VRBAS Media

Autor: INFO

  • Majkl Marfi je novi američki ambasador u BiH

    Majkl Marfi (Michael Murphy), novi ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini je upravo potvrđen. Senat je prihvatio nominaciju predsjednika SAD Džoa Bajdena (Joe Biden) da Marfi bude novi američki ambasador u Sarajevu.

    Marfi je pred Spoljno-političkim odborom Senata 5. oktobra iznio pet prioriteta svog rada. Kao najveći prioritet je naveo očuvanje i jačanje integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine.

    Osim osiguranja i učvršćivanja suvereniteta i integriteta BiH, on je istakao i podršku rada Kancelariji visokog predstavnika, čiji je zadatak realizizacija agende 5+2 koja bi u mogla dovesti do zatvaranja OHR-a, kada se ta agenda u cjelosti ispuni.

    Evroatlantske integracije BiH slijedeći su njegov prioritet. Marfi je podsjetio da ogromna većina građana BiH želi članstvo u Evropskoj uniji, ali i u NATO-u.

    Put do toga su reforme i one će se morati provoditi jer ih građani BiH žele. Njegov sljedeći prioritet je vladavina zakona, a posebno borba protiv korupcije slijedeći je njegov prioritet.

    Marfi je prenio i da je kratoročni cilj SAD provođenje ograničene ustavne reforme koja će dovesti do stabilnije i funkcionalnije BiH.

    Podsjećamo, nominiran je 16. jula ove godine. Nakon potvrde u Senatu, Marfija čeka ceremonija u State departmentu, te pakovanje kofera.

    Novi američki ambasador bi u našu državu mogao stići tokom narednog mjeseca.

    Inače, Marfi je službovao u BiH prije 12 godina, kada je bio na funkciji šefa političkog odjela Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

  • Kada bi lijek za koronu mogao stići u Republiku Srpsku?

    Kada bi lijek za koronu mogao stići u Republiku Srpsku?

    Lijek za koronu mogao bi stići i na naše tržište. Konzumira se u prvih pet dana zaražavanja i omogućava liječenje u kućnim uslovima. Interventnih nabavki još nije bilo, pratimo svjetska dešavanja i ono što nam ekspertska grupa preporuči, to ćemo i ispoštovati, kaže ministar zdravlja Alen Šeranić.

    „Mi smo pratili cijeli ovaj tok svega što se radilo po tom pitanju, shodno dvije kompanije koje su nudile taj lijek i uključeni smo u razgovore i prepisku sa Evropskom komisijom koja takođe u jednoj objedinjenoj nabavci nabavlja taj lijek. U nekoliko navrata smo tražili i dobili određene informacije od našeg stručnog tima koji se bavi preporukama za liječenje“, rekao je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

    Za razliku od dosadašnjih terapija, koje se primjenjuju jedino u bolnici, ove tablete su namijenjene kućnoj primjeni. Iako se pojava lijekova na prvi pogled čini kao dobar konkurent vakcini, u borbi protiv pandemije vakcina ipak nema alternativu, kažu epidemiolozi.

    „Istraživanja koja su do sada bila i koje smo imali priliku da vidimo jeste da je taj lijek imao dobre rezultate, dosta velika potražnja je bila za lijekom iako još nije bio u proizvodnji. Sada kada je počela proizvodnja i kada ga zemlje mogu nabavljati vidjećemo kakva su ustvari ti rezultati i kakva je njegova primjena“, rekla je Nina Rodić Vukmir, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Određena količina lijeka u Srbiju je stigla prije dva dana.

    „Nabavili smo ih za 11.500 pacijenata, a biće i za 50.000 pacijenata. Odnosi se na ljude koji reaguju u prvih pet dana pozitivnosti na korona virus, obično iz one zone ljudi koji su najugroženiji, one koji boluju od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, spašava živote i spriječava smrtnosti“, rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

    Proizvođač lijeka je američka kompanija MSD. U Evropi osim Srbije lijek ima Danska, Litvanija i Slovenija, koja ga je počela koristiti u avgustu.

  • Ove reakcije na vakcinu protiv korone prijavljuju građani

    Ove reakcije na vakcinu protiv korone prijavljuju građani

    Na adresu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH je od početka ove godine do 8. decembra stigla 781 prijava na reakcije nakon vakcinacije protiv kovida 19.

    Kako su saopštili iz ove agencije, 34 prijave nisu imale minimum kriterija za podnošenje validne prijave neželjenog djelovanja lijeka, odnosno, bile su nepotpune, pa nisu uzete u dalje ocjenjivanje.

    Procijenjene su 743 prijave o sumnjama na neželjene reakcije vakcinacije protiv kovida 19, a većina prijava uključivala je više reakcija.

    Ukupno 710 ili 95,6 odsto klasifikovano je kao “non serious”, odnosno da nisu ozbiljne, dok su kao “serious” ili ozbiljno klasifikovane 33 prijave, što je 4,4 odsto od ukupnog broja procijenjenih prijava.

    Najviše reakcija nakon vakcinacije protiv kovida prijavili su ljudi između 18 i 44 godine – 382, te u starosnoj grupu od 45 do 64 godine – 337 prijava.

    Najčešće prijavljene reakcije na vakcinu protiv kovida su povišena tjelesna temperature, koja je navedena u 318 prijava i bol u ekstremitetima, 162 prijave. Slijede malaksalost, glavobolja, bol na mjestu primjene vaccine, bol u mišićima, slabost, bol u zglobovima, drhtavica.

    – Do danas primljene i analizirane prijave o neželjenim reakcijama ne mijenjaju pozitivan profil koristi i rizika vakcina protiv kovida 19, koje su dostupne u Bosni i Hercegovini. To u velikoj mjeri potvrđuje njihov poznati profil reakcija na vakcinu – saopštili su iz ALM BiH.

  • Preminuo Episkop Luka

    Preminuo Episkop Luka

    Episkop Luka preminuo je danas u popodnevnim časovima, saopšteno je iz Eparhije zapadnoevropske.

    “Obaveštavamo javnost i verni narod da se danas u 15 časova, upokojio Preosvećeni Episkop zapadnoevropski G. Luka. Carstvo mu nebesko i večan spomen! Datum i vreme sahrane biće naknadno objavljeni”, navodi se u saopštenju Eparhije zapadnoevropske.

    Episkop Luka rođen je 30. oktobra 1950. godine u Piskavici, kod Banja Luke. Bogosloviju Sveta Tri Jerarha u manastiru Krka završio je 1971. godine, a studije teologije 1982. godine na Institutu Sv. Sergija u Parizu.

    Zamonašen je 26. juna 1976. godine, a zatim na praznik Sv. proroka Jeliseja, rukopoložen u čin jeromonaha od strane Episkopa australijsko-novozelandskog Nikolaja. Od 1982. do 1992. godine bio je sabrat manastira Svetog Save u Ilajnu u Australiji. Sveti arhijerejski sabor Srpske Pravoslavne Crkve, na svom redovnom zasjedanju u maju 1992. godine, izabrao je arhimandrita Luku za Episkopa australijsko-novozelandskog.

  • Vučić: Dogovorom sa Putinom štedimo osam miliona evra dnevno

    Vučić: Dogovorom sa Putinom štedimo osam miliona evra dnevno

    Srbija ima obezbijeđenih šest miliona kubnih metara gasa iz uvoza na dnevnom nivou, koji plaća 270 evra po 1. 000 kubnih metara gasa, dok je te količine gasa u Evropi 1. 700 evra, ukazao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    “Zahvaljujući dogovoru sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, Srbija dnevno uštedi oko osam miliona evra kod uvoza gasa”, naglasio je Vučić govoreći za TV Pink.

    On je rekao da je gas danas preskup, a da je u Srbiji situacija takva da nam industrija troši polovinu gasa, a da će potrebe biti i veće.

    “Imamo obezbeđen uvoz šest miliona kubnih metara gasa na dnevnom nivou, a potrebno nam je devet ili 10. Plaćamo 270 evra na 1.000 kubnih metara. Na berzi je današnja cena, zahvaljujući glupim izjavama evropskih političara, 1.700 evra, a ići će i na 1.800 evra”, pojasnio je Vučić.

    To znači da je cijena koju Srbija plaća Rusiji šest puta niža od evropske cijene.

    “Zamislite da nisam sa Putinom to dogovorio i da 1. januara imamo ovu cenu… Za 10 miliona kubnih metara, plaćali bismo 17 miliona evra. Za šest miliona kubnih metara gasa, plaćali bismo 10 miliona. Ovako plaćamo 1,5 miliona za šest miliona kubnih metara. Uštedeli smo Srbiji osam miliona evra dnevno”, rekao je Vučić.

    Dodao je da se očekuje dogovor za dodatnih četiri miliona kubnih metara gasa koji su nam potrebni, te naveo da cijena ne može da bude kao ova od 270 evra, ali da će se boriti za što povoljniju cijenu, i ako bude potrebno, kaže, ponovo će zvati predsjednika Rusije.

    “Samo na dnevnom nivou štedimo osam miliona… Sram ih bilo kakve izmišljene price pričaju narodu, ja živim za ove brojke”, rekao je Vučić.

    Vučić je ukazao da bi Srbija bila u ozbiljnom problemu da nije izgrađen gasovod kroz Srbiju.

    “Zamislite šta bi bilo da nismo izgradili gasovod. Nema gasa, struje, vratite se u srednji vek”, primijetio je Vučić.

    Dodao je da proizvodnja struje u Srbiji po megavat satu košta između 40 i 50 evra.

    Takođe, naveo je da je cijena struje na berzi u Velikoj Britaniji danas 472 evra, a u Srbiji i mahom u Evropi na 320.

    “Strašne su potrebe, svima nedostaje električna energija”, konstatovao je Vučić i dodao da će tek biti problema sa energentima u svijetu.

  • Dodik: Ni ja, ni Srpska ne uvlačimo Srbiju u destabilizaciju i ne prijetimo ratom

    Dodik: Ni ja, ni Srpska ne uvlačimo Srbiju u destabilizaciju i ne prijetimo ratom

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je večeras da da on sigurno nije taj koji prijeti ratom, te odbacio optužbe da on ili Republika Srpska uvlače Srbiju u destabilizaciju.

    “Ja sigurno nisam taj koji prijeti ratom. Ali takva je atmosfera stvorena… A ova priča kako ja ‘guram’ Srbiju u nešto – ja veoma dobro vodim računa da ne dođe do problema i da ne dođe Srbija u probleme. Ja ne očekujem ništa drugo, osim da Srbija razumije ovu situaciju”, istakao je Dodik.

    On je dodao da veoma cijeni to što predsjednik Srbije Aleksandar Vučić radi i što je čini vezano za ekonomski razvoj Srbije i što je pozicionirao Srbiju na sasvim novim osnovama na međunarodnom planu.

    “Ja nisam taj, niti je Republika Srpska ta, koja vuče Srbiju u bilo šta. Mi očekujemo da Srbija, kao garant Dejtonskog sporazuma razumije ono o čemu se radi i da na pozicijama međunarodnih odnosa pokuša da sve učini da to objasni. I to Srbija i čini”, rekao je Dodik za TV “Prva”.

    Navodeći da Srpska ne traži od Srbije oružje, niti to želi, Dodik je zapitao zašto bi neko napao Srbiju, ako nekome Srpska nije po volji.

    “To je glupost. Neko ovdje (u Srbiji) pokušava da unese u javni govor takve budalaštine, koje apsolutno ne stoje”, naglasio je on.

    Komentarišući izjavu Aleksandra Vučića da će se Srbija usprotiviti sankcijama protiv bilo koga u Srpskoj, Dodik je rekao da se taj stav čuo od predsjednika Srbije veoma jasno i da to veoma cijeni.

    Što se tiče BiH i povlačenja nadležnosti Republike Srpske, Dodik je rekao da je za BiH jedini lijek secesija, te ponovio da on ne izaziva rat, nego govori o formalno-pravnom pitanju.

    “Šta je nama alternativa, da predamo sve… Ako mi nismo formalno-pravno u pravu, zašto se neko ne bori formalno-pravnim mjerama, nego se bori sankcijama i prijetnjama ratom. Ja ne izazivam rat. Ja sam rekao – ovo je formalno-pravno pitanje”, kaže Dodik.

    Dodik je, što se tiče Kristijana Šmita, rekao da visoki predstavnik nije međunarodne zajednice, nego potpisnika Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, a to su Republika Srpska, Federacija BiH, Srbija, Hrvatska i neka, kako je rekao, Alijina BiH, koja se tada uvažavala, jer je bila priznata od Amerike.

    Dodik je podsjetio da u Aneksu 10 piše da strane potpisnice Dejtonskog sporazuma biraju visokog predstavnika, koga kasnije relevantnom rezolucijom potvrđuje Savjet bezbjednosti UN.

    “Sad mi treba svakog ko naiđe kod nas, i kaže – ja sam visoki predstanvik – da ga prihvatimo i kažemo – izvoli donosi zakone, radi od nas šta hoćeš? Od šest visokih predstanvika, četiri su bili Nijemci i Austrijanci, pa što nemamo sređenu BiH?”, upitao je Dodik.

    On je podsjetio i na izjavu nove šefice diplomatije Njemačke koja kaže da ljudi u BiH treba da se nauče da žive bez predznaka, što znači nacionalnog predznaka.

    “Eto, ja neću da se naviknem. Ja ostajem Srbin”, naglasio je Dodik.

    Dodik je ponovio da Šmit nije prošao Savjet bezbjednosti.

    “Ako želite da imate visokog predstavnika, onda ide rezolucija koja kaže da se on potvrđuje. Ali te odluke nema i zato Šmit nije visoki predstavnik”, rekao je Dodik.

    On kaže da su dva člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić primili muslimanske ratne generale ratne Armije RBiH, muslimanske vojske, a ne Oružanih snaga BiH.

    Govoreći o svom nedavnom susretu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Dodik je rekao da je Putin veliki predsjednik i veliki državnik, čovjek, koji nikada od njega nije tražio da nešto učini zato što je nešto pomagao ekonomski, za razliku od ovih sa Zapada koji su uvijek tražili neki politički ustupak.

    “Putin je jedan veoma veliki gospodin, čovjek koji u sebi ima više nacionalnosti, nego svi drugi koje sam upoznavao na nekim drugim mjestima. Putin nikada nije tražio da se nešto uradi protiv drugih ili trećih”, kaže Dodik.

    On je naveo da mu je Putin rekao da Rusija podržava međunarodne sporazume, Dejtonski sporazum, teritorijalni integritet BiH, ali isto tako podržava pravo konstitutivnih naroda i entiteta da se unutar toga dogovaraju, a ne da visoki predstavnik nameće zakone i rješenja.

    “I ja se slažem s tim”, dodao je on.

    Dodik je podsjetio da su Opšti okvirni sporazum potpisali Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, a da je svih 11 aneksa Dejtoskog sporazuma potpisala Republika Srpska, te da je Venecijanska komisija rekla da Srpska ima međunarodni suvrenitet, jer je potpisala međunarodni sporazum.

    Srpskoj ne daju da bude uspješna, a BiH je nemoguća država
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je sinoć da je BiH nemoguća država i eksperiment onih koji su u to zaljubljeni i koji su napravili karijere na neistinama protiv Srba i Republike Srpske.

    Govoreći o toj praksi, Dodik je podsjetio da se to odnosi i na slučaj “Markale”, za šta su optuženi Srbi, iako se pokazalo da to nisu učinili, ali su, uprkos tome, uvedene sankcije srpskom narodu, dok je NATO na bazi tih laži bombardovao Republiku Srpsku.

    “Ja sam to onima koji nas napadaju rekao u lice, navodeći da je tadašnji general UNPROFOR-a tvrdio da Srbi nisu ispalili granatu na Markale, a to je u svjedočenju u Haškom tribunalu potvrdio čovjek iz međunarodne vojne misije”, rekao je Dodik za Televiziju “Prva”.

    Tada mu je, kako kaže, jedan dobronamjeran Amerikanac rekao da je više od 400 ljudi napravilo karijere u američkoj administraciji na priči o Bosni i pitao ga da li zaista misli da može da ugrozi njihove karijere.

    “Vidjeli smo šta Amerika misli kada je Donald Tramp bio predsjednik. A u ovoj sadašnjoj administraciji vraćaju stare Klintonove ljude da sprovode onu istu politiku kakvu su (u ratu) vodili u BiH”, rekao je Dodik.

    On je ukazao da se u BiH uvijek dešava isto i da se, kako je objasnio, sve svodi na to da se ide na urušavanje Republike Srpske, da joj se ne dozvoli da ima svoje institucije i da se ekonomski zatvori, a njeni rukovodioci okrive kako ne bi mogli da je razvijaju.

    “Ali, mi smo mnoge stvari napravili. Svojim potencijalima smo napravili i 120 kilometara puteva. Republika Srpska je usvojila budžet za 2022. godinu, a BiH nije ni za ovu. I to sve govori o održivosti, odnosno o činjenici da je Srpska jedina održiva u BiH”, istakao je Dodik.

    Prema njegovoj ocjeni, svi ti argumenti, iz ugla onih koji rade na urušavanju Republike Srpske, idu za tim da Srpska mora da se napadne, jer ona po njima ne smije biti uspješna, već neuspješna.

    “A onda se ide i dalje, pa ako Milorad Dodik nije bio ratni komandant koji je bio osuđen za ratne zločine, onda ga pakujte u neku priču o korupciji. I to rade 15-20 godina, od kada sam ja funkcioner. Nema čovjeka u Republici Srpskoj koji je prošao više sudskih postupaka za korupciju od mene, a ja imam samo jednu presudu za prekoračenje brzine, što sam platio”, zaključio je Dodik.

    Bošnjaci grade nacionalni mit na laži
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je priča o genocidu u Srebrenici obična manipulacija i da nije tačno da su u Srebrenici stradali samo Bošnjaci, nego su stradali i Srbi u gotovo identičnom broju.

    Dodik je izjavio da je priča o genocidu u Srebrenici obična manipulacija, na osnovu koje se želi prikazati da su Srbi genocidaški narod, a da je Republika Srpska genocidna tvorevina, što nije tačno.

    “Kao što Srbi imaju kosovski mit, na bazi čega su formirali svoj nacionalne osobenosti, okupljali se oko toga vijekovima, o tome pričali i istinite i neistinite priče, tako i muslimani Bošnjaci koji su tek bili u konstituisanju, pokušavaju preko Srebrenice da naprave neki svoj nacionalni mit, ali koji je naravno lažan”, rekao je Dodik za TV “Prva”.

    On je istakao da je lažna činjenica da su u Srebrenici samo stradali Bošnjaci, što nije tačno, nego i Srbi u gotovo identičnom broju.

    “Kada uzmete podatke i vidite na koji način je to pravljeno, onda vidite da se sve stradanje Bošnjaka svelo na Srebrenicu, pa i ona iz 1992. do 1995. godine na period od 11. do 18. jula 1995. Izuzeli su tu priču o stradanju Srba i odjednom se problematizuje samo stradanje Bošnjaka”, rekao je Dodik.

    On je istakao da Bošnjaci jesu stradali i niko normalan ne može to da spori, ali niko normalan ne trebalo da spori ni to da su stradali Srbi u tom srebreničkom kraju, i to njih 3.400 po nalazima nezavisne komisije.

    “U isto vrijeme kada je međunarodna zajednica formirala Komisiju za Srebrenicu, formirana je i Komisija o stradanju u Sarajevu, koja nije uradila ništa i sve se svelo na Srebrenicu, zbog čega je došlo do potpune manipulacije tim događajem”, rekao je Dodik.

    On je negirao da su Srbi genocidan narod, naglasivši da ako je nad bilo kime učinjen genocid, učinjen je nad Srbima.

    “U Republici Srpskoj nema nikoga koga potražuje bilo koji sud da je učestvovao u zločinima u Srebrenici. Svi su privedeni sudovima i presuđeni i dobili doživotne i dugogodišnje kazne zatvora i na to bi trebalo da se stavi tačka, ali tačka se ne stavlja. Ne bi zatvorili Haški tribunal da ima neko koga čekaju, nego su ga zatvorili zato što su zatvorili taj slučaj”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da je u međuvremenu “nemoguće živjeti u okolnostima gdje se pobiju svi svjedoci zločina Nasera Orića, koji je ubijao lično, a oslobođen je putem suda BiH od bilo kakvog učešća u zločinu, dok istovremeno danas u Republici Srpskoj ta ista sarajevska, muslimanska vlast, odnosno tužioci, privodi po Nevesinju ljude samo zato što su bili pripadnici Vojske Repubike Srpske, a neki su bili čak i kuvari”.

    “Oni su stavljeni u kategoriju ‘udruženi zločinački poduhvat’, što pravo ne poznaje, jer postoji samo individualna odgovornost. Srbima sude po novim zakonima koje je nametnula međunarodna zajednica u BiH, koji je mnogo stroži, a muslimanima po zakonima bivše Jugoslavije koji je mnogo blaži po visini kazni”, rekao je Dodik.

    On ističe da Republika Srpska ne može 12 godina da pokrene promjenu tog zakona, dok istovremeno visoki predstavnici mogu da nameću čak 140 zakona, zbog čega je Republika Srpska krenula u donošenje odluka o vraćanju nadležnosti.

    “Visoki predstavnici nemaju pravo da nameću zakone, što je priznao i tumač Dejtonskog sporazuma Karlos Vestendorp na konferenciji za novinare nakon konferencije u Bonu. Mi smo na to ukazivali godinama, ali niko to neće da sluša”, rekao je Dodik i dodao da nema zemlje na svijetu gdje pojedinac, neizabrani stranac, može da dođe u neku zemlju i nametne zakon.

    On je izrazio zahvalnost Srbiji i predsjedniku Aleksandru Vučiću za podršku i pomoć koju daju Republici Srpskoj za razne projekte i dodao da Vučić isključivo radi u interesu Srbije i srpskog naroda.

    “Sa Vučićem nikada nisam razgovarao o tome da prenesemo bilo kakav sukob. Milorad Dodik dobro vodi računa da ono što mi radimo ne košta Srbiju”, rekao je srpski član Predsjedništva BiH.

    “Republika Srpska je posvećena miru, neće ratovati i nema razloga za bilo kakav sukob. Srpska ima svoje granice, sistem i jedina je održiva u BiH, za razliku od BiH i Federacije BiH”, zaključio je Dodik.

  • Pamflet u režiji OBA BiH – specijalni rat protiv Srpske

    Pamflet u režiji OBA BiH – specijalni rat protiv Srpske

    Na nekoliko međunarodnih medijskih adresa stigao je papir sa takozvanim instrukcijama kojima Republika Srpska i Srbija navodno koordiniraju aktivnosti u BiH s ciljem destabilizacije prilika u BiH.

    Tekst, u koji je Srna imala uvid, nema potpisa, a pisan je ekavicom latiničnim pismom.

    U Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH Srni je rečeno da prvi put vide takav papir i da je iz sadržaja jasno da je Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) BiH stavljena u funkciju specijalnog rata protiv Republike Srpske.

    Takođe, naveli su iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH, da je na papiru gomila besmislica koje nije vrijedno ni komentarisati, te da je taj papir u federalnim medijima legalizovao predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentrane skupštine BiH Denis Zvizdić.

    I u Kabinetu predsjednika Republike Srpske negiraju da su ikada ranije vidjeli takav papir i da je riječ o običnom pamfletu i podmetanju smišljenom u sarajevskom podzemlju koji služi za diskreditaciju i Srbije i Republike Srpske, kao i za privlačenje međunarodne pažnje.

    Na papiru, u koji je Srna imala uvid, navedene su takozvane instrukcije o ponašanju političara i građana Srpske i Srbije, te se tako, između ostalog, naglašava da Srpska i Srbija treba ekonomski i infrastrukturno da se uvezuju, da državni funkcioneri Srbije ubuduće zaobilaze političare i institucije BiH što god je više moguće i da bi visoki funkcioneri Republike Srpske i njeni građani trebalo da izbjegavaju ambasade, konzulate i predstavništva BiH i da se u slučaju konzularne pomoći u inostranstvu obraćaju DKP-a Srbije.

  • Haos u sistemu taksi i naknada

    Haos u sistemu taksi i naknada

    Savjet ministara BiH je povlačio poteze koje su u suprotnosti s vlastitim reformskim opredjeljenjem u procesu racionalizacije broja i visine iznosa taksi i naknada, što je obaveza iz Pisma namjere prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) još od 2016. godine.
    Navedeno je to u reviziji učinka pod nazivom “Osnovne pretpostavke za efikasno upravljanje taksama i naknadama institucija BiH”, koju je u petak objavila Kancelarija za reviziju na zajedničkom nivou vlasti u Sarajevu.

    Revizori su, između ostalog, došli do zaključka da je Savjet ministara dozvolio uvođenje novih taksi i naknada, iako se opredijelio za njihov moratorijum, te je tako od 2016. do 2020. uvedeno najmanje 56 novih taksi i naknada, a tek jedna je ukinuta. Naplata nenaplaćenih taksi je izrazito otežana, a u nekim slučajevima gotovo nemoguća.

    – Posljedice nepreciziranja nadležnog organa koji će vršiti prinudnu naplatu nenaplaćenih taksi i naknada i sporost institucija BiH u izmjenama zakonskih rješenja posebno su vidljivi u slučaju sudskih taksi u postupcima pred Sudom BiH. Od 2013. do 2017. oko 680.000 KM sudske takse je ostalo neplaćeno, nastupila je zastara, te gubitak za budžet institucija BiH – istaknuto je u izvještaju, prenosi “Glas Srpske”.

  • Ni godinu dana od izbora u Mostaru nisu riješene podjele

    Ni godinu dana od izbora u Mostaru nisu riješene podjele

    Godinu dana nakon održavanja izbora u Mostaru, prvi put nakon više od jedne decenije, sukobi i neslaganja koji su postojali i ranije ostali su i nakon izbora.
    Oni koji su Mostarski sporazum koji je omogućio održavanje izbora podržavali i ranije tvrde da je on dao uspjeh, dok udruženja koja su bila protiv i danas tvrde da on ništa nije promijenio. Dok građanska udruženja i dio partija u Sarajevu smatraju da su izbori samo zacementirali podjele koje su postojale i prije izbora, predstavnici Srba i Hrvata u Gradskom vijeću kažu da su se stvari već promijenile nabolje. U petak smo pokušavali stupiti u kontakt sa Salemom Marićem, predsjednikom Lokalnog odbora SDA u Mostaru, kao i sa samim odborom, ali niko nam se nije javljao na telefon.

    Mladen Krnjeušić iz SNSD-a Mostar kaže za “Nezavisne novine” da su Srbi zadovoljni, ali da je jedna godina malo da se ocijeni ukupan uspjeh.

    “Izbori su uspjeli ako gledamo iz ugla da konačno imamo svog predstavnika u Gradskom vijeću, što je nešto što smo htjeli imati već više od 20 godina. Samo to je izvanredan uspjeh. Ako ništa drugo, sada imamo govornicu s koje možemo govoriti o onom što nas muči. Ali godinu dana je malo da se riješe nagomilani problemi”, kaže Krnjeušić.

    Naglašava da je najveći izazov činjenica da mladi Srbi odlaze iz grada jer ne mogu naći zaposlenje.

    “Teško je naći posao”, kaže on.

    Vlatko Marinović, šef Kluba vijećnika HDZ-a, za “Nezavisne novine” kaže da smatra da se mnogo stvari promijenilo nabolje za Mostar.

    “Prvo, činjenica da su građani Mostara prvi put mogli birati na temelju zakonitih i ustavnih izbornih pravila tko će ih predstavljati je samo po sebi mnogo. Građani su dva izborna ciklusa bili osuđeni da ne mogu birati svoje predstavnike”, kaže on.

    Na primjedbe da je Mostar “grad slučaj”, ističe da su taj termin skovali sarajevski političari, iako, kako on tvrdi, krivica počiva na Parlamentarnoj skupštini BiH koja je unutar Izbornog zakona izmijenila izborna pravila.

    Prema njegovim riječima, skoro nikad se ne uzima u obzir činjenica da je dogovor u Mostaru, kako navodi, plod domaćih lidera koji su uspjeli ne samo dogovoriti rješenje, već ga implementirati u rekordno kratkom roku.

    Na pitanje da li je taj sporazum zacementirao etničke podjele, Marinović naglašava da je Mostar bio i ostao istinski multietnički i višenacionalni grad koji ima jedinstvenu administraciju.

    Amna Popovac, aktivistkinja iz Mostara, pak, smatra da ne samo da su etničke podjele ostale – već da su omogućile korupciju poput, kako tvrdi, nabavke tepiha za Gradsko vijeće koji koštaju 6.000 maraka.

    “Godinu dana naših života je novo Gradsko vijeće protraćilo u beskonačnim raspravama bez konkretnih rezultata i zaključaka”, kaže ona. Na pitanje da li je međunarodna zajednica dio rješenja ili problema, ona smatra da su međunarodni predstavnici aminovali izbornu krađu.

    Delegacija EU: Potrebno ispuniti očekivanja građana
    Održavanje izbora u Mostaru u decembru 2020, prvi put nakon 2008. godine, i formiranje nove gradske administracije u februaru 2021. su pozitivni koraci koji su zapaženi i u nedavnom izvještaju Evropske komisije kao ispunjavanje ključnog prioriteta od ukupno 14 prioriteta, rekao je za “Nezavisne novine” Ferdinand Konig, portparol Delegacije EU u BiH.

    “Sporazum o održavanju izbora je demonstrirao da se dugogodišnja politička pitanja mogu riješiti ako postoji politička volja. Uz podršku EU, grad Mostar je organizovao uspješni festival tokom ljeta – ‘Open City Mostar’, što je na jednom mjestu okupilo sve građane s različitim pogledima”, naglasio je on.

    Međutim, kako je naglasio, da bi pozitivni pomaci mogli biti nastavljeni potrebno je da vlasti ispune očekivanja građana kada je riječ o funkcionalnosti institucija.

  • Na području grada Banjaluka aktivno 79 gradilišta

    Na području grada Banjaluka aktivno 79 gradilišta

    U toku ove godine prijavljeno je 79 gradilišta na području grada koja se odnose na izvođenje građevinskih radova na pojedinim lokacijama.
    Iz Gradske uprave su istakli da su Urbanističko-građevinskoj inspekciji grada u toku ove godine prijavljena 72 objekta te da su to kolektivni stambeno-poslovni objekti, poslovni objekti, školski i predškolski objekti, proizvodno-skladišni i drugi objekti.

    “U toku 2019. i 2020. godine prijavljeno je izvođenje građevinskih radova na 144 gradilišta na objektima većim od 400 metara kvadratnih. Informacija se odnosi na broj gradilišta čija je kontrola u nadležnosti Urbanističko-građevinske inspekcije grada, ali ukupan broj formiranih gradilišta na teritoriji grada je veći, budući da je kontrola određenih gradilišta u nadležnosti Inspektorata Republike Srpske jer je za izvođenje radova na istim izdata građevinska dozvola od strane Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske”, naveli su iz Gradske uprave, prenose Nezavisne novine.

    Prema podacima Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske za područje grada Banjaluka je u toku ove godine izdato sedam građevinskih dozvola.

    Iz Gradske uprave su naveli da je Odjeljenje za prostorno uređenje izdalo ove godine 36 građevinskih dozvola za izgradnju kolektivnih stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih objekata od preko 400 metara kvadratnih, dok je u toku prošle godine izdato njih 47.

    Prema njihovim riječima, u toku ove godine od troškova za uređenje gradskog građevinskog zemljišta prihodovano je ukupno 7.128.085 KM, dok je od rente prihodovano 10.332.393 KM, što je ukupno 17.460.478 KM.

    “U toku prošle godine po ove dvije osnove prihodovano je 10.135.392 KM, dok je u toku 2019. godine gradska kasa bila punija za ukupno 14.874.291 KM”, podaci su Gradske uprave.

    Dodali su da su ove godine izdata 1.042 lokacijska uslova, dok je u toku cijele prošle godine izdato 926 lokacijskih uslova.

    “Prema podacima Centra za dozvole Gradske uprave, prošle godine izdate su ukupno 153 dozvole za građenje, od toga 130 za fizička lica, a 23 dozvole za investitore i firme”, ranije su rekli iz Gradske uprave.