VRBAS Media

Autor: INFO

  • Rast prometa industrije RS

    Rast prometa industrije RS

    Ukupni desezonirani promet industrije Republike Srpske u novembru prošle godine u odnosu na oktobar veći je za 1,8 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    U posmatranom periodu desezonirani promet na domaćem tržištu imao je rast od 3,1 odsto, a na inostranom tržištu rast od 0,6 odsto.

    Posmatrano prema ekonomskoj namjeni proizvoda, najveći procentualni rast desezoniranog prometa od 13 odsto bio je kod trajnih proizvoda za široku potrošnju.

    Ukupni kalendarski prilagođeni promet industrije Srpske u novembru prošle godine u odnosu na isti mjesec predprošle godine imao je rast od 31,3 odsto, gdje je promet na inotržištu imao rast od od 33,4 odsto, a na domaćem tržištu rast od 29,1 odsto.

    Najveći procentualni rast kalendarski prilagođenog prometa od 37,6 odsto bio je kod kapitalnih proizvoda.

  • Most na Savi kod Gradiške biće završen u roku

    Most na Savi kod Gradiške biće završen u roku

    • Radovi na mostu preko Save kod Gradiške odvijaju se po planu i posao će biti završen unutar ugovorenog roka, potvrdila je “Nezavisnim novinama” Tamara Pajić, portparolka “Hrvatskih cesta”.

    To bi trebalo da znači da će most biti završen u maju, s tim da do puštanja u punu funkciju treba čekati do kraja 2023. godine, s obzirom na to da je potrebno izgraditi pristupnu brzu cestu od granice BiH do Okučana, kojom će most biti spojen na postojeći auto-put Zagreb – Beograd.

    Pajićeva nam je rekla da je već sklopljen ugovor s firmom “Integral inženjering”, te da je završen postupak nabavke za usluge nadzora. Kako nam je rekla, to će biti Institut IGH, a sklapanje ugovora je u toku.

    “U tijeku su pripremne radnje od strane ‘Hrvatskih cesta’ za uvođenje izvođača u posao. Očekuje se da će se do kraja siječnja 2022. ostvariti svi neophodni preduvjeti za uvođenje”, rekla nam je ona i pojasnila da se to odnosi na omeđavanje radilišta, te za krčenje šume, za šta je podnesen zahtjev nadležnom organu.

    Što se tiče samog mosta, Pajićeva je istakla da je u toku izrada antikorozivne zaštite na čeličnoj konstrukciji.

    “Uglavnom se to radi u unutrašnjosti mosta, a rjeđe, kada to vremenske prilike dozvoljavaju, i vanjskih površina rasponske konstrukcije. To se odnosi na pjeskarenje i brušenje zavara, te nanošenje slojeva antikorozivne zaštite na tako pripremljene slojeve”, naglasila je ona.

    Dodala je da se u unutrašnjosti mosta postavljaju cijevi kolektora, odnosno sistema odvoda oborinskih voda, a radovi neće biti obavljani tokom predstojećih praznika.

    Što se tiče početka izrade vozne površine na mostu, naglasila nam je da je za očekivati da je realno da se s tim počne na proljeće.

    U “Autoputevima RS” kažu da je na teritoriji RS skoro završena izgradnja obloge čunja, a na samom mostu završeno je već gotovo 75 odsto montaže kolektora odvodnje unutar mosta, kao i 50 odsto montaže konzula za elektropolice.

    “Kada je riječ o antikorozivnoj zaštiti vanjskih segmenata, radovi su u potpunosti izvedeni na segmentima 12-20. Na segmentu 11 izvedeni su radovi pripreme površine montažnih varova, te nanošenje temeljnog premaza. Postotak ukupne izvedenosti radova na mostu, cjelovite antikorozivne zaštite, iznosi između 85 i 90 odsto”, rekli su oni i potvrdili da radovi teku planiranom dinamikom.

    Vojin Mitrović, ministar transporta i komunikacija BiH, ranije je za “Nezavisne novine” rekao da očekuje da će do proljeća, kada je predviđen završetak izgradnje, biti završeno i 500 metara saobraćajnice s bh. strane i 50 metara s Hrvatske, a da će nakon toga početi izgradnja pristupne saobraćajnice u dužini od šest kilometara s hrvatske strane, koju će izgraditi “Integral inženjering”.

    “Završetkom tog dijela most će moći biti pušten u saobraćaj. Rok za izgradnju je godinu i po dana, ali s obzirom na to da je u pitanju ‘Integral’ uvjeren sam da će sve učiniti da se taj rok maksimalno skrati kako bi most što prije bio u funkciji”, rekao je Mitrović.

    Vrijednost mosta je oko 19 miliona evra, a grant od 6,3 miliona maraka je obezbijedila EU.

  • Šta donosi novi Zakon o obnovljivim izvorima energije?

    Šta donosi novi Zakon o obnovljivim izvorima energije?

    Republika Srpska do proljeća bi trebalo da dobije novi Zakon o obnovljivim izvorima energije.
    Osim novih odredbi o energiji vode i vjetra, novina u Zakonu jeste kategorija “kupac/proizvođač”. Naime, kupcu električne energije iz kategorije domaćinstva ili zajednice etažnih vlasnika omogućava da istovremeno bude i kupac i proizvođač energije iz vlastitih solarnih elektrana.

    To se uređuje tako da vlasnik objekta može da izgradi i priključi malu solarnu elektranu na svom objektu, uz dvosmjerno brojilo, koristi je za vlastite potrebe, a višak energije može da šalje u distributivnu mrežu. Nije potrebna nova građevinska dozvola za objekat. Izgradnju i priključenje prate licencirana firma i operater distributivnog sistema.

    – Kada krajnji kupac proizvodi električnu energiju u toku jednog mjeseca više nego što mu je potrebno, on taj višak plasira u mrežu i čuva je u vidu energetskog kredita za naredni obračunski period – kaže Sanja Rikalo, direktorka Direcije za operativne poslove distributivnog sistema ERS, navodi RTRS.

    Ako kupac/proizođač, nakon jednogodišnjeg obračunskog perioda ima višak isporučene električne energije, nema pravo naknade. Prenos viška energije do krajnjeg kupca, kupac/proizvođač neće plaćati. Plaćaće količinu energije koju troši iz distributivne mreže. Distributer je obavezan da pojednostavi proceduru za priključenje kupca/proizvođača.

    – Očekujemo da će ovo izazvati veliki interes investitora za postavljanje solarnih panela na objektima, jer će na taj način biti omogućeno sigurnije snabdijevanje električnom energijom – ističe Nada Milovčević, načelnica Odjeljenja za koncesije i obnovljive izvore energije Ministarstva energetike i rudarstva.

    Nakon povrata uloženih sredstava u mini solarnu elektranu, troškovi za kupca/proizvođača bili bi minimalni.

    Novi zakon o obnovljivim izvorima energije predviđa pravo na obavezan otkup električne energije, po garantovanoj cijeni, za solarne elektrane do 150 kilovata proizvodne snage na zemlji i solarnih elektrana do 500 kilovata snage, na objektima, za energiju koja se koristi za vlastite potrebe i za tržište.

    Pogodnosti neće imati vlasnici malih solarnih elektrana, nova kategorija kupac/proizvođač, jer instalisana snaga takvih solarnih elektrana ne smije biti veća od priključne snage objekta vlasnika, a to je oko deset kilovata.

    Za proizvođače energije iz velikih elektrana predviđeno je pravo na tržišnu premiju, a garantovane cijene propisuje Regulator. Za ranije izgrađene solarne elektrane, ostaju na snazi definisani ugovori. Izgradnja deset mini solarnih elektrana u Trebinju, na jednom distributivnom vodu, iz pilot-projekta Elektroprivrede, treba da da tehničke odgovore. Ne uslovljava donošenje zakona.

    Novi zakon o obnovljivim izvorima energije, u formi nacrta, prošao je javnu raspravu, i uskoro bi trebalo da se nađe na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Putin i Erdogan potvrdili odlučnost za jačanje partnerstva

    Putin i Erdogan potvrdili odlučnost za jačanje partnerstva

    Ruski lider Vladimir Putin i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan su u telefonskom razgovoru potvrdili odlučnost za jačanje partnerstva između dvije zemlje, saopšteno je danas iz Kremlja.

    Putin i Erdogan poželjili su jedan drugom srećnu Novu godinu. Razgovarali su o bilateralnoj saradnji i potrdili odlučnost za nastavak jačanja obostrano korisnog partnerstva između Rusije i Turske – navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se ističe da su Putin i Erdogan razgovarali i o globalnim pitanjima, uključujući i nedavne prijedloge za razvoj pravno obavezujućih sporazuma kojim će se garantovati bezbjedost Rusije, situaciji u Južnom Kavkazu i naporima za rješenje sirijske i libijske krize.

    U saopštenju se dodaje da su se Putin i Erdogan saglasili da će održavati kontakt, prenosi ruska novinska agencija TASS.

  • Komunalna naknada u Banjaluci obavezna, iako računi godinama nisu stizali

    Komunalna naknada u Banjaluci obavezna, iako računi godinama nisu stizali

    Nadležni u banjalučkoj Gradskoj upravi tvrde da se komunalna naknada mora plaćati i to radi finansiranja zajedničke komunalne potrošnje, kao što su čišćenje javnih površina i održavanje javne rasvjete. Građani su, međutim, u dilemi – platiti ili ne, jer računi za komunalnu naknadu nisu godinama dolazili na pojedine kućne adrese… U dilemi su i pravnici.
    Nadležni iz Gradske uprave tvrde da se naknada plaća radi finansiranja komunalnih usluga zajedničke potrošnje, a koje su od životnog značaja za stanovništvo određenog prostora.

    – To su održavanje saobraćajnica, javne higijene u gradu, dječija igrališta, sportskih terena, napuštene životinje – sve se finansira iz zajedničke potoršnje iz komunalne naknade – kaže Boriša Mandić iz Odjeljenja za komunalne poslove Grada Banjaluka.

    Advokat Mile Antonić ističe da svi investitori na području Banjaluke prilikom izdavanja građevinske dozvole plaćaju ogromnu komunalnu naknadu, upravo zbog pogodnosti koje ta zona pruža.

    – Ta komunalna naknada je parafiksalni namet na budžet građana koji nema svog uporišta u Ustavu, jer se ta zajednička potrošnja naplaćuje više puta, samo se različito zove, a po istom osnovu se naplaćuje – ističe Antonić, navodi RTRS.

    Međutim, 2003. godine komunalna naknada je proglašena neustavnom i građani su je prestali plaćati. Da bi deset godina kasnije Skupština grada vratila tu naplatu.

    Advokat Antonić kaže da Grad Banjaluka protiv ljudi koji ne plaćaju komunalne naknade pokreće izvršne potpupke.

    – Tako da, dok god je ova odluka ustvana, preporuka je – plaćajte, kako ne biste bili prinuđeni da platite i sudske troškove i zakonske zatezne kamate – ističe on.

    Iz Gradske uprave najavljuju da će računi komunalne naknade pristizati, a da zbog neizmirenih trškova ne bi završili na sudu građanima ne preostaje ništa drugo, već da ih redovno plaćaju. Prema trenutnoj sudskoj praksi, zastara komunalne naknade je tri godine, i to od dana kada je dospjela za plaćanje.

  • Berlin pozdravlja plan za gas, ali i dalje protiv nuklearne energije

    Berlin pozdravlja plan za gas, ali i dalje protiv nuklearne energije

    Njemačka je danas pozdravila plan EU da energetske projekte prirodnog gasa označi kao “zelene” investicije ali je izrazila protivljenje da na isti način budu označeni i projekti nuklearne energije.
    Njemačka je krajem sedmice ugasila tri od svojih posljednjih šest nuklearnih elektrana. Berlin je odlučio da ubrza gašenje nuklearne energije nakon topljenja reaktora u “Fukušimi” u Japanu 2011. godine kada su potres i cunami uništili postrojenje.

    “Stav vlasti prema nuklearnoj energiji ostaje nepromjenjen. Ostajemo uvjereni da nuklearna energija ne može biti klasifikovana kao održiva”, navodi se u saopštenju iz Berlina.

    Evropska komisija je krajem sedmice iznijela prijedlog da energiju dobijenu nuklearnim putem i iz prirodnog gasa označi kao “zelene izvore” kako bi omogućila investicije uprkos unutrašnjim nesuglasicama oko toga da li su to održive opcije.

    Cilj prijedloga jeste da se podrži prelaz bloka ka budućnosti bez ugljenika.

    Ukoliko većina članica podrži prijedlog, postaće zakon u EU i stupiće na snagu naredne godine.

    Francuska predvodi inicijativu za nuklearnu energiju koja je njen glavni izvor energije uprkos protivljenju Austrije i skepse iz NJemačke koja je u procesu gašenja svojih atomskih elektrana.

  • Na predstojećem referendumu u Srbiji 6.510.233 glasača

    Na predstojećem referendumu u Srbiji 6.510.233 glasača

    Republička izborna komisija objavila je da je ukupan broj glasača u Srbiji na predstojećem referendumu o ustavnim promenama 6.510.233.
    RIK je na današnjoj sednici doneo Odluku o objavljivanju ukupnog broja glasača na dan 31. decembra 2021. godine, koja će biti objavljena u Službenom glasniku Republike Srbije.

    Štampanje glasačkih listića za referendum počeće sutra, prenosi RTS.

    Referendum, na kojem će se građani izjašnjavati o promjenama koje su predviđene aktom o promjeni Ustava Srbije, biće održan u nedjelju, 16. januara, od 7.00 do 20.00 časova.

  • “Elektroprivreda BiH” izgubila spor: Mora “Strabagu” isplatiti oko sedam miliona evra odštete

    “Elektroprivreda BiH” izgubila spor: Mora “Strabagu” isplatiti oko sedam miliona evra odštete

    Austrijski “Strabag” dobio je spor pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Briselu, po kojem je kompanija “Elektroprivreda BiH” dužna isplatiti odštetu od oko sedam miliona evra, potvrđeno je za “Avaz” iz ove firme.

    EPBiH je obavještena da je izgubila spor, ali se još uvijek čekaju informacije da li je riječ o pravosnažnoj presudi. Austrijanci su prvobitno tražili 20 miliona evra.

    Radi se o arbitraži po kojoj je ova austrijska firma tužila “Elektroprivredu“ zbog spora u vezi s gradnjom hidrocentrale Vranduk, čiji su radovi 2016. godine naprasno zaustavljeni.

    “Strabag”, koji je bio vođa konzorcija na projektu vrijednom 114 miliona maraka, odlučio je početkom 2016. godine raskinuti ugovor, jer je tražio da mu se osigura dodatnih 20 miliona KM za radove, na šta u EPBiH nisu željeli pristati.

    Nisu uspjeli postići sporazum
    Iako su “Strabag” i “Elektroprivreda BiH” pokušavali postići sporazum o mirnom rješavanju spora, kao bi se izbjegla arbitraža, Austrijanci su se ipak odlučili na tužbu.

    Raskidom ugovora zaustavljena je gradnja prve hidrocentrale u sistemu EPBiH, na koju se čeka već 30 godina. Zbog blokada, ovo gradilište, odlukom EBRD-a, moralo je biti vraćeno u prvobitno stanje.

    Kako bi izbjegla da projekt propadne, “Elektroprivreda BiH” predložila je 2018. godine EBRD-u drugi konzorcij, s “Končarom” i “Euro-Asfaltom”, ali su odbijeni.

  • Vidović: IRB će moći da ponudi mnogo povoljnija sredstva privrednicima i građanima

    Vidović: IRB će moći da ponudi mnogo povoljnija sredstva privrednicima i građanima

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da će Investiciono-razvojna banka (IRB), zahvaljujući planiranoj prekompoziciji, moći da ponudi mnogo povoljnija sredstva privrednicima i građanima, pogotovo mladim bračnim parovima koji uzimaju stambene kredite.

    Vidovićeva je rekla Srni je upravo to cilj kada je riječ o njenim ranijim najavama da se IRB u ovoj godini daju veća ovlašćenja, značaj i poslovi.

    Ne otkrivajući za sada detalje u vezi sa prekompozicijom, budući da taj proces traje, Vidovićeva je rekla da je nova koncepcija IRB potrebna s obzirom na to da je njena izlazna kamata na kredite 0,5 odsto, te da ukupna kamatna stopa, zavisno od klijenta, biva tri, tri i po ili četiri odsto, jer se plasira preko komercijalnih banaka.

    Vidovića na tom planu kaže da se Srpska i do sada, kao vlasnik kapitala u IRB, potpuno odricala dobiti da bi privrednici i građani dobili povoljnija sredstva od komercijalnih, te da je pomenuta kamata od 0,5 odsto tu da pokrije troškove ove banke.

    Ona je podsjetila da djelatnost IRB značajna, jer ova banka bilježi plasmane veće od 2,8 milijardi KM, od čega se znatan dio odnosi na privredu i stambene kredite.

    I vršilac dužnosti direktora IRB Republike Srpske Dražen Vrhovac je rekao Srni da još nije u prilici da saopšti detalje u vezi sa novom organizacijom i potencijalnim novim ovlaštenjima ove banke.

    “Razgovori sa Ministarstvom finansija i Vladom Srpske na ovu temu još traju. Međutim, prioritet i glavni razlog zbog kojeg je i pokrenuta ova priča jeste činjenica da smo i prije i tokom pandemije virusa korona pokazali da smo oslonac i podrška privredi Srpske. Privrednici u nama vide partnera i mi se tako i ponašamo, a sve što i sada radimo je sa isključivim ciljem efikasnije podrške privredi i građanima”, rekao je Vrhovac.

  • Radovi na dionici autoputa od Rače do Bijeljine počinju na proljeće

    Radovi na dionici autoputa od Rače do Bijeljine počinju na proljeće

    Most preko Save čija je izgradnja u završnoj fazi pokazuje ozbiljnost projekta i velike napore da se, autoputem, što prije povežu Republika Srpska i Srbija. U Bijeljini kažu da je to strateški projekat. Građani kažu – to je strateški projekat.

    “Značajno je za svaku republiku, za svaku grad, za svaku republiku gdje se god grade putevi”.

    “Najbitnije u svakoj državi, evropskoj pogledajte ne kod nas, auto-put, auto-put, auto-put I samo auto-put. Jer auto-put donosi toliku dobit državi, ovoj naštoj Republici Srpskoj,našoj državi donosi, donosi I BiH koristi, svima nam donosi koristi”.

    “Kako nije značajan, spajanje dvije države. Što, to je uvijek dobro za sve”, kažu građani.

    Radovi na dionici od Rače do Bijeljine trebalo bi da počnu na proljeće.

    Čim to dozvole vremenski uslovi, počeće i radovi. Javni poziv za dionicu dugu 20 kilometara već je raspisan.

    “Zato smo mi i raspisali ovaj javni poziv po domaćem zakonu o javnim nabavkama i raspolaganju javnim sredstvima, a Vlada je donijela odluku i zadužila nas da raspišemo javni poziv, obavezala sebe, Vladu, da u naredne tri godine, odnosno kad se potpiše ugovor, pa tri godine koliko će trajati izgradnja, godišnje obezbjeđuje po 60 miliona evra iz budžeta za taj projekat. Razliku ako bude potrebno će naše preduzeće iz svojih prihoda iz naplate putarine i akciza”, rekao je Dušan Topić, direktor “Autoputeva Republike Srpske”.

    Izgledno je da na proljeće kreću i radovi na izgradnji preostalog dijela koridora Pet ce kroz Srpsku. To je 35 kilometara od petlje Tovira do Vukosavlja za koju je spremna projektna dokumentaciju. Kad se završi taj dio, u Vukosavlju je planirano odvajanje auto-puta prema Srbiji. Tu bi se vezala dionica Vukosavlje-Brčko, za koju je raspisan javni poziv, na koji se prijavilo desetak kompanija, od kojih se sa dvije pregovara o uslovima. Ako uskoro dođe do potpisa ugovora, do početka ljeta može se krenuti sa radovima, kažu u Autoputevima.