VRBAS Media

Autor: INFO

  • SZO: Nećemo ispuniti globalni cilj od 40 odsto vakcinisanih u svakoj zemlji

    SZO: Nećemo ispuniti globalni cilj od 40 odsto vakcinisanih u svakoj zemlji

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) neće ispuniti svoj cilj da do kraja godine u svakoj zemlji bude vakcinisano 40 odsto stanovništva, a posebno su ozbiljni nedostaci u Africi, za šta velik dio krivnje pripisuje gomilanju vakcina među bogatim zemljama.

    U nekim zemljama nije vakcinisano ni deset odsto stanovnika

    Od 194 države članice SZO, otprilike pola neće ispuniti cilj. U oko 40 zemalja nije vakcinisano ni 10 odsto stanovnika. SZO je veliki dio krivice pripisao gomilanju vakcina, posebno među nekolicinom bogatih zapadnih zemalja koje već provode dopunska vakcinisanja.

    Širom svijeta dosad je primijenjeno više od 8.6 milijardi doza vakcina, no većinom u bogatijim zemljama koje mogu osigurati vlastite ugovore s proizvođačima vakcina. Desetine zemalja ovise o zalihama Covaxa, programa podjele vakcina koji podupire UN, a kojem je svrha dobijati vakcinu i siromašnijim zemljama, prenosi Index. 

    Velike razlike u snabdijevanju vakcinama

    Prosperitetne zemlje kritikovane su jer ne čine dovoljno da podrže globalnu pravednu raspodjelu vakcina putem Covaxa. Međutim, isporuke vakcina putem te sheme porasle su posljednjih sedmica. Do posljednjeg tjedna prosinca, Covax je isporučio 722 miliona doza.

    Podaci daju pogubnu sliku. SZO kaže da je u Njemačkoj primijenjena oko 171 doza vakcina na 100 stanovnika, na Madagaskaru je bila nešto ispod 2.7, a u Demokratskoj Republici Kongu 0.32. U većini afričkih zemalja taj je broj u najboljem slučaju dvoznamenkasti.

  • Dodik: BiH je maligno oboljela, ona nema šanse uspjeti

    Dodik: BiH je maligno oboljela, ona nema šanse uspjeti

    Milorad Dodik govorio je o najtežoj političkoj krizi Bosne i Hercegovine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Upitan može li se odluka o de fakto izlasku iz ustavnopravnog poretka BiH, koju je donio 10. decembra, dovršiti bez novoga rata, Dodik je za HTV-ov Centralni Dnevnik rekao da rat kao opcija nije predviđen.

    “To nije izlazak iz ustavnopravnog poretka, to je povratak ustavnopravnom poretku. Kad čitate ustav, onda ćete vidjeti da je to primjena, mi smo posvećeni primjeni ustava i ustavnopravnog poretka. Bilo je mnogo devijacija u BiH. BiH nije uspjela da zaživi sve ovo vrijeme. Bez obzira na bezočno kršenje ustava koje čine stranci koji drže BiH kao jedinu koloniju u Evropi”, rekao je Dodik.

    “BiH nije dato previše ustavom tako da joj se ništa ni ne oduzima. BiH se vraća u ustavni poredak. Uzeto je Republici Srpskoj, uzeto je Federaciji, uzeto je konstitutivnim narodima, sve da bi se promovisala neka zajednička institucija koja nikad nije dala rezultate”, rekao je Dodik..

    “Ima mnogo ljudi koji razumiju situaciju”

    Međunarodna zajednica je kritična prema ovom potezu. Najavljuju se sankcije. 

    “Ima mnogo ljudi koji razumiju situaciju, čak i oni koji prijete sankcijama, oni vrlo dobro razumiju. Zato i prijete sankcijama jer nemaju drugi odgovor, nemaju ustavnopravni odgovor, tako da ne mogu ništa drugo učiniti nego da pukom silom zadrže postojeće kršenje ustavnog poretka u BiH”, rekao je Dodik.

    “Sporno je da neizabrani stranac nameće bilo kakav zakon”

    Politička kriza počela je nakon odluke prethodnog visokog predstavnika o sankcionisanju negiranja genocida. 

    “Sporno je da neizabrani stranac u bilo kojoj zemlji, a pogotovo u međunarodno priznatoj kao što je BiH, može nametati bilo kakav zakon. Takav visoki predstavnik u liku nekoliko figura je nametnuo 140 zakona u BiH. I djelovalo je da to neće više činiti, no onda je Incko vratio staru praksu nametanja zakona.

    To je suština što se nas tiče, neizabrani stranac nameće zakone. Naravno da imamo problema i sa suštinom, a suština je stvar rasprave koja bi se trebala dogoditi u Parlamentu, da se o njoj eventualno razgovara, ali to se nikad nije dogodilo”, rekao je Dodik, dodavši kako ima onih koji tvrde da se u Srebrenici dogodio genocid i onih koji tvrde da nije.

    “BiH je maligno oboljela, ona nema šanse uspjeti”

    Institucije BiH su blokirane. Posljednja sjednica Predsjedništva BiH bila je na rubu fizičkog sukoba. Ima li prostora za izgradnju zajedničke države po mjeri sva tri naroda?

    “Ne želim se pridružiti mnogim iluzionistima koji pokušavaju održati tu neku imaginarnu priču o BiH. Ona je imala šansu poštujući prije svega konstitutivne narode – to su Srbi, Hrvati i Bošnjaci – i njihova prava da se izraze na nivou BiH. To se već 20 godina ruši. I tako je BiH maligno oboljela. Ona nema šanse uspjeti. Pogotovo kada u ovom trenutku vidite da imate dva naroda koja izražavaju nezadovoljstvo trenutnim stanjem u BiH, to su Srbi, mi, i Hrvati, koji su s pravom ljuti na ovakav sistem u kojem se preglasavaju.

    Tačno onoliko glasova koliko Komšiću treba da pobijedi autentičnog hrvatskog predstavnika. Zbog broja Hrvata ovdje, hrvatskog izbornog tijela, muslimani imaju taj komoditet da izaberu svog Hrvata po volji. Sve što je protiv Hrvatske, hrvatskog naroda i hrvatskih interesa u BiH, tu prednjači Željko Komšić. Ja sam spreman da to posvjedočim svuda na svijetu. To nije fer prema konstitutivnim narodima. Treba dozvoliti Hrvatima da izaberu svoga autentičnog predstavnika, ja se zalažem za takvu politiku, i to bi moglo dati nekakvu šansu BiH. Ovako, nema šanse, poručio je Dodik.

    “Nije moguće donijeti novi izborni zakon”

    Upitan koliko je vjerojatno da se do proljeća donese novi izborni zakon, Dodik je odgovorio kako misli da to nije moguće.

    “To radimo od 2011. godine. Pa sad, ako neko zaista u sebi ima toliko optimizma da misli da je moguće, evo ja ću biti realan, mislim da nije moguće”, rekao je Dodik.

    Kaže da su muslimani sebe zarobili u tvrdnji, ako se da pravo da Hrvati izaberu svog, hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo, da to znači treći entitet. 

    “A ja opet mislim da bez trećeg entiteta nema nikakve Bosne i Hercegovine. Ja mislim da bi to bilo fer. I sve se može dogovoriti. Ali muslimani imaju namjeru da preglasaju, i to Bakir Izetbegović otvoreno govori kada kaže, ne samo u Predsjedništvu, sad i u Domu naroda, to znači da ih nema kao političkog naroda”, zaključio je Dodik, prenosi HRT.

  • Masovna tučs u parlamentu Jordana zbog uvođenja zamjenice za ženski rod u ustav

    Masovna tučs u parlamentu Jordana zbog uvođenja zamjenice za ženski rod u ustav

    Poslanici jordanskog parlamenta potukli su se danas u direktnom televizijskom prenosu tokom debate o reformi ustava, uključujući pitanje rodne jednakosti, zbog čega je sjednica prekinuta.

    Žustra diskusija izbila je između između poslanika i predsjednika parlamenta Abdelkarima el Dagmija.

    Povod je bio amandman kojim se zamjenica za ženski rod dodaje za državljane Jordana u poglavlju ustava kojim se garantuju jednaka prava svih građana, prenio je AFP.

    Nekoliko poslanika se odlučno usprotivilo amandmanu kao “beskorisnom”.
    Dagmi je izašao iz sale, a sjednica će biti nastavljena sutra.

    Ustav ove kraljevine usvojen je 1952. gdoine i mijenjan je 29 puta, pri čemu su, prema tumačenju stručnjaka, ovlaštenja monarha povećana na račun zakonodavne vlasti.

  • Staro nezadovoljstvo ili strah od novih istraga: Zašto vraćanje nadležnosti Srpskoj kreće baš od pravosuđa BiH?

    Staro nezadovoljstvo ili strah od novih istraga: Zašto vraćanje nadležnosti Srpskoj kreće baš od pravosuđa BiH?

    Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, prema najavama iz vlasti, biće prvi koga će Vlada uputiti na usvajanje Narodnoj skupštini, nakon usvajanja skupštinskih zaključaka o vraćanju nadležnosti sa nivoa BiH.

    Mada se u vladajućoj koaliciji razmatralo da nova posebna sjednica Narodne skupštine bude održana već krajem decembra, od toga se ipak odustalo. U međuvremenu, lideri vladajuće koalicije održali su nekoliko za javnost zatvorenih sastanaka, a pravni tim je dobio dodatno vrijeme za pripremu narednog koraka.

    Lider SNSD, Milorad Dodik, najavio je da bi zakon o VSTS trebalo da bude usvojen u januaru. On je na konferenciji za medije najavio da će zakon definisati izbor sudija i tužilaca u RS, ali i da će biti zabranjeno djelovanje Suda i Tužilaštva BiH u Srpskoj. Dok se to ne desi, Dodik je obećao da će se odazvati na eventualne pozive tih institucija u Sarajevu, koje vode istragu protiv rukovodstva Srpske.

    Budući da započeti proces vraćanja nadležnosti sa BiH na RS obuhvata nekoliko desetina nadležnosti, zakona i podzakonskih akata, postavlja se pitanje zašto je vlast u Srpskoj izabrala da počne baš od pravosuđa (ako izuzmemo prije toga usvojeni Zakon o lijekovima RS koji nalaže Vladi da reaktivira agenciju za lijekove RS, rok je april)?

    Opozicija tvrdi da je razlog strah od budućeg djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, dok iz vlasti odgovaraju da to nije tačno, jer nezadovoljstvo pravosuđem na nivou BiH traje godinama.

    Miladin Stanić, predsjednik Kluba poslanika SDS, otkriva da im je “Dodikov emisar”, koji je nedavno došao u Klub SDS, rekao da je vladajućoj koaliciju najvažnije usvajanje upravo zakona o VSTS Srpske, a da sve drugo može još da sačeka.

    – Ne mogu o imenu, bio je predsjednik jedne od stranaka iz vladajuće koalicije, nije iz SNSD. Dakle, njima je najvažniji zakon koji se odnosi na pravosuđe zato što im visi prijetnja Suda i Tužilaštva BiH i to je razlog. Pretpostavljam da znaju da su izgubili kontrolu odlaskom Gordane Tadić (bivšeg glavnog tužioca Tužilaštva BiH) i Milana Tegeltije (bivšeg predsjednika VSTS BiH) – kaže Stanić za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, i dalje je neizvjesno da li će vlast usvojiti zakon o VSTS RS, ali vjeruje da će pokušati.

    – Vidite koliko se digla dževa oko formiranja agencije za lijekove RS, a možete zamisliti ako to uradi šta bi se desilo. Ja tu čak imam različit stav od moje strane, ja bih mu to čak i podržao, neka pokaže da ima petlju, neka uradi to, pa da vidi gdje će završiti – poručuje Stanić.

    Srđan Mazalica, zamjenik predsjednika Kluba poslanika SNSD, kaže da bi, koji god zakon da je izabran kao prvi, opozicija pitala zašto baš on.

    Naglašava da se vraćanja nadležnostio u oblasti pravosuđa ne može povezati sa tekućim, dnevnim pitanjima zato što nezadovoljstvo Srpske stanjem u pravosuđu BiH traje godinama, odnosno skoro deset godina postoji potreba da se u toj oblasti dese krupne promjene.

    – Podsjetiću da smo možda najviše razočarani u rad pravosuđa na nivou BiH i da to nezadovoljstvo traje od najavljivanog referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Ishod referenduma bi sigurno bio tadav da je potrebna ovakva reforma. Podsjetiću da je tada Srpska, na inicijativu visoke predstavnice EU za spoljnu politiku, Ketrin Ešton, pristala na strukturalni dijalog o reformi pravosuđa BiH, koji je kasnije potpuno razvodnio potrebu da se dođe do reforme, a to nezadovoljstvo traje do danas. Uopšte se ne može reći da su najavljene i moguće istrage razlog za vraćanje nadležnosti, zato što se te stvari već dešavaju. Vidimo određene procese, hapšenja, rješavanje organizovanih kriminalnih grupa, rješavanje kriminala u svojim redovima, hapšenje policijskih inspektora… – dodaje Mazalica.

    Što se tiče “straha” vlasti u RS od Suda i Tužilaštva BiH, spekuliše se o otvaranju novih koruptivnih istraga, paralelno sa najavljenim američkim sankcijama, a već je poznato da Tužilaštvo vodi istragu zbog zaključaka Narodne skupštine.

    Lideri opozicionih stranaka već su saslušani kao svjedoci, a u tom svojstvu su pozvani i pojedini ministri u Vladi RS. Istovremeno, lideri vladajućih stranaka u RS, najviši zvaničnici i šefovi poslaničkih klubova vladajućih stranaka u NSRS smatraju se osumnjičenim.

    Naši izvori tvrde da će Tužilaštvo najvjerovatnije podignuti optužnicu protiv njih zbog “zločinačkog udruživanja radi rušenja ustavnog poretka BiH”.

    Ako se to desi, za zvaničnike RS mogla bi se desiti dobra i loša vijest. Dobra je što Krivični zakon BiH, u smislu rušenja ustavnog poretka BiH, govori samo o „upotrebi fizičke sile“ ili „prijetnji upotrebom fitičke sile“, što u zaključcima NSRS nigdje nije navedeno. To, ipak, nije prepreke za eventualni sudski proces koji bi mogao da traje u nedogled.

    Međutim, ako optužnica bude podignuta, loše za Milorada Dodika, kao člana Predsjedništva BiH, je to što prema Zakonu o imunitetu BiH, nema imunitet od krivičnog, već samo od građanskog gonjenja, za razliku od poslanika i delegata u PS BiH.

    Isto važi i za predsjednicu RS i premijera Radovana Viškovića, prema Zakonu o imunitetu Republike Srpske.

    – Poslanici u Narodnoj skupštini i članovi Vijeća naroda neće biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u zakonodavnim organima Republike Srpske. Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i članovi Vlade neće biti građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u odgovarajućim organima vlasti – piše u Zakonu koga je Odlukom 2002. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik, Pedi Ešdaun.

  • “Cijenu električne energije rješavati u Elektroprivredi”

    “Cijenu električne energije rješavati u Elektroprivredi”

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas da privredni subjekti iz sektora trgovine i ugostiteljstva problem oko cijene električne energije moraju rješavati u “Elektroprivredi Republike Srpske”, a ne u Vladi.

    Višković je istakao da će Vlada Republike Srpske podržati svaki dogovor.

    “Ne bježim da budem rame za plakanje svakome, to mi je i posao, valjda, ali ti aranžmani su direktno u fonu Elektroprivrede Republike Srpske i privrednih subjekata iz sektora trgovine i ugostiteljstva”, rekao je Višković.

    On je poručio da ne bježi da bude svjedok pregovora i istakao da premijer nema ovlaštenja niti ingerencije da rješava takve probleme.

    Prema njegovim riječima, kao svjedok je prisustvovao i pregovorima o cijeni električne energije privrednim subjektima.

    “Tu sam rekao da ja nemam ingerencije da nekome nešto naredim, ali da mi je želja da pomognem da dođu do rješenja. Koliko znam da je dogovor i postignut”, rekao je Višković i dodao da je danas i direktoru “Elektroprivrede” rekao da organizuje sastanak i sa privrednim subjektima iz sektora trgovine i ugostiteljstva.

  • Glavaš: DNS nema obavezu da pozdravi kandidaturu Trivićeve, to nije bio dogovor

    Glavaš: DNS nema obavezu da pozdravi kandidaturu Trivićeve, to nije bio dogovor

    Aleksanadar Glavaš, član Predsjedništva DNS-a, rekao je da ova stranka nema nikakvu obavezu da pozdravi kandidaturu Jelene Trivić iz PDP-a, i navodi da to nije bio dogovor koji je postignut na sastancima opozicione koalicije, održanih u prethodnom periodu, a na kojima su dogovorili da predlože zajedničkog kandidata.

    „Evidentno je da PDP misli da gospođa Trivić može da osvoji predsjednički mandat, a DNS će na svojim stranačkim organima odlučiti ko će biti kandidat i da li će u konačnici možda čak podržati gospođu Trivić u šta čisto sumnjam, kako trenutno stvari stoje“, rekao je Glavaš za ATV.

    On kaže da je još uvijek rano govoriti o kandidatima i svako isticanje kandidata prije vremena može nanijeti štetu samom kanididatu, ali i izbornom rezultatu.

    „Pred nama je dovoljno vremena. Prvo da vidimo šta će se desiti sa Izbornim zakonom, kao što vidite u medijima, u pitanju je i samo održavanje izbora. U jednu ruku je možda sad i neozbiljno isticati kandidata i ne vidim zašto je potrebno da se ovako preuranjeno izlazi sa samim kandidatom“, smatra Glavaš.

    On je kazao da će se DNS u narednom periodu očitovati po ovom pitanju i uvjeren je da će ova stranka imati svog kandidata za poziciju predsjednika ili člana Predsjedništva BiH.

    Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, danas je zvanično objavio da će Jelena Trivić biti kandidat za predsjednika Srpske ili člana Predsjedništva BIH.

  • Dodik: Oni koji prijete sankcijama žele silom zadržati postojeće kršenje ustavnog poretka u BiH

    Dodik: Oni koji prijete sankcijama žele silom zadržati postojeće kršenje ustavnog poretka u BiH

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da rat nije predviđen kao opcija, kao i da poosljednje odluke Republike Srpske o vraćanju nadležnosti nisu izlazaak iz ustavno-pravnog poretka već povratak ustavno-pravnom poretku.

    On je ponovio da je Republika Srpska posvećena primjeni Ustava.

    „Bilo je mnogo devijacija u BiH, BiH nije uspjela da zaživi sve ovo vrijeme, i bez obzira ne bezočno kršenje Ustava, koje čini stranci, koji drže BiH kao jedinu koloniju u Evropi“, rekao je Dodik za HRT.

    Dodaje da BiH nije ni dato previše Ustavom tako da joj se ništa ne oduzima, BiH se vraća u ustavni poredak.

    „Uzeto je Republici Srpskoj, FBiH, uzeto je konstitutivnim narodima da bi se promovisala zajednička institucija koja nikada nije davala rezultate. Imamo mnogo ljudi koji razumiju situaciju, čak i oni koji prijete sankicjama, zato i i prijete jer nemaju drugi odgovor, ne mogu ništa drugo da urade nego da pukom silom zadrže postojeće kršenje ustavnog poretka u BiH“, smatra Dodik.

    Govoreći o nametnutom zakonu bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka o negiranju genocida, Dodik kaže da je sporno da stranci nameću zakone.

    „Sporno je da stranac u bilo kojoj zemlji može da nameće bilo kakav zakon, takav visoki predstavnik je u nekoliko figura nametnuo 140 zakona u BiH. Djelovalo je da to više neće činiti, onda je Incko ponovo vratio tu praksu. Činjenica je da neizabarni stranac nameće zakone“, rekao je Dodik za HRT.

    Dodik kaže da ne želi da se pridruži mnogim iluzionistima koji pokušavaju da održe imaginarnu priču u BiH.

    „Ona je imala šansu poštujući konstitutivne narode i njihova prava da se izraze na nivou BiH, to je ukidano, već 20 godina se ruši. Takva BiH je maligno oboljela i nema šansu da uspije“, kaže srpski član Predsjedništva.

  • “EU da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”

    “EU da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”

    Evropska unija treba da učini prvi korak kako bi se prekinula blokada u odnosima između Rusije i EU, rekao je stalni ruski predstavnik pri EU Vladimir Čižov.

    Čižov smatra da postoje dobri izgledi za prevazilaženje krize u odnosima Rusije i EU.

    “Verujem da je EU već shvatila da je trenutna situacija nenormalna. Sve što je potrebno da EU uradi jeste da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”, rekao je Čižov, prenosi ruska agencija TASS.

    Takođe je ukazao da “kada EU bude imala dovoljno političke volje da to učini, ona će uvek znati gde da nas nađe”.

  • Usijanje na Bliskom istoku; uvod u novi rat?

    Usijanje na Bliskom istoku; uvod u novi rat?

    Negdje od početka prošle decenije, gomilaju se vesti o tome da Izrael planira da napadne Iran kako bi zaustavio nuklearni program koji razvija.

    I ništa. Izraelski zvaničnici često podstiču takve tvrdnjama da se na sto stavljaju planovi za napad na Iran. Kako se čini, na stolu i ostaju.

    Okolnosti su bitno drugačije u odnosu na 1981. kada su izraelski borbeni avioni uništili iračku nuklearnu elektranu u iznenadnom napadu fabrike u izgradnji, Osirak. Iran, delimično poučen ovim iskustvom, je nuklearni program podelio na više lokacija što bi bilo teško, gotovo nemoguće u isto vreme napasti. Faktor iznenađenja ne postoji. Jerusalim nije bio zadovoljan sporazumom koji su SAD, Rusija, Narodna Republika Kina, Velika Britanija, Francuska i Nemačka postigle sa Teheranom u leto 2015.

    Tadašnji premijer Benjamin Netanjahu bio je zadovoljan kada je američki predsednik Donald Tramp odstupio 2018 sporazuma i pokrenula strategiju maksimalnog pritiska na Iran. Koji je odgovorio strateškim strpljenjem – i pobedio.

    Nova američka administracija Džoa Bajdena odlučila je da se vrati na sporazum, čiji je puni naziv Zajednički sveobuhvatni plan akcije. Vlada predsednika Hasana Rohanija je propala do predsedničkih izbora ranije ovog leta i nije uspela da se dogovori o povratku Sjedinjenih Država na sporazum, i nova, konzervativna vlada predsednika Ibrahima Raisija zauzela je tvrd stav.

    Teheran traži od SAD da ukinu dodatne sankcije, čemu se Vašington protivi jer najpre želi da vidi pozitivne korake teokratske vlasti u ispunjavanju obaveza od JCPOA / BARJAM. Pregovori su nastavljeni u ponedeljak, pri čemu je EU igrala posebno važnu ulogu kao posrednik između Irana i SAD koji ne pregovaraju direktno, ali je posebno važna i uloga Moskve i Pekinga u proceni do koje mere je u njihovom interesu da se vrate JCPOA / BARJAM.

    Na primer, Narodnoj Republici Kini odgovara da kupuje tajno naftu od Irana, po cenama ispod tržišnih. Rusija očekuje nastavak saradnje na planu razvoja nuklearnih elektrana, ali i prodaje oružja. Najnovije informacije iz diplomatskih izvora navode da su bliži pesimizmu nego ograničenom optimizmu. Iran se nalazi u teškoj ekonomskoj krizi, i predsednik Raisi je obećao da će poboljšati standarde oslanjajući se na sopstvene resurse.

    Što zvuči lepo, ali je teško izvodljivo. Zbog čega realisti misle da postoji ograničen prostor za mogući uspeh pregovora. U ovom kontekstu je interesantan pristup izraelskog premijera Naftalija Beneta.

    U utorak je, za izraelski vojni radio, rekao je da se Jerusalim neće automatski protiviti nuklearnom sporazumu sa Iranom, ali da svetske sile moraju da zauzmu čvršći stav.

    “Mi nismo medved koji kaže ne”, rekao je Benet misleći na popularni lik iz dečje književnosti.

    “Svakako može da se postigne dobar dogovor. Svakako. Znamo parametre. Da da li se očekuje da će se to sada dogoditi sa sadašnjom dinamikom? Ne. Ne, jer je potreban čvršći stav”, rekao je on.


    Uprkos konačnom naglasku na negaciji, ovo je važan preokret u narativu izraelskih vlasti koji bi mogao signalizirati širi politički zaokret. Nije isključeno da je poslednjih nekoliko izraelsko-američkih susreta na nivou savetnika za nacionalnu bezbednost zaslužno za promenu stava. Nije slučajno da je Džeruzalem post na Božić objavio da je Iranska revolucionarna garda (IRGC) objavila nekoliko tvitova u kojima se najavljuje napad na izraelsku nuklearnu elektranu u Dimoni, u pustinji Negev na jugu zemlje.

    Najave da će napasti Tel Aviv, Haifa i Jerusalim Napad na Dimon su veoma ozbiljne. U tvitu IRGC navodi: „ali na Dan kada ih zgrabimo svom snagom, zaista ćemo ih kazniti“, citat iz Kurana.

    Sve to dobija na značaju kada mu se doda poruka Iranskog međunarodnog kanala za izveštavanje sa sedištem u Londonu, koji je objavio da IRGC u pustinji vežba napade na Dimon u okviru vojnih vežbi Veliki prorok. Izgradili su veran model izraelskog nuklearnog oružja objekti koji ispaljuju različite vrste balističkih projektila i kamikaze-bespilotne letelice punjene eksplozivom.

    Objavili su i video visoke rezolucije kao simulirani napad IRGC-a na izraelsko nuklearno postrojenje Dimona. Reč je o ozbiljnoj pretnji jer bi čak i jedan pogodak na postrojenje kreiralo preduslove za ozbiljan incident koji bi se mogao pretvoriti u katastrofu. Dimona je štićena nizom obrambenih sistema, među kojima je i Čelična kupola, protivraketni sistem koji je ne tako davno iskušavao Hamas napadima na Jerusalim.

    Prednost Irana je što je dovoljno da, kao u slučaju izraelskog napada na Irak, udare na samo jedan cilj kumulativno. Bilo kakvo oštećenje moglo bi se smatrati izuzetnim uspehom. Uz neupitan rizik jer Izrael nakon toga ne bi imao izbora nego odgovoriti napadom. Verojatno ne nuklearnim oružjem, koje ima iako to nikad nije priznao, ali napadom.

    U tom svetlu se može gledati i napad izraelskih borbenih aviona na sirijsku luku Latakija u utorak ujutro, drugi u mj+esec dana. To je deo dugotrajnog posrednog rata Irana, koji nastoji da u Siriji učvrsti vojne baze, i Izraela koji to napadima iz vazduha onemogućava. Otvara se pitanje kako bi na izraelski napad na Iran reagovao SAD i kako bi reagovala Rusija koja ima dobre odnose s Jerusalimom i Teheranom.

    Izraelski napad na Iran verojatno bi izazvao koordinisanu akciju islamskog pokreta Hamas iz pojasa Gaze i šiitskog Hezbolaha iz Libana, koji ima bogat arsenal moćnih raketa.

    Na kraju, sukob Izraela i Irana ostao bi lokalan, pa se ne bi očekivalo prelivanje na susedne regije. Ali bi porasla cena nafte koja je jedan od ključnih faktora rasta inflacije. Kini to se ne bi svidelo, ali Rusiji bi.

  • Džaferović: Njemačka vlada pomaže očuvanju mira, sankcije su dio rješenja

    Džaferović: Njemačka vlada pomaže očuvanju mira, sankcije su dio rješenja

    Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, kaže da je posve neprikladan i za svaku osudu način na koji se Milorad Dodik obraća njemačkoj vladi i njemačkoj ministrici vanjskih poslova Annaleni Baerbock, te ocjene koje on iznosi svakako nisu stavovi Predsjedništva Bosne i Hercegovini.

    “Mi cijenimo interes njemačke vlade za zbivanja u Bosni i Hercegovini. Njemačka je svjedočila Dejtonskom mirovnom sporazumu, članica je Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira i članica Evropske unije kojoj Bosna i Hercegovina teži, te njemačka vlada ima obavezu da pomno prati zbivanja u Bosni i Hercegovini i reaguje na njih. Mir i sigurnost Bosne i Hercegovine je uslov mira i sigurnosti u Evropi. I kada neko unilateralnim akcijama dovodi u pitanje Dejtonski mirovni sporazum, kao što to radi Dodik, onda to mora biti predmetom interesa njemačke kao i svih drugih vlada zainteresiranih za očuvanje evropskog mira, stabilnosti i sigurnosti”, kazao je Džaferović za Fenu.

    On je kazao da su sankcije izuzetno efikasan način da se obuzdaju retrogradne snage koje prijete miru u Bosni i Hercegovini.

    “Navedeno potvrđuje i samo Dodikovo ponašanje. Dodik računa na kratko pamćenje, pa pokušava sebe predstaviti kao nekog mirotvorca, a svi dobro pamtimo da je u avgustu i septembru otvoreno prijetio secesijom, govorio o ‘mirnom razlazu’ i ukazivao da je ‘čitav svoj politički život uložio u to’ . U oktobru je prijetio da će napasti kasarne Oružanih snaga. I tek kada je otvorena priča o sankcijama, on je ublažio svoju retoriku. Sada odjednom ubjeđuje sve da on nije za secesiju i da neće napadati kasarne Oružanih snaga”, kaže Džaferović.

    Ističe da je važnije šta Dodik radi od onoga što govori, te da iako je ublažio retoriku, ipak nije obustavio svoje secesionističke namjere i postupke.

    “Kredibilna prijetnja sankcijama jeste proizvela rezultate, ali još uvijek nedovoljne. Ukoliko Dodik ne povuče zaključke Narodne skupštine RS, sankcije moraju biti provedene, jer ti zaključci predstavljaju početak napada na ustavni poredak. Oni se, ako rezultiraju zakonima, mogu provesti samo silom, a ako vlasti RS primijene silu protiv državnih institucija, zna se šta to znači. Zato je bolje primijeniti sankcije sada, nego čekati da se desi ovaj drugi scenarij. U svakom slučaju, Dodik je zaslužio sankcije, jer je državi i svim njenim građanima već nanio ogromnu štetu” izjavio je Džaferović.

    Džaferović je komentarisao i Dodikove najnovije napade na instituciju visokog predstavnika.

    “Dodik ističe da nigdje u Evropi nema visokog predstavnika, a ne govori ima li u Evropi igdje entitetskog glasanja, domova naroda i mogućnosti da nedolaskom na sjednice blokirate rad države. Ima li igdje u EU primjer da neka regija pokušava unilateralno ukinuti zakone državnih vlasti”, dodao je Džaferović.

    On je dodao da je upravo Njemačka, kao jedna od najuspješnijih država svijeta, dokaz u prilog međunarodne supervizije.

    “U Njemačkoj je od kraja Drugog svjetskog rata, pa sve do ujedinjenja 1990. postojao Saveznički kontrolni savjet, koji je imao veće ovlasti od OHR-a. To ne samo da nije spriječilo Njemačku da se razvija, već joj je pomoglo da se stabilizira kao društvo. Kada je jednoj Njemačkoj trebala takva vrsta asistencije zašto bi bila uskraćena Bosni i Hercegovini”, rekao je Džaferović.

    Dodao je da su Dodikove izjave o proceduri imenovanja visokog predstavnika neutemeljene.

    “U aneksu 10 Dejtonskog sporazuma stoji da potpisnici ‘zahtijevaju imenovanje visokog predstavnika, koji će biti imenovan u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti’. Dakle, visoki predstavnik se ne imenuje rezolucijom Vijeća sigurnosti, već ga imenuje PIC, u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti kojima je definisan mandat PIC-a i potvrđen mandat OHR-a u Bosni i Hercegovini, a to su prije svih rezolucija Vijeća sigurnosti iz 1995. (1031), 1996. (1088) i 1997. (1144) kojima su prihvaćeni zaključci Londonske i Bonske konferencije PIC-a o misiji i ovlastima visokog predstavnika”, istakao je Džaferović.

    Po njegovim riječima, bonske ovlasti imaju jasno utemeljenje u Dejtonskom sporazumu, odnosno Aneksu 10, u kojem je jasno rečeno da će visoki predstavnik olakšati razrješenje bilo kojih poteškoća koje proizlaze u vezi sa civilnom implementacijom Dejtona, kako on procijeni da je potrebno.

    “Kada u Bosni i Hercegovini ne bude mehanizama blokade i kada se osigura domaći mehanizam sankcionisanja takvih pokušaja, onda neće biti potrebe ni za visokim predstavnikom, ni za multilateralnim sankcijama. Zato je jedini način da se ide ka Bosni i Hercegovini bez međunarodne supervizije njena izgradnja u demokratsku i funkcionalnu državu, sa jakim demokratskim institucijama, vladavinom zakona i nezavisnim pravosuđem. To je država u kojoj niko unilateralno neće moći blokirati rad institucija i u kojoj svako ko bi pokušao raditi šta Dodik radi sada bio sankcioniran domaćim, a ne međunarodnim mehanizmima”, kazao je Džaferović.