene zemnog plina takođe u znatnom porastu.

    “To bi dovelo do zaustavljanja rada fabrike na duži period, što bi imalo dugoročne posljedice za 2.300 radnih mjesta u našem preduzeću, kao i najmanje 10.000 radnih mjesta u drugim firmama koje svoje poslovanje u velikoj mjeri zasnivaju na saradnji s “ArcelorMittalom” Zenica, kazao je Mehta.

    Edin Jabandžić, direktor kompanije “Madi” iz Tešnja, kazao je da će, ukoliko dođe do viših cijena, posljedice biti nesagledive. “Godišnje ćemo imati dodatni trošak na struju od oko dva miliona KM. Ovo će napraviti nestabilnosti u mnogim firmama, a mi još ne znamo kako prevazići sve to i kako napraviti ekonomski održivo poslovanje narednih godina”, pojasnio je Jabandžić.

    Elvedin Ćosatović, direktor fabrike “Pobjeda” iz Tešnja, kazao je da cijena struje raste do 300 odsto, a njihovi ukupni troškovi bi bili povećani za 150 odsto.

    “Sve bi nas ugrozilo, razumijemo stanje tržišta, ali imamo indolentan odnos prema nama privrednim subjektima koji smo bitni za razvoj privrede i BiH”, kazao je Ćosatović i dodao da ugovore ne mogu potpisati.

    Da je ovo primjer iracionalnog ponašanja vlasti i svih vladajućih struktura, smatra Zlatan Šehić, direktor “Željezare” Ilijaš.

    “Zbog poskupljenja struje u ‘Željezari’ Ilijaš, koja je dio ‘Prevent grupacije’, ugroženo je 150 radnih mjesta”, rekao je Šehić.

    Pojasnio je da im je prihvatljivo poskupljenje struje do 30 odsto, a da bi najava povećanja od 300 odsto značila da će račun za struju u ovom preduzeću porasti sa 280.000 na blizu milion KM.

    Umjesto da profitiraju u doba kad se dešava poremećaj na evropskom tržištu, istaknuo je Šehić, radi se skroz suprotno.

  • Doktorica koja je izolovala omikron: Sudar delte i ovog soja bio bi katastrofa

    Doktorica koja je izolovala omikron: Sudar delte i ovog soja bio bi katastrofa

    Omikron soj virusa korona koji se pojavio krajem novembra u Južnoafričkoj Republici do sada je registrovan u skoro 80 zemalja svijeta.

    Poučene iskustvom sa deltom, mnoge zemlje su uvele hitne mjere kako bi spriječile širenje ovog soja, posebno kada ga je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) okarakterisala “zabrinjavajućom varijantom”.

    Dr Anželi Koci je jedna od prvih ljekara u svijetu koji su identifikovali omikron soj, a u razgovoru za Euronews Srbija objasnila je da je omikron varijanta sa više od 30 mutacija koja se vrlo brzo širi.

    Objasnila je i kako je došlo do toga da otkrije ovaj soj nakon što je Južnoafrička Republika izašla iz trećeg talasa u kojem je dominirao delta soj.

    “Pregledala sam nekih 600 pacijanata, pa mi je klinička slika delta soja dobro poznata. Taj pacijent je došao 18. novembra, sa drugačijim simptomima koji se nisu uklapali u delta soj. Ipak sam ga testirala. Inače, do tada, mi osam nedjelja nismo imali nijedan slučaj kovida, i očekivali smo četvrti talas sredinom decembra, početkom januara, poslije školskog raspusta i praznika”, rekla je dr Koci za Euronews Srbija.

    Koci kaže da je pacijent tog jutra bio pozitivan, kao i cijela njegova porodica.

    “Do kraja dana je bilo još sedam novih slučajeva. Upozorila sam nadležne da je riječ o drugačijoj kliničkoj slici, ličila je pomalo na beta soj. U isto vrijeme, naše laboratorije su dobijale neuobičajene rezultate. Počeli smo da sekvenciramo uzorak i pet dana kasnije objavili svijetu da postoji novi soj i nazvan je omikron.”

    “Potpuno su drugačiji simptomi od delte”
    Dr Koci ističe da je do danas imala 90 pacijenata sa omikronom i kaže da je do sada viđala samo blagu kliničku sliku.

    “To ne znači da se pacijent neće osjećati bolesnim, imaće neku vrstu simptoma gripa, najčešće glavobolju i umor. Podsjeća na grip, kada vaš organizam napadne takav virus. Može doći do grebanja u grlu i suvog kašlja, sasvim drugačije od delta soja. Nijedan od 90 pacijenata koje smo vidjeli i ja, i moje kolege nisu bili bolesni duže od nedjelju dana. Uobičajeno vrijeme oporavka je 5 do 7 dana”, kaže Koci.

    Koci dodaje da ako budu primljeni u bolnicu, pacijenti ostanu oko dva, tri dana što je drugačije od delta soja koji izaziva ozbiljnu bolest.

    “Potreban je kiseonik, ako ga nemate pacijenti sa deltom umiru. To nije slučaj sa omikronom. Najnoviji podaci pokazuju da je stopa zaražavanja 28,5 odsto za sedam dana. U srijedu smo imali 24.785 pacijenata od 80.000 koji su bili pozitivni”, rekla je doktorica.

    Osvrnula se i na upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o visokoj prenosivosti kakva nikada nije viđena. I sama kaže da tako nešto ne osporava, ali kaže da bi očekivali i veći pritisak na zdravstveni sistem da je delta u pitanju.

    “Ako uporedite sa deltom, poslije četiri nedjelje, potpuno je bila drugačija slika. Naše bolnice do sada ne bi mogle da se nose sa tim. Ponegdje su na intentivnoj njezi svega dva pacijenta. Inače, oko 90 odsto pacijenata u intenzivnoj njezi nije vakcinisano. Za sada, vakcine još funkcionišu, mogu da vas zaštite. Podaci pokazuju da su malo manje efikasne protiv omikrona, a da više zaštite pružaju protiv delte. Ali opet, i ako ima manje zaštite, mi to ne vidimo”, kaže ona.

    “Možda će se omikron u Južnoj Africi i Evropi razlikovati”
    Ističe da je, za sada u Južnoj Africi bolest blaga, ali da to možda neće biti slučaj u Evropi zbog drugih genetskih karakteristika.

    “Znate, već su nam pričali da je 75 odsto našeg stanovništva preležalo kovid. Ali ono što mi vidimo na terenu je pola-pola. Dakle, 50 odsto pacijenata je nevakcinisano, bez prethodne kovid infekcije, i 50 odsto koji su imali prethodnu infekciju, ili su vakcinisani”, kaže Koci.

    Dodaje da se mladi najviše zaražavaju upravo zato što među tom populacijom ima najmanje vakcinisanih.

    “Ne zaboravite da Južna Afrika ima veliki teret HIV-a i tuberkuloze, posebno u prošloj godini. Ove bolesti nisu dovoljno kontrolisane. Slušam te argumente zašto imamo blažu kliničku sliku, a Evropa bi mogla da ima ozbiljnu. Opet, ne zaboravite da kod mladih u našoj zemlji ima puno oboljelih od HIV-a”, kaže dr.

    Rezultati nedavno objavljene studije pokazuju da se omikron brže umnožava u respiratornim organima, a ne tako brzo u plućima. To je potvrdila i dr Koci koja još jednom ističe da se još ne vidi strašan efekat koji je imala delta.

    “Ako pogledam kliničku sliku, a znam šta sam vidjela kod delta soja i pogledam omikron, delta je jeziva varijanta. Ne kažem da nećete umrijeti od omikrona, možda hoćete, ali su vam šanse za preživljavanje mnogo bolje”, pojašnjava Koci.

    Iako Afrika još pokušava da nabavi vakcine da svoje stanovništvo imunizuje sa prve dvije doze, u Evropi je odavno krenula vakcinacija trećom. Dr Koci kaže da je za sada bitno da se dobije bar jedna vakcina u kojoj god zemlji da se nalazimo, te da se o dodatnim dozama treba pričati ponajviše kada se radi o onima 50+ i ljudima sa komorbiditetima koji su imunokomprimovani.

    “Sudar delte i omikrona bi bio katastrofa”
    O potencijalnom sudaru delte i omikrona na koje ljekari upozoravaju, dr Koci kaže da je u teoriji moguće.

    “Zato nama treba da znamo ko nam leži na intenzivnoj njezi, ljudi sa omikron ili delta sojem. Ta informacija je veoma važna. Ne daj bože da se dva soja iskombinuju. Da uz omikron dobijete deltu, to bi bila katastrofa”, kaže ona.

    Za paniku koju je omikron stvorio u svijetu djelimično krivi i mediji koji ih “pritiskaju da kažu da imaju ozbiljno bolesne pacijente”.

    “A mi to još nismo vidjeli. Čak i danas poslije 90 pacijenata, ja ne mogu da vam kažem kako izgleda ozbiljno bolestan pacijent koji ima omikron soj. Možda smo mi drugačiji u Južnoj Africi, možda nam je imunitet drugačiji, možda toliko nemamo znanja da nismo ni primijetili da nam je stanovništvo inficirano nekim sojem. Ne znam, jer očigledno se nešto drugačije dešava ovdje nego u ostatku svijeta”, kaže i nastavlja:

    “Evropa će znati kako će da odreaguje na omikron tek kada prođe kroz taj talas, i nadam se zbog Evrope, da će klinička slika biti ista kao kod nas. Iskreno se nadam”, zaključila je dr Anželi Koci u razgovoru za Euronews Srbija.

  • Opozicija Republike Srpske puca po šavovima

    Opozicija Republike Srpske puca po šavovima

    Između opozicionara pucaju i posljednji šavovi. NIjedan više nije ostao između Nenada Nešića i Nebojše Vukanovića. Atmosferu je dodatno ugrijala i PDP-ova Jelena Trivić. Vukanović odavno ne prihvata ništa što dolazi od lidera DNS-a. Odbio je i poziv za zbijanje opozicionih redova pred opšte izbore. DNS-ov “Prijedlog za pobjedu” su zajedničke kandidatske liste, uz uslov da ako pobijede, premijersku fotelju zauzme DNS. Za Vukanovića je i to, kao i bilo kakva saradnja sa Nenadom Nešićem – neprihvatljivo.

    “Dešava se upravo ono što sam na vrijeme najavio i upozoravao, a to je da će Nešić pokazati pravo lice te da će pokušati da diskredituje opoziciju te istakne kandidate za dvije inokosne funkcije”, kaže Nebojša Vukanović, poslanik u Klubu SDS-a u NSRS.

    Rat Vukanović-Nešić, svako malo završi i tužbom. Lider DNS-a ne bi da mu pridike drži Vukanović, dok, kako kaže stoji na pristima.

    “Da postoji ikakav sistem u ovoj državi gospodin Vukanović ne bi mogao izaći na izbore. Zašto, njegova politika se zasniva na klevetama i lažima. Čovjek ne zna ništa drugo da radi nego da kleveće i laže”, istakao je Nenad Nešić, predsjednik DNS-a.

    Poraz na izborima u Prijedoru samo je potpirio vatru između opozicionara. Ako je pitati Nenada Nešića, kriva je opozicija, a najviše prijedorski SDS sa Majom Dragojević Stojić. U njenu odbranu priskočila je PDP-ova Jelena Trivić. Otkrila je i šta misli o prvom čovjeku DNS-a.

    “Apsolutno je neprihvatljivo da Nenad Nešić poraz u Prijedoru pripisuje SDS-u i PDP-u, posebno aludirajući na dokazanog opozicionara Maju Dragojević Stojić. Nenad Nešić je još manje pozvan da kritikuje najčestitijeg među svim opozicionim političarima, Nebojšu Vukanovića”, kaže Jelena Trivić, poslanik PDP-a u NSRS.

    Dok se Nenad Nešić dokazuje kao opozicionar liderima SDS-a i PDP-a, oni mu sve manje vjeruju. Mirko Šarović i Branislav Borenović igraju između dvije vatre. S jedne strane bi da uz podršku DNS-a odnesu pobjedu na izborima, a sa druge smatraju da to ne mogu ni bez Nebojše Vukanovića. Vukanović, baš zbog Nešića, ne dolazi na sastanke opozicionara.

  • Chollet razgovarao sa Komšićem: Parlament BiH jedino mjesto razgovora o državnim zakonima

    Chollet razgovarao sa Komšićem: Parlament BiH jedino mjesto razgovora o državnim zakonima

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić razgovarao je sa Derekom Cholletom, savjetnikom državnog sekretara SAD-a.

    Predsjedavajući Komšić i savjetnik državnog sekretara SAD-a konstatovali su da se sva aktuelna pitanja moraju rješavati u državnim institucijama i da je Parlament BiH jedino mjesto gdje se treba raspravljati o državnim zakonima.

    Chollet je istakao da u interesu eniteta RS nisu aktivnosti koje vlasti RS-a poduzimaju i pozvao na deeskalaciju političke situacije.

    Podsjećamo, Chollet je prije dva dana telefonski razgovarao s članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom naglasivši da su neprihvatljivi koraci vladajuće koalicije u Republici Srpskoj kojima se podrivaju institucije Bosne i Hercegovine.

    “Za korupciju i antidejtonsko djelovanje snosit će se posljedice. Mora doći do povratka dijaloga unutar institucija BiH”, naveo je Chollet.

  • Izetbegović: Probali smo pružiti ruku, ali bojim se da će Dodik vući konopac dok ne pukne

    Izetbegović: Probali smo pružiti ruku, ali bojim se da će Dodik vući konopac dok ne pukne

    Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović nakon današnje sjednice Glavnog odbora ove stranke u Kaknju, potvrdio je da će tražiti veći angažman Tužilaštva BiH zbog procesa koje je otvorila NSRS usvajanjem zaključaka na posebnoj sjednici.

    Na današnjoj sjednici razgovaralo se o brojnim stranačkim pitanjima, ali i o državnim temama i aktuelnoj političkoj situaciji te je zajednički stav Glavnog odbora Stranke demokratske akcije da odluke NSRS-a predstavljaju direktan napad na Ustav BiH i Dejtonski sporazum.

    Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović je kazao da su poslanici i NSRS ušli u crvenu zonu Krivičnog zakona FBiH, saučesništva i podstrekavanja što su jasne kvalifikacija te da očekuju od Tužilaštva BiH da na vrijeme zaustavi ove aktivnosti.

    “Zadužili smo funkcionere SDA, koji su po Ustavu ovlašteni, da pokrenu procedure protiv ovog što se radi u NSRS. Pozivamo i NATO, ALTHEA i EUFOR, da svojim mandatom pojačaju prisustvo u BiH, posebno u području Brčko Distrikta. Pozvali smo ponovo sve stranke probosanskog bloka na jedinstvo u nastupu u narednim napadima i još nemamo pravih odgovora s njihove strane. Smatramo da nije vrijeme za ubiranje predizbornih poena, nemamo ništa protiv da koordiniramo s opozicijom kada je u pitanju država BiH”, kazao je Izetbegović.

    Dodao je da su spremni odazvati se pozivu OHR-a kada je u pitanju Zakon o državnoj imovini uz akcenat na to da ona pripada državu i da se sve mora završiti u okviru presude Ustavnog suda gdje je država titular imovine, a zatim se osvrnuo i na Zakon o zabrani negiranja genocida.

    “Po pitanju donošenja Zakona o zabrani negiranja genocida, i tu smo spremni da se odazovemo, da radimo, ali očekujemo rješenja od poslanika koji dolaze iz RS, odnosno Srba. Neka kažu šta je po njima rješenje i potrebna dopuna. Nekih posebnih izmjena ne bi moglo biti. Suština bi ostala ista”, dodao je Izetbegović.

    U smislu lobiranja u ime BiH u inostranstvu, SDA je izdala nalog da se napravi fond iz kojeg će se sredstva koristiti u svrhu lobiranja u inostranstvu, što bi trebalo doći s Federalnog i kantonalnog budžeta, a pozvao je i sve patriote, privrednike i građane da se napravi fond za lobiranje.

    Komentarišući izjavu Dodika da mu je mučno sjediti s njim te da li je pogrešno procijenio namjere Dodika, Izetbegović je kazao:

    “Dodik je nepredvidiv, imao sam loše procjene u početku. Ne bih davao više ikakve procjene i dokle će ići. Nije ni meni drago sjediti s Dodikom, to traže prijatelji iz Međunarodne zajednice i sve to moramo obaviti. Ja neću biti taj koji će reći da se neće odazvati. SDA je uvijek težila da bude rješenja, pa i moje poruke da se nadamo da će tenzije pasti, da ćemo se dogovoriti… Probali smo pružiti ruku. Bojim se da će Dodik vući konopac dok on ne pukne, ako pukne, oni koji su izazvali ovu situaciju najteže će proći. BiH nije bila na radaru težih kriza, ali po svemu ovome, što dolazi iz EU, stvara se spremnost da se pomogne. Dodik neće stati na vrijeme. Mislim da 80 posto stanovništva u RS-u nije za to. Ovo je politika jednog bogatog političara koji se igra. Najveći autoritet na svijetu i najsiromašniji penzioner je u Republici Srpskoj. Ova politika mora prestati”, pojasnio je Izetbegović te dodao će političar koji želi djecu odvesti u rovove najprije ih odvesti do granice.

    “Njegova politika daje zadnje trzaje”, zaključio je Izetbegović.

    Komentarišući susrete političkih stranaka u BiH kako bi se iznašlo rješenje iz krize, bez međunarodnih medijatora, naglasio je da na tom polju nema nikakvih pomaka te da će samo uz njihove pritiske sjesti za stol.

    “Oni moraju da se uvjere kako funkcioniše Dodik i svi u BiH. SDA će potpisati bjanko papir samo neka ga daju ekspertima iz Venecijanske komisije i imat ćemo rješenje. To ćete čuti samo od predsjednika SDA. Sve što je evropsko, za nas je prihvatljivo. Sve što budu tražili oni, mi ćemo potpisati, ali druge strane neće. Nema više lopovluka u izbornom procesu, sve što dođe od eksperata ću bjanko potpisati”, naglasio je prvi čovjek SDA.

    O izbornom zakonu je kazao da se mora riješiti čvor između Hrvata i Bošnjaka, da se svaki građanin mora kandidovati i da bude izabran voljom tri konstitutivna naroda, ali da to ne smije biti hrvatski, bošnjački ili srpski član Predsjedništva. Naglasio je da taj izbor mora ovisiti i o volju druga dva naroda te da kandidati ne smiju ovisiti o samo jednom narodu.

    “To mora biti odlučeno pretežnom, ali ne ekskluzivnom voljom naroda. A kada govorimo o ugroženosti, HDZ koji ima 20 posto ruku u Parlamentu dominira nad voljom 80 poslanika u FBiH i to mora prestati”, izjavio je Izetbegović.

    Na kraju je naglasio da nikome nije do sukoba, ali da se šanse rapidno smanjuju ako oni koji bi željeli sukob znaju da će imati problem.

    “Ako imamo jak EUFOR, NATO, podignemo borbenu moć u OSBIH koja je legalna snaga u BiH, više će razmisliti oni koji bi se upustili u probleme. Ako hoćete mir morate biti spremni za rat”, zaključio je Izetbegović.

  • Tegeltija poručuje “Težnje Srpske za vraćanjem nadležnosti nisu prijetnja miru”

    Tegeltija poručuje “Težnje Srpske za vraćanjem nadležnosti nisu prijetnja miru”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da ono što Republika Srpske u zakonodavnom smislu radi na povratu svojih nadležnosti, u skladu sa Dejtonskim sporazumom, apsolutno nije prijetnja miru u BiH, već težnja za dijalogom.

    Tegeltija je naglasio da je Srpska potpuno posvećena miru i radu u BiH, što će biti nastavljeno. Srpska definitivno neće odustati od povrata oduzetih nadležnosti i vjerujem da će biti više spremnosti da se o tome razgovara, kako sa strane međunarodne zajednice, tako i predstavnika naroda iz Federacije BiH rekao je Tegeltija za Radio Republike Srpske.

    On je izrazio nadu da će se pokrenuti dijalog o unutrašnjem uređenju BiH, da će trajati dok se ne dođe do povjerenja i razmijevanja i najboljih rješenja za sve. U tom smislu, vrlo je bitno da imamo političku stabilnost – rekao je Tegeltija, potpuno odbacujući insinuacije političkog Sarajeva da je Srpska za ratnu opciju u BiH.

    On je ukazao da Srpska i njeni lideri nezasluženo trpe pojačani pritisak stranog faktora, kao i prijetnje sankcijama zarad rješavanja političke krize u BiH. Mi iz Srpske uporno pokušavamo reći da se ne bavimo nikakvom secesijom, iako nam se uporno imputira da želimo raspad BiH, te da nam retorika vodi u tom smjeru – rekao je Tegeltija.

    On je otkrio da se stavovi Srpske u vezi sa vraćanjem nadležnosti uporno prenose i stranim političarima koji su u pogledu situacije u BiH subjektivni i apsolutno navijaju za stranu koja je protiv svih stavova Republike Srpske. To nije dobro, ali mi uporno prenosimo naše stavove i ono što želimo, a to jeste – cjelovita BiH i unutrašnje uređenje kao rezultat dogovora svih strana u skladu sa ustavnim rješenjima. Sankcije neće ništa riješiti i nikada nisu. Samo razgovori su rješenje za aktuelne probleme u BiH – istakao je Tegeltija.

    Govoreći o izmjenama izbornog zakona, Tegeltija je izrazio nadu da će se one usvojiti, za šta ima dovoljno vremena.

    Tegeltija je naveo da u tom smjeru treba zadovoljiti stavove jednog /hrvatskog/ naroda koji definitivno nije spreman učestvovati u izborima po trenutno važećim pravilima. Sve analize pokazuju da će oni biti oštećeni u izbornom procesu na osnovu aktuelnog izbornog zakonodavstva – rekao je Tegeltija.

    Osvrćući se na ponašanje bošnjačkih ministara u Savjetu ministara, Tegeltija je rekao da je uvijek insistirao da to zajedničko tijelo ne bude mjesto političkih sukoba i polemika, već rješavanja osnovnih životnih problema građana, privrede i slično.

    Tegeltija je istakao i da ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković, nažalost, ima čestu potrebu da učestvuje u političkim raspravama, polemiše sa predstavnicima Srpske i daje izjave koje nisu u njenom domenu rada, pokazujući i nekorektan odnos prema ambasadorima BiH iz reda Srba. To su stvari koje ne doprinose zajedničkoj afirmaciji spoljne politike BiH. Sve to šalje pogrešnu sliku o BiH, pa i o funkcionisanju Savjeta ministara – naglasio je Tegeltija.

    Komentarišući blokade velikih investicija u Republici Srpskoj, poput gradnje više hidroelektrana na Drini, Tegeltija je rekao da su one krenule od Ustavnog suda BiH te da se radi o političkoj odluci.

    On je ukazao da su ekonomski pokazatelji za ovu godinu u BiH čak bolji od očekivanih u mnogim segmentima, ali da treba obratiti pažnju na to da ove prostore naredne godine očekuju posljedice aktuelne energetske krize u svijetu.

    On je pojasnio da se efekti te krize dramatično prelivaju na cijene energenata, što dovodi do rasta cijena i inflacije. To će biti jedan od problema sa kojima ćemo se susresti naredne godine – rekao je Tegeltija.

    On je izrazio nadu da pandemija virusa korona od naredne godine neće ekonomski ugrožavati prostore regiona. Potrebne su nam dodatne investicije – javne i privatne. Ključni pravci razvoja u BiH u narednoj godini treba da budu ulaganja u infrastrukturu i energetski sektor, uz početak realizacije velikih i važnih projekata iz Programa za zapadni Balkan, što će doprinijeti ekonomskom rastu i boljem standardu građana – zaključio je Tegeltija.

  • Pala odluka: Povećava se broj vojnika

    Pala odluka: Povećava se broj vojnika

    Broj pripadnika Vojske Crne Gore koji će učestvovati u sastavu snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo reagovanje u toku 2022. biće povećan sa 30 na 40.

    Time se potvrđuje posvećenost Crne Gore tom savezu, a odluka je donesena na sednici Saveta za odbranu i bezbednost koja je održana danas u Vili Gorica.

    Sednicom je predsedavao predsednik Crne Gore Milo Ðukanović, a u radu su učestvovali i članovi Saveta, predsednik Skupštine Aleksa Bečić i predsednik Vlade Zdravko Krivokapić, a po pozivu i ministarka odbrane Olivera Injac.

    “Na današnjoj sednici, razmotren je Predlog odluke o izmeni Odluke o upućivanju jedinica Vojske Crne Gore u sastavu snaga Severnoatlantskog saveza za brzo reagovanje (NATO Response Force- NRF). Od početka 2022. godine deo jedinica Vojske Crne Gore nalaziće se u sastavu snaga Severnoatlantskog saveza za brzo reagovanje. Imajući u vidu navedeno i važnost ovakve vrste doprinosa kolektivnom sistemu bezbednosti planirano je povećanje broja pripadnika sa sadašnjih 30 na do 40 pripadnika Vojske, čime se potvrđuje posvećenost Crne Gore Savezu”, navodi se u saopštenju, a prenosi RTCG.

    Savet je utvrdio Predlog odluke koji će u redovnoj proceduri biti dostavljen Skupštini Crne Gore na razmatranje i odlučivanje.

    Na sednici je doneta Odluka o deklarisanju jedinice za radiološku, hemijsku i biološku (RHB) dekontaminaciju za sprovođenje aktivnosti u sastavu snaga Severnoatlantskog saveza za brzo reagovanje.

    Angažovanje deklarisanog sastava planirano je sa slovenačkom HBRNO jedinicom koje će doprineti izgradnji kredibiliteta pouzdanog partnera u Savezu i poboljšati stručna znanja i operativne sposobnosti Vojske Crne Gore.

    Savet za odbranu i bezbednost je na današnjoj sednici, razmatrao i druga pitanja iz svoje nadležnosti i na predlog ministra odbrane donio odluke o postavljenjima oficira u Vojsci Crne Gore.

  • Ruski zahtjevi NATO-u: Umanjite vojno prisustvo u istočnoj Evropi ili ćemo reagovati

    Ruski zahtjevi NATO-u: Umanjite vojno prisustvo u istočnoj Evropi ili ćemo reagovati

    Rusija objavila listu zahtjeva za koje tvrdi da se moraju ispuniti kako bi se snizile tenzije u Evropi. Sporne sigurnosne garancije koje Moskva traži uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO.

    Rusija je iznijela veoma spornu listu sigurnosnih garancija kako bi smanjila tenzije u Evropi i smirila krizu u vezi s Ukrajinom, uključujući mnoge zahtjeve koje je Zapad već odbio.

    Zahtjevi uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO i ograničenje raspoređivanja trupa i oružja na istočnom krilu NATO-a, ustvari vraćajući NATO snage tamo gdje su bile stacionirane 1997. godine, prije širenja na istok.

    Nacrt sporazuma u osam tačaka objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova dok su se ruske snage gomilale blizu ukrajinskih granica. Moskva je obećala da će ignorisanje njenih interesa dovesti do “vojnog odgovora” sličnog kubanskoj raketnoj krizi 1962.

    Vladimir Putin je zatražio od Zapada da Rusiji pruži “pravne garancije” njene sigurnosti. Međutim, agresivni prijedlozi Kremlja će vjerovatno biti odbijeni u zapadnim prijestolnicama kao pokušaj formalizacije ruske sfere utjecaja nad istočnom Evropom.

    Zahtjevi koje je Moskva prvi put u cijelosti iznijela predati su SAD-u ove sedmice. Oni uključuju zahtjev da NATO ne raspoređuje nove trupe ili oružje u zemlje koje su ušle u alijansu nakon 1997. godine, što bi uključivalo veći dio istočne Evrope, uključujući Poljsku, bivše sovjetske zemlje Estoniju, Litvaniju, Latviju i balkanske zemlje.

    Rusija također zahtijeva da NATO obustavi daljnje širenje, uključujući i pristupanje Ukrajine alijansi i da ne održava vježbe bez prethodnog dogovora s Rusijom u Ukrajini, istočnoj Evropi, u zemljama Kavkaza kao što je Gruzija ili u centralnoj Aziji.

    Zemlje NATO-a, posebno Poljska i baltičke zemlje, vjerovatno će na te prijedloge gledati krajnje negativno. Oni su upozorili da Rusija pokušava ponovo uspostaviti sferu utjecaja u regionu i da dokument vide kao dokaz da Moskva nastoji ograničiti njihov suverenitet.

    Šef NATO-a Jens Stoltenberg već je odbacio bilo kakve sporazume kojima se Ukrajini uskraćuje pravo da uđe u vojnu alijansu, rekavši da je to na Ukrajini i 30 zemalja NATO-a. Već postoje velike prepreke za ulazak Ukrajine u alijansu, uključujući njen teritorijalni spor s Rusijom zbog anektiranog Krima.

    Ruski dokument također poziva dvije zemlje da povuku sve raketne sisteme kratkog ili srednjeg dometa izvan dosega, zamjenjujući prethodni sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) koji su Sjedinjene Američke Države napustile 2018.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je u petak da nema roka za razgovore, ali da Rusija želi da započne pregovore “bez odgađanja i bez odugovlačenja”.

    “Možemo da idemo bilo gdje i u bilo koje vrijeme, čak i sutra“, rekao je.

    Upitan da li smatra da su zahtjevi nerazumni, odgovorio je da ne smatra.

    “Ne radi se o tome da mi dajemo nekakav ultimatum, nema ga. Stvar je u tome da ne treba potcijeniti ozbiljnost našeg upozorenja”, rekao je on.

    Zapadne zemlje upozorile su da Rusija možda priprema invaziju na Ukrajinu u januaru, jer su se ruski tenkovi, artiljerija i projektili gomilali u blizini granica.

    Ukrajina je u petak saopštila da je jedan od njenih vojnika poginuo tokom borbi s proruskim separatistima na istoku zemlje.

    Kijev se bori protiv promoskovske pobune u dva otcijepljena regiona na granici s Rusijom od 2014. godine, kada je Kremlj anektirao ukrajinsko poluostrvo Krim.

    Rusija je okupila oko 100.000 vojnika na svojoj strani granice. Joe Biden je upozorio Putina na “sankcije kakve nikada nije vidio” ako njegove trupe napadnu Ukrajinu. Čelnici Evropske unije pozvali su u četvrtak Moskvu da zaustavi svoje vojno jačanje i vrati se pregovorima koje vode Francuska i Njemačka.