VRBAS Media

Autor: INFO

  • Meloni: Italija neće slati vojnike u Ukrajinu

    Meloni: Italija neće slati vojnike u Ukrajinu

    Italijanski premijer Đorđa Meloni izjavila je da Italija neće slati vojnike u Ukrajinu u okviru takozvanih multinacionalnih snaga.

    “Koristeći ovu priliku, željela bih još jednom da naglasim da Italija ne namjerava da šalje vojnike u Ukrajinu”, rekla je Melonijeva u italijanskom parlamentu.

    Ona je dodala da se trenutno razmatra davanje garancija za postojanje snažne ukrajinske vojske i mogućnost raspoređivanja multinacionalnih snaga u Ukrajini predvođenih takozvanom koalicijom voljnih, uz učešće na dobrovoljnoj osnovi.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije je rekao da je prisustvo trupa NATO saveza na ukrajinskom tlu – pod bilo kojom zastavom i u bilo kom svojstvu, uključujući mirovne snage – prijetnja Rusiji i da Moskva to neće prihvatiti ni pod kojim okolnostima.

     

  • Kongres neće zaustaviti Trampa

    Kongres neće zaustaviti Trampa

    Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država tijesnom većinom odbio je dvije odluke kojima se nastojalo ograničiti oštra politika predsjednika Donalda Trampa prema Venecueli, u trenutku kada su bile rasprostranjene pretpostavke da bi mogao pokrenuti vojni napad na teritoriju ove južnoameričke zemlje bogate naftom.

    Glasanja su održana svega nekoliko sati prije Trampovog obraćanja javnosti iz Bijele kuće. Ovo rijetko večernje obraćanje trebalo je da bude posvećeno onome što predsjednik smatra velikim uspjesima, ali je moglo obuhvatiti i spoljnopolitičke ciljeve, dan nakon što je naredio „blokadu“ naftnih tankera pod sankcijama koji ulaze u Venecuelu ili je napuštaju.

    Predstavnički dom, u kojem većinu imaju republikanci, glasao je sa 216 glasova protiv i 210 za odluku koju je predložio poslanik Gregori Miks iz savezne države Njujork, vodeći član Demokratske stranke u Odboru za spoljne poslove. Tom odlukom se tražilo povlačenje američkih oružanih snaga iz sukoba sa „bilo kojom organizacijom koju je predsjednik označio kao terorističku na zapadnoj hemisferi“, osim ako Kongres to izričito ne odobri.

    Dom je takođe glasao sa 213 glasova protiv i 211 za odluku koju je predložio Džim Mekgavern iz Masačusetsa, vodeći demokrata u Odboru za pravila, a kojom bi se predsjedniku naložilo da povuče američke snage iz sukoba sa Venecuelom ili protiv nje, ukoliko nema saglasnost Kongresa.

    Oba glasanja bila su gotovo u potpunosti podijeljena po stranačkoj liniji. Dva republikanca glasala su zajedno sa demokratama za prvu odluku, dok su trojica podržala drugu. Sa druge strane, dva demokrata bila su protiv prve odluke, a jedan protiv druge.

    Američke snage su od početka septembra izvele više od dvadeset udara na brodove za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Tihom okeanu, pri čemu je poginulo više od osamdeset ljudi, dok Tramp pojačava vojni pritisak na vlasti venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.

    Administracija Donalda Trampa razmatra različite mjere za suzbijanje onoga što tvrdi da je uloga Madura u snabdijevanju ilegalnim drogama. Predsjednik Venecuele odbacio je optužbe i poručio da nema nikakve veze sa nelegalnom trgovinom drogom.

    Američki zakonodavci već dugo optužuju predsjednike iz obje stranke da pokušavaju da zaobiđu ustavnu odredbu prema kojoj Kongres, a ne predsjednik, mora da odobri sve vojne akcije, osim onih kratkotrajnog karaktera.

    Članovi Kongresa su više puta pokušavali da primoraju Trampa da zatraži saglasnost za vojnu kampanju protiv Venecuele otkako je ona započela početkom septembra.

    Ipak, svaki takav pokušaj je propao zbog protivljenja njegovih stranačkih kolega, koji imaju tijesnu većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu.

    Govoreći protiv predloženih odluka, poslanik Brajan Mast iz Floride, predsjednik Odbora za spoljne poslove, rekao je da je riječ o pokušaju „da se predsjedniku Trampu onemogući da brani Sjedinjene Američke Države od označenih kartelskih terorista“.

    Poslanik Tomas Mesi iz Kentakija, jedan od rijetkih republikanaca koji su podržali odluke, istakao je da ovlašćenje za objavu rata ne bi smjelo da bude u rukama jednog čovjeka.

    „Ako predsjednik smatra da je vojna akcija protiv Venecuele opravdana i neophodna, treba da iznese razloge, a Kongres treba o tome da glasa“, rekao je Mesi u obraćanju Predstavničkom domu.

    Prema zakonima Sjedinjenih Američkih Država, predsjednik ima pravo da započne vojnu akciju u trajanju do 60 dana, uz dodatnih 30 dana predviđenih za povlačenje snaga.

  • Dodik: Sve što je Komšić izgovorio u Briselu bila je laž

    Dodik: Sve što je Komšić izgovorio u Briselu bila je laž

    Političko Sarajevo ruši BiH lažnim predstavljanjem i nametanjem stavova koji nisu plod dogovora, a briselska birokratija prihvatanjem takvog lažnog narativa. Sve što je u Briselu izgovorio Željko Komšić bila je laž, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – Komšić je još jednom na međunarodnoj sceni predstavljao samo sebe. Ono što je govorio u Briselu, ne može biti međunarodna pozicija BiH, jer u vezi s tim ne postoji bazični dogovor unutar zemlje. BiH nije usvojila deklaraciju i samim tim je ni na koji način ne obavezuje, kao ni Srbiju – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    On je dodao da je u svom nastupu Komšić se, prije svega, bavio dodvoravanjem Bošnjacima, u nadi da će njegovog kandidata izabrati za “hrvatskog” člana Predsjedništva, po istom obrascu po kojem je i ranije “biran”.

    – To je jedinstven primjer prevare, da za vas ne glasa niko koga, kao, predstavljate. U Livnu je lakše naići na poskoka, nego na birača Željka Komšića.

    Ako je Komšić u Briselu kredibilan sagovornik i ako njegove riječi tamo vide kao politiku za BiH, onda je još jednom jasno zašto je Aleksandar Vučić bio u pravu što nije otišao na taj samit. Briselska birokratija svijet ne vidi kakav jeste, već kroz svoje naočare – bez osjećaja za realnost, rezultate i mogućnosti – istakao je Dodik.

  • NSRS usvojila budžet i Program ekonomskih reformi

    NSRS usvojila budžet i Program ekonomskih reformi

    Narodna skupština večeras je na 17. redovnoj sjednici usvojila budžet Republike Srpske za 2026. godinu – po hitnom postupku u iznosu od 7,409 milijardi KM.

    Usvojen je i Program ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2026-2028. godina.

    Po hitnom postupku usvojeni su i Zakon o izvršenju budžeta za 2026. godine, odluke o dugoročnom i o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2026. godinu, kao i odluku o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2026. godini.

    Usvojene su i izmjene i dopune Zakona o doprinosima, kao i izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit, sve po hitnom postupku.

    Poslanici su usvojili po hitnom postupku i Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske.

    Po hitnom postupku, usvojeni su i zakon o izmjeni Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture, izmjene Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj, te izmjene Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Srpske.

    Poslanici su po hitnom postupku usvojili zakon o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    Narodna skupština usvojila je i Zakon o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera – po hitnom postupku, te izmjene i dopune Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti – po hitnom postupku.

    Poslanici su glasali i za izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi – po hitnom postupku, kao i za zakon o dopuni Zakona o komunalnim djelatnostima – po hitnom postupku.

    Usvojen je zaključak Kluba poslanika SNSD kojim se zadužuje odbor Vlade za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova da organizuje obilježavanje Dana Republike i otkrije centralno spomen-obilježje poginulim borcima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu u Banjaluci.

    Sandra Erkić izabrana je za predsjednika Komisije za bezbjednost.

    Sjednica će biti nastavljena sutra razmatranjem Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj – po hitnom postupku.

  • Član 5 – slijepa ulica za Ukrajinu

    Član 5 – slijepa ulica za Ukrajinu

    Dok američka administracija razmatra mogućnost da Ukrajini ponudi nejasne bezbednosne garancije slične članu 5 NATO-a u zamenu za pregovarački kraj rata sa Rusijom, novi izveštaj američkog vojnog “think-tanka” upozorava da ovakva rešenja nisu dugoročna.

    Umesto toga, predlaže se model “naoružane neodlučnosti” koji bi mogao da preživi protivljenje Moskve i politička ograničenja Zapada.

    Prema navodima administracije SAD, testna ideja podrazumeva garancije koje nisu članstvo u NATO-u, ali bi trebalo da uvere Kijev u njegovu sigurnost nakon postizanja mirovnog sporazuma. Analitičari, međutim, upozoravaju da takve garancije nemaju pravnu snagu kolektivne odbrane, nailaze na dubok skepticizam u Evropi i gotovo sigurno bi bile odbijene od strane Rusije.Rusija će, prema procenama, u bilo kom mirovnom sporazumu insistirati na dve crvene linije: bez članstva Ukrajine u NATO-u i bez stranih trupa na njenoj teritoriji.

    Direktorka vojne analize u “think-tanku” Defense Priorities iz Vašingtona Dženifer Kavanah navodi da Zapad verovatno neće dugo osporavati ove zahteve, posebno bez šire javne podrške ili pravnog ugovornog okvira.

    “Naoružana neodlučnost je najizvodljiviji pristup posleratnoj bezbednosti Ukrajine, jer omogućava Kijevu da se samo brani i odvraća agresiju, dok istovremeno uzima u obzir ruske bezbednosne interese i politička i resursna ograničenja SAD i Evrope”, piše u izveštaju.

    “Neodlučnost, ali ne izolacija”

    Cilj je da svaki budući ruski pokušaj zauzimanja teritorije bude spor, skup i malo verovatan da uspe.

    Višeslojna obećanja SAD i Evrope

    Umesto formalnih garancija bezbednosti, Kavanah predlaže višeslojna obećanja SAD i Evrope, idealno kodifikovana u zakonima da bi bila teže promenljiva. Četiri glavna stuba modela su sledeća:

    vojna pomoć i finansiranje u mirovnim uslovima,
    unapred dogovoreni talasi vojne i ekonomske pomoći u slučaju ponovne agresije, uključujući unapređenu razmenu obaveštajnih podataka,
    zapadom podržani skladišta strateškog oružja van Ukrajine,
    automatske “snapback” sankcije ako Rusija prekrši sporazum

    U predloženom modelu Ukrajina formalno ostaje van NATO-a, ali nije izolovana. Vojske bi nastavile zajedničke vežbe sa zapadnim partnerima van ukrajinske teritorije, uz saradnju u odbrambenoj industriji i obuku, sve bez pravnih obaveza koje dolaze s članstvom.

    “Namerno sam odabrala termin ‘neodlučnost’ umesto ‘neutralnosti'”, rekla je Kavanah u intervjuu za Kyiv Post, naglašavajući da Ukrajina zadržava odbrambena partnerstva, posebno s evropskim državama, izvan formalne strukture saveza.

    “Jež” odbrana

    Srž modela je strategija samoodbrane zasnovana na konceptu teritorijalnog odvraćanja, poznatijem kao “jež” odbrana.

  • Egić: Vlada Srpske započinje organizaciju Dana Republike

    Narodna skupština Republike Srpske je zadužila Odbor za njegovanje tradicija Vlade Republike Srpske da krene u organizaciju Dana Republike, kazao je ministar rada i boračko invalidske zaštite Danijel Egić.

    „Odbor je danas imao sastanak i mi ćemo vrlo rado krenuti u organizaciju Dana Republike“, dodao je Egić, piše Capital.

  • Kompanija koja je bila u središtu Trampovih optužbi želi posao u BiH

    Kompanija koja je bila u središtu Trampovih optužbi želi posao u BiH

    Dok Bosna i Hercegovina ulazi u priču o uvođenju novih tehnologija na izborima, među kompanijama koje su se javile Centralnoj izbornoj komisiji za ovaj posao našlo se i ime koje je već imalo svoju ulogu u jednoj mnogo većoj izbornoj drami – američkoj.

    Riječ je o Dominion Voting System, firmi koju je aktuelni predsjednik SAD Donald Tramp svojevremeno optuživao da je učestvovala u, kako je tvrdio, namještanju predsjedničkih izbora u korist Džoa Bajdena.

    Upravo ta kompanija, Dominion Voting System (Dallas Newby), jedna je od pet koje su CIK BiH dostavile informativne ponude za nabavku specifičnih izbornih tehnologija.

    Zanimljivo je i da ova firma, osim poslovanja u Sjevernoj Americi, ima svoje sjedište i predstavništvo u Beogradu, koje pokriva evropsko tržište.

    Proces je formalno započeo još krajem februara, kada je Centralna izborna komisija BiH usvojila završni izvještaj o pilot-projektima uvođenja novih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini, zajedno sa studijom izvodljivosti.

    Nekoliko mjeseci kasnije, u julu, usvojene su i izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH, čime je CIK-u dodijeljeno 112,5 miliona KM za modernizaciju izbornog procesa.

    Novac je postao operativan 21. avgusta, a ubrzo nakon toga uslijedio je i javni poziv za dostavljanje informativnih ponuda za nabavku specifičnih izbornih tehnologija.

    Poziv za dostavljanje informativnih ponuda objavljen je 2. oktobra, a do sredine mjeseca na adresu CIK BiH stiglo je ukupno pet ponuda – od domaćih i stranih kompanija.

    Osim Dominiona, interes su pokazali i Hipernova iz Sarajeva, INFOSCAN Sinsheim (PITCH), MIRU Systems CO., LTD, kao i konzorcij u kojem su Artco Group, Comtrade BiH, BH Telecom, Cloud IT i Middle Point E.

    Tramp je na tviteru optužio kompaniju da je obrisala 2,7 miliona glasova koji su navodno išli njemu u korist i da su te glasove pripisale njegovom protivkandidatu Džozefu Bajdenu.

    Te tvrdnje godinama su bile dio političkih rasprava i teorija o izbornoj krađi.

    Ipak, američki mediji i organizacije za provjeru činjenica kasnije su zaključili da za takve optužbe nema dokaza.

    Dominionove tehnologije bile su korištene u ograničenom broju okruga u saveznim državama poput Džordžije i Mičigena, gdje su zabilježeni određeni problemi u prebrojavanju, ali bez potvrde da je došlo do sistemske manipulacije izbornim rezultatima.

    Da li će i na koji način Dominion imati dalju ulogu u modernizaciji izbornog procesa u BiH tek će se vidjeti.

    Za sada je sigurno tek to da se jedna od najkontroverznijih kompanija iz američke izborne priče našla i u bosanskohercegovačkoj.

    Podsjećamo, aktuelni predsjednik SAD Donald Tramp optužio je ranije firmu Dominion Voting System da je pomogla u “izbornoj krađi”, te da je tako na izborima 2020. pobijedio njegov rival Džo Bajden.

  • Putin: “Evropski prasići” žele da profitiraju od kolapsa Rusije

    Putin: “Evropski prasići” žele da profitiraju od kolapsa Rusije

    Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je danas, 17.decembra, evropske lidere “prasićima” i optužio ih da su se pridružili prethodnoj američkoj administraciji koja je, kako je rekao, namjerno usmjerila situaciju ka oružanom sukobu.

    Putin je rekao da su se “ulizice iz Evropske unije” pridružile radu prethodne američke administracije zbog profita i da su zapadne zemlje vjerovale da će moći da unište Rusiju za kratko vrijeme, prenose RIA Novosti.

    “Evropski prasići su se odmah pridružili radu prethodne američke administracije, nadajući se da će profitirati od kolapsa naše zemlje”, rekao je Putin na proširenom sastanku kolegijuma ruskog Ministarstva odbrane.

    Putin je rekao i da će Rusija ostvariti svoje teritorijalne ciljeve u Ukrajini ili diplomatijom ili vojnom silom, prenosi Gardijan.

    Ruski predsjednik je naveo da će ciljevi onoga što Moskva naziva svojom “specijalnom vojnom operacijom” biti ispunjeni “bezuslovno”.

    “Ako ne žele suštinsku diskusiju, onda će Rusija osloboditi svoje istorijske zemlje na bojnom polju”, rekao je Putin.

    Putin je negirao da Moskva planira invaziju na teritoriju zemalja članica NATO, tvrdeći umjesto toga da je alijansa počela da se priprema za mogući vojni sukob sa Rusijom, prenosi Tanjug.

  • Rusija tuži Evropu za 193 milijarde evra

    Rusija tuži Evropu za 193 milijarde evra

    Odluka Rusije da na sudu traži odštetu od Evrope u iznosu od oko 193 milijarde evra zbog pokušaja Evropske unije da ukrade zamrznutu rusku imovinu predstavlja promišljenu pravnu strategiju kojom Moskva štiti svoje interese i stvara osnovu za moguće kontramjere.

    Ruski stručnjaci preciziraju da bi Rusija mogla da pokrene konfiskaciju evropske imovine na svojoj teritoriji, ali i u trećim – prijateljskim zemljama.

    Eskperti napominju da se podnošenje tužbe smatra logičnim i promišljenim korakom – to nije politički gest, već način da se ruska pozicija fiksira u pravnom polju i stvori zakonita osnova za dalje zahtjeve. Za pravnu državu, to je jedini mogući format reakcije.

    – Prije svega, mi smo ih nekoliko puta upozoravali i postojala je nada da će se ljudi urazumiti i da neće plijeniti našu imovinu, ali su oni donijeli drugačiju odluku. Pres-služba njemačkog Bundestaga je, nakon završetka pregovora koji su vođeni između Ukrajine, Amerike i Evropske unije, isticala potrebu za kompenzacijom štete koju je Rusija nanijela Ukrajini. Na taj način su suverena sredstva Rusije u Evropskoj uniji bila zamrznuta. Dakle, oni su zamrzli rusku imovinu, a mi na to sada odgovaramo. Oni su uvjereni da im se ništa neće dogoditi. Postoji čuvena izjava Kaje Kalas koja je upitala kojem sudu bi se Rusija žalila i koji sudija bi uopšte presudio u korist Rusije? Dobila je odgovor – podnijeli smo tužbu – kaže ruski ekspert Јurij Svetov.

    Svetov napominje da se Belgija za sada odupire pritisku EU po pitanju zamrznutih ruskih aktiva za Kijev, jer se plaši da bi mogla da postane meta pravnih i finansijskih odmazdi Moskve, pa zato belgijska vlada zahtijeva pravno obavezujuće garancije od svih zemalja EU da će u potpunosti preuzeti finansijski i pravni rizik Brisela koji bi nastao kao posljedica odgovora Rusije.

    On ocjenjuje da je reakcija Moskve snažan signal upozorenja Zapadu i to “ne više riječima, već sudskom tužbom”.

    – Pozicija belgijske vlade je nepromijenjena – oni traže opšte garancije da sva odgovornost neće pasti samo na Belgiju. Upravo zbog toga je i podnijeta tužba. Mi sve prebacujemo u pravnu ravan. Za sada je to samo naša tužba, ali ako se sve nastavi, onda ćemo kao kompenzaciju početi da oduzimamo onu imovinu koja se nalazi u Rusiji – kaže Svetov.

    Ruski stručnjaci napominju da Rusija ima sporazume sa nizom zemalja o međusobnom priznavanju odluka arbitražnih sudova. Samim tim, ako presuda bude u korist Moskve, Centralna banka Rusije može zatražiti konfiskaciju državne imovine EU u Rusiji i na teritoriji drugih država.

    Prema navodima eksperata, Rusija ima mogućnost da se osloni na mehanizme priznavanja i izvršenja sudskih odluka u drugim zemljama, kao i da koristi nacionalne sudove trećih država radi zaštite svojih imovinskih prava.

    Ocjene su i da će za “Јuroklir” ova situacija predstavljati “ozbiljan stres-test”. Kompanija se trenutno nalazi između političkih očekivanja evropskih vlasti i rizika od obimnih pravnih zahtjeva jednog od najvećih suverenih klijenata u svojoj istoriji. Klining infrastruktura po svojoj prirodi počiva na reputaciji neutralnog i predvidivog posrednika, a narušavanje tog principa neizbježno se odražava na cijeli sistem.

    Ukoliko bi ruska sredstva bila predata trećoj strani, to bi smanjilo povjerenje u Evropsku uniju i izazvalo ogroman odliv kapitala iz evrozone, kao i ekonomske potrese u Evropi.

    Na pitanje kakva je sudbina zamrznute ruske imovine u inostranstvu Svetov kaže – različita.

    – Amerikanci, na primjer, računaju da će ta sredstva, pod njihovom kontrolom, biti upotrebljena za projekte obnove Ukrajine. Evropljani bi željeli da taj novac uzmu kako bi u naredne dvije godine snabdijevali Ukrajinu oružjem, ili da ga kasnije koriste kao reparacije. Trenutno je tu previše nagađanja i pretpostavki. Mislim da ne treba žuriti, tim pitanjima se bave stručnjaci. Postoji jedna lijepa izreka, koja kaže da ‘novac voli tišinu’, i upravo se te tišine naše rukovodstvo do sada držalo. Bilo je tiho, a onda je iznenada pripremljena tužba za sud. I slijedeći koraci se takođe pripremaju, pa zato ne želim da iznosim pretpostavke. Ponavljam, to je posao stručnjaka – zaključio je ekspert.

    Za razliku od neprijateljskih zemalja koje djeluju van pravnih okvira, Centralna banka Rusije odlučila je da djeluje preko sudova, a ruski stručnjaci su uvjereni da će u okviru ruskog pravnog sistema po pitanju tužbe biti donesena pozitivna odluka.

    Centralna banka Rusije je podnijela tužbu protiv depozitara “Јuroklir” u iznosu od 18 biliona rubalja, odnosno oko 193 milijarde evra, saopštila je pres-služba Moskovskog arbitražnog suda.

    Nakon početka ruske Specijalne vojne operacije, zemlje EU i G7 zamrzle su skoro polovinu ruskih zlatnih i deviznih rezervi, oko 300 milijardi evra.

    Od toga se više oko 210 milijardi evra nalazi u EU, uključujući 185 milijardi evra na računima belgijskog “Јuroklira”, jednog od najvećih svjetskih sistema za kliring. Plan EU predviđa korišćenje zamrznutih ruskih sredstava za finansiranje Ukrajine, iako se pojedine države Unije protive ovoj inicijativi.

    Centralna banka je saopštila da je donijela ovu odluku u vezi sa nezakonitim radnjama depozitara “Јuroklir”, kao i zbog mehanizama koje zvanično razmatra Evropska komisija za direktno ili indirektno korišćenje imovine Banke Rusije bez njene saglasnosti.

  • Orban: Srbija je ključna zemlja regiona, tretman prema njoj je sramotan

    Orban: Srbija je ključna zemlja regiona, tretman prema njoj je sramotan

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je večeras da je Srbija ključna zemlja regiona i da su tretman i ponašanje EU prema Srbiji sramotni.

    On je uoči početka samita EU-Zapadni Balkan u Briselu, a na pitanje šta misli o nedolasku Srbije na samit, rekao da je Zapadni Balkan ekonomski zlatna rezerva za Evropsku uniju, a da je Srbija ključna zemlja za odbranu Evrope od migracija.

    – Dakle, bez Srbije ne možemo ništa da uradimo. A ono što se ovdje dešava, mislim na tretman i ponašanje prema Srbiji je sramotno. Dakle, potpuno je nepravedno. Ponašamo se na neprihvatljiv način. Srbija je više od jedne trećine stanovništva Balkana, regiona Zapadnog Balkana. Ekonomija Zapadnog Balkana je barem polovina srpska. Izvoz ovog regiona je vjerovatno dvije trećine srpski. Dakle, bez Srbije je nemoguće bilo šta učiniti na Zapadnom Balkanu – rekao je on.

    Zato, naglasio je, EU mora prvo da primi Srbiju da bi pronašla rešenja za teškoće, a zatim da napreduje sa ostalim zemljama, a ne suprotno.

    – Radimo upravo suprotno. To nije dobro. To je loše. To je nepravedno i sramotno. Zato mi Mađari moramo da ih podržimo da krenu naprijed – zaključio je Orban.

    Premijer Slovačke, Robert Fico je ocijenio da ono što što EU radi Srbiji nema veze sa zdravim razumom i da je kažnjavaju zbog njenih suverenih stavova, istovremeno joj stvarajući nove uslove i obaveze.

    On je rekao da je EU u dubokoj krizi, čak i u osnovnim stvarima kao što je njeno proširenje, prenose slovački mediji.

    Srbija neće imati predstavnika na samitu EU-zapadni Balkan, koji je počeo u Briselu.