VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pad berzi drugu sedmicu zaredom

    Pad berzi drugu sedmicu zaredom

    Cijene akcija na svjetskim berzama pale su i ove sedmice, drugu nedjelju zaredom. Agencije prenose da je taj trend nastupio zbog odluka centralnih banaka da povećavaju kamatne stope kako bi suzbile visoku inflaciju, što bi moglo usporiti oporavak ekonomije.
    Indeks Dau Džouns na Vol Stritu petak je zaključio oslabljen za 0,8 odsto, na 34.451 bod, SiP 500 je pao 2,1 odsto, na 4.392 boda, a Nasdak indeks 2,6 odsto, na 13.351 bod.

    Oštar pad SiP 500 i Nasdaka posljedica je rasta prinosa na američke državne obveznice, što ne ide u prilog tehnološkom i drugim sektorima zasnovanim na rastu. Posljednjih sedmica tržište je pod pritiskom zbog visoke inflacije u SAD i bojazni da će američka centralna banka povećati ključne kamatne stope jače nego što se očekivalo, prenosi Indeks.hr.

    U utorak je objavljeno da su u martu potrošačke cijene u SAD porasle 8,5 odsto u odnosu na godinu ranije, što je najviša stopa inflacije od 1981. godine.

    Sezona objave poslovnih rezultata
    Idućih sedmica u fokusu ulagača biće i poslovni rezultati poslovanja američkih kompanija u prvom kvartalu godine.

    Većina od 34 kompanija, koje su dosad objavile izvještaje, ostvarila je veću zaradu nego što se očekivalo, no taj je rast skroman, pokazuju prvi podaci.

    Analitičari u anketi Rojtersa procjenjivali su početkom sedmice da će zarade kompanija i banaka iz sastava SiP 500 indeksa u prvom kvartalu porasti 6,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a sada očekuju rast od 6,3 odsto.

    Biće to znatno usporavanje rasta zarada, s obzirom da su u prethodnom kvartalu porasle više od 30 odsto na godišnjem nivou.

    „Niz je razloga za zabrinutost. Poslovni rezultati kompanija su miješani, što je, zajedno sa zabrinutošću zbog visoke inflacije i agresivnog Feda, navelo ulagače na prodaju uoči praznikom produženog vikenda“, kazao je Rajan Detrik, strateg u kompaniji LPL Fajnenšel.

    Pad evropskih berzi
    I na većini evropskih berzi cijene akcija u sedmici za nama su pale.

    Londonski FTSE indeks oslabio je 0,7 odsto, na 7.616 bodova a frankfurtski DAX 0,85 odsto, na 14.163 boda. S druge strane, pariski CAC ojačao je 0,6 odsto, na 6.589 bodova.

    Blaži pad evropskih berzi u odnosu na Vol Strit zahvaljuje se suzdržanosti Evropske centralne banke (ECB) po pitanju zaoštravanja monetarne politike, za razliku od Feda, koji najavljuje agresivno povećanje kamata.

    Predsjednica ECB-a Kristin Lagard kazala je u četvrtak, nakon redovne sjednice čelnika banke, da nema jasnog vremenskog okvira kada bi ECB mogla početi povećavati kamate i da bi to moglo biti sedmicama, pa i mjesecima nakon što ta institucija ukine programe podsticaja u trećem tromjesečju.

    Na Tokijskoj berzi pak Nikej indeks tokom sedmice ojačao je 0,4 odsto, na 27.093 boda, jer japanska centralna banka, po svemu sudeći, još neko vrijeme planira da vodi podsticajnu monetarnu politiku.

  • Ursula fon der Lajen pozvala na slanje dodatnog oružja Kijevu

    Ursula fon der Lajen pozvala na slanje dodatnog oružja Kijevu

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je zemlje EU da što prije isporuče još oružja Ukrajini, usljed ruske specijalne vojne operacije u toj zemlji.
    “Sve države članice koje mogu treba brzo da isporuče oružje, jer samo tada Ukrajina može da preživi u svojoj akutnoj defanzivnoj borbi protiv Rusije”, rekla je Fon der Lajenova za njemački list “Bild am zontag”.

    Ona je istakla da treba učiniti sve moguće da se pomogne okončanju sukoba u Ukrajini, iako bi oni mogli potrajati mjesecima ili čak gorinama, u najgorem slučaju, prenio je “Sputnjik”.

    Fon der Lajenova je naglasila da Ukrajina mora da dobije ono što joj treba za odbranu i čime može da upravlja i dodala da “ne pravi razliku između teškog i lakog naoružanja”.

    Visoki komesar EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izjavio je nakon zajedničke posjete Kijevu sa Fon der Lajenovom ranije ovog mjeseca da će rat u Ukrajini “biti dobijen na bojnom polju” i ponovio nepokolebljivu privrženost Unije pružanju vojne podrške Kijevu.

  • Ponuda Maska nije dovoljno dobra: Tviter vrijedi mnogo više

    Ponuda Maska nije dovoljno dobra: Tviter vrijedi mnogo više

    Saudijski princ Alvalid bin Talal odbacio je ponudu Ilona Maska za preuzimanje Tvitera.

    Kako je rekao Talal, koji je jedan od najvećih investitora Tvitera, vrijednost te kompanije je mnogo veća.

    “Ne vjerujem da je predložena ponuda Ilona Maska (54,20 dolara po akciji) blizu suštinskoj vrijednosti Tvitera s obzirom na njegove izglede za rast”, ​​rekao je princ u objavi na Tviteru.

    Mask je u četvrtak objelodanio da je ponudio 43 milijarde za tu kompaniju, a izvršni direktor Tesle je rekao da gigant društvenih medija treba da bude privatna kompanija.

  • Kim Džong Un dao važna uputstva: Novo oružje – provokacija?

    Lider Severne Koreje Kim Džong Un nadgledao je uspešno probno testirnje novog taktičkog navođenog oružja.

    Oružje je značajno za poboljšanje efikasnosti taktičkih nuklearnih operacija, javili su severnokorejski državni mediji.

    Novi sistem naoružanja je “od velikog značaja u drastičnom poboljšanju vatrene moći artiljerijskih jedinica dugog dometa na liniji fronta i povećanju efikasnosti u dejstvu taktičkog nuklearnpog oružja DNRK i diversifikaciji njihovih misija vatrene moći”, izvestila je zvanična Korejska centralna nova agencija (KCNA), preneo je Jonhap.

    Testiranje je izvedeno uspešno, javili su severnokorejski mediji.

    Tokom inspekcije, Kim je dao važna uputstva o “daljoj izgradnji odbrambenih sposobnosti i nuklearnih borbenih snaga zemlje”.

    KCNA nije iznela druge detalje o testiranom oružju.

  • Mediji: Britanija isporučila naoružanje samoproglašenom Kosovu

    Mediji: Britanija isporučila naoružanje samoproglašenom Kosovu

    Velika Britanija isporučila je samoproglašenom Kosovu veću količinu lakih protivtenkovskih raketnih sistema “Džavelin” i “NLAW”, objavile su danas “Večernje novosti”.

    Ovakav opasan potez Londona, prema saznanjima beogradskog lista, neće ostati bez reagovanja Srbije, budući da će predsjednik Aleksandar Vučić u narednih 48 časova zatražiti zvanično objašnjenje od britanskog premijera Borisa Džonsona.

    Ove rakete tokom posljednja dva mjeseca okosnica su gotovo svih zapadnih isporuka naoružanja Ukrajini za rat protiv Rusije.

    Prema prvim informacijama, juče je u Prištinu stigao prvi kontingent od 50 ovih sistema.

    Ova isporuka dio je aranžmana koji su krajem februara napravili Džonson i premijer samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti.

    Prema dostupnim informacijama, u narednim mjesecima Velika Britanija će Albancima isporučiti i najmanje 20 lakih protivtenkovskih sistema “Džavelin”.

    Prema saznanjima “Večernjih novosti”, dogovorena je i besplatna obuka pripadnika Kosovskih bezbjednosnih snaga za korišćenje ovog arsenala.

    Za sada, piše list, niko ne može da potvrdi da se u prištinsko-londonskom aranžamanu ne nalazi još nešto od naoružanja i vojne opreme.

    Britanske rakete prvo su ozbiljnije naoružanje koje je stiglo na Kosovo, ali postoje najave kupovine dronova, topova, pa i helikoptera.

    Neskriveni partner u ovom poslu prištinskim vlastima su SAD i Velika Britanija, a dežurne adrese za obezbjeđivanje naoružanja su Njemačka i Turska, zaključuje list.

  • EU bi mogla uvesti embargo i na ruski plin ukoliko nastave insistirati na plaćanju u rubljama

    EU bi mogla uvesti embargo i na ruski plin ukoliko nastave insistirati na plaćanju u rubljama

    Preliminarna pravna analiza Evropske komisije, pokazala je da bi plaćanja uvoza ruskih energenata u rubljama prekršila sankcije EU. Advokati Evropskog vijeća, institucije koju čine čelnici 27 država članica, saglasili su se sa ovakvom ocjenom.

    EU bi mogla pokrenuti de facto embargo na uvoz ruskih energenata nakon što su pravni timovi sastavili preliminarni izvještaj da bi mehanizam, kojim predsjednik Vladimir Putin zahtijeva plaćanje isporuke u rubljama, prekršio sankcije EU.

    Zemlje članice EU, uključujući Njemačku, još uvijek ispituju početnu procjenu da bi Putinov zahtjev prekršio sankcije uvedene zbog invazije na Ukrajinu. Holandija je poručila svojim energetskim kompanijama da odbiju zahtjev za novim sistemom plaćanja nakon izvršene pravne analize.

    Moskva izvlači iz Evrope otprilike milijardu eura dnevno za kupovinu energije, što joj je pomoglo da se izoluje od utjecaja koji sankcije imaju.
    Ako Rusija ispuni svoju prijetnju da će prekinuti isporuku plina kupcima koji se ne pridržavaju njenih zahtjeva, to bi predstavljalo ozbiljnu prijetnju za EU, koja 40 posto svog gasa dobija iz ove države. EU pokušava pronaći alternativne izvore energije, ali za takvu će tranziciju biti potrebno vrijeme. EU radi na uvođenju šestog paketa sankcija Rusiji.

    Prema zajedničkoj prognozi državnih ekonomskih instituta, Njemačka bi se mogla suočiti sa smanjenjem proizvodnje od 220 milijardi evra tokom naredne dvije godine ako se isporuka gasa odmah prekine. To je ekvivalent godišnjem smanjenju proizvodnje od 6,5 posto i moglo bi zemlju dovesti u recesiju od više od dva posto sljedeće godine.

  • Tužilaštvo BiH zatražilo da se uključi u srbijansku istragu smrti Muamera Zukorlića

    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je proceduru da se uključi u proces istrage smrti bivšeg sandžačkog muftije Muamera Zukorlića.

    Njegov sin Usame rekao je za Prvu televiziju da se i državno tužilaštvo u BiH uključilo u istragu o smrti njegovog oca s obzirom na to da je bio državljanin.
    “Tražili su da se uključe u proces istrage, a mi smo kroz krivičnu prijavu zatražili da se formira međunarodna ekspertiza koja bi završila ekshumaciju i obdukciju da bi se cjelokupna istraga uradila na najbolji mogući način i da ne bi sutra bilo ko ostavio tragove sumnje u konačne rezultate”, rekao je Usame.

    Porodica je krivičnu prijavu protiv nepoznate osobe podnijela Republičkom tužilaštvu Srbije nakon čega je donijeta odluka o ekshumaciji.


    Muamer Zukorlić je preminuo iznenada 6. novembra prošle godine nakon srčanog udara, a nedavno je njegov sin obavijestio javnost o tome da su provedene strana laboratorijska istraživanja prilikom čega je utvrđeno da njegov otac nije preminuo prirodnom smrću.

    Zukorlić, koji je naslijedio oca na čelu partije Stranka pravde i pomirenja, u obraćanju javnosti rekao je da je jedna laboratorija utvrdila da postoji velika vjerovatnoća da je Muamer otrovan teškim metalima, a druga laboratorija da je otrovan hranom.

  • Ukrajinskim vojnicima u Mariupolju naređeno da se predaju danas do 13 sati

    Ukrajinskim vojnicima u Mariupolju naređeno da se predaju danas do 13 sati

    Rusija je zatražila od ukrajinskih snaga koje se i dalje bore za odbranu opkoljenog grada Mariupolja da polože oružje. Ovakav ultimatum dolazi u nastavku ruskog nemilosrdnog i razornog napada na ovaj grad koji se nalazi na jugoistoku Ukrajine.

    Ruski državni medij Ria javio je da se sve ukrajinske oružane jedinice i strani plaćenici, bez izuzetka moraju predati u roku od šest sati jutros pa sve do 13 sati danas po moskovskom vremenu, pozivajući se na odluku ruskog ministarstva odbrane.

    Procjenjuje se da je u Mariupolju i njegovoj neposrednoj okolini ostalo još oko 100.000 ljudi, za koje se navodi da su zarobljeni u dijelovima grada pod ruskom kontrolom, dok su ukrajinske trupe ograničene na ulazak u male zone grada unutar kojih pružaju otpor.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sinoć je nazvao situaciju u opkoljenom gradu Mariupolju neljudskom, kazavši da se ona i dalje otežava koliko god je to moguće.
    “Rusija namjerno pokušava da uništi sve koji su tamo u Mariupolju”, rekao je Zelenski u svom najnovijem video obraćanju.

    Mariupolj je prvi grad koji se našao pod ruskom opsadom od početka invazije na Ukrajinu.

  • U Kijevu jutros eksplozije, Rusi tvrde da su oborili avion s oružjem sa Zapada

    Eksplozije su se u glavnom gradu Ukrajine čule i rano jutros, a ruske snage su juče ujutru pogodile fabriku projektila kod Kijeva.

    Oni su tada izvijestili o tome da su pogodili nekoliko meta, a cilj su, kako kažu, vojni objekti.

    Rusija je kazala i da su tokom jučerašnjeg dana uništili avion koji je Ukrajini dovozio oružje od Zapada. Navodno su njihove jedinice protivzračne odbrane oborile taj avion dok je vozio opremu.

    Pretpostavlja se da Rusi nastavljaju sa istom operacijom i ovo jutro s obzirom na to da su sirene za uzbunu upaljene u skoro svim gradovima Ukrajine.

    Tokom noći i jutra nastavljeno je granatiranje područja Luganska, jutros je granatiran i Kremin, a u Severodonjecku su Rusi zauzeli još nekoliko zgrada.

    Zračni napadi nastavljeni su i na Mariupolj gdje se vode i urbane borbe. Jurišne operacije izvođene su u blizini luke, a u toku su pripreme jedinica za pomorsku operaciju. Rusi su pak dali rok preostalim ukrajinskim vojnicima iz ovog mjesta da se predaju do 13 sati.

  • Britanci tvrde da Rusi nisu promijenili cilj uprkos povlačenju, pogođena infrastruktura kod Kijeva

    Britansko ministarstvo odbrane je objavilo jutros nove obavještajne informacije o ratu u Ukrajini kazavši kako je Rusija možda premjestila snage, ali da očigledno nije promijenila ciljeve. Dokaz za to su eksplozije koje su tokom vikenda probudile stanovnike Kijeva.

    “Iako se operativni fokus Rusije pomaknuo na istočnu Ukrajinu, konačni cilj Rusije ostaje isti. Predan je prisiljavanju Ukrajine da napusti svoju euroatlantsku orijentaciju i potvrdi vlastitu regionalnu dominaciju”, naveli su oni.

    Jutros je, prema potvrđenim informacijama ukrajinskih zvaničnika, pogođena infrastruktura na periferiji Kijeva.

    Britanski obavještajni izvještaj govori da ruske snage nastavljaju preraspoređivanje borbene opreme i opreme za potporu iz Bjelorusije prema istočnoj Ukrajini. To uključuje lokacije u blizini Harkova i Severdonjecka.

    “Oni nastavljaju gađati ukrajinske položaje diljem istoka zemlje gdje Rusija planira obnoviti ofanzivnu aktivnost”, rekli su.