Da li će OHR poništiti izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko ili će strane diplomate izvršiti pritisak na domaće političare da uđu u Parlamentarnu skupštinu BiH i donesu novi zakon koji će biti prihvatljiv za sve narode?
Ovu temu ponovo je otvorio britanski list „Gardian“ koji tvrdi da visoki zvaničnici Evropske unije rade iza kulisa na ispravljanju „Inckovog zakona” zbog toga što on „rizikuje ponovno rasplamsavanje novog regionalnog sukoba“.
Ovaj list navodi da su EU zvaničnici privatno zaključili da izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, predstavlja rizik po mir u regionu.
– Od donošenja zakona zvaničnici iz Republike Srpske bojkotuju državne institucije, a član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik zbog “Inckovog zakona” pokreće i povlačenje Srba iz institucija BiH – navodi ovaj list, citirajući izjavu evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija da je Incko odgovoran za trenutnu krizu, kao i delegitimizaciju kancelarije visokog predstavnika.
Bivši diplomata i predsjednik pokreta Demokratski centar, Igor Davidović za Srpskainfo ističe da ne vjeruje da britanski mediji tvrde da evropske diplomate rade nešto zakulisno ili iza leđa, ako se nešto konkretno ne dešava po tom pitanju.
– Ako je riječ o aktivnostima evropskih diplomata, to nije iza kulisa već je to nešto što je oficijelna pozicija EU. Mislim da se Evropska unija treba izjasniti o ovoj temi i reći šta se tačno radi – kaže Davidović.
On dodaje da jedini ko može poništiti Inckovu odluku jeste OHR, odnosno njegov nasljednik Kristijan Šmit, tako što će je ili potpuno ukinuti ili odgoditi primjenu tog Zakona koji je doveo do dramatičnog pogoršanja političke situacije u BiH.
– Nametnuta Inckova odluka bila je okidač za sve ono što je tinjalo unutar BiH, unutar svih struktura i svih nivoa vlasti – ističe Davidović.
On dodaje da postoji i druga mogućnost, a to je da se političari dogovore o ovom zakonu unutar Parlamentarne skupštine BiH, odnosno da Inckovu odluku stave van snage i usvoje novi zakon.
Ipak, kako ističe Davidović, ovaj scenario je manje vjerovatan iz razloga jer bi svaka stranka tako nešto smatrala svojim porazom.
– Neki bi u tome vidjeli svoj gubitak ili trijumfalnu pobjedu neke druge strane što je za stranke koje su dominantne u Parlamentu BiH, tako nešto nedopustivo. Oni ne žele sebi da dopuste bilo šta što bi ih kompromitovalo u očima njihovih birača, a treba podsjetiti da smo na pragu izbora. Niko od domaćih političara se ne usuđuje da bilo šta napravi što bi im ugrozilo poziciju i ojačalo drugu stranu – smatra Davidović.
Na pitanje da li bi bošnjački političari bili spremni da razgovaraju kada bi vidjeli da EU neće uvesti sankcije Dodiku i srpskim političarima, Davidović ističe da je teško odgovoriti na to pitanje.
On kaže da je teško i očekivati da će EU donijeti bilo kakvu vrstu sankcija jer nema konsenzusa unutar nje za tako nešto.
Mađarska je, kaže Davidović, to jasno i rekla. Da bi EU tako nešto usvojila, pojašnjava Davidović, morala bi da izmjeni osnovne postulate onoga što naziva zajedničkom bezbjednosnom i spoljnom politikom, a to bi značilo eroziju same ideje Unije i njenih institucija.
– Vjerujem da EU nije trenutno spremna na tako nešto jer ne želi da se zbog jedne epizode u BiH dogodi nešto što bi značilo cijepanje ili podjelu same Evropske unije. Naprosto, riječ je o jednom veoma složenom i dubokom problemu koji neće riješiti ni EU, ali ni domaći političari. Očito je da će se sva ta materija koristiti kao predizborno štivo i predizborni eksploziv koji će služiti za radikalizaciju svih nacija, svakoga u svom taboru – zaključuje Davidović.
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski ističe da je teško očekivati da će OHR poništiti spornu Inckovu odluku jer bi to bio svojevrsni poraz međunarodne zajednice.
– Iako nije Kristijan Šmit ni nametnuo taj zakon već njegov prethodnik Valentin Incko, mislim da ne treba očekivati da će on na taj način praktično dezavuisati svog prethodnika koliko god njegovi potezi bili nekorektni – ističe Sitarski.
On dodaje da bi bilo realnije očekivati da Šmit stornira primjenu tog zakona, odnosno da ga stavi ad akta na nekoliko mjeseci, pod uslovom da se za to vrijeme pokrene konstruktivna debata koja bi rezultirala usvajanjem novog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Sitarski ističe da novi zakon ne bi trebao, niti mogao da se odnosi samo na genocid u Srebrenici, već bi trebao da obuhvati i druge zločine koji su počinjeni na teritoriji BiH ili nad njenim građanima van granica BiH u proteklih sto godina.
– Mislim da takvim zakonom trebalo da se zabrani negiranje ili relativizacija svih zločina, pa i onog u Jasenovcu, Blajburgu i svim mjestima gdje su ubijani građani različitih nacionalnosti, a koji nisu imali pravo ni na suđenje, niti išta drugo. Mislim da Šmit može da otvori put i da uputi na tako neko rješenje time što bi stornirao primjenu Inckovog zakona na određeni period – zaključuje Sitarski.
