VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putin: Ako se neko umiješa u situaciju u Ukrajini – udar će biti munjevit

    Putin: Ako se neko umiješa u situaciju u Ukrajini – udar će biti munjevit

    Donijete su sve odluke po pitanju munjevitog udara u slučaju prijetnje strateškoj bezbjednosti Rusije, saopštio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    • Ako se neko umiješa u situaciju u Ukrajini i bude stvarao prijetnju strateškog karaktera – udar će biti munjevit, upozorio je ruski lider, istakavši da će Moskva u tu svrhu upotrebiti sredstva koja ne posjeduju njeni protivnici.

    Prema njegovim rečima, specijalna operacija u Ukrajini je spriječila veliki konflikt koji bi se odvijao na teritoriji Rusije.

    -Želim ponovo da istaknem, svi zadaci specijalne vojne operacije koju izvodimo u Donbasu i Ukrajini od 24. februara biće sigurno realizovani kako bi u istorijskoj perspektivi bila garantovana bezbjednost Donjecke i Luganske Narodne Republike, ruskog Krima i cijele naše zemlje – uvkerio je on.

    Po njegovim riječima, ruski vojnici su svojim junaštvom, odlučnošću, heroizmom spriječili realnu prijetnju koja se bila nadvila nad zemljom.

  • Evakuisana zgrada predsjednika Crne Gore zbog dojave o bombi

    Evakuisana zgrada predsjednika Crne Gore zbog dojave o bombi

    Iz zgrade predsjednika Crne Gore u centru Podgorice evakuisani su svi ljudi zbog dojave o postavljenoj bombi.

    Dojava o postavljenoj bombi upućena je danas prije podne na adresu kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

    Đukanović je ranije danas pozvao nadležne državne organe da hitno reaguju povodom najnovijih dojava o podmetanju eksplozivnih naprava u obrazovnim i drugim ustanovama.

    Iz Policijske uprave Crne Gore ranije je saopšteno da se vrši provjere u školama u pojedinim gradovima nakon jutrošnjih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama.

    Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta donijelo je odluku da se danas prekine nastava u svim školama u Crnoj Gori zbog prijetećih anonimnih poruka, koje su osvanule na brojnim zvaničnim školskim mejlovima.

    Bombe su dojavljene obrazovnim ustanovama u Baru, Herceg Novom, Nikšiću, Bijelom Polju, Cetinju, Plavu, Gusinju, Petrovcu, Kolašinu, Mojkovcu i drugim gardovima u Crnoj Gori.

    Crnogorski portali prenose da su anonimne dojave o postavljenim bombama jutros stigle i na adrese opština Nikšić i Bar.

  • SNSD i HDZ opet glasali protiv Rezolucije o osudi ruske agresije na Ukrajinu

    SNSD i HDZ opet glasali protiv Rezolucije o osudi ruske agresije na Ukrajinu

    Na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH nije usvojen zahtjev delegata Denisa Bećirovića (SDP) da se na dnevni red uvrste tri dodatne tačke, od kojih se jedna odnosi na osudu ruske agresije na Ukrajinu.

    Bećirović je predložio da na sjednicu uvrste tačke dnevnog reda vezane za informaciju Savjeta ministara BiH o posljedicama zemljotresa koji su pogodili BiH sa prijedlogom mjera ugroženom stanovništvu i prijedlog Rezolucije osude agresije na Ukrajinu.

    Bećirovićevi prijedlozi nisu prošli na glasanju. Bilo je šest glasova za i osam glasova protiv.

    Predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović potvrdio je da je HDZ glasao protiv.

    “Što se tiče Hrvata mi ovakve tačke dnevnog reda nećemo uvrštavati na ovu sjednicu i to je naš stav o ovom pitanju”, kazao je Čović.

    Podsjećamo, u toku je hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH sa jednom tačkom dnevnog reda na kojoj se razmatra HDZ-ov prijedlog izmjene Izbornog zakona BiH.

    Očekuje se da delegati iz HDZ-a i SNSD-a glasaju za predložene izmjene Izbornog zakona. U tom slučaju, delegati iz SDA koji se juče nisu pojavili na sjednici, bi mogli povući vitalni nacionalni interes. Uz njih trojicu, tu su i Denis Bećirović (SDP) i Munib Jusufović (SBB).

  • Klub Bošnjaka pokrenuo zaštitu vitalnog nacionalnog interesa

    Klub Bošnjaka pokrenuo zaštitu vitalnog nacionalnog interesa

    Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH prihvatio je zahtjev četvoro hrvatskih delegata za razmatranje po hitnoj proceduri Prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH, ali je potom Klub delegata bošnjačkog naroda pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa.

    Obrazlažući odluku da se pokrene pitanje vitalnog nacionalnog interesa predsjedavajući Kluba bošnjačkih delegata Asim Sarajlić rekao je da se predloženim zakonom ignoriše činjenica da, uprkos naporima domaćih i stranih aktera, nije postignut dogovor o ovom zakonu.

    Sarajlić tvrdi da su predložena zakonska rješenja jednostrana i protivustavna, te da se njima ignoriše ustaljena praksa u funkcionisanju dva doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Prema njegovim riječima, prijedlog zakona prethodno je trebalo da bude dostavljen interresornoj radnoj grupi koja je radila na izmjenama Izbornog zakona.

    Sarajlić je iznio i tvrdnju da se predloženim zakonom ne ukidaju diskriminatorske odredbe u važećem zakonu, što je utvrdio i Evropski sud za ljudska prava, već zakon postaje još diskriminatorniji, posebno kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH.

    “Ne ispunjavaju se ni obaveze BiH iz paketa Evropske komisije, ne obezbjeđuje sprovođenje preporuka OEBS-a o omogućavanju provođenja izbora u skladu sa demokratskim standardima”, dodao je Sarajlić.

  • Majkić: Problem u SDA i Bošnjacima za dogovor o Izbornom zakonu

    Majkić: Problem u SDA i Bošnjacima za dogovor o Izbornom zakonu

    Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić izjavila je da nema razloga da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji su predložili hrvatski delegati u ovom domu ne bude usvojen, ocijenivši da je problem u SDA i Bošnjacima koji ne žele da izgube što imaju prema važećem zakonu.

    U raspravi o zahtjevu za razmatranje predloženog zakona po hitnoj proceduri, Majkićeva je podsjetila da, iako do sada ni u komisiji ni u direktnim pregovorima političara nije postignut dogovor o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, nema razloga da se on ne traži u Parlamentarnoj skupštini.

    Prema riječima Majkićeve, problem u vezi sa Izbornim zakonom je što su neki u BiH ugroženi, a drugi “ravnopravniji od drugih i ne žele da to izgube”.

    “Svi dosadašnji razgovori o izmjenama i dopunama Izbornog zakona bili su da bi se pričalo, a ne da bi se došlo do dogovora”, istakla je Majkićeva.

    Ona je navela da je srpska strana pokazala najveću demokratičnost time što je rekla da je problem u Federaciji BiH i da će prihvatiti sve što se dogovori.

    “Očekivali smo dogovor, ali on nije postignut”, dodala je Majkićeva.

    Neuspjeh pregovora, prema njenim riječima, leži u činjenici da SDA, odnosno Bošnjacima, odgovara postojeće rješenje da se ponovo biraju dva člana Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda i jedan iz srpskog.

    “To je ono što ne želimo da se nama dogodi i zašto ne podržavamo da se dogodi ni drugima”, naglasila je Majkićeva.

    Ona je kritikovala stav SDA da bi usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona u Domu naroda stvorilo lažnu sliku da je jedan od parlamentarnih domova usvojio izmjene, ističući da je riječ o dva ravnopravna doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Navodeći da nema razloga da se predložena rješenja ne podrže, Majkićeva je zaključila da bi amandmani obesmislili Prijedlog zakona koji su u parlamentarnu proceduru uputili hrvatski delegati.

  • Čović: SDA je izigrala sve dogovore

    Čović: SDA je izigrala sve dogovore

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je da u ovom trenutku ne postoje formalno-pravni uslovi za održavanje opštih izbora u BiH i da je HDZ predložio izmjene Izbornog zakona po hitnoj proceduri, jer je SDA izigrala sve pregovore i sporazume.

    “Potpisnik sporazuma koji je podrazumijevao održavanje izbora u Mostaru i sporazuma o legitimnom predstavljanju učinio je sve da se sporazum o legitimnom predstavljanju izigra”, rekao je Čović na sjednici Doma naroda.

    On je naveo da je svaki od deset prijedloga HDZ BiH odbijen i da je i u onim slučajevima kada su bili vrlo blizu dogovora SDA to izigrala.

    “Jedan narod već tri puta bira dva člana Predsjedništva BiH, a ima namjeru da to učini i četvrti put”, upozorio je Čović.

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda i lider SDA Bakir Izetbegović rekao je da je za njega izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH legitiman i da on nije bio prijedlog SDA.

    “Ja predstavljam SDA, a ne Bošnjake i nije moja krivica”, rekao je Izetbegović i upitao “zbog čega ga uvlače u sve to”.

    Na današnjoj sjednici Doma naroda, kojoj prisustvuje 14 delegata, po hitnoj proceduri se raspravlja o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

    Zahtjev za razmatranje ovog zakonskog prijedloga uputili su poslanici iz Kluba hrvatskog naroda Dragan Čović, Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolak.

    Ovim zakonskim rješenjem se predlaže da se član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata bira među hrvatskim kandidatima po elektorskom modelu, koji su osvojili najviše glasova u najmanje tri od pet kantona i to Hercegovačko-neretvanskom /HNK/, Srednjobosanskom /SBK/, Zapadnohercegovačkom /ZHK/, Livanjskom i Posavskom kantonu.

    Predloženo je i da se na novi način biraju delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, pa tako da se od 17 delegata iz reda hrvatskog naroda, njih 16 bira iz skupština kantona na način da se iz HNK biraju četiri, po tri iz SBK i ZHK, te po dva iz Livanjskog, Zeničko-dobojskog i Posavskog kantona.

    Predviđeno je da delegati hrvatskog naroda iz Tuzlanskog, Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona zajedno biraju jednog.

    Osim toga, predložen je i način izbora delegata iz reda bošnjačkog i srpskog naroda, te ostalih u Dom naroda Parlamenta FBiH.

    Izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH predviđeno je da mandat pripada političkoj stranci, a ako nosilac mandata istupi iz stranke, onda ga dobija idući sa liste te stranke.

  • Tegeltija prenio Satleru opredijeljenost Savjeta ministara za evropski put

    Tegeltija prenio Satleru opredijeljenost Savjeta ministara za evropski put

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija danas je u razgovoru sa šefom Delegacije EU u BiH Johanom Satlerom ukazao na opredijeljenost Savjeta ministara za evropski put i izrazio nadu da će biti ispunjeni uslovi za pristupanje EU da bi BiH što prije dobila kandidatski status.

    Tegeltija i Satler su tokom susreta u Sarajevu razgovarali o predstojećim izborima i izazovima koje oni nose.

    Na sastanku je bilo riječi o implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, kao i o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH i regionu, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Sagovornici su razmijenili mišljenja i o drugim aktuelnim temama.

  • Blinken: Zapad traži alternative ako Rusija blokira obnovu mirovne misije u BiH

    Blinken: Zapad traži alternative ako Rusija blokira obnovu mirovne misije u BiH

    Zapadne sile traže alternative kako bi osigurale međunarodne snage u Bosni i Hercegovini ako Rusija blokira obnovu mirovne misije koju podržava UN, izjavio je u utorak državni sekretar SAD Entoni Blinken.
    Rusija članica Savjeta bezbjednosti koja ima pravo veta, kritična je prema naporima UN-a u toj balkanskoj zemlji, ali je u novembru pristala na jednogodišnje produženje mandata UN-a za snage predvođene Evropskom unijom.

    Od tada su se odnosi Zapada naglo pogoršali s Rusijom koja je u februaru napala Ukrajinu, a čelnici Srba u Bosni i Hercegovni pojačali su separatističku retoriku, piše AFP.

    – Neka vrsta međunarodnih snaga s odgovarajućim mandatom neophodna je za pokušaj održavanja sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini – rekao je Blinken Odboru za vanjske poslove Senata odgovarajući na pitanje.

    On je takođe rekao da SAD planiraju sa saveznicima o vanrednim situacijama poput ove.

    – Ako mandat ne bude obnovljen u novembru, pokušavamo osigurati da imamo nešto što će pružiti podršku – rekao je Blinken.

    Ruska ambasada u Sarajevu ranije ovog mjeseca je upozorila da bi stav Zapada mogao uzrokovati “destabilizaciju” u Bosni, što je izazvalo strah od prelijevanja iz ukrajinskog sukoba.

    Ruska izjava uslijedila je nakon što je Kristijan Šmit , visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, suspendovao kontroverzni zakon koji bi RS-u omogućio preuzimanje državne imovine na njihovom teritoriju.

  • U akciji “Pilot” uhapšeno sedam osoba

    U akciji “Pilot” uhapšeno sedam osoba

    Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) uhapsili su danas sedam osoba u akciji “Pilot”, a otkriveno je više od tri kilograma maruihane, određena količina kokaina, oružje, bombe i municija.

    Iz SIPA su naveli da je akcija “Pilot” provedena na 14 lokacija, te da je prilikom pretresa otkriveno i privremeno oduzeto 3,6 kilograma marihuane, 55 grama kokaina, oko 10.000 KM, dvije puške, tri ručne bombe, 454 komada municije, osam mobilnih telefona i drugi predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u daljem postupku.

    Uhapšene osobe sprovedene su u prostorije SIPE radi kriminalističke obrade i ispitivanja u svojstvu osumnjičenog.

    Iz ove agencije ranije danas je saopšteno da su pretresi na području Šamca, Modriče, Odžaka i Pelagićeva, te da se aktivnosti provode zbog postojanja sumnje da su počinjena krivična djela neovlaštena proizvodnja i promet droge i zelenaštvo, propisana Krivičnim zakonom Republike Srpske.

  • Lani u Srpskoj rođene 9.274 bebe, umrla 19.002 stanovnika

    Lani u Srpskoj rođene 9.274 bebe, umrla 19.002 stanovnika

    Unazad tačno dvije decenije Srpska je na razlici broja rođenih i umrlih izgubila skoro 84.000 ljudi, a riječ je o periodu u kojem, ni u jednoj godini, nismo imali više novorođenih od preminulih.

    Ubjedljivo najveća razlika između nataliteta i mortaliteta od 2002. zabilježena je lani, kada su u RS, kako pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku, preminule 19.002 osobe, dok su na svijet došle 9.274 bebe!

    – U odnosu na godinu ranije, broj živorođene djece u 2021. godini bio je veći za 113, dok je broj preminulih bio veći za 2.420 – saopštili su iz ovog zavoda.

    To znači da je, u odnosu na pretprošlu godinu, broj rođenih porastao za 1,2 odsto, a broj umrlih za čak 14,5 odsto.

    U suštini, lani smo imali duplo više umrlih od rođenih, što su zabrinjavajući demografski pokazatelji.

    Demografi odavno upozoravaju da su u Srpskoj svi demografski trendovi godinama negativni, što predstavljaju ozbiljan nacionalni, strateški i ekonomski problem.

    Ono što bi mlade ljude u većoj mjeri motivisalo da se odluče na ostanak u ovoj državi i na roditeljstvo jeste da imaju stabilne i solidno plaćene poslove, te da im se, ako nisu zbrinuti u tom pogledu, pomogne u rješavanju stambenog pitanja – poručuju demografi.

    Podsjećaju da je 2002. broj umrlih prvi put premašio broj rođenih, te da je ovaj trend nastavljen do danas.

    – Već tada je trebalo početi raditi na populacionim i pronatalitetnim politikama. Istovremeno, povećava se i stopa smrtnosti u BiH i Srpskoj, a najveći broj umrlih imali smo lani, u odnosu na sve ranije godine. Smanjeno rađanje, povećano starenje i produženi životni vijek najviše su uticali na povećanu smrtnost – objašnjavaju demografi.

    Vodeći uzrok smrti u Srpskoj lani su bile bolesti krvotoka. Od ukupnog broja umrlih, oko 38 odsto umrlo je od ovih bolesti. Žene umiru od bolesti krvotoka za 10,9 odsto više od muškaraca. Sljedeći vodeći uzrok smrti svrstan je u grupu šifara za posebne namjene, u koju se ubraja i kovid 19. Od ukupnog broja umrlih u Republici Srpskoj, oko 20,2 odsto ili 3.846 umrlih je u ovoj grupi, u kojoj je smrtnost muškaraca za 15 odsto veća nego smrtnost žena.