VRBAS Media

Autor: INFO

  • Revizori: Upisna politika nije usklađena s tržištem rada

    Revizori: Upisna politika nije usklađena s tržištem rada

    Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Vlada Republike Srpske nisu pravovremeno definisali upisne politike, zbog čega upisivanje učenika u prve razrede srednjih škola nije efikasno, niti je radna snaga usklađena s tržištem rada.

    Ovo se u suštini navodi u reviziji učinka na temu “Usklađenost srednjeg obrazovanja s potrebama tržišta rada”, koju je izradila Glavna služba za reviziju javnog sektora.

    “Nalazi su pokazali da objavljeni planovi upisa, posmatrani po strukturi zanimanja i struka, nisu dosljedno izvršavani. Iako je ukupan broj učenika prijavljenih za upis bio znatno manji od planiranog broja, za dio zanimanja odobravan je upis znatno veći od planiranog”, naveli su revizori, ističući da planiranje upisa u prvi razred srednjih škola, a zbog uključenosti velikog broja institucija, zahtijeva jasne upisne politike.

    Takođe, revizori su naveli i da realizacija upisa za dio zanimanja potrebnih privredi, prije svega u djelatnosti građevinarstva, poljoprivrede, tekstilne i metalske industrije, koja su proglašena deficitarnim i finansijski podržana kroz stipenije, nije bila na očekivanom nivou i nije rezultirala povećanjem stepena usklađenosti s potrebama tržišta rada.

    Na početku školske 2020/2021. godine bile su 93 srednje škole u kojima je upisano 36.406 učenika i gdje je radilo 3.945 zaposlenih nastavnika. Za finansiranje rada srednjih škola u budžetu je obezbijeđen iznos od 89,1 milion KM.

    Ono što zabrinjava jeste da je broj učenika u srednjim školama u prethodnih pet godina smanjen za 12 odsto, a najmanji pad ostvaren je kod upisa u srednje stručne škole, a najveći kod gimnazija.

    “Osnovni zaključak ove revizije je da kroz postupke pripreme, planiranja i realizacije upisa u srednje stručne škole nije osiguran potrebni nivo efikasnosti sprovedenih aktivnosti ni očekivani nivo usklađenosti upisa s potrebama tržišta rada”, istakli su revizori.

  • Vučić: Srbija ne mora da ratifikuje sporazume iz Tirane u Skupštini

    Vučić: Srbija ne mora da ratifikuje sporazume iz Tirane u Skupštini

    Neke zemlje članice “Otvorenog Balkana” će ovih šest sporazuma morati da ratifikuju u svojim parlamentima, ali će Srbija to uglavnom da radi kroz uredbe i odluke naših ministarstava, tako da neće biti čekanja na skupštinsku ratifikaciju, izjavio je danas u Tirani predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Odgovarjajući na pitanje novinara on je ocijenio kako nema potrebe da se u sporazume ugrađuju mehanizmi za rješavanje eventualnih sporova.

    “Tu nikakvih problema ne može da bude i nikakavih sporova, jer niko ne množe da bude oštećen. Reč je o stavarima koje donose mnogo koristi svim zemljama članicama ‘Otvorenog Balkana'”, rekao je Vučić.

    Ocijenio je da će u početku možda biti problema u elektronskoj razmjeni podataka o zaposlenima i primjeni aplikacije za tržište rada, ali je dodao da će taj sporazum pomoći da Srbija nadomjesti nedostatak radne snage.

    Vučić je napomenuo da su trojica lidera do sada sve odluke donosila konsenzusom. “Ne moramo tako da donosimo odluke, ali smo se oko svega usaglašavali i rešvali sva pitanja dogovorom, a sada ćemo da uradimo i neke procedure i način kako ćemo da finansiramo projkete. Da li srazmerno ekonomskoj snazi zemalja ili broju stanovnika ili pođednako, to će tek da bude dogovoreno”, naveo je predsjednik Srbije.

    On je ocijenio da je “Otvoreno Balkan“ vizionarska ideja i da u njenu realizaciju treba da bude uključeno što više stručnih timova.

    “Ako na kraju dođemo do carniske unije sa Severnom Makedonijom i albanijom, onda ćemo biti na takvom nivou da ćemo rešiti bezbroj problema i svi ćemo imati neuporedivo veće prihode i biti mnogo uspešniji u privlačenju investicija i svemu drugom”, zaključio je Vučić.

  • WHO: U roku od nekoliko sedmica omikron će dominirati, nova oluja pristiže

    WHO: U roku od nekoliko sedmica omikron će dominirati, nova oluja pristiže

    Čelnik evropskog odjela Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u utorak je upozorio države da se pripreme za značajan rast broja novozaraženih koronavirusom dok se omikron varijanta širi, rekavši da je ta varijanta ranije kružila uglavnom među mladim ljudima.

    “Otkako se pojavio krajem novembra, omikron je potvrđen u najmanje 38 od 53 zemlje evropske regije WHO i već je dominantan u nekoliko zemalja među kojima su Danska, Portugal i Ujedinjeno Kraljevstvo”, izjavio je Hans Kluge na konferenciji za novinare u Beču.

    Možemo vidjeti da nova oluja pristiže, dodao je.

    “U roku od nekoliko sedmica omikron će dominirati u još zemalja u regiji, dovodeći ionako preopterećene zdravstvene sisteme do ruba, izjavio je Kluge.

    Evropska regija WHO uključuje Rusiju i ostale bivše sovjetske republike, kao i Tursku.

    “Veliki broj novih zaraza s COVID-19 mogao bi dovesti do novih hospitalizacija i prekida u sistemima zdravstvene zaštite i drugih ključnih službi. Državne vlade i lokalne vlasti trebaju pripremiti sisteme našeg odgovora na značajan rast broja zaraženih”, kazao je on, tražeći od ljudi da se vakcinišu i da limitiraju društveni život.

  • Crnadak: Vidi se zašto je Milanović za Dodika kazao da je baraba i da ne može ništa uraditi

    Potpredsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak reagovao je na danas objavljene navode da je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi s Miloradom Dodikom dogovorio održavanje posebne sjednice NSRS-a.

    “Današnja vijest da su Dodikovi međunarodni prijatelji s njim unaprijed dogovorili da sjednica Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju nadležnosti bude održana 10. decembra i da se obavezao da neće biti nikakvih odluka u narednih šest mjeseci predstavlja najnoviji primjer nipodaštavanja Narodne skupštine i iskorištavanja institucija koje pripadaju narodu za ličnu i partijsku korist”, rekao je Cnadak.
    Crnadak kaže da je posebno bolna činjenica da je Dodik s komesarom Varhelyi još prije 25. novembra dogovorio da posebna sjednica bude održana 10. decembra, iako je kolegijum Narodne skupštine odluku donio tek 7. decembra, što znači da je Dodik bukvalno pogazio i ponizio Nedeljka Čubrilovića, Denisa Šulića i kompletno rukovodstvo NSRS, a da su cijelu Republiku Srpsku danima držali u zabludi.

    “Republika Srpska je danas konačno vidjela kako radi SNSD, sve poteze tajno dogovara sa strancima, igra se sa instutucijama Republike Srpske, a u javnosti se prikazuju kao velike neustrašive patriote koje se nikad ne povlače. Danas je Republika Srpska mogla najbolje da vidi zašto je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, novi najbolji prijatelj Dodika i njegovih saradnika, za ovu ekipu rekao da su ‘barabe i da ne mogu ništa uraditi, osim velike priče”, kaže Crnadak.


    U javnosti se danas pojavila informacija da je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi krajem novembra ove godine s Miloradom Dodikom dogovorio održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj je razmatrano pitanje prijenosa nadležnosti s nivoa BiH na nivo entiteta.

  • Da li je Dodik s Varhelyijem dogovorio održavanje sjednice NSRS-a ili ga je samo informisao

    Da li je Dodik s Varhelyijem dogovorio održavanje sjednice NSRS-a ili ga je samo informisao

    U javnosti se danas pojavila informacija da je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi krajem novembra ove godine s Miloradom Dodikom dogovorio održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj je razmatrano pitanje prijenosa nadležnosti s nivoa BiH na nivo entiteta.

    Prema toj informaciji, ovaj zvaničnik Evropske unije usaglasio je s Dodikom i da zaključci stupe na snagu šest mjeseci kasnije. Informacija se temelji na izvještaju šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera, koji je 25. novembra dostavljen u Brisel.
    Radovan Kovačević, glasnogovornik SNSD-a i savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, komentirarišući ove informacije, rekao je da su one netačne. Prema njegovim riječima, Varhelyiju je, kao i svima drugima, “jasno rečeno šta je politika Republike Srpske i šta su pravci u kojima će RS djelovati”.


    “Varhelyiju je saopšteno ono što smo i ranije govorili u javnosti, u medijima, kakvu odluku ćemo donijeti 10. decembra u Narodnoj skupštini i da će postojati period od šest mjeseci u kojem će biti pripremana zakonodavna rješenja. Potpuno je netačna formulacija da je to na bilo koji način dogovoreno s Varhelyijem, već se radilo o tome da smo komesaru, ali i Sattleru i svima drugima samo saopštili šta će biti koraci Republike Srpske o kojima smo, ponavljam, već ranije itekako govorili u javnosti”, kazao je Kovačević za Srpskainfo.

    Istovremeno, on kaže da je istina da je na sastanku konstatovano da je ključni generator krize u BiH bio Valentin Inzko “i njegova odluka da pokuša da nametne zakon u BiH, što je apsolutno neprihvatljivo”.

    Podsjetimo, portal Istraga je objavio da je u posjedu izvještaja koji je Sattler napisao neposredno nakon posjete evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelyia Bosni i Hrcegovini, gdje se 24. i 25. novembra sastao s bh. zvaničnicima i liderima najvećih političkih partija u BiH.


    Sattler piše da su Oliver Varhely i lider SNSD-a Milorad Dodik razgovarali o aktivnostima u vezi s posebnom sjednicom Narodne skuptine RS-a.

    “Komesar (Oliver Varhelyi) je pojasnio da će se sjednica zaista održati, ali da će biti najavljen moratorij na donošenje zakona o jednostranom povlačenju iz državnih institucija na period od 6 mjeseci. To je dogovoreno, a predstavnici RS-a će odgovarati za sve suprotne radnje”, naveo je Sattler u svom izvještaju, piše Istraga.


    Ove informacije još više dolaze do izražaja kada se zna da Mađarska brani Dodika i poručuje kako će uložiti veto u EU ukoliko mu se pokušaju uvesti sankcije.

  • Xi Jinping poručio Scholzu da Kina i Njemačka istraže nova polja saradnje

    Xi Jinping poručio Scholzu da Kina i Njemačka istraže nova polja saradnje

    Kineski predsjednik Xi Jinping poručio je njemačkom kancelaru Olafu Scholzu u utorak da bi dvije zemlje trebale aktivno istražiti nova polja saradnje kao što je nova energetska, zelena i digitalna ekonomija, javio je kineski državni emiter programa CCTV.

    U telefonskom razgovoru dvojice čelnika, Xi je također naglasio da bi druga i četvrta ekonomija svijeta trebale ostvariti potencijal rasta trgovine usluga, sudeći po transkriptu razgovora koji je objavila CCTV.

    Kina je njemački najveći trgovinski partner i najbitnije pojedinčano uvozno tržište za njemačku automobilsku industriju.

    Xi je izjavio da su njemačke kompanije dobrodošle da iskoriste prilike koje pruža kinesko otvaranje, i izrazio je nadu da će Njemačka zauzvrat pružiti pošteno poslovno okruženje za kineske investitore.

    Scholz, koji je naslijedio Angelu Merkel na kancelarskoj poziciji 8. decembra, izjavio je kako je Njemačka voljna da ojača praktičnu saradnju s Kinom na polju čiste energije, digitalne ekonomije i usluga, javila je CCTV, dodajući kako se on također nada da će sporazum o ulaganjima između EU i Kine stupiti na snagu što je prije moguće, prenosi Reuters.

    Evropski parlament u maju zaustavio je ratifikaciju sporazuma, koji je dogovoren u decembru 2020. nakon sedam godina pregovora dok Peking ne ukine sankcije političarima EU.

  • Auto-industrija u 2022: Nastavak krize

    Auto-industrija u 2022: Nastavak krize

    Zbog korone vlada velika neizvesnost u auto industriji, proizvodni procesi se prekidaju, fabrike zatvaraju, vlada i nestašica čipova, piše Tanjug.

    “Da li će se i u idućoj godini nastaviti kriza u automobilskoj industriji?”, pitanje je kojim se u današnjoj analizi bavi Dojče vele (DW).

    Nakon više od tri decenije u kojima je proizvodnja automobilske industrije premašivala potražnju, tokom pandemije korona virusa situacija se savim preokrenula.

    Proizvođačima nedostaju šipovi, došlo je do problema u lancima snabdevanja, rastu cene sirovina. Proizvodna zapinje, kupci vozila više ne mogu da računaju s velikim popustima, a na naručene automobile čekaju mnogo duže nego ranije.

    „Sveobuhvatni oporavak verovatno će se dogoditi tek u 2023. godini“, ocenjuje stručnjak za auto industriju Ferdinand Dudenhefer iz nemačkog Centra za automobilska istraživanja (CAR) u jednoj aktuelnoj studiji.

    U 2019. godini, pre korona krize, u Nemačkoj je prodato 3,6 miliona automobila, a već u 2020. taj broj je pao na 2,9 miliona. Prema prognozama CAR-a, u ovoj godini se može očekivati prodaja od 2,69 miliona. Iako Dudenhefer očekuje da će se u prvoj polovini sledeće godine nemački proizvođači i dalje boriti s posledicama nestašice čipova, prodaja bi, ipak, trebalo da poraste i to na oko 3,01 miliona automobila.

    Povratak na nivo od pre panemije, odnosno kompletan oporavak auto tržišta u Nemačkoj, Dudenhefer predviđa tek u drugoj polovini 2023. Tek tada se, kaže, može očekivati da će se snabdevanje tržišta stabilizovati.

    Prema rečima tog stručnjaka, krajem 2023. prosečna starost vozila registrovanih u Nemačkoj biće iznad deset godina, a to bi moglo da dovede do „podmlađivanja“ voznog parka, odnosno do povećane kupovine novih automobila. Taj proces obnove pre svega podstiču električni automobili, koji su sve traženiji i na nemačkom tržištu.

    Dudenhefer skreće pažnju na još jedan fenomen. Nakon 2020, u kojoj je dominirala korona, problemi i prekidi u proizvodnji u automobilskoj industriji, koja je od ključnog značaja za nemački BDP, uticali su i na usporavanje rasta u prva dva kvartala 2021. Važna tržišta poput SAD, Rusije i Brazila, u istom periodu zabeležila su rast prometa.

    „Posledica toga je preraspodela unutar automobilskog tržišta na globalnom nivou. U 2021. će prvi put u Indiji biti prodato više automobila nego u Nemačkoj“, najavljuje on, a i u 2022. će, prema prognozama, Indija biti ispred Nemačke.

    Analiza podataka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuje da se u Indiji može računati s velikim stopama rasta prodaje na automobilskom tržištu. Među zemljama BRIK-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina), upravo bi Indija, zahvaljujući pojačanoj industrijalizaciji, mogla da se pozicionira odmah iza Kine. Ni u Brazilu ni u Rusiji u idućoj godini ne može se računati sa znatnijim privrednim rastom.

    U predpandemijslkoj 2019. godini, na svetskom tržištu je prodato oko 80 miliona novih vozila. U 2020, prodaja je opala za više od 14 odsto, na 68,6 miliona. Prema prognozama nemačkog CAR-a, u 2021. može se očekivati lagani rast prodaje na 70,5 miliona, a u 2022. čak i mali skok, na 75,2 miliona.

    Ni u 2023., u kojoj se prognozira prodaja 78,8 miliona automobila, neće se dostići nivo od pre pandemije, a tek 2025. se može očekivati povratak brojkama koje je automobilska industrija beležila pre korone.

    „Za oporavak od pandemije potrebno je vreme“, oprezan je zaključak Dudenhefera na osnovu prognoza njegovog Centra za automobilska istraživanja. Proces stvaranja dodate vrednosti mora se iznova organizovati, a trebalo bi kreirati i dodatne kapacitete kada je reč o proizvodnji čipova, poručuje nemački stručnjak.

    Uprkos krizi, za automobilsku industrije u proteklom periodu nije sve bilo baš tako crno. Sudeći po rezultatima istraživanja britanske konsultantske firme „Ernst i Jang“, 16 najvećih svetskih proizvođača automobila je u trećem kvartalu 2021. zajedno ostvarilo operativnu dobit od oko 23 milijarde evra. To je rast od 11 odsto i ujedno – novi rekord.

    Prodaja putničkih automobila jeste doduše opala za 16 procenata (prema procenama analitičara zbog nestašice čipova oko jedanaest miliona vozila uopšte nije moglo da bude proizvedeno) i 13 proizvođača je prodalo manji broj vozila nego u istom periodu pre godinu dana, ali svih 16 preduzeća je zajedno ostvarilo promet od 371 milijarde evra, što je u stvari pad od 1,6 odsto.

    Dobit je znatno porasla zato što su čipovi koji su bili na raspolaganju ugrađivani u skupe modele vozila, kod kojih proizvođaći ostvaruju veću maržu. Upravo ti modeli su primarno bili na raspolaganju mušterijama, a osim toga, gotovo da i nije bilo popusta na kupovinu novih automobila, jer je potražnja bila veća od ponude.

    Takođe, većina firmi je tokom godine uspela da poveća svoju berzansku vrednost, a pre svih američki proizvođač električnih automobila “Tesla”.

    Ali, analitičari firme „Ernst i Jang“ ukazuju da su moguća i nova „uska grla“ u auto industriji. „Znatan rast broja novih zaraza koronom u nekim zemljama i stroge mere koje se zbog toga uvode mogle bi ponovo da dovedu do novih problema i prekida u proizvodnji i lancima snabdevanja“, kažu oni

    Takve turbulencije najviše pogađaju Kinu. Na tom najvećem svetskom tržištu automobila, u trećem kvartalu 2021. zabeležen je pad prodaje od čak 26 procenata, zaključuje se u analizi DW-a.

  • Putin: NATO radi šta želi, mi nemamo gdje da se povučemo

    Putin: NATO radi šta želi, mi nemamo gdje da se povučemo

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da prijedlozi Moskve o bezbjednosnim garancijama upućeni NATO nisu ultimatum i da Rusija očekuje konstruktivan i suštinski razgovor s jasnim i konačnim rezultatom koji će obezbijediti jednaku bezbjednost za sve.

    Putin je ocijenio je da je širenje NATO na istok posljedica euforije poslije pobjede u Hladnom ratu i pogrešne procjene i dodao da je Rusija spremna da preduzme vojno-tehničke mjere ako se NATO približi njenim granicama.

    On je na sjednici kolegijuma Ministarstva odbrane u proširenom sastavu, rekao da Sjedinjene Države i saveznici moraju da shvate da Rusija jednostavno “nema gdje da se povuče” ako se njihovo oružje pojavio u Ukrajini, prenosi TASS.

    “Oni rade šta žele. Ali ono što sada rade na teritoriji Ukrajine ili što će pokušati ili uraditi, to nije na hiljade kilometara daleko od naše granice. To je na pragu naše kuće. Moraju da shvate da mi jednostavno nemamo gdje dalje da se povučemo”, naglasio je Putin.

    On je izrazio veliku zabrinutost zbog raspoređivanja američkih antibalističkih raketnih sistema nedaleko od ruske granice.

    Podsjetio je na američke akcije ranijih godina kada su podržavali njihove navodne interese i njihovu navodnu bezbjednost hiljadama kilometara daleko od teritorije SAD.

    “Uradili su najgore stvari bez sankcija Savjeta bezbjednosti UN”, dodao je Putin.

  • Srednjoškolcima u Srpskoj zimski raspust počinje ranije

    Srednjoškolcima u Srpskoj zimski raspust počinje ranije

    Nastava u svim osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj u prvom polugodištu školske 2021/2022. godine završava u četvrtak, 30. decembra 2021. godine, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete Republike Srpske.

    Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske uvažilo je zahtjev aktiva direktora srednjih škola za odstupanje od školskog kalendara i predviđenog završetka prvog polugodišta u školskoj 2021/2022. godini. Prema Pravilniku o školskom kalendaru, za školsku 2021/2022. godinu za srednje škole, nastava u prvom polugodištu trebalo je da bude završena u petak, 31. decembra 2021. godine.

    Razlozi za navedeno odstupanje od školskog kalendara odnose se na nemogućnost prisustva velikog broja učenika putnika nastavi, a s obzirom na to da određen broj prevoznika neće saobraćati u poslijepodnevnim časovima 31. decembra 2021. godine, kao i zbog smještaja učenika u domovima učenika.

    Ovaj nastavni dan u svim srednjim školama biće nadoknađen tokom drugog polugodišta školske 2021/2022. godine.

  • Korigovana validnost potvrde o vakcinaciji u EU, evo koliko će važiti

    Korigovana validnost potvrde o vakcinaciji u EU, evo koliko će važiti

    Evropska komisija usvojila je danas pravilo kojim se period važenja sertifikata o vakcinaciji ograničava na devet mjeseci odnosno 270 dana od pune vakcinacije.

    Istovremeno, usvojena su i pravila o koordinisanju sertifikata kako bi se jasno razlikovali dokazi o primljenoj primarnoj vakcinaciji od onih koji se odnose na buster doze.

    “Nova pravila će obezbijediti da se mjere kada je riječ o putovanjima zasnivaju na najboljim dostupnim naučnim dokazima i objektivnim kriterijumima. Kontinuirana koordinacija je od suštinskog značaja za funkcionisanje jedinstvenog tržišta i pružiće jasna uputstva građanima EU u ostvarivanju njihovog prava na slobodno kretanje”, izjavio je portparol Komisije, Kristijan Vigand.

    U EK kažu da se ovaj sertifikat odnosi na potrebe putovanja unutar EU, a da će “jasan i jednoobrazan period prihvatanja” sertifikata o vakcinaciji garantovati nastavak koordinacije među EU 27 kada je u pitanju tranzit ljudi.