VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bajden: Ne znam da li ću putovati u Kijev

    Bajden: Ne znam da li ću putovati u Kijev

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je u utorak “da ne zna” da li će otputovati u Kijev nakon poziva ukrajinskog predsjednika.

    “Odgovor je da ne znam”, odgovorio je Bajden novinaru tokom događaja u Nju Hempširu, prenosi Rojters.

    Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski izjavio je u intervjuu za CNN emitovanom u nedjelju da želi da Bajden posjeti Ukrajinu i da očekuje da će predsjednik SAD to i učiniti.

    Bijela kuća je u međuvremenu saopštila da Bajden vjerovatno neće putovati u Ukrajinu, ali da razmatraju da li da pošalju nekog drugog visokog američkog zvaničnika da se sastane sa ukrajinskim državnim vrhom i tako demonstriraju solidarnost SAD sa predsjednikom Zelenskim u trenutku dok se suočava sa sve intenzivnijim ruskim napadima na istoku zemlje.

    Izvori upoznati sa situacijom naveli su kao moguće američke zvaničnike za put u Ukrajinu ministra odbrane Lojda Ostina ili državnog sekretara Entonija Blinkena, ali su potvrdili da Bajden i potpredsjednica Kamala Haris najvjerovatnije neće putovati zbog “bezbjednosnih razloga”, dodaje Rojters.

  • Pentagon: Partneri Ukrajine obezbijedili vojne avione i dijelove

    Pentagon: Partneri Ukrajine obezbijedili vojne avione i dijelove

    • Partneri Ukrajine su obezbijedili dodatne vojne avione i dijelove za popravku borbenih letjelica ukrajinske vojske koje su oštećene ili neispravne, saopšteno je danas iz Pentagona.

    “Dobili su dodatne letjelice i dijelove za avione kako bi im se pomoglo da aktiviraju što više borbenih aviona”, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi i dodao da Vašington nije obezbijedio avione za Ukrajinu, prenosi Rojters.

  • Preliminarni sporazum Ukrajine i Rusije o koridoru iz Mariupolja

    Preliminarni sporazum Ukrajine i Rusije o koridoru iz Mariupolja

    Ukrajina je postigla preliminarni sporazum sa Rusijom o uspostavljanju humanitarnog koridora kojim bi se evakujisali žene, djeca i stare osobe iz opkoljenog lučkog grada Mariupolja, saopštila je danas zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk.

    “Imajući u vidu katastrofalnu situaciju u Mariupolju, to će biti fokus naših današnjih aktivnosti”, napisala je Vereščuk na Twitteru, prenosi Rojters.

    Navela je da će pokušaj evakuacije početi u podne po srednjoevropskom vremenu i upozorila da bi “zbog veoma teške bezbjednosne situacije” moglo da dođe do izmjena tokom te akcije.

    Lokalne vlasti tvrde da su u opsadi Mariupolja poginule hiljade ljudi i da je taj grad na Azovskom moru potpuno uništen.

    Prethodni pokušaj da se postigne sporazum o humanitarnom koridoru za civile propao je 5. aprila.

    Od tada nije bilo uspjeha u pokušajima da se uspostave bezbjedni koridori, za šta zaraćene strane krive jedna drugu.

  • Ukrajina ekspresno odgovorila na upitnik, BiH trebale godine

    Ukrajina ekspresno odgovorila na upitnik, BiH trebale godine

    BiH je trebalo više od deset godina da dobije pozitivno mišljenje s rezervom o njenoj kandidaturi za članstvo u EU, dok je Ukrajina za samo desetak dana uspjela da odgovori na upitnik koji je Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske komisije uručila Volodimiru Zelenskom, predsjedniku te zemlje.

    Zelenski je odgovore na upitnik kao prvi korak ka kandidaturi te zemlje za članstvo u EU poslao u ponedjeljak, dok je BiH za isti posao bilo potrebno oko dvije i po godine.

    Iako se evropski put BiH i Ukrajine ne može direktno porediti, obzirom da će ukrajinski evropski put biti ubrzan dijelom iz solidarnosti Brisela, ipak ubada u oči činjenica da je od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 2008. godine, do dobijanja mišljenja o kandidaturi BiH prošlo 11 godina. Podsjećanja radi, nakon što je SSP potpisan, prošlo je sedam godina dok on nije stupio na snagu, i dodatna godina da se Sporazum prilagodi nakon pristupanja Hrvatske EU.

    Nakon stupanja na snagu, BiH je počela s dogovaranjem mehanizma koordinacije između različitih organa vlasti u BiH, a taj posao je potrajao sve do avgusta 2016. godine, kada je mehanizam usvojen. Prethodno je BiH, u februaru iste godine, formalno podnijela zahtjev za kandidaturu.

    Tek nakon dogovaranja mehanizma koordinacije i podnošenja kandidature su stvoreni formalni uslovi da Evropska komisija pošalje upitnik sa pitanjima, što se desilo u decembru 2016. godine, kada je upitnik predstavnicima BiH uručio je Johanes Han, evropski komesar za proširenje. Rok za odgovore je bio šest mjeseci, a BiH je odgovore poslala u februaru 2018. godine, dakle za više od godinu dana. U junu iste godine Evropska komisija je poslala dodatnih 655 pitanja u upitniku, a BiH je dodatne odgovore predala u martu 2019. godine, s tim da na 20-ak osjetljivih pitanja nije odgovoreno ni do danas. Evropska komisija objavila je mišljenje u maju 2019. i iznijela 14 ključnih prioriteta koje BiH mora da ispuni da bi mogla postati članica. Od ovih preporuka, do sada je samo realizovan dio o održavanju izbora u Mostaru, ukidanje smrtne kazne u RS i usvajanje Strategije za rješavanje ratnih zločina.

    Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u EU, kaže za “Nezavisne novine” da ima informacije da je Ukrajina svoju kandidaturu zasnovala na dokumentu koji je podnijela BiH, i da je vjerovatno koristila upitnik i odgovore koje je BiH poslala u Brisel da pripremi svoje odgovore.

    “Vjerujem da su onda koristili upitnik koji smo mi dobili a i odgovore koji smo mi pisali a koji su javno i dostupni na stranici DEI. Kako čujem iz Brisela, očekuje se da u dosta kratkom roku Evropska komisija da svoje mišljenje nakon čitanja i sagledavanja tih odgovora. Imam nekih informacija da će to mišljenje biti pozitivno. To potvrđuje tezu da se radi o političkim odlukama jer ne vjerujem da je Ukrajina uspjela ispuniti sve tehničke uslove”, kaže on.

    On naglašava da činjenica da će ubrzani evropski put Ukrajine biti politička odluka ne smije da bude izgovor za BiH.

    “Mi moramo nastaviti sprovoditi sve reforme jer je to važno za nas jer ispunjavanje tih uslova znači da ćemo biti funkcionalna i efikasna država koja može da ispunjava svoje obaveze prema građanima i međunarodnoj zajednici”, kaže Topčagić.

  • “Odugovlačenje izborne reforme narušava odnose u BiH i put ka EU”

    “Odugovlačenje izborne reforme narušava odnose u BiH i put ka EU”

    Predsjedajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović istakao je danas u razgovoru sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem da će opstruisanje i odugovlačenje prijeko potrebne izborne reforme ozbiljno narušiti odnose između naroda u BiH, ali i put prema EU.

    Čović, koji je i predsjednik HDZ BiH, tokom susreta u Zgrebu naglasio je da ključni segmenti Izbornog zakona koji omogućavaju legitimno političko predstavljanje triju konstitutivnih naroda moraju biti ugrađeni u konačno rješenje poštujući Ustav BiH, saopšteno je iz HDZ BiH.

    Sagovornici su istakli da je reforma izbornog zakonodavstva jedan od ključnih koraka za stabilizaciju i funkcionalnost BiH.

    Plenković je pozvao na nastavak pregovora političkih aktera u BiH, poručivši da se reforma Izbornog zakona i ograničena ustavna reforma, zasnovane na sprovođenju presuda domaćih i stranih sudova, trebaju hitno dogovoriti.

    On je istakao u da je neprihvatljiv nastavak postojeće prakse, po kojoj Bošnjaci, kao brojniji konstitutivni narod u Federaciji BiH, nadglasavaju Hrvate, te mu biraju predstavnike koji nemaju podršku birača iz redova hrvatskog naroda u BiH.

    Planković je dodao da Hrvatska želi konstruktivno pomoći u postizanju dogovora koji će osigurati ravnopravnost tri konstitutivnih naroda i ostalih u BiH, sa kojom Hrvatska želi graditi dobrosusjedske odnose te intenzivirati privrednu saradnju.

  • Premijerka najavila: “Vlada danas odlučuje”

    Premijerka najavila: “Vlada danas odlučuje”

    Premijerka Ana Brnabić kaže da će Vlada danas odlučiti da dozvoli izvoz određenih količina pšenice, kukuruza, brašna i rafinisanog ulja.

    Međutim, neće odlučiti da dozvoli izvoz nerafinisanog ulja.

    Brnabić je za RTS rekla da će Vlada na današnjoj sednici, od devet časova, odlučiti da dozvoli izvoz određenih količina pšenice, kukuruza, brašna i rafinisanog ulja, ali ne i izvoz nerafinisanog ulja.

    “Izaći ćemo tu i u susret svim zahtevima Udruženje žita Srbije, razgovaramo sa njima, ja ću već sledeće nedelje u utorak imati sastanak sa njima da vidimo koji su problemi koji oni imaju u transportu”, najavila je premijerka.

    Precizira da će Vlada dozvoliti kvote i da će proizvođači moći će da se prijave, kao i da će postojati komisija.

    “Dozvolićemo svima, neće biti ko se prvi prijavi. Biće strogo kontrolisano kako ne bi bilo šanse za bilo kakvu korupciju”, rekla je Brnabić.

    Ističe i da neće biti nikakvih nestašica kod nas.

    “Pokušavamo da balansiramo da naši građani ne budu samo bezbedni, već da u slučaju bilo čega imamo puta dva ili tri onoga što je nama potrebno, ali i da ispraznimo silose i dozvolimo da naši izvoznici ispoštuju svoje ugovore i zarade neki novac. To je pravo balansiranje i to ćemo nastaviti da radimo”, kazala je ona.

    Kada je reč o inflaciji, Brnabić navodi da je nemoguće da Srbija ostane izolovano ostvro i očekuje da inflacija ove godine bude oko sedam odsto ili nešto niže.

    Na pitanje da li će ostati na jednoj cifri, Brnabić kaže da hoće, ali da to zavisi i od toga šta se dešava u Evropi i svetu.

    Navodi da i Narodna banka Srbije i predsednik Aleksandar Vučić, kao i cela Vlada, rade na tome da inflacija u našoj zemlji bude jednocifrena i niža nego u pojedinim zemljama Evrope.

  • Na pomolu usvajanje budžeta za 2022.

    Na pomolu usvajanje budžeta za 2022.

    Nedavni dogovor članova Kolegijuma Savjeta ministara BiH o pripremi prijedloga budžeta zajedničkih institucija do 25. aprila otklonio je skoro sve sumnje da je moguće odlaganje održavanja ovogodišnjih izbora.

    Kako za Srpskainfo tvrde stručnjaci za izborni sistem u BiH, ali i parlamentarci, ukoliko postoji dobra volja, budžet institucija BiH za ovu godinu mogao bi da prođe sve potrebne procedure u najkraćem roku. Međutim, čak i u slučaju da dođe do određenog zastoja u usvajanju budžeta, prema riječima bivšeg člana Centralne izborne komisije (CIK) BiH, Vehida Šehića, novčana sredstva potrebna za održavanje izbora postoje.

    – Iako se državne institucije nalaze na privremenom finansiranju, nije teško obezbijediti novac za održavanje izbora. Ista situacija je postojala i prilikom pripreme lokalnih izbora 2020, pa je novac potreban za finansiranje izbora pronađen. Inače, smatram da će budžet za 2022. biti brzo usvojen – kaže Šehić za Srpskainfo.

    Da je dogovor o usvajanju budžeta izgleda konačno postignut, potvrdila je članica Kolegijuma Savjeta ministara, Bisera Turković. Ona je istakla da je to “pozitivan korak”, te da će u tom slučaju biti riješeno i pitanje finansiranja predstojećih izbora.

    Ministar finansija i trezora BiH, Vjekoslav Bevanda, takođe je potvrdio informaciju o dogovoru.

    – Ministarstvo finansija i trezora uporedo priprema Dokument okvirnog budžeta za period od 2022. do 2024. godine i Nacrt budžeta za 2022. godinu. Po završetku, oba dokumenta biće upućena Savjetu ministara BiH na usvajanje, ali ne možemo precizirati datum dok se ne okončaju sve procedure i tehničke korekcije koje su u toku – rekao je Bevanda.

    Poslanik PDP u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, Mira Pekić, za Srpskainfo kaže da pozdravlja dogovor Kolegijuma Savjeta ministara da se prijedlog budžeta pripremi do 25. aprila.

    – Međutim, prvo bi se trebalo razgovarati o budžetu za 2021. godinu, o izvršenju budžeta za prošlu godinu, pa tek onda o budžetu za ovu godinu. Potrebno je vidjeti kako je budžet za prošlu godinu potrošen i da se na osnovu toga bazira ovogodišnji budžet. Ako se govori o budžetu za 2022, on se bazira na 2020, a već postoje neka iskakanja, kao što je otvaranje konzulata u Rijeci i Novom Pazaru, koje je najavila ministarka Turković, što svakako nije planirano budžetom iz 2020, na koji se naslanja privremeno finansiranje – kaže Pekićeva.

    Dodaje kako je moguće da se ispune zakonski rokovi za raspisivanje opštih izbora, koji, inače, ističu 4. maja.

    – Ako postoji dobra volja, mislim da je moguće da Savjet ministara uspije napraviti prijedlog budžeta, koji se daje Predstavničkom domu i Domu naroda BiH na usvajanje – zaključuje Pekićeva.

  • U Banjaluci narodni skup pod sloganom “Sloboda”

    U Banjaluci narodni skup pod sloganom “Sloboda”

    Veliki narodni skup pod sloganom “Sloboda” biće održan danas u Banjaluci s ciljem borbe za očuvanje odluka koje donose institucije Republike Srpske.

    Skup koji organizuje Boračka oprganizacija Republike Srpske biće održan na Trgu Krajine sa početkom u 17 časova.

    Predsjednik Predsjedništva BORS-a Aleksandar Savić pozvao je građane da masovno prisustvuju ovom skupu, naglasivši da BORS ne želi nikakvu podjelu, jer je ovo, kako je rekao, borba u mirnodopskim uslovima.

    Skup će biti organizovan na inicijativu Boračke organizacije grada Prijedora iz koje je ocijenjeno da mirnim protestima i svim drugim političkim sredstvima i mehanizmima građanskog bunta treba zaustavi kolonijalnu politika prema Republici Srpskoj.

    Njemački diplomata Kristijan Šmit 12. aprila rekao je da je “obustavio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti”. Riječ je o zakonu koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 10. februara i koji je, u međuvremenu, stupio na snagu.

    Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske saopšteno je da se preduzimaju sve zakonom predviđene mjere sa ciljem da skup na Trgu Krajine protekne mirno i dostojanstveno.

  • Dodik o sankcijama Rusiji: Šta mi da uvedemo?

    Dodik o sankcijama Rusiji: Šta mi da uvedemo?

    Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik učestvovao na tribini “Rat u Ukrajini – šta znači srpska neutralnost”, koja je danas počela u Beogradu.

    Dodik je ponovio da neće pristati na sankcije Rusiji.

    “Razgovarao sam sa Gabrijelom Eskobarom, koji mi je rekao ti ‘moraš da prihvatiš ovo’, ja mu kažem, ali ne mogu to nije po Ustavu. On kaže ‘ti moraš da pratiš naše politike'”, rekao je Dodik i nastavio:

    “Kad nisam pristao, rekli su ‘E sad imamo problem’. Tako se ponašaju i Nijemci i Britanci koji pokušavaju da se vrate na velika vrata. Fali nam smirenosti. Moramo se skloniti od velikog vjetra, oluje koja ide, u neku zavjetrinu, ali oni ne dozvoljavaju. Sutra u Sarajevo stižu neki kongresmeni. Šta očekivati od ljudi za koje piše da su vidljivi antirusi, a tamo mala Republika Srpska koja neće da uvede sankcije Rusiji, šta mi da uvedemo? Bosna je zemlja apsurda”.

    Podsjetio je da se nekoliko puta susreo sa Vladimirom Putinom i da nikada od njega nije dobijao zahtjeve.

    “Nikad nisam imao zahtjev od Rusije, ništa. Ja ne mogu i neću bez obzira na to što neki kažu nemoj javno o tome govoriti, da se odreknem te saradnje s Rusima,”rekao je Dodik.

    “Putin je veliki predsjednik velike nacije, velike države. Sjećam se kakva je Rusija bila prije Putina, siromašna, a kakva je danas. Šta god zapadnjaci mislili da treba da učine, neka učine, mi, ova vlast , nećemo uvesti sankcije Rusiji,” ističe Dodik.

    Rekao je da je Republika Srpska osjeća posljedice globalne krize, ali da nije ugrožena.

    “Republika Srpska je stabilna finansijski, izmiruje obaveze, ima posljedice globalnih ekonomskih kretanja, ali nije ugrožena. Jednu sam stvar naučio, da je jedini problem Republike Srpske što je samoodrživa, da nije samoodrživa ne bi bila problem,” poručio je Dodik.

  • Karadžić Jovičević: Apsolutno osjećam da nekom smetam u SDS-u

    Karadžić Jovičević: Apsolutno osjećam da nekom smetam u SDS-u

    Sonja Karadžić Jovičević, potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske i član Srpske demokratske stranke maltene od njenog osnivanja, kaže da danas ne zna ša se dešava u ovoj stranci i da ni na koji način ne može da utiče na politiku stranke čiji je osnivač njen otac Radovan Karadžić.

    Govoreći o osipanju SDS-a, Karadžić Jovičević je rekla da svi koji su napustili ili koji su izbačeni iz SDS-a, imaju neku svoju priču i da ne može da govori o pojedinačnim slučajevima.

    „Što se tiče SDS-a, ne znam šta se dešava u SDS-u. Ja nisam u rukovodstvu stranke, ne prisustvujem sastancima, ne mogu ni na koji način da utičem na politiku. O svemu šta se dešava saznajem iz medija. Meni je žao, ja imam veliko iskustvo, više od polovine svog života sam u SDS-u. Poznajem i prepoznajem mnoge situacije koje se ponavljaju iznova i iznova ali nemam mogućnost i način da na takav način, zvanično, izrazim svoj stav i mišljenje. Ne mogu da idem tamo gdje nisam pozvana“, rekla je Karadžić Jovičević gostujući u emisiji ATV-a ‘Tet-a-teT’.

    Kaže da za sada nije na izbornoj listi za predstojeće izbore i dodaje da postoje neki razgovori i signali preko posrednika, međutim, kako kaže, to ne može da smatra ni ozbiljnim ni definitivnim.

    „Kad se sretnemo, vrlo smo korektni, ljubazni, pristojni, tu nema nikakvog sukoba, prosto su neki drugi, pametniji došli na red“, kaže, a na pitanje da li ima osjećaj da nekome smeta u stranci, odgovara: „Apsolutno“.

    Međutim, kako sama kaže, prije će se desiti da potpuno izađe iz politike nego da promijeni stranku.

    „Ja se trudim da održim onu liniju, onaj brend, utisak o SDS-u koji ima u narodu, ako se uopšte može više govoriti o brendu bilo koje stranke. Trudim se da ugled i dostojanstvo SDS-a bilo čime ne narušim. To izgleda nije moderno. Ako SDS misli da joj ja trebam, ja sam tu, ako misle da im ne trebam, to treba jasno da kažu. U politiku sam ušla iz saomodbrane, i sebe, svoje porodice, struke i svog naroda“, rekla je Karadžić Jovičević.

    Govoreći o odnosu između opozicije, Karadžić Jovičević kaže da nije trebalo praviti koaliciju koja će mijenjati ime, u kojoj će SDS izgubiti ime i identitet, i misli da se koalicija „Savez za promjene“ trebala zvati „Koalicija okupljena oko SDS-a“, jer SDS jeste tu najveća stranka.

    Odnos sa ocem i kako je porodica živjela dok se Radovan Karadžić skrivao
    Kaže da se čuje sa ocem Radovanom Karadžićem, osnivačem SDS-a i prvim predsjednikom Republike Srpske, ali da ga niko nije posjetio otkad je prošle godine prebačen u zatvor u Veliku Britaniju.

    „Procedura je komplikovana, ne samo zbog korona mjera već i zbog vize. Vrlo je komplikovana saobraćajna uvezanost sa tim ostrvom pri ostrvu. Sve bi bila velika patnja i troškovi radi dva sata odobrene posjete mjesečno. Vrlo je teško i ne otići, ali msilim da je u ovoj fazi vrlo teže otići i biti dva sata, i onda ga tamo ostaviti“, priča Karadžić Jovičević za ATV.

    Kaže da njenog oca sve interesuje, sva dešavanja i stanje u Srpskoj o čemu se raspituje tokom telefonskih razgovora.

    Navodi da ostaje zapisano mnogo toga što je njena porodica preživjela dok se Radovan Karadžić skrivao.

    „Radi nas i radi naše djece mi smo glumili normalan život. Većini nas je bilo zabranjeno da radimo, uglavnom smo se nekako snalazili sa penzionerima koji su članovi naše poorodice. Meni je 11 godina bilo zabranjeno da radim“, rekla je Karadžić Jovičević.

    Komentarišući priče koje su tada kružile da porodica ima milione maraka na računima od Karadžićevog angažmana, njegova kćerka kaže da su to gluposti i da je dokazano da ni u jednoj zemlji Ujedinjenih nacija njena porodica nema nikakvu imovinu.

    „Snalazili smo se zahvaljujući porodici, prijateljima, kumovima. To je jako dugo trajalo, dugo smo to i vraćali, ali su nam oni pomogli da preživimo. Taćno je da se prikupljao novac za Radovana i njegovu odbranu, ali on nije dolazio do nas. Nije još vrijeme da govorim o tome zato što je sad situacija u Republici Srpskoj takva i da se to ne zloupotrebilo ili shvatilo na pogrešan način. Ali postoje odgovori na to ko je uzimao na mjesečnoj osnovi silni novac za Radovana Karadžića i u čije nekretnine i firme je to otišlo. Gdje je otišao novac koji je Srbija, odnosno Slobodan Milošević i Borka Vučić položili u Republici Srpskoj za odbranu naših ljudi pred Haškim tribunalom i Tužilaštvom BiH“, istakla je Karadžić Jovičević.

    Kada je Radovan Karadžić otkriven kao doktor Dragan Dabić, njegova kćerka Sonja je bila presrećna što je živ.

    „Nisu nam dozvolili da ga vidimo u Specijalnom sudu u Beogradu. Posjetio ga je gospodin Bosić i došao je da nam kaže kako je. I gospodin Bosić i gospodin Dodik su tražili da nam dozvole da ga posjetimo uz policijsku pratnju, nisu nam dozvolili. Vidjeli smo ga u Hagu“, rekla je Karadžić Jovičević.