VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zaharova: Rusija inicijator zajedničke izjave zemalja P5

    Zaharova: Rusija inicijator zajedničke izjave zemalja P5

    Zajednička izjava pet nuklearnih sila (P5), među kojima su Rusija, Kina, Velika Britanija, SAD i Francuska, o sprečavanju nuklearnog rata i zaustavljanju trke za naoružanjem, došla je na inicijativu Rusije, izjavila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Dokument je baziran na našoj inicijativi, uz najaktivnije učešće ruskih predstavnika. Objavljivanje izjave je trebalo da se poklopi sa 10. Konferencijom o reviziji sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja. Planirano je da se izjava objavi u Njujorku 4. januara, ali je konferencija odložena zbog pogoršanja epidemiološke situacije u SAD. Uprkos svemu, ako se uzme u ozbir važnost ovog zajedničkog saopštenja, nuklearne sile su odlučile da ne odlažu dalje sa objavljivanjem dokumenta”, navela je Zaharova, a prenio TAS S.

    Lideri Rusije, Velike Britanije i Sjeverne Irske, Kine, SAD i Francuske izdali su ranije u toku dana zajedničko saopštenje o sprečavanju nuklearnog rata i odustajanju od trke za naoružanjem, saopšteno je na sajtu Kremlja.

    “Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija, SAD razmatraju o izbjegavanju rata između nuklearnih sila i smanjenju strateških rizika, što je naša glavna odgovornost. Saglasni smo da u nuklearnom ratu nema pobednika i da nikada ne smije doći do toga”, navodi se u zajedničkoj izjavi.

    Nuklearne sile su poručile da će svaka od njih održati i ojačati mjere kako bi se spriječilo neodobreno korišćenje nuklearnog oružja.

    Bijela kuća je upozorila da nuklearni rat može da ima dalekosežne posljedice, te da se slaže da dok god postoji takvo oružje treba da služi za odbranu, odvraćanje agresije i da spriječi rat.

  • Svjetske sile: Nuklearnog rata nikada ne smije biti

    Svjetske sile: Nuklearnog rata nikada ne smije biti

    Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD izdale su zajedničko saopštenje u kojem su potvrdile protivljenje upotrebi nuklearnih arsenala u ofanzivne svrhe.

    Svjetske sile obećale su da će zajedno raditi na nuklearnom razoružavanju.

    “Potvrđujemo stav da se u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da se on nikada ne smije voditi. S obzirom da nuklearna upotreba ima dalekosežne posljedice, takođe potvruđujemo stav da nuklearno oružje – dok god postoji – treba da služi odbrambenim ciljevima, da treba da odvraća od agresije i sprečava rat”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se ističe da će potpisnice saopštenja nastaviti da poštuju “bilateralne i multilateralne sporazume o neširenju oružja, razoružavanju i kontroli naoružanja”, uz tvrdnju da nijedna od nuklearnih raketa nije usmjerena ka bilo kojoj zemlji, javila je “Raša tudej”.

    Pet nuklearnih sila (P5) nisu jedine zemlje u svijetu koje posjeduju atomsko naoružanje. Indija i Pakistan posjeduju takvo oružje, a smatra se da i Izrael ima nuklearni arsenal. Sjeverna Koreja takođe je testirala nekoliko nuklearnih naprava.

    Saopštenje je objavljeno u vrijeme kada su odnosi između nuklearnih sila na istorijski niskom nivou. Rusija i SAD se već dugo prepiru zbog razmještanja američkih raketa u Evropi, a američki poslanici optužuju Moskvu da planira invaziju na Ukrajinu, što je Kremlj negirao. Pojedini članovi Kongresa SAD čak su pozvali i na nuklearni rat u slučaju navodne ruske invazije na Ukrajinu.

    SAD nisu pred razgovore NATO-a i Rusije govorile o uklanjanju svojih nuklearnih raketa iz Evrope, a bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nagovijestio je da bi Bjelorusija mogla da ustupi teritoriju za razmještanje ruskih raketa.

    Osim toga, SAD tvrde da Kina “dramatično povećava zalihe nuklearnog oružja”.

  • Uprava Sueckog kanala odlučila: Od februrara veće cijene naknade za plovidbu

    Uprava Sueckog kanala odlučila: Od februrara veće cijene naknade za plovidbu

    Predsjednik Uprave Sueckog kanala (SCA) Osama Rabi izjavio je danas za televiziju Arabija da će naknade za plovidbu ovim kanalom biti povećane šest odsto od februara 2022, što će doprinijeti rastu godišnjih prihoda za 400 miliona dolara.

    Uprkos šestodnevnoj blokadi saobraćaja u oba smjera u martu prošle godine, kada se džinovski brod Ever Given poprečno zaglavio u kanalu, SCA je u 2021. ostvario godišnji prihod od 6,3 milijarde dolara, najveći ikada zabilježen u istoriji tog kanala koji se smatra žilom kucavicom svjetskog pomorskog prometa, prenio je egipatski Deli Njuz.

    Prema podacima Uprave kanala, prihodi su lane porasli za 12,8 odsto, odnosno za 720 miliona dolara u odnosu 2020. godinu.

    Rabi je naveo da su kroz kanal prošla 20.694 broda u oba smjera, što je deset odsto više nego prethodne godine.

    Sueckim kanalom je tokom 2021. godine transportovano ukupno 1,27 milijardi tona tereta, ili za 8,5 posto više u odnosu na 1,17 milijardi tona 2020. godine.

  • Četiri razloga zašto bi kineski ekonomski rast u 2022. mogao biti veći od očekivanog

    Četiri razloga zašto bi kineski ekonomski rast u 2022. mogao biti veći od očekivanog

    U investicijskoj kompaniji Morgan Stanley izdvojili su četiri razloga zašto bi ekonomski rast Kine u ovoj godini mogao biti veći od očekivanog.

    Nakon negativnih ekonomskih kretanja uslijedila su ona pozitivna, i to zbog ublažavanja monetarne i fiskalne politike. Monetarna politika je bila pooštrena kako bi se smanjili visoki dugovi u sektoru nekretnina.

    U prošloj godini je omjer duga prema BDP-u smanjen za 10 procentnih poena, što se nije desilo još od perioda od 2003. do 2007., primjećuju u Morgan Stanleyju.

    Istaknuto je da je ekonomski oporavak bio usporen zbog delta soja koronavirusa i politike “nula zaraženih koronavirusom”. Međutim, uočljivo je da kineski BDP već raste ka 5,5 posto. Većina analitičara očekuje da će ekonomski rast najmnogoljudnije države na svijetu iznositi pet posto te da će rast BDP-a biti između 7,7 i 8,8 posto.

    U Morgan Stanleyju su obrazložili četiri razloga zašto bi njen ekonomski rast u 2022. mogao biti veći o očekivanog.

    Ublažavanje monetarne i fiskalne politike

    Monetarna i fiskalna politika se posljednjih nekoliko sedmica ublažavaju. Time je omogućeno da se dodjeljuje više kredita, između ostalih, malim i srednjim preduzećima.

    Još više olakšanja sektoru nekretnina

    Kineski sektor nekretnina je u prošloj godini bio pogođen zbog velikih dugovanja. Najviše je dugovao konglomerat Evergrande, ali u Morgan Stanleyu su primijetili da se ovaj problem rješava intervencijom države, što se odražava na cijeli sektor nekretnina.

    Manje opterećujući energetski ciljevi u 2022.

    Ograničenja uvoza australskog uglja, plan da smanji emisiju ugljika i povećanje izvoza energije su tokom prošle godine za posljedicu imali redukcije struje u Kini. Smatra se da je to uzrokovano “previše agresivnim” energetskim ciljevima.

    U spomenutoj investicijskoj kompaniji očekuju da će ova zemlja revidirati energetske ciljeve za ovu godinu, a što će se odraziti na cijelu ekonomiju.

    Izvoz će ostati snažan

    Politika “nula zaraženih” je poremetila kinesku proizvodnju, a što je utjecalo i na udio ove države u globalnom izvozu. Međutim, povoljna globalna kretanja bi trebala podstaknuti rast trgovine.

    U Morgan Stanleyju su napomenuli da su investitori još oprezni zbog toga što još nije sasvim jasno da li će se normalizovati globalni lanac opskrbe, a što utječe i na izvoz iz Kine, piše CNBC.

  • Snijeg paralisao Vašington, 500.000 ljudi bez struje

    Vašington je zadesilo veliko nevrijeme. Mećava je paralisala glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.

    Prema zvaničnim podacima, napadalo je samo 17 centimetara snijega, ali to otežava saobraćaj.

    Temperature su od -7 do 2 stepena celzijusa.

    Ovo je prva snježna mećava u tom gradu u 2022. godini.

    Jaka snježna oluja, koja je u Americi počela u nedjelju, na jugoistoku zemlje je ostavila oko pola miliiona stanovnika bez struje, sada se pomjera ka istočnoj obali, dok se Vašington i federalne službe polako zatvaraju zbog nepogode, javlja danas “Forbs”.

    Američka nacionalna Meteorološka služba izdala je upozorenje i predviđa da će u nekim oblastima napadati od 20 do 30 centimetara snega.

    Snijeg je, prema Akju Vederu već pao, ili se očekuje da će pasti u Baltimoru, Filadelfiji, delovima Delavera, Merilenda, Nju Džerzija i Virdžinije.

    Iz državne Kancelarije za ljudske resurse su kasno sinoć rekli da će savezne službe u glavnom gradu biti zatvorene danas i da će radnicima koji ne rade u hitnim službama biti dozvoljeno da ne dođu na posao, ali ne i radnicima zaposlenim u hitnim službama.

    Nekoliko školskih okruga u Merilendu i Virdžiniji je zatvoreno zbog snježne oluje, a državne škole u Vašingtonu će biti zatvorene danas i sutra, kao dio velikog kovid testiranja, pa se otvaranje očekuje tek u četvrtak.

  • Neće u stranku: Vukanović objasnio zašto ne može postati član SDS-a

    Neće u stranku: Vukanović objasnio zašto ne može postati član SDS-a

    Narodni poslanik, Nebojša Vukanović, objasnio je zašto ne može postati član Srpske demokratske stranke (SDS), iako je blizak sa njom.

    “Ja ne mogu postati član, jer kad bih ušao u SDS, ljudi bi rekli, Vukane potrčao si za funkcijom da ti daju kandidaturu. Ova plastika ništa ne znači. Bitno je da li biste izdali, ili se iskreno borili za neku stvar. Ne namećem, se, nisam kandidat sa Jutjuba, kada se nađe neki konkretan dokaz da ja ne mogu da pobijedim, da neko ima veće šanse, uvijek ću se povući”, rekao je Vukanović u svom posljednjem videu na platformi Jutjub.

    Navodi kako je već dao doprinos ovoj stranci.

    “Tačno je da ja nisam član ni jedne stranke, ali sam borbom 15 godina dao doprinos SDS-u. Podsjećam da je SDS imao kandidate za predsjednika i člana Predsjedništva 2006, 2010. godine, Čavić, Tadić, dobili sve od SDS-a, bili u vrhu partije, pa izdali tu stranku, nanijeli joj veliko zlo… i da ne nabrajamo Kalinić, Obren Petrović, Mićo Mićić, Bojić, Banjac, do sutra možete nabrajati te ljude koji su imali članske karte i busali se, pa izdali”, priča Vukanović.

    Podsjećamo, ranije je lider SDS-a, Mirko Šarović, rekao da bi rado da Vukanović bude član njegove stranke.

  • Macan u Tužilaštvu rekao ko je pucao u policajce

    Macan u Tužilaštvu rekao ko je pucao u policajce

    Aleksandar Macan, jedan od osumnjičenih za ubistvo sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića, koji se predao prije dvije sedmice Tužilaštvu KS, najmanje pet puta, u sedam dana, napuštao je prostrije KPZ Miljacka u Sarajevu, gdje se nalazi u pritvoru, saznaju federalni mediji.

    Raspisana međunarodna potjernica

    On je uz jake mjere osiguranja više puta boravio u Tužilaštvu, u kojem je 24. decembra prošle godine, nakon predaje, dao iskaz u kojem je rekao da je u policajce pucao Sava Marinković, koji se nalazi u zatvoru u Njemačkoj, a bio je kobne noći na Alipašinom Polju.

    Za Marinkovićem je prošle sedmice raspisana međunarodna potjernica. S njima u vozilu je bio i Marko Trifković Žižan, koji se nalazi u pritvoru, odlukom Suda BiH u predmetu “Volan”.

    “Macan nije pucao, on je u tom momentu bio u golfu šest kojeg su pokušali da ukradu. Savo je bio biatlonac, prvak Balkana, zato je bio tako precizan i kroz šoferšajbu direktno pogodio vozača u čelo, a kad se nesretni suvozač okrenuo, drugog policajca je pogodio u sljepoočnicu”, ispričao je nedavno advokat Duško Tomić.

    No, prema saznanjima “Avaza”, Macan se svaki put po napuštanju KPZ Sarajevo, zadržao više od sedam sati. Ukupno skoro 35 sati bio je odsutan.

    Međutim, SIPA, koja vodi istragu, sada provjerava Macanov iskaz. On je rekao da je vozilo uništeno nedaleko od Pala, a da su plastični dijelovi spaljeni, a ostali razbacani po šumi.

    Rekonstrukcija događaja

    Macan je, kako saznaje Avaz, bio ponovo i na rekonstrukciji događaja na Alipašinom Polju. Osim toga, Macan je s istražiteljima bio i na Palama. Tačnije na lokaciji gdje je vozilo isječeno i uništeno.

    Saznaju da je vozilo, koje su koristili osumnjičeni za ubistvo, crni Seat Leon, rastavljeno u dijelove.

    Uništena je i puška, iz koje je pucano na Šehovića i Vujinovića. Nije poznato da li je pronađena.

  • Gejts ima nova predviđanja

    Gejts ima nova predviđanja

    Tehno preduzetnik Bil Gejts otkrio je da će oni koji se bave naukom, inženjerstvom i ekonomijom biti traženi u godinama koje dolaze.

    Prema njegovim rečima, radi se o “agentima promena za institucije”.

    “Osnovno znanje u nauci, matematici i ekonomiji će biti ključno za ostvarivanje karijere”, rekao je Gejts.

    Kako je pojasnio, za to ne treba biti stručnjak u programiranju, tek imati sposobnost razmišljati na način na koji to rade stručnjaci u ovim područjima, prenosi t portal.

    “Potrebno je razumeti šta oni rade i šta mogu, a šta ne”, ističe saosnivač Majkrosofta.

    Podsećanja radi, Gejtsovo bogatstvo nastavlja da raste i procenjuje se na 139 milijardi dolara, a na listi najbogatijih tehno ljudi na svetu pretekli su ga Džef Bezos i Ilon Mask.

  • Bajden rekao koji je plan: “Ako Putin napadne”

    Bajden rekao koji je plan: “Ako Putin napadne”

    Ništa nećemo preduzimati, a da vas ne obavestimo, rekao je američki predsednik Džo Bajden u telefonskom razgovoru ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom.

    On je tako demonstrirao politiku, kako su je nazvali američki mediji, “ništa o tebi bez tebe”.

    Samo tri dana nakon što se drugi put u mesec dana čuo s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom oko sedam dana pre samita NATO-a i Rusije, Džo Bajden nazvao je Zelenskog i još jednom mu rekao da SAD podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i celovitost Ukrajine.

    On je napomenuo da su SAD sa svojim saveznicima spremne na preduzimanje raznih mera – od ekonomskih sankcija do jačanja svoje prisutnosti u Evropi u slučaju ruske invazije na Ukrajinu o kojoj se poslednjih sedmica govori vrlo intenzivno.

    Američki predsednik apelovao je na ukrajinskog predsednika da ne doprinosi eskalaciji sukoba u Donbasu i u odnosima s Rusijom.

    Džo Bajden je napomenuo da Rusija nema pravo da napanei Ukrajinu, ali ako se to ipak dogodi, SAD će u dogovoru sa saveznicima iz NATO-a pojačati svoju prisutnost u zemljama istočne Evrope.

    Tu pre svega misli na tzv. grupu B9 – a radi se o Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Litvaniji, Letoniji i Estoniji – gde bi SAD poslale dodatne snage, iako NATO ne bi slao svoje trupe u pomoć Ukrajini jer ne žele direktni vojni “kontakt” s Rusima.

    Šef Bele kuće izrazio je nadu da će dijalog NATO-a i Rusije sledeće sedmice dati rezultate, iako je pre američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio da se može razgovarati o nekim zahtevima Rusije, ali ne o svim.

    Rusi, naime, na razgovor dolaze s nekoliko gotovo ultimativnih zahteva: nema širenja NATO-a na istok, posebno na zemlje bivšeg SSSR-a, nema mogućeg razmeštanja ofenzivnih raketnih sistema u tim zemljama uz rusku granicu, a traže i ukidanje bilo kakve vojne saradnje s tim zemljama jer to, kažu, ugrožava sigurnost Rusije.

    Iz Kremlja još zahtevaju da SAD povuku sve svoje nuklearno naoružanje iz Evrope, te vraćanje američkih vojnih snaga u Evropi na pozicije iz 1997, što je vreme dve godine pre nego što su prve tri istočnoevropske zemlje 0 Poljska, Mađarska i Češka – postale članice NATO-a u četvrtom talasu proširenja.

    Rusija se postavila vrlo odlučno uoči sastanka s NATO-om i pokazala je vrlo odlučan stav da u vezi sa ukrajinskim članstva u NATO-u ne nameravaju da popuste niti za pedalj, pa čak ni po cenu ne samo eskalacije sukoba, nego i prekidanja diplomatskih odnosa sa SAD-om.

    Iz Vašingtona i Brisela već je poručeno da Moskva ne može da diktira politiku i strategiju Zapada, ali su pozvali na dijalog i razgovore kako bi se izbegli sukobi.

    Moskva je to postavila kao pitanje “života i smrti” i sigurnosni problem o kojem praktično nema diskusije, a neki analitičari i ruski političari otvoreno govore da se sukobi mogu izbeći samo uz garanciju ruske sigurnosti i NATO-ovo zaobilaženje Ukrajine i Gruzije.

    Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Pankin izjavio je da bi se odobravanje strateškog gasovoda Severni tok 2 moglo otegnuti sve do leta, iako neki nemački i ruski mediji kalkulišu da bi odluka mogla da dođe do kraja marta.

    “Ne isključujem mogućnost novih sankcija SAD-a protiv Severnog toka 2”, rekao je Pankin.

    Ruski mediji navode da je, što se ruske strane tiče, sve spremno za puštanje gasovoda u pogon te da se gas već nalazi u cevima. Napominju kako bi Evropa mogla da ima velikih problema s distribucijom gasa ove zime, a i cena nije bezazlena jer se već dugo vrti na više od hiljadu dolara za hiljadu kubika.

    Volodimir Zelenski zahvalio je SAD-u na rečima podrške i otkrio kako su još razgovarali na temu “korupcije i deoligarhizacije” Ukrajine i da će Kijev poraditi na tom pitanju. S nestrpljenjem se iščekuje prvi samit NATO-a i Rusije nakon leta 2019. godine na kojem će Moskva tražiti garancije Zapada za svoju sigurnost.

  • Džaferović: Spasavanjem Dodika, Orban želi spasiti političkog saveznika

    Džaferović: Spasavanjem Dodika, Orban želi spasiti političkog saveznika

    Spasavanjem Milorada Dodika, Viktor Orban želi spasiti svog političkog saveznika preko kojeg vrši uticaj u ovom dijelu Evrope. Ali mislim da ni Orban ni Dodik ne mogu nadvladati snage koje vide Evropu kao kontinent liberalne demokatije i vladavine prava, gdje će se poštovati sudske presude i gdje niko neće biti podvrgnut diskriminaciji zbog svog identiteta, rekao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

    On je rekao da mađarski premijer Viktor Orban još uvijek nije zatražio sastanak s Predsjedništvom BiH, iako je najavljeno da će krajem mjeseca posjetiti BiH.

    Daferović je za srpski list Danas kazao da nikada nikog nisu sprečavali da dođe u BiH te je dodao da je Orbana pozvao predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

    Tvrdi da se Vlada Mađarske i sama nalazi pod prijetnjom unutrašnjim sankcijama EU, zbog narušavanja vladavine prava i demokratskih postulata.

    Džaferović je dodao i da predsjednik Rusije Vladimir Putin u izjavama pokazuje namjeru da stekne naklonost muslimana, uzimajući u obzir da ih u Rusiji živi 30 miliona.

    “Putin sigurno nema interes da prihvata Dodikovu ideju o targetiranju muslimana kao sigurnosnog problema”, kazao je.

    Upitan da prokomentariše najave Dodika da će ovog mjeseca Republika Srpska donijeti zakon o Viskom sudskom i tužilačkom vijeću, Džaferović je pojasnio da jednom prenesene nadležnosti sa entiteta na državu postaju trajne državne nadležnosti te da ih nije moguće vraćati nazad, čak ni odlukom Parlamentarne skupštine BiH.

    Objasnio je da je Dejtonskim sporazumom propisano da će država, uz saglasnost entiteta, preuzeti dodatne nadležnost koje su potrebne da se očuva suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH.

    “Svi zakoni o prenosu nadležnosti su usvojeni u PS BiH jednoglasno, za njih su svoj glasi dali svi zastupnici iz entiteta RS, pa i iz Dodikove stranke. Nigdje nije otvorena mogućnost da entiteti unilateralno ponovo preuzmu te nadležnosti. Ustavni sud je, po apelacijama zvaničnika iz RS, potvrdio da su dodatne nadležnosti i institucije u skladu s Ustavom. Ako, uprkos svemu ovom, jedna administrativna jedinica, kao što je entitet, pokuša unilateralno preuzeti državnu nadležnost, onda se zna šta je to. To je napad na ustavni poredak i akt pobune”, kazao je Džaferović.

    Govoreći o zakonu koji je nametnuo Valentin Incko, Džaferović je kazao da zvaničnici entiteta RS tvrde da nije problem u sadržaju zakona, već u načinu na koji je donesen.

    “Aktuelni visoki predstavnik Kristijan Šmit je dao jednu poštenu ponudu. Kazao je da će biti spreman povući Inckov zakon, ako Parlamentarna skupština BiH usvoji novi zakon koji će biti u skladu s evropskim i međunarodnim standardima”, kazao je.

    Ako SNSD nema problem sa sadržajem Inckovog zakona, nego načinom na koji je donesen, Džaferović smatra da bi bilo logično da glasaju za zakon, koji je u svom sadržaju identičan direktivi Evropske unije kojom se sankcioniše poricanje ratnih zločina, kao oblik govora mržnje.

    “Ne treba zaboraviti da Inckov zakon sankcionira poricanje svih pravosudno utvrđenih zločina, uključujući i zločine nad Srbima i drugim narodima”, zaključio je Džaferović za Danas.