VRBAS Media

Autor: INFO

  • “NATO, igrate se s vatrom u Odesi”

    “NATO, igrate se s vatrom u Odesi”

    Otvaranjem tajne baze u blizini Odese za praćenje brodova ruske Crnomorske flote, NATO se “igra vatrom”, smatraju ruski stručnjaci.

    Kako prenosi Sputnjik, u tajnoj bazi NATO angažovani su rumunski plaćenici, čiji je glavni zadatak sprečavanje amfibijskog desanta ruskih trupa u Odeskoj oblasti, a ruska baza je samom tim legitimna vojna meta.

    Tajna baza se može smatrati “očima i ušima” NATO-a na obali Crnog mora, kaže vojni ekspert Andrej Golovatjuk, ističući da će ruske Oružane snage naći način da neutrališu taj objekat, kako ne bi naneo štetu ruskoj floti.

    “U principu, svaki NATO objekat je teoretski opasan. U toj bazi u blizini Odese oni prikupljaju obaveštajne podatke i prenose te informacije za dalju primenu… Samim tim, nepoželjno je postojanje takvog objekta. To, moguće, i nije baza u pravom smislu reči, već se najverovatnije radi o nekoj vrsti malog objekta, koji se sastoji od nekoliko, recimo, vozila ili uređaja za praćenje kretanja ruskih brodova u Crnom moru”, kaže ekspert, komentarišući navode izvora Sputnjika koji tvrdi da se u predgrađu Odese, lučkog grada na jugu Ukrajine, nalazi tajna baza NATO-a sa opremom koja omogućava da se odrede tačne koordinate bilo kog broda u Crnom moru u radijusu do 200 kilometara.

    Kako je naveo izvor, glavni stručnjaci koji su u toj bazi angažovani su pripadnici rumunske privatne vojnoj kompanije “Nordstarsuport grup”. Osim sprečavanja amfibijskog desanta ruske vojske ova tajna baza NATO-a ima zadatak da obaveštava Oružane snage Ukrajine o koordinatama ruskih ratnih brodova kako bi na njih usmerili ukrajinske protivbrodske rakete.

    Istina o ruskom desantu na Odesu

    Komentarišući saznanja da je zadatak rumunskih plaćenika sprečavanje amfibijskog desanta, ruski vojni ekspert Viktor Litovkin kaže da je veliko pitanje da li se uopšte planira ruski desant u Odesku oblast, s obzirom na to da su svi prilazi toj oblasti minirani ukrajinskim minama, koje su čak bačene i u akvatoriju Crnog mora nedaleko od Odese.

    “Čak 420 plutajućih morskih mina je bačeno u vodu i deo njih je u Crnom moru, dok je nekoliko pronađeno u Turskoj i Rumuniji i već su deaktivirane. Naši mornari su ih deaktivirali. Osim toga, i obala je minirana. Dakle, diskutabilno je pitanje da li će doći do iskrcavanja ruskih trupa na obalu kod Odese, jer niko ne zna kakve planove ima Generalštab Ruske Federacije”, kaže Litovkin.

    Litovkin takođe ističe da će svaka strana baza na ukrajinskom tlu, uključujući i ovu u predgrađu Odese, uvek biti legitiman cilj za uništenje od strane Ruske Federacije.

    “A što se tiče pripadnika rumunske privatne vojne kompanije, ti plaćenici su takođe postali meta za rusku vojsku, baš kao što su to i ukrajinske snage koje su se utaborile u blizini čeličane „Azovstal“ i svi strani instruktori i plaćenici, koji su se tu sakrili”, kaže ekspert.

    Pokušaj zastrašivanja Rusije

    Litovkin ocenjuje da NATO ulaže dodatne snage i napore za praćenje brodova ruske Crnomorske flote s ciljem da “zastraši i uzbuni Rusiju”.

    “Oni ionako već nadziru sve brodove u Crnom moru iz baza u Rumuniji, Bugarskoj, Turskoj, a takođe imaju i satelite. Osim toga, postoji i međunarodni sistem koji prati sve brodove i sve avione u svetu, tako da je otvaranje dodatnih baza reklama za NATO, kako bi pokazali da NATO ne spava, da NATO jača snage protiv ‘agresivne Rusije’ itd. Dakle, ovo je samo demonstracija važnosti NATO-a, a zapravo je ta Alijansa američko oruđe za kontrolu Evrope. Ili, drugim rečima, to je omča oko vrata Evrope, uz pomoć koje SAD upravljaju Starim kontinentom”, kaže Litovkin.

    Ekspert smatra da ova baza kraj Odese ne predstavlja nikakvu pretnju za Rusiju, zato što “Rusija ne namerava da ratuje sa NATO-om, dok se NATO takođe ne usuđuje da ratuje protiv Rusije”.

    “Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, u vezi sa situacijom u Ukrajini, ponavlja mantru o tome kako je neprihvatljivo da rat u Ukrajini pređe granice ove zemlje i završi na teritoriji zemalja NATO-a. Njima je jasno da bi moglo da dođe do sučeljavanja sa nuklearno-raketnom državom kao što je Rusija, a toga se jako plaše. S druge strane, shvataju da ne mogu ništa da urade protiv Rusije i da će NATO kao vojna organizacija izgubiti smisao u očima mnogih evropskih naroda”, smatra Litovkin.

    Istina o ruskom desantu na Odesu
    Komentarišući saznanja da je zadatak rumunskih plaćenika sprečavanje amfibijskog desanta, ruski vojni ekspert Viktor Litovkin kaže da je veliko pitanje da li se uopšte planira ruski desant u Odesku oblast, s obzirom na to da su svi prilazi toj oblasti minirani ukrajinskim minama, koje su čak bačene i u akvatoriju Crnog mora nedaleko od Odese.

    „Čak 420 plutajućih morskih mina je bačeno u vodu i deo njih je u Crnom moru, dok je nekoliko pronađeno u Turskoj i Rumuniji i već su deaktivirane. Naši mornari su ih deaktivirali. Osim toga, i obala je minirana. Dakle, diskutabilno je pitanje da li će doći do iskrcavanja ruskih trupa na obalu kod Odese, jer niko ne zna kakve planove ima Generalštab Ruske Federacije“, kaže Litovkin.

    Litovkin takođe ističe da će svaka strana baza na ukrajinskom tlu, uključujući i ovu u predgrađu Odese, uvek biti legitiman cilj za uništenje od strane Ruske Federacije.

    „A što se tiče pripadnika rumunske privatne vojne kompanije, ti plaćenici su takođe postali meta za rusku vojsku, baš kao što su to i ukrajinske snage koje su se utaborile u blizini čeličane „Azovstal“ i svi strani instruktori i plaćenici, koji su se tu sakrili“, kaže ekspert.

    Pokušaj zastrašivanja Rusije

    Litovkin ocenjuje da NATO ulaže dodatne snage i napore za praćenje brodova ruske Crnomorske flote s ciljem da „zastraši i uzbuni Rusiju“.

    „Oni ionako već nadziru sve brodove u Crnom moru iz baza u Rumuniji, Bugarskoj, Turskoj, a takođe imaju i satelite. Osim toga, postoji i međunarodni sistem koji prati sve brodove i sve avione u svetu, tako da je otvaranje dodatnih baza reklama za NATO, kako bi pokazali da NATO ne spava, da NATO jača snage protiv ‘agresivne Rusije’ itd. Dakle, ovo je samo demonstracija važnosti NATO-a, a zapravo je ta Alijansa američko oruđe za kontrolu Evrope. Ili, drugim rečima, to je omča oko vrata Evrope, uz pomoć koje SAD upravljaju Starim kontinentom“, kaže Litovkin.

  • Rusija upozorila NATO da će biti posljedica ako primi u članstvo Finsku i Švedsku

    Rusija upozorila NATO da će biti posljedica ako primi u članstvo Finsku i Švedsku

    Rusija je upozorila NATO da će ukoliko se Finska i Švedska pridruže ovom vojnom savezu poduzeti mjere u Baltičkom moru.

    Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije i trenutno zamjenik predsjednika Sigurnosnog vijeća Ruske Federacije je rekao da bi članstvo ove dvije države u NATO savezu značilo kraj beznuklearnog statusa Baltika.

    “Ne bi bilo više razgovora o beznuklearnom statusu za Baltik, balans se mora uspostaviti,” poručio je Medvedev.

    Također je kazao da iako članstvo ovih država ne bi predstavljalo veliku promjenu za Rusiju, ove države bi se posmatrale kao protivnici te bile bi poduzete odgovarajuće mjere.

    Finska i Švedska su jučer poduzele korake ka priključivanju NATO savezu nakon što su premijerke ove dvije države na zajedničkoj konferenciji za novinare rekle da je rat u Ukrajini promijenio sigurnosnu arhitekturu Evrope i način razmišljanja u baltičkim zemljama.

    Sanna Marin, finska premijerka je rekla da će ova država odluku o priključivanju NATO savezu donijeti u sljedećih nekoliko sedmica ali da se ne radi o mjesecima.

  • Oglasila se Britanska ambasada povodom Dodikove najave obustave saradnje

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će vlada i druge institucije Republike Srpske odbiti sve programe koje je u ovom entitetu kreirala Velika Britanija, a nakon što su njemu i Željki Cvijanović uvedene sankcije.

    Dakle, Dodik zbog ličnih sankcija želi direktno ugroziti sve građane RS-a skrivajući se iza njih i kažnjavajući ih obustavom britanske pomoći i značajnih ulaganja u različite sektore.

    Tim povodom pitali smo Ambasadu Velike Britanije u BiH za komentar Dodikove, kao i za podatak o količini britanskih ulaganja u BiH.

    “Ujedinjeno Kraljevstvo veoma dugo pruža direktnu, praktičnu podršku građanima i institucijama širom cijele BiH. Ovo uključuje IT obuku u osnovnim školama, borbu protiv rodno-zasnovanog nasilja, unapređenje poslovnog okruženja, traganje za nestalim, stipendije na britanskim univerzitetima, te podršku tijelima za provedbu zakona i pravosuđu”, naveli su iz ambasade za Klix.ba.

    Ističu da će nastaviti odlučivati o svojim aktivnostima u skladu sa jasnim kriterijumima, uključujući tu i potrebe građana BiH, i spremnost lokalnih partnera da rade sa njima na ostvarivanju pozitivnih promjena.

    “Zbog načina na koji se naši programi vode i finansiraju, ne možemo razvrstati fondove na niže nivoe, ali recimo da Ujedinjeno Kraljevstvo godišnje izdvaja 40-50 miliona funti za različite programe podrške u regionu Zapadnog Balkana”, kazali su nam.

    Podsjetimo, Velika Britanija je prije dva dana sankcionisala člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika (SNSD) i predsjednicu RS-a Željku Cvijanović (SNSD) zbog, kako je opisano, pokušaja potkopavanja legitimiteta i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine.

  • Radnik poginuo pri radovima na elektro mreži

    Radnik poginuo pri radovima na elektro mreži

    Radnik N.K. iz Kneževa nastradao je juče prilikom izvođenja radova na elektro mreži Rađićima kod Kneževa.

    Policijskoj stanici Kneževo, juče su radnici Doma zdravlja Kneževo, prijavili da je u navedenu ustanovu dovežen radnik.

    “O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, koji je naložio da se u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske izvrši obdukcija beživotnog tijela, te preduzmu mjere i radnje na utvrđivanju činjenica i okolnosti ovog događaja”, navodi se u saopštenju.

    Uviđaju je prisustvovao i inspektor Inspektorata Republike Srpske.

  • Svjetski auto godine je Hyundai Ioniq 5

    Svjetski auto godine je Hyundai Ioniq 5

    Uoči početka auto-salona u Njujorku, proglašen je “Svjetski auto 2022. godine”, a objavljena su i imena pobjednika u više podkategorija.

    Ovogidišnj izbor za prestižnu nagradu obilježio je električni Hyundai Ioniq 5 koji je osim glavne osvojio i dvije sporedne nagrade – za najbolje dizajnirani automobil o za najbolji model na struju.

    O pobjednicima je odlučivao međunarodni žiri sastavljen od automobilskih novinara, a Ioniq 5 je trijumfovao ispred takođe električnih automobila, modela Ford Mustang Mach-E i Kia EV6 (koji dijeli mehaničku platformu sa Hyundaijevim vozilom).

    Kao što je navedeno, Hyundai Ioniq 5 je proglaše i za najbolji električni automobil godine, ispred Audija e-tron GT i Mercedesa EQS.

    Treću nagradu korejski model je osvojio na polju dizajna, a u konkurenciji su još bili Audi e-tron GT and Kia EV6.

    U okviru izbora za Svjetski auto godine dodeljena su priznanja i za najbolji sportski model, najbolji luksuzni i najbolji urbani automobil godine.

    U prvoj kategorijii pobijedio je električni Audi e-tron GT, ispred BMW-a M3/M4 i sestrinskih modela Toyota GR86/Subaru BRZ.

    Najbolji luksuzni auto je takođe električni Mercedes EQS, a u konkurenciji su bili još BMW iX i Genesis GV70.

    Na kraju, za najbolji urbani automobil proglašen je Toyota Yaris Cross, ispred modela Opel Mokka i Volkswagen Taigun.

    Ovogodišnji izbor za Svjetski auto godine obilježila je dominacija električnih modela gotovo u svim kategorijama, prenosi B92.

  • Amerika prvi put šalje Ukrajini teško naoružanje, objavili šta je u paketu

    Amerika prvi put šalje Ukrajini teško naoružanje, objavili šta je u paketu

    Američki predsjednik Joe Biden najavio je dodatnih 800 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini, proširujući opseg pruženih sistema na tešku artiljeriju, uoči šireg ruskog napada koji se očekuje na istoku Ukrajine.

    Paket, kojim ukupna vojna pomoć od početka invazije raste na više od 2,5 milijardi dolara, uključuje artiljerijske sisteme, granate, oklopne transportere i čamce, rekao je Biden u izjavi nakon telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Biden je rekao da je također odobrio slanje dodatnih helikoptera, rekavši da je oprema dostavljena Ukrajini od ključne važnosti dok se zemlja suočava s invazijom.

    “Sada se ne možemo odmarati. Kao što sam uvjeravao predsjednika Zelenskog, američki narod će nastaviti stajati uz hrabri ukrajinski narod u njegovoj borbi za slobodu”, rekao je Biden u pisanoj izjavi.

    Novi paket uključuje 11 helikoptera Mi-17 koji su bili namijenjeni Afganistanu prije nego što je prošle godine pala vlast koju su podržavale SAD.

    Također uključuje 18 haubica kalibra 155 mm, uz 40.000 granata, proturaketnih radara, 200 oklopnih transportera i 300 dodatnih bespilotnih letjelica “Switchblade”. Ovo je bio prvi put da SAD dostavljaju Ukrajini haubice.

    Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je da će neki od sistema, poput haubica i radara, zahtijevati dodatnu obuku za ukrajinske snage koje nisu navikle koristiti američku vojnu opremu.

    “Svjesni smo rokova i znamo da nam vrijeme nije prijatelj”, rekao je Kirby na pitanje o brzini isporuka.

  • Opasne politike kako one iz Sarajeva tako i one iz Banjaluke

    Opasne politike kako one iz Sarajeva tako i one iz Banjaluke

    “Otvaranje fronta sa jačim nije pametno, onaj ko ima batinu nastojaće da kaže da je on u pravu. Izražavam bojazan za ono što slijedi. Bojim se da će vlast dalje da posegne za radikalizacijom, pa ćemo onda biti svi u problemu. Svi ćemo se uočiti sa ovom odlukom, ne mogu ni na koji način da je podržim. Pred nama su vrlo teški dani za cijelu zemlju. Ova kriza nije dostigla svoj vrhunac”, rekao je Šarović.

    “Prošlo je vrijeme nametanja”, apostrofira za N1 predsjednik SDS-a Mirko Šarović, komentarišući odluku visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, koji je juče koristeći bonska ovlaštenja poništio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske.

    Šarović naglašava da nas ovakve odluke vraćaju 20 godina unazad.

    Dodaje da smo u trećem valu krize, koja će da bude još žešća, navodeći da je potrebna mudrost.

    “Teško da mogu da prihvatim ili podržim takvu odluku Šmita. Naš stav je da je davno prošlo vrijeme nametanja odluka, smjena zvaničnika ili nametanja zakona, to se odnosi i na ovu odluku. Vratili smo se 20 godina unazad kada je Ešdaun krenuo sa nametanjem ovakvih odluka. Ulazimo u treći talas krize u BIH sa nesagledivim posljedicama”, kaže Šarović.

    Prema njegovim riječima, sada je najveća odgovornost na vlastima u Republici Srpskoj.

    “Oni su krivci za stanje u koje smo došli. Nije u pitanju pravda i da li je nešto ispravno ili ne, već da li je trebalo provocirati, kretati u neke projekte koje znamo unaprijed da će nas suprotstaviti sa SAD, Velikom Britanijom, EU, Njemačkom, drugim zemljama. Neracionalna politika bez jasnog cilja, saučesnik je u ovome što se dešava”, kaže Šarović.

    Upozoravali smo, navodi on, da ne treba da otvaramo nove frontove, nove krize pa i kada je u pitanju imovina sigurno je bilo drugih načina da rješavamo ta pitanja…

    “Otvaranje fronta sa jačim nije pametno, onaj ko ima batinu nastojaće da kaže da je on u pravu. Izražavam bojazan za ono što slijedi. Bojim se da će vlast dalje da posegne za radikalizacijom, pa ćemo onda biti svi u problemu. Svi ćemo se uočiti sa ovom odlukom, ne mogu ni na koji način da je podržim. Pred nama su vrlo teški dani za cijelu zemlju. Ova kriza nije dostigla svoj vrhunac”, rekao je Šarović.

    Na pitanje u vezi sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa Kristijanom Šmitom, Šarović je rekao da je to neka vrsta kontinuiteta, oni imaju redovnu komunikaciju, znaju se od ranije.

    “Uvijek je značajno kada nešto kaže predsjednik Srbije. Uostalom ja smatram da je značajno i ono što kaže predsjednik Hrvatske. U BIH imamo dva značajna susjeda od kojih u značajnoj mjeri zavisi ukupno stanje, sigurnost, perspektive Zapadnog Balkana, pa i BIH. Normalno da smatram da je važno šta će da kaže Vučić, ali smo mi najvažniji ovdje. Bojim se politika koje slijede i onih koje ćemo da čujemo u Sarajevu, ali i onih koje dolaze iz Banjaluke”, kazao je Šarović.

  • Putin zakazao sastanak o sektoru nafte i gasa

    Putin zakazao sastanak o sektoru nafte i gasa

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin održaće sutra sastanak o aktuelnoj situaciji u sferi nafte i gasa, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Predsjednik Putin nastaviće rad na sektorima, a sastanak o trenutnoj situaciji u sektoru nafte i gasa zakazan je za sutra”, rekao je Peskov.

    Ruski lider je ranije danas održao sastanak o razvoju arktičke zone, prenosi TAS S.

  • Nehamer: Isporuka gasa biće po ugovoru, plaćanje u evrima

    Nehamer: Isporuka gasa biće po ugovoru, plaćanje u evrima

    Austrijski kancelar Karl Nehamer rekao je da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin, tokom njihovog sastanka početkom sedmice u Moskvi, poručio da je isporuka ruskog gasa ka Austriji bezbjedna i da ta zemlja može da nastavi sa isplatama u evrima, javili su danas lokalni mediji.

    Nehamer se početkom sedmice sastao sa Putinom i do sada nije pominjao razgovore o bezbjednosti isporuka ruskog gasa Austriji.

    Austrija dobija 80 odsto svog prirodnog gasa od Rusije i protiv je uvođenja naftnog embarga jer smatra da to, za sada, nije moguće.

    “Putin je rekao da je isporuka gasa sigurna, da će Moskva isporučivati količine dogovorene ugovorom i da se isplata može nastaviti u evrima”, izjavio je Nehamer za austrijsku novinsku agenciju “APA”.

  • Le Pen za izlazak Francuske iz NATO saveza, poziva na saradnju bloka sa Rusijom

    Liderka francuske krajnje desnice Marine Le Pen izjavila je kako podržava bliže veze između NATO saveza i Rusije, te dodala da će Pariz ponovno napustiti vojnu alijanse koju predvode SAD ako ona osvoji mjesto predsjednice.

    Le Pen će se 24. aprila suočiti s predsjednikom Emmanuelom Macronom u drugom krugu izbora, a jučer je izjavila da bi trebalo doći do strateškog približavanja između NATO-a i Rusije nakon što se završi rat u Ukrajini.

    “Čim se rusko-ukrajinski rat završi i bude riješen mirovnim sporazumom, pozvat ću na implementaciju strateškog približavanja NATO-a i Rusije”, rekla je Le Pen na konferenciji za medije.

    Samo 11 dana uoči drugog kruga izbora za poziciju francuskog predsjednika naglasila je svoja glavna vanjskopolitička obraćanja kao kandidat krajnje desnice koji nema prethodnog iskustva u vladi ili međunarodnim poslovima.

    Pobjeda Le Pen u drugom krugu glasanja 24. aprila odjeknula bi Evropom kao i preko Atlantika, postavljajući velikog euroskeptika u Elizejsku predsjedničku palatu i nekoga ko je dugo iskazivao divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
    Prije pet godina nakon što se suočila s Macronom u drugom krugu predsjedničkih izbora 2017. godine koje je teško izgubila, Putin je ugostio Le Pen u Kremlju.

    Tada je zadivljeno izjavila da dijeli iste vrijednosti kao Putin i da se s njim kao i tadašnjim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom pojavljuje novi svjetski poredak.

    Le Pen je promijenila stav prema Rusiji nakon invazije na Ukrajinu i rekla da je ima neutralan odnos sa obe nacije.