VRBAS Media

Autor: INFO

  • Raste uvoz luksuzne robe

    Raste uvoz luksuzne robe

    Ferari vrijedan oko 600.000 KM juri po bh. putevima. To je najskuplje vozilo uvezeno lani. Vrtoglave cifre, običnim građanima nedostižne, izdvojene su za više vozila. Među njima i Lambordžini, za koji je iskeširano oko pola miliona KM. Da je auto najskuplja uvezena stvar mnogi su pogodili. Kada se dođe do cifri, rijetko ko je pogodio.

    “Nemam pojma, vjerovatno neko auto. Pa ne znam, negdje sam pročitao neki Ferari, u vrijednosti nekih 150.000, tako nešto, uglavnom neka basnoslovna cifra. Jeste, ovaj je bio oko 600.000 KM. Vjerovatno auto neko. Pa cifre su prije bile, čini mi se, jedno 400-500.000 KM, ali nisam siguran. Mislio sam da kažem automobili, jer to je prešlo sve granice s uvozom, najvjerovatnije da se radi preko 500.000 KM”, kažu građani.

    Takvi su u manjini. Od oko 46.000 auta, koliko je uvezeno u 10 mjeseci 2021, većinu je neko već vozio.

    “Činjenica je da je među tim vozilima nešto više od 39.000 vozila bilo polovnih, a da je 6.270 bilo novih putničkih motornih vozila. To je dakako i sama činjenica i podatak da većina građana BiH najčešće kupuje automobile srednje vrijednosti”, kaže Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju.

    Uvozio se i skup nakit. I tu se osjeti velika razlika u kupovnoj moći. 54.000 KM – toliko je koštao samo jedan sat. Dok je neko bio spreman za to da izdvoji nečije petogodišnje prosječne plate, većina stanovništva bi mogla nekoliko stotina KM.

    Da porast uvoza luksuzne robe nikada nije zavisio od životnog standarda najvećeg broja građana, objašnjavaju ekonomisti. Kažu da u uslovima krize, poput pandemije, uvijek postoje dobitnici. Vlasnici kompanija traže način da zarađen novac investiraju ili da sebi učine zadovoljstvo kupovinom luksuznih stvari.

  • Tinta za tetoviranje u boji biće zabranjena u EU od 4. januara

    Tinta za tetoviranje u boji biće zabranjena u EU od 4. januara

    Od 4. januara nadalje tattoo majstori u Evropskoj uniji više neće smjeti koristiti tintu u boji, piše Uniland.
    Uredbom o registrovanju, ocjenjivanju, odobravanju i ograničavanju hemikalija (REACH) zabranjeno je oko 4000 hemikalija koje se obično nalaze u tinti za tetoviranje u boji.

    Naime, zabranjene hemikalije navodno mogu uzrokovati rak ili genetske mutacije. Neke od hemikalija otprije su zabranjene za nanošenje na kažu.

    Metro piše da su sporne hemikalije zabranjene u januaru prošle godine, ali da je proizvođačima tinte bilo produženo razdoblje u kojem bi trebali napraviti sigurniju formulaciju obojenih tinti. To razdoblje ističe 4. januara.

    Tattoo majstori u Evropskoj uniji ističu da su zabrinuti jer će zabrana tinte u boji naštetiti njihovom poslu. Smatraju da će morati odbiti brojne klijente koji će tražiti tetovaže u boji, prenosi “Index.hr“.

  • Premijer Haitija preživio atentat, ima povrijeđenih

    Premijer Haitija preživio atentat, ima povrijeđenih

    Premijer Haitija Arijel Anri preživio je atentat tokom proslave Dana nezavisnosti, javlja agencija Ria Novosti pozivajući se na TV kanal VTV.

    Upucnjavi ispred katedrale u gradu Gonaiv ubijena je najmanje jedna osoba, nekoliko ih je povrijeđeno u subotu tokom proslave Dana nezavisnosti Haitija, a premijer nije među povrijeđenima.

    Prema izvještajima lokalnih medija, naoružana banda koja djeluje na području na kojem se nalazi katedrala upozorila je premijera da ne dolazi.

    Nakon pokušaja ubistva, vlasti su otkazale ostale događaja kojima je trebalo da bude obilježen Dan nezavisnosti od Francuske, 1. januar 1804, prenose Ria Novosti.

    Kriza na Haitiju koja traje nekoliko godina kulminirala je ubistvom predsednika Žovnela Moiza 7. jula 2021.

  • Upozorenje: Ovako se narušava sigurnost BiH

    Upozorenje: Ovako se narušava sigurnost BiH

    NATO je odlučan u namjeri da zemljama Balkana pomogne da sprovedu reforme za dobrobit građana, što nije lak put.

    Zahtijeva stvarnu posvećenost i stvarni napredak u reformama i pomirenju, ali je moguć, što su pokazale Crna Gora i Sjeverna Makedonija, zato pozivam sve lidere u regionu da pokažu svoju posvećenost reformama i pomirenju.
    To je u intervjuu za Pobjedu poručio generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

    • Zapadni Balkan je prešao dug put od sukoba 1990-ih, ali nedavno smo vidjeli porast tenzija, kako na Kosovu, tako i u Bosni i Hercegovini, sa agresivnijom retorikom, zaustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju napretka, navodi Stoltenberg.

    On dodaje da će NATO nastaviti da promoviše stabilnost, bezbjednost i saradnju u regionu, uključujući i svakodnevni rad naše misije KFOR-a na Kosovu pod mandatom UN-a i naših kancelarija u Sarajevu i Beogradu.

    Naša saradnja sa Evropskom unijom ostaje saradnja od suštinskog značaja i nastavićemo da radimo zajedno na očuvanju stabilnosti i podršci reformama.

    “Svaki pokušaj slabljenja institucija na državnom nivou samo će narušiti sigurnost Bosne i Hercegovine. To će takođe imati negativne posljedice po njenu ekonomiju i regionalnu stabilnost.

    Dakle, potpuno smo posvećeni nastavku podrške svim naporima da se promovišu reforme i da se obezbijedi efikasno funkcionisanje državnih institucija.

    Pozivamo političke lidere da rade konstruktivno i da pokažu političku volju za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini u unapređenju evroatlantskih aspiracija, naveo je Stoltenberg, prenose Vijesti.ba.

  • Posljednja dekada najtoplija u istoriji

    Posljednja dekada najtoplija u istoriji

    Posljednja dekada je najtoplija u istoriji, očigledno da se dešava nešto na globalnom nivou, rekao je Slaviša Јelisić iz Lokalne inicijative razvoja Evolution Banjaluka, govoreći o klimatskim promjenama u Јutarnjem programu RTRS.

    • Klimatske promjene ne postoje samo u promjeni temperature, ono što mi primijetimo, već mnogo faktora utiče na to – naglasio je Јelisić.

    On je poručio da su veliki požari na planeti posljedica globalnog zagrijavanja.

    • Disbalans u vremenskim prilikama štetan je i po biljni i životinjski svijet. Poljoprivreda se teško bori sa promjenama. Vidjećemo kako ćemo se prilagoditi svemu, jer moraće se početi uzgajati neke kulture i na mnogo višim nadmorskim visinama – poručio je Јelisić.
  • Alkohol glavni uzrok saobraćajnih nesreća

    Alkohol glavni uzrok saobraćajnih nesreća

    Alkohol je i u protekloj godini bio glavni uzrok saobraćajnih nesreća u Republici Srpskoj. Za utjehu je to što je manji broj smrtno stradalih nego 2020. godine, pokazuju podaci Agencije za bezbjednost saobraćaja. Kažu, alkohol negativno utiče na psihofizičke sposobnosti, utiče na reakcije vozača koji su, kad popiju, skloniji brzoj vožnji.

    “Ako kažem da je prošle godine 7, 8 % poginulih u saobraćajnim nezgodama u kojima je vozač imao više od 1,5 promila alkohola u krvi, onda to dovoljno govori koliko alkohol negativno utiče na sposobnost upravljanja i koliko brzo dolazi do saobraćajnih nezgoda”, rekao je Milija Radović, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, prenosi RTRS.

    Zbog alkohola svakog vikenda iz saobraćaja bude isključeno oko 300 vozača samo u Banjaluci. Iz Policijske uprave kažu da su se, samo u novembru, desile 344 saobraćajne nesreće, što je za 7,8 više nego u istom mjesecu prošle godine. To je razlog više da se pojačane akcije kontrole saobraćaja organizuju češće. Međutim, na neke ni to ne utiče.

    “I pored apela i činjenice da se naše akcije najavljuju pojedinci to ne shvataju ozbiljno tako da smo i proteklog vikenda imali 300 isključenih iz saobraćaja zbog vožnje pod uticajem alkohola”, rekao je Dragan Ćibić, zamjenik načelnika PU Banjaluka.

    Da bi se pijani vozačima stalo u kraj akcije policije se nastavljaju, posebno tokom praznika. Tolerancije prema takvim vozačima kažu iz policije, neće biti.

  • Kako će Mask potrošiti pare zarađene prodajom dionica “Tesle”

    Kako će Mask potrošiti pare zarađene prodajom dionica “Tesle”

    Direktor kompanije “Tesla” Ilon Mask je nedavnim prodajama dionica zaradio milijarde dolara. Šta će uraditi s tim novcem?

    Prema navodima CNN-a, izgledno je da će dio novca investirati u svoju kompaniju za putovanje u svemir SpaceX. I u ovoj kompaniji je direktor i vlasnik je kontrolnih dionica.

    Od 16,4 milijarde dolara, koliko je prihodovao od 8. novembra prodajom dionica, 11 milijardi će morati izdvojiti za plaćanje federalnog poreza.

    Vjerovatno je i da će morati platiti dvije milijarde poreza u Kaliforniji, gdje je sjedište Tesle. Tako da će mu ostati tri milijarde dolara. Teško je da to neće izbjeći uprkos tome što je sjedište počeo izmiještati u Teksas, gdje se porez na dohodak ne plaća.

    Mask se na prodaju dionica odlučio u trenutku kada Tesla odlično posluje. Ona je šesta kompanija u istoriji koja vrijedi više od bilion dolara, a čime je njen direktor postao najbogatija osoba na svijetu.

    U međuvremenu njegov SpaceX prikuplja stotine miliona dolara u gotovini za finansiranje ambicioznih ciljeva. Prodajom dionica dodatno povećava mogućnost za njihovu realizaciju, prenosi CNN.

  • Doktori pojašnjavaju: I brzi testovi ulaze u zvaničnu evidenciju

    Ako ste pozitivni na brzom antigenskom testu urađenom u ovlaštenoj laboratoriji, nema potrebe da radite i PCR testiranje na koronu, jer je ovaj test validan.

    Pojašnjavaju to iz domova zdravlja u Srpskoj, dodajući da se na osnovu pozitivnog rezultata brzog testa pacijenti uvode u zvaničnu evidenciju kao pozitivni na kovid.

    Brzi testovi su inače komercijalna usluga koju pružaju pojedini domovi zdravlja, kao i privatne laboratorije, a rezultati budu gotovi za sat vremena. Najčešće ih ljudi koriste kada im treba potvrda za prelazak preko granice.

    U Domu zdravlja Bijeljina za Srpskainfo kažu da je od registrovanog broja zaraženih, do 25 odsto onih koji su koristili brzi test.

    – Osobe koje budu pozitivne na brzom testu nemaju potrebu da rade i PCR test, jer se oni definišu kao potvrđeni slučajevi. Ako neko ima simptome koji podsjećaju na infekciju korona virusa, a brzi test pokaže negativno, onda je prijedlog da se uradi i PCR test – precizira načelnik Higijensko-epidemiološke službe, dr Mladen Grujičić.

    On pojašnjava da je brzi test najbolje uraditi u prvih pet dana od početka simptoma.

    – Ako je prošlo više od pet dana, onda nije preporuka da se rade ovi antigenski testovi, jer mogu da budu lažno negativni – rekao je doktor Grujičić.

  • Sa starim obećanjima u novu godinu: Šta su sve političari rekli pa porekli

    Sa starim obećanjima u novu godinu: Šta su sve političari rekli pa porekli

    Ko o čemu, političari o obećanjima. Nažalost, dosadašnja praksa nas je naučila da mnoga od njih ne prerastu u djela, bar ne do obećanog datuma.

    Velika i mala obećanja prenose se iz godine u godinu, upakuju se u velike i obećavajuće riječi i tako u nedogled. Shodno tome, Istinomjer nam u svojoj analizi donosi nekoliko značajnih, neispunjenih obećanja, koji su svjetlost dana trebala ugledati u protekloj, a koja se sele u novonastalu 2022. godinu.

    Sve dalje prognoze su preuranjene, ali ako nam je istorija majka života, možemo pretpostaviti da će bar neka od njih ostati na riječima i u budućnosti. Ali, o tom potom.

    Oporavak ekonomije
    Na Istinomjeru kao prvo izdvajaju obećanje lidera SDA Bakira Izetbegovića, dato još krajem novembra 2020, kada je rekao da će turisti u velikom broju ponovo doći u BiH, što će uticati na poboljšanje ekonomskih prilika: “Dolazi vakcina – januar, februar, mart. Razmahaće se ponovo ekonomija razvijenih zemalja koje konzumiraju naše proizvode iz Bosne i Hercegovine. Otvoriće se granice. Doći će turisti ponovo u Bosnu i Hercegovinu. Čekajmo taj april iduće godine, obećavam da to neće biti 1. april, nego mjesec april u kojem će to, ako bog da, da krene na bolje.”

    Ipak, to i nije bilo baš tako.

    -Što se tiče turizma, prema dostupnim podacima Agencije za statistiku BiH, za period do oktobra 2021. godine broj posjeta i noćenja veći je u odnosu na 2020. godinu. Međutim, ako podatke uporedimo sa istim periodom 2019. godine, broj stranih turista je za 2,5 puta manji u 2021. godini, a ostvareno je duplo manje noćenja. Iako statistike pokazuju da je, u odnosu na 2020. godinu, do oktobra 2021. rasla industrijska proizvodnja, te da je rastao i iznos prikupljenih indirektnih poreza, u godini od koje se opraštamo rasle su i cijene osnovnih životnih namirnica, porasla je cijena električne energije za privrednike, rudari su štrajkovali, a u BiH je vakcinisano oko 26% stanovništva – navedeno je na Istinomjeru.

    Izmjene Izbornog zakona BiH
    Sljedeće neispunjeno obećanje koje Istinomjer izdvaja je ono koje se godinama provlači kroz riječi političara – izmjena Izbornog zakona. Podsjećaju da je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, nakon susreta s ministrom inostranih poslova Ruske Federacije, Sergejom Lavrovom, u novembru 2020. godine, rekao da bi u prvih pola godine 2021. to obećanje trebalo biti ispunjeno.

    Nakon prve polovine 2021. godine, dodaju, Čović je “pomjerio” rok za donošenje Izbornog zakona za kraj 2021, a na pragu izborne 2022. godine još uvijek nije postignut dogovor koji bi doveo do izmjena.

    Kandidatski status
    Sljedeće neispunjeno obećanje koje Istinomjer izdvaja je obećani kandidatski status do ljeta protekle godine.

    – Kada su članovi Predsjedništva BiH početkom oktobra 2021. godine boravili u radnoj posjeti institucijama Evropske unije u Briselu, istaknuto je da, u cilju sticanja kandidatskog statusa, BiH mora raditi na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, tada je obećao: “Ne smijemo praviti prekide i moramo se predano okrenuti poslu. Tako ćemo što prije dobiti kandidatski status na ljeto iduće godine, kako je rekao i evropski komesar Oliver Varhelji” – navedeno je na Istinomjeru.

    Podsjećaju da je šef Delegacije EU u BiH Johan Zatler početkom maja prošle godine istakao da kandidatski status BiH za članstvo u EU do kraja 2021. godine nije moguć, jer ništa od datih obećanja nije ispunjeno, te da je, takođe, on početkom oktobra 2021. naglasio da je potrebno usvojiti zakonska rješenja u vezi s Visokim sudskim i tužilačkim savjetom BiH, javnim nabavkama i sukobom interesa, što još nije učinjeno.

    Autput Sarajevo – Beograd u BiH
    Istinomjer prati i obećanje na kojem se “radilo” od oktobra 2019, kada su predsjednici Turske i Srbije, Redžep Tajip Erdogan i Aleksandar Vučić, te član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, u Sremskoj Rači ozvaničili početak radova na autoputu od Beograda do Sarajeva, koji bi u dva pravca dolazio u BiH, i to od Beograda preko Kuzmina – Sremske Rače, pa do Bijeljine, te u drugom pravcu od Beograda preko Požege i Užica do granice sa BiH u blizini Višegrada.

    – Početkom decembra 2020. godine, ministar transporta i komunikacija BiH Vojin Mitrović je govorio da bi se taj pravac trebao početi graditi u proljeće 2021. godine. U novembru 2021. Autoputevi Republike Srpske raspisali su tender vrijedan 304 miliona maraka za projektovanje i izgradnju jedne dionice autoputa Vukosavlje – Rača. Trasa autoputa, koja bi trebala ići kroz Brčko, još nije definisana – navedeno je na Istinomjeru.

    Neum – Stolac
    Pomenuli su i radove na izgradnji posljednje dionice ceste Stolac – Neum, koji su započeli 2020. godine.

    – Kako je najavljeno iz Javnog preduzeća Ceste FBiH krajem 2020, konačno cestovno povezivanje Neuma sa ostatkom BiH trebalo je biti okončano 2021. godine. Već u septembru znalo se da ovo obećanje neće biti ispunjeno, kada je federalni ministar saobraćaja i komunikacija Denis Lasić najavio da će nova saobraćajnica Stolac – Neum biti u potpunosti izgrađena i otvorena u proljeće 2022. godine – navode na Istinomjeru.

    Novi aerodromi u Bihaću i Trebinju
    Osvrnuli su se i na obećani aerodrom u Trebinju, planirani projekat koji se “realizuje” u saradnji Vlade Republike Srpske i Vlade Srbije. Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je u septembru 2020. godine najavio prve letove do kraja 2021.

    – Međutim, ne da do kraja 2021. nisu poletjeli avioni sa ovog aerodroma, već nije počela ni njegova gradnja. Krajem novembra 2021. godine, ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Ćorić izjavio je da se 2022. godine očekuje početak gradnje aerodroma u Trebinju, ali i da bi bilo neozbiljno precizirati tačan datum – saopšteno je na Istinomjeru.

    Dodaju i da je aerodrom u Bihaću 2020. godine čekao investitora. Tokom posjete gradu na Uni, premijer FBiH, Fadil Novalić, rekao je da je Vlada ovog entiteta u ovaj projekat već uložila 13 miliona maraka. Direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać, Smail Nuhić, rekao je da bi 2021. trebali predati zahtjev za građevinsku saglasnost.

    – U avgustu 2021. godine v.d. direktora JP Aerodrom Bihać, Adnan Bajrić, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je potpisao memorandum o razumijevanju s predstavnicima kompanija CTD i EDI. Kako je zvanično objavljeno na službenoj stranici ovog javnog preduzeća, “ovo je znak i inicijativa našem osnivaču – obaveza da ispune obećanja”. Ipak, do kraja 2021. nije izdata građevinska dozvola za gradnju aerodroma – naveli su.

    Termo blok 7 u TE Tuzla
    U novembru 2019. započeli su pripremni radovi na izgradnji Termo bloka 7 u TE Tuzla. Rok za završetak tih radova bio je 12 mjeseci, koji su, prema riječima Senada Salkića, izvršnog direktora za kapitalne investicije Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH, okončani. Sada, nakon pripremnih, idu glavni radovi na izgradnji ovog elektroenergetskog objekta.

    – Iako je u januaru 2021. trebala početi gradnja Termo bloka 7 u Tuzli, američka kompanija General Elektrik otkazala je saradnju s kineskim konzorcijem koji je trebao graditi novi blok. Naime, ugovorom su tačno precizirani i podizvođači opreme koja je trebala biti ugrađena u Blok 7. Pored problema sa izvođačem radova, Energetska zajednica (EZ) je u januaru 2021. godine uvela sankcije Bosni i Hercegovini zbog, kako su naveli, ozbiljnih i trajnih propusta u poštivanju pravila i direktiva te organizacije. Jedan od ključnih problema za EZ jeste što je nastavljeno s aktivnostima na izgradnji Bloka 7 u vremenu kada zemlje Evropske unije nastoje da se odreknu energije čiji je izvor ugalj – podsjetili su na Istinomjeru.

    Iz Vlade FBiH kažu da se neće odustati od gradnje Bloka 7, ali kako i kada će započeti izgradnja nije poznato.

    Tunel Prenj
    Posljednje neispunjeno obećanje koje navode je vezano za gradnju tunela Prenj.

    – Ministar transporta i komunikacija FBiH Denis Lasić je u oktobru dao rokove za početak procedure probijanja tunela Prenj. I premijer FBiH Fadil Novalić je za kraj 2021. najavio početak gradnje tunela. Iako je najavljeno da će finansijska konstrukcija biti završena do kraja 2020. godine, to se nije desilo sve do aprila 2021. godine. Evropska banka za obnovu i razvoj, te Evropska investiciona banka, osiguraće 600 miliona evra za dionicu Ovčari – Mostar sjever, koja obuhvata i 12 kilometara dug tunel Prenj. Osim navedenih finansijera, izgradnja dionice će biti finansirana i grant sredstvima Evropske unije, osiguranim u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) – navedeno je na Istinomjeru.

  • Uhapšeni Banjalučani zbog sedam teških krađa

    Uhapšeni Banjalučani zbog sedam teških krađa

    iz Banjaluke uhapšeni su 31.12.2021. godine zbog sumnje da su počinili sedam teških krađa na području Banjaluke i pričinili materijalnu štetu od oko 25.600 KM, saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.

    “Provalom u samo jedan stan otuđili su novac i nakit u vrijednosti od oko 17.700KM. Takođe, u drugom stanu otuđili su novac i vrijednosti u iznosu od oko 5.000KM, dok su u ostalim provalama pričinili materijalnu štetu u iznosu od oko 2.900KM”, navodi se u saopštenju.

    Dodaje se da je izvršen pretres prostorija na području Banjaluke, koje koriste osumnjičene osobe, kojom prilikom je pronađen i oduzet novac u iznosu od 5.500KM i ručni sat.

    Sve mjere i radnje u okviru ovog predmeta, preduzete su pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, a po naredbama Osnovnog suda u Banjaluci.