eogradski Metico Investment postao je vlasnik 93,6 odsto akcija Luke Beograd, navodi se u podacima Centralnog registra hartija od vrednosti.
Na Beogradskoj berzi 30. decembra objavljen je dokument po kome je ta kompanija, koja nije imala akcije Luke, do krupnog vlasništva došla zahvaljujući prenosu akcija po osnovu sudskog poravnjanja.
Metico je osnovan polovinom 2020. godine, a jedini vlasnik te kompanije čiji je zakonski zastupnik Goran Mrđa je Oradea Monoprosopi Ike iz Grčke.
Proglašenje ruskog zvaničnika u Unmiku za personu non grata od strane vlasti u Prištini predstavlja provokaciju, saopštila je ambasada Rusije u Srbiji.
Kako se navodi, 31. decembra “takozvane vlasti” Kosova zvanično su objavile da “proglašavaju za personu non grata” službenika Misije privremene uprave UN na Kosovu (Unmik), koji je državljanin Rusije, zbog navodne aktivnosti koja je nespojiva sa diplomatskim statusom.
“Smatramo ovu ‘odluku’ Prištine još jednom antiruskom i anti-UN provokacijom koja je preduzeta kako bi se pridobila naklonost zapadnih mentora. Polazimo od toga da u skladu sa međunarodnim pravom i rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN, koja je ključna za rešenje kosovskog pitanja, ona nema nikakve pravne posledice”, navodi ruska ambasada.
Ruske diplomate računaju na to da će Unmik oštro i nedvosmisleno osuditi ispad vlasti kosovskih Albanaca. Takođe, pozvali su administraciju UN u regionu da u potpunosti osigura bezbednost njenih ruskih službenika.
Ranije je ministarka spoljnih poslova privremenih institucija u Prištini, Donika Gervala Švarc proglasila ruskog zvaničnika u Unmiku za personu non grata.
Gervala Švarc ocenila je u svojoj objavi na Tviteru da Priština stoji uz svoje saveznike u delovanju protiv “zlonamernih akcija koje ugrožavaju nacionalnu bezbednost i ustavni poredak tzv. Kosova”.
Kao dio svojih novogodišnjih odluka, šef WHO-a rekao je da će sarađivati s vladama na davanju prioriteta isporuci vakcina globalnim inicijativama, poput COVAX-a i AVAT-a, s ciljem vakcinacije 70 posto ljudi u svim zemljama do sredine 2022. godine.
Lider Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejsus (Tedros Adhanom Ghebreyesus) u novogodišnjoj je poruci izrazio nadu da bi 2022. pandemija mogla završiti, rekavši da svijet ima “alate za okončanje pandemije”, iako brojevi novih slučajeva u svijetu dosežu nove rekorde.
Ali optimistična objava glavnog direktora WHO-a Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa, koju je objavio na LinkedInu, došla je s upozorenjem: “Što se nejednakost duže nastavi, to će pandemija duže trajati”.
Kao dio svojih novogodišnjih odluka, šef WHO-a rekao je da će sarađivati s vladama na davanju prioriteta isporuci vakcina globalnim inicijativama, poput COVAX-a i AVAT-a, s ciljem vakcinacije 70 posto ljudi u svim zemljama do sredine 2022. godine, navodi Index.hr.
I na Youtube kanalu WHO-a objavljena je Gebrejsusova poruka.
Istekom prvih 365 dana ispunili smo 85 odsto datih obećanja i ostalo nam je još 15 odsto. Uvjeren sam da ćemo to sve učiniti 2022. godine i u prve dvije godine završiti sve što smo obećali, rekao je u intervjuu za “Nezavisne” Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.
“Napravili smo ogroman zaokret na svim poljima, na polju finansija 37 miliona KM je veći budžet, 12 miliona KM vraćenih kredita i najveće uštede s najvećim prihodima”, kazao je, između ostalog, Stanivuković.
NN: Prošlo je godinu dana Vašeg mandata. Šta je, po Vašem mišljenju, najviše obilježilo prvu godinu mandata?
STANIVUKOVIĆ: Napravili smo ogroman zaokret na svim poljima, na polju finansija 37 miliona KM je veći budžet, 12 miliona KM vraćenih kredita i najveće uštede s najvećim prihodima. Što se tiče građanskih prava, Trg Krajine je slobodan, govornica je postavljena za sve koji žele da iskažu svoj stav. Grad je bez podjela, svi imaju svoj stav, načelnici, odnosno potpisnici ispred Odjeljenja su ljudi iz SNSD-a i drugih stranaka, ili oni koji nisu ispred stranaka. Na polju infrastrukture počeli smo projekte na gradnji mosta u Česmi, a tu su i nastavak mosta u Docu, obnova mosta u Trapistima, most u Kaluđericama, šest infrastrukturnih najvažnijih pravaca gdje smo sredstava obezbijedili, i to za Motike, Šargovac, Kuljane, Priječane, Debeljake i Srpske toplice. Dobijamo prvi urbanistički plan nakon 40 godina i najveći gradski park. Tu su i energetska efikasnost i očuvanje zelenila. Gdje god je bilo moguće napraviti iskorak na polju humanosti, mi smo to učinili i to je ta “Decenija uspona” koju smo predstavili, tu su besplatni udžbenici za osnovce, podrška zdravstvenim radnicima i porodiljama, različitim kategorijama društva, ali i određeni iskoraci koje smo napravili i to je sve urađeno za prvu godinu mandata. Najveći iskorak je u transparentnosti i mogu reći da smo istekom prvih 365 dana na 85 odsto ispunjenih datih obećanja, ostalo nam je 15 odsto i uvjeren sam da ćemo to sve učiniti 2022. i u prve dvije godine završiti sve što obećali. Oko 20 miliona KM ulažemo u projekte vode i kanalizacije i rješavamo probleme boraca u smislu da izbjegli i raseljeni nakon 20 godina dobijaju svoje kuće i krov nad glavom. Završavam s centralnim spomen-obilježjem za poginule borce. Sagradili smo i tri parka.
NN: Na šta ste najviše ponosni za sve ovo vrijeme?
STANIVUKOVIĆ: Najviše sam ponosan na centralno spomen-obilježje i najveći gradski park, to su stvari koje će ostati generacijama poslije nas. Ponosan sam na to što će biti sagrađena škola u naselju Ada, koju će stotine djece pohađati. Pravimo sportski kompleks vrijednosti nekoliko miliona KM na Laušu, s atletskom stazom, stadionom, dvoranom za borilačke vještine. Uspjećemo do 2023. da 95 odsto naselja na području grada ima stabilno vodosnabdijevanje. Tu su i vidikovac na Banj brdu i prvo reciklažno dvorište. U 2022. počinje projekat sufinansiranja privatnih vrtića te javni prevoz koji će biti besplatan za sve penzionere koji imaju primanja do 250 KM, i 30 odsto popusta za sve kategorije i besplatan prevoz za višečlane porodice.
NN: Ostvarene su velike uštede, a Banjaluka dobija budžet koji je najveći u istoriji. Koliko je bilo zahtjevno i izazovno raditi u ovakvoj situaciji?
STANIVUKOVIĆ: Trebalo je samo domaćinsko poslovanje prema gradu. Prema budžetu grada sam osjetljiviji nego prema sopstvenom, jer u sopstvenom mogu pogriješiti i više novca potrošiti, a prema javnom to nemam pravo. Dovoljno je reći podatak da “Vodovod”, koji mi danas vodimo, ima mjesečnu dobit sličnu kao što je prethodni direktor imao godišnju. Mi smo to uradili ne zato što smo našli nove poslove ili imamo više potrošača, sve je isto kao prije, samo se ne krade i to je suština onoga što radimo. Povećali smo svaki mogući prihod. Ljudi su koristili telefone i službene aute kako su htjeli, kao i službena putovanja. To više ne može tako i prepolovljena su izdvajanja za to. Želim da radim najbolje što mogu.
NN: Ono što je nekako obilježilo prvu godinu mandata su i rasprave i sukobi unutar Skupštine grada između Vas i većine. Možemo li očekivati da će doći do bolje saradnje i dogovora 2022?
STANIVUKOVIĆ: Spustio sam intenzitet kao gradonačelnik. Po svojoj prirodi jesam buntovnik i imam strast prema onome što radim i neke stvari me pogađaju. Najviše u meni probudi emociju licemjerstvo. Imamo ljude koji su nekada rukovodili gradom, koji nisu pravili izdvajanja, i sad se odjednom sjetili jednokratnih novčanih pomoći, a 20 godina se toga nisu sjetili. Spreman sam na dijalog, ali njihov dijalog se sada svodi na to da izuzimaju sve stečene, zarađene, prihodovane i povećane milione KM iz budžeta.
NN: Izbori su u oktobru, a PDP je za jednu od inokosnih funkcija predložio Jelenu Trivić. Kakva će biti Vaša uloga na predstojećim izborima?
STANIVUKOVIĆ: Spreman sam da dobijem od šireg kolektiva ličnu ulogu u predstojećim izborima. Ona se mogla ogledati kao jedna od inokosnih pozicija, na jednoj od lista ili prosto da budem uključen kao pojava, a i da ne budem na jednoj od lista. Srećan sam i ponosan što je Jelena predložena i glasao sam za takav prijedlog. Ostaju još dvije mogućnosti – da budem na nekoj od lista ili da budem neko ko će širiti tu jednu misiju da su promjene moguće. Moja ideja je da vjerujem u promjene, da širim promjene. Neki su mislili da ovoliko radim jer sam želio biti kandidat, a evo vidjećete da ću 2022. još više raditi i da će biti još produktivnija od ove godine. Želim dati maksimalni doprinos za naredne izbore i 100 odsto uključenosti, naravno, nakon radnog vremena i obaveza koje imam kao gradonačelnik.
U ovih godinu dana prošli smo kroz izuzetno težak period i razne situacije na sjednicama koje su trajale veoma dugo iz mnogo razloga. Na ovaj način prošli smo dosta materijala i tačaka, no ono što mogu reći jeste da smo potrošili godinu dana u kojima nismo vidjeli konkretne rezultate rada gradske administracije, ali ni parlamenta, rekao je u intervjuu za “Nezavisne” Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka.
“Očekujem da će 2022. godina, koja će isto biti vrlo teška, jer je izborna, biti bolja od prethodne te da ćemo pokušati lične, ali i partijske stavove staviti sa strane i pokušati uraditi konkretne stvari koje smo, na žalost, propustili u ovoj godini”, kazao je Ilić.
NN: Za početak da sumiramo godinu dana rada novog saziva Skupštine grada Banjaluka. Neke sjednice su veoma dugo trajale. Koliko je bilo izazovno raditi u ovakvim uslovima?
ILIĆ: Definitivno je ovaj saziv radio u poprilično teškim vremenima. Ovo je bila jedna izuzetno izazovna godina iz perspektive politike i bavljenja njome u Banjaluci, a samim tim i građana koji ovdje žive. U gradski parlament su se preselili i neki akteri iz Narodne skupštine RS čiji su performansi bili dosta vidljivi i znali smo da će sa tim biti i veća vidljivost sjednica. U ovih godinu dana prošli smo kroz izuzetno težak period i razne situacije na sjednicama koje su trajale veoma dugo iz mnogo razloga. Na ovaj način prošli smo dosta materijala i tačaka, ali ono što mogu reći jeste da smo potrošili godinu dana u kojima nismo vidjeli konkretne rezultate rada gradske administracije, ali ni parlamenta koji određene projekte treba da podrži. Očekujem da će 2022. godina, koja će isto biti vrlo teška, jer je izborna, biti bolja od prethodne te da ćemo pokušati lične, ali i partijske stavove staviti sa strane i pokušati uraditi konkretne stvari koje smo, nažalost, propustili u ovoj godini.
NN: Koliko je Vama u ovakvoj situaciji bilo teško balansirati, jer možemo reći da je ovo jedan od najpraćenijih, ali i možda “najtežih” saziva Skupštine grada Banjaluka?
ILIĆ: Nije bilo jednostavno balansirati u takvoj situaciji. Kada je sve to počelo, nisam ni znao šta me čeka. Nije bio jednostavan period i bilo je puno tenzija, posebno kada je usvajan budžet za 2021. godinu. Trudio sam se da držim određeni nivo i budem iznad svega. Jesam član SNSD-a, ali se trudim da budem predsjednik svih odbornika i građana, a koliko sam uspio u tome, drugi treba da odluče. Nadam se da će 2022. godine sve ići u boljem i normalnijem smjeru, jer vidimo da su se neke prethodne sjednice završavale uz dogovore.
NN: Na sjednici održanoj 8. decembra neki odbornici većine su podržali rebalans budžeta grada za 2021. godinu iako su predstavnici SNSD-a napustili sjednicu zbog, kako ste rekli, neisplaćivanja jednokratne novčane pomoći porodiljama. Da li je većina u gradskom parlamentu stabilna?
ILIĆ: Ova odluka jeste bio momenat koji je pokrenuo neka pitanja i jedna je od rijetkih stvari kada su neke partije većine glasale drugačije. To su normalne stvari kada svi imaju mogućnost da odlučuju kako oni smatraju i nije u pitanju jednoumlje, kako neko drugi smatra. Većina je stabilna i mi nemamo nikakvih problema. SNSD kao najveća partija u gradskom parlamentu je tada odlučila da ne učestvuje u radu dok ne budu isplaćene jednokratne novčane pomoći svim porodiljama. Mi imamo najviše odbornika i najveću težinu na svojim leđima. Sa koalicijom smo nakon toga imali konkretne sastanke, na kojima smo utvrdili naše politike u nekom narednom periodu. Ono što očekujemo jeste da se ovo ne dešava ubuduće, ali ponavljam da poštujemo svačiji izbor.
NN: Koji su planovi u narednom periodu? Šta je sa digitalizacijom Skupštine i kada možemo očekivati da ovo bude urađeno?
ILIĆ: Napravljeni su ozbiljni koraci što se tiče digitalizacije gradskog parlamenta, ali će oni tek biti vidljivi na prvoj sjednici 2022. godine, koja će biti održana u februaru. Ovaj projekat je pokrenulo prethodno rukovodstvo sa Zoranom Talićem na čelu i ovo je prvi ovakav projekat u BiH. Do polovine 2022. godine obavljanje sjednica će biti apsolutno u digitalnom formatu. Odbornici će sav materijal dobijati u digitalnoj formi i imaće mogućnost da sebi sve odštampaju. Ovo će mnogo značiti i medijima, ali i cjelokupnoj javnosti, jer će neke stvari biti jednostavnije za korištenje. Takođe, biće i aplikacija za mobilne telefone koju će građani moći da preuzmu i na kojoj će, pored prenosa sjednica parlamenta uživo, imati sve tačke dnevnog reda i mnoge druge stvari. Odbornici će na sjednicama koristiti tablete kada se javljaju za riječ te će ovo olakšati rad Skupštine, ali i odjeljenja koja pripremaju tačke dnevnog reda. Pojedini gradovi u Srbiji, poput Novog Sada, već su ušli u određene procedure u vezi s ovim pitanjem. Ponosni smo što će banjalučki parlament biti prvi u BiH koji će uraditi jedan ovakav iskorak.
Preduzeće”Sarajevo-gas” Istočno Sarajevo obavještava svoje potrošače da im je njihov snabdjevač KJKP “Sarajevogas” Sarajevo, utvrdio novu nabavnu cijenu prirodnog gasa u iznosu od 0,705 KM po metru kubnom, koja će biti primjenjivana od sutra.
Direktor “Sarajevo-gasa” Istočno Sarajevo Slavo Krajišnik rekao je Srni da je odluku o davanju saglasnosti o povećanju cijene gasa donijela Vlada Federacije BiH na juče održanoj sjednici.
Krajišnik je naveo da će od sutra, cijena gasa za domaćinstva sa PDV-om iznositi 0,96062 KM po metru kubnom, što je više za 8,74 odsto u odnosu na dosadašnju cijenu koju su plaćali ovom preduzeću.
Za komercijalne i industrijske kupce cijena prirodnog gasa povećana je za 8,16 odsto i sada iznosi 1,02375 KM po metru kubnom.
Krajišnik je naglasio da je cijena povećana samo zbog povećanja nabavne cijene gasa.
Specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak izjavio je da je umjereni optimista kada je u pitanju dijalog Beograda i Prištine.
Lajčak je istakao da je to pitanje od strateškog značaja za cijeli region.
„Imamo Srbe i Albance koji žive u svakoj državi na Balkanu, tako da to pitanje prevazilazi odnose Srbije i Kosova i zato će pozitivno rješavanje tog pitanja imati ogroman uticaj na stabilizaciju cijelog regiona. Vrlo je teško, osjetljiva su pitanja, tu je i politički kalendar koji nam ne ide na ruku. Imali smo izbore na Kosovu, došla je nova vlada koja ima dosta izričite stavove po pitanju dijaloga. Mi jesmo u svakodnevnom kontaktu i rješavamo konkretna pitanja”, rekao je Lajčak za Pobjedu.
On je dodao da je to zajednički stav i EU i SAD i drugih partnera i da Rusija poručuje da je razgovor jedini put za rješenje.
“Ne postoji način da se riješe ta pitanja van dijaloga i zato ne vidim razlog da se previše gubi vremena jer se samo odlaže rješenje. To nije jednostavno pitanje, ali sam ja umjereni optimista”, poručio je Lajčak.
Crnoj Gori potrebna proevropska vlada
Govoreći o Crnoj Gori, on je kazao da je vrlo zabrinut jer je u Briselu gotovo potpuno nestala i da ova država treba da dobije proevropsku vladu.
„Nijedna zemlja ne bi trebalo da dozvoli da u procesu integracija potpuno zaustavi reforme, to je stvarno autogol. I da ponovim ono što sam rekao tokom moje posljednje posjete Crnoj Gori – jako sam zabrinut zbog toga što je Crna Gora u Briselu gotovo nestala”, kazao je Lajčak.
Nekadašnji ministar spoljnih poslova Slovačke i bivši specijalni izaslanik EU smatra da se referendumom Crna Gora vrtjela u krug.
„Vratila se pitanjima religije, jezika, etničke pripadnosti. Zašto se to dešava kada je Crna Gora uvijek bila primjer međunacionalnog komponuje, multietnička zemlja, koja nije bila podijeljena po tim pitanjima. Kad su ova pitanja u centru pažnje, to samo za posljedicu ima nove podjele. To su pitanja devedesetih i znamo kako se to završilo. Sada je glavno da ponovo dobijemo proevropsku vladu, koja ima podršku u Skupštini i koja će sve snage skoncentrisati na evropske reforme”, poručio je Lajčak, prenio je Tanjug.
Amerika je ozbiljno razmišljala da dozvoli Republici Srpskoj referendum o otcjepljenju dvije do tri godine nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i ponudi stvaranja konfederacije Srpske sa Jugoslavijom kako bi obezbijedila završetak rata u BiH prije 1996. godine i američkih izbora.
Ovo je navedeno u dokumentu od 20. jula 1995. godine koji je Sendi Berger, savjetnik za nacionalnu bezbjednost tadašnjeg predsjednika SAD Bila Klintona, poslao državnom sekretaru Medlin Olbrajt i ostalim najvišim zvaničnicima Klintonove administracije o prijedlozima kako okončati konflikt.
U dokumentu pod nazivom “Izlazna strategija za BiH” navedena su dva moguća scenarija za završetak rata. Prvi scenario se odnosi na brzi završetak konflikta i mirovni sporazum do kraja 1995. godine, a drugi predviđa mogućnost nastavka rata u 1996. godini, ukoliko sukobljene strane ne pristanu na dogovor u 1995.
Berger u dokumentu upozorava da je za SAD bolje konflikt završiti prije američkih predsjedničkih izbora 1996. godine.
“Za nas je bolje suočiti se s ovim pitanjima ove godine nego da se bavimo operacijom povlačenja NATO-a tokom izborne kampanje, jer će stranke imati snažniju potrebu da nas ili pokušaju obrukati ili da nas uvuku u sukob. Odmah treba da počnemo konsultacije s našim saveznicima na našu strategiju poslije povlačenja”, napisao je Berger.
Berger je jasno upozorio da je za Ameriku bolje rat završiti u 1995. godini, ali da je svjestan da srpskoj strani to ne odgovara jer je još bila vojno jača od bošnjačko-hrvatskih snaga, pa je u devet tačaka predložio kako da administracija Srbima ponudi ozbiljne ustupke.
Ukoliko Srbi ne bi pristali na podjelu 49:51 odsto, Berger je predvidio mogućnost da Bošnjaci prihvate manje od 51 odsto u zamjenu za nešto kvalitetniju teritoriju.
U četvrtoj tački je ponuda Srbima za veliku autonomiju srpskih područja i obimne specijalne i paralelne veze sa Srbijom.
“Ako bude neophodno, treba da pritisnemo Bošnjake da dozvole Srbima sprovođenje referenduma nakon dvije do tri godine, kao što smo se složili u paketu iz 1993. godine. Naša argumentacija bi bila da, ako Bošnjaci ne mogu ubijediti srpsku populaciju da je njihova budućnost u reintegraciji, nema svrhe blokirati mirno razdvajanje po uzoru na čehoslovački model”, navodi se u dokumentu.
Srpski član Predsjedništva BiH prije dva dana je podsjetio da je nekadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sandi Berger tokom rata predlagao da se Srbima u BiH omogući referendum o otcjepljenju.
Dodik je naveo da je Berger, koji je bio veoma autoritativan čovjek, drugi čovjek, jači od Medlin Olbrajt tada, jasno rekao da “pošto muslimani ne mogu da uvjere Srbe da tamo ostanu, treba im dati rok od tri godine nakon kojeg mogu da sprovedu referendum”.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je interesantno otkriće narednih mjeseci, istakavši da ovih dana otkrivaju da neki koji su uhapšeni jer pripadaju narko-kartelima u Republici Srpskoj tvrde da su SDS-u i opoziciji davali ogroman novac za izbore 2018. godine.
On vjeruje da će te informacije veoma brzo biti potvrđene, pa neka demantuje SDS, odnosno Mirko Šarović, čiji je snimak pomenuo kako, dok čeka rezultate SDS-a, sjedi sa ljudima koji su višestruke ubice, a danas su na potjernicama Interpola.
Godinu na izmaku je ocijenio kao neizvjesnu, ali je istakao da su ostvareni određeni uspjesi i rezultati, da se pokazalo da se mogu očuvati stabilna ekonomije i investicije, mada je pandemije odredila svakodnevni život.
Dodik je istakao da će Novu godinu obilježiti i izbori, što će biti važno jer je Republika Srpska pokazala svoju demokratsku zrelost da sprovodi demokratske i fer izbore, dok oni koji konstantno gube sve četiri godine između izbora pokušavaju da prljaju.
Prema njegovi riječima, Republika Srpska će dobiti novu staru vlast jer je to za nju najbolje zato što će u 2022. godini biti borba za ustavni status Srpske.
Tokom januara 2022., u dane praznika i vikendom poslije ponoći, biće obezbijeđen javni prevoz građanima i turistima u Banjaluci, potvrdio je za “Nezavisne” Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.
Ističe da se još uvijek pregovara da li će prevoz biti besplatan ili će ipak biti određen popust na cijenu karte.
“Čitav januar, svaki vikend i u vrijeme praznika biće besplatan noćni javni prevoz. Treba još da se dogovorimo da li će biti potpuno besplatan ili će biti sa velikim popustom, ali će sigurno biti obezbijeđen noćni prevoz”, rekao je Stanivuković.
Kako kaže, za Novu godinu, odnosno 1. i 2. januar, kao za i Badnje veče, Božić, te 9. i 14. januara, putnici će moći putovati javnim prevozom nakon ponoći.
“Nastojaću da bude u potpunosti besplatan, te da Banjaluka bude urban grad, odnosno grad koji živi, u kojem su mladi i studenti. Mi želimo da na taj način obogatimo turističku i novogdišnju ponudu grada”, naglasio je Stanivuković.
Dodaje da sada dolaze turisti te da, s obzirom da je ovo ipak studentski grad, svi znaju da taksi nije baš najjeftiniji i ne može ga svako priuštiti.
“Zbog toga smo odlučili da, po prvi put u istoriji Banjaluke, tokom januara organizujemo noćnu vožnju javnim prevozom”, istakao je Stanivuković.
Prema njegovim riječima, prethodnih godina je ova vožnja bila organizovana samo za novogodišnju noć.
Dejan Mijić, direktor “Autoprevoza”, za “Nezavisne” ističe da su upoznati s ovim te da im je stigao zahtjev iz Gradske uprave Banjaluka da se saobraća u tom periodu. “Svi zaboravljaju u Gradskoj upravi da u tom periodu pola naših radnika proslavlja vjerske praznike i da je veoma teško obezbijediti da se pokriju redovne linije, a kamoli noćne. Smatramo da, osim ovih prazničnih linija, za Novu godinu recimo, apsolutno nema smisla da se voze linije za vjerske praznike koji se proslavljaju u kućnom ambijentu”, rekao je Mijić.
Dodaje da bi to njima bili dodatni troškovi jer bi morali angažovati ljude da rade u vrijeme pranika i noćnog rada.
“U situaciji kada je teško da obezbijedimo plate svojim radnicima, i kada je drastičan pad putnika, smatram da nema potrebe za takvim prevozom”, kaže Mijić.