VRBAS Media

Autor: INFO

  • Izgradnja šetališta u Banjaluci nastavljena nakon reakcije inspekcije

    Izgradnja šetališta u Banjaluci nastavljena nakon reakcije inspekcije

    Radovi na uređenju obale Vrbasa u banjalučkom naselju Srpske toplice ponovo su u toku, iako je republička inspekcija prošlog ljeta utvrdila da su započeti bez potrebnih vodopravnih akata i privremeno ih zabranila. U međuvremenu su pribavljene potrebne saglasnosti i dozvole, nakon čega je zabrana ukinuta i radovi nastavljeni.

    Na terenu je posljednjih sedmica ponovo primjetna mehanizacija i izvođenje radova na dionici obale između Švedske plaže i plaže Vrućice, gdje se planira uređenje obale, izgradnja obaloutvrde i vodocrpilišta za potrebe Vatrogasne službe.

    Radovi prvo pokrenuti bez dozvole

    Republički vodni inspektor je u julu prošle godine izvršio kontrolu na desnoj obali Vrbasa u Srpskim toplicama i utvrdio da su radovi započeti bez prethodno pribavljenog vodopravnog akta.

    „Tom prilikom utvrđeno je da je Grad Banja Luka organizovao izvođenje radova izrade silazne rampe nizvodno od izvorišta Vrućica, nasipanja i uređenja dijela korita i desne obale rijeke Vrbas u dužini od oko 150 metara bez prethodno pribavljenog vodopravnog akta“, navode iz Republičke uprave za inspekcijske poslove za BL portal.

    Zbog toga je doneseno rješenje o zabrani daljeg izvođenja radova, a na lokaciji su postavljena službena obilježja inspekcijske mjere.

    Dozvole pribavljene naknadno

    Prema informacijama Inspektorata, Javna ustanova „Vode Srpske“ je 14. oktobra 2025. godine izdala vodnu saglasnost za uređenje obale Vrbasa na potezu od Švedske plaže do Vrućice.

    Nakon toga, 20. oktobra izdata je i građevinska dozvola za ovaj projekat.

    „Mjere naložene od strane republičkog vodnog inspektora su izvršene, čime prestaje da važi izrečena mjera zabrane“, navode iz Inspektorata.

    Nastavak radova izazvao nove reakcije

    Nastavak radova ponovo je otvorio raspravu u javnosti. Iz Centra za životnu sredinu navode da su u posljednjem periodu primijetili dodatne radove na obali, ali ističu da i dalje nemaju potpuni uvid u dokumentaciju.

    Ovaj projekat već gotovo godinu dana izaziva rasprave o procedurama, nadležnostima i transparentnosti kada je riječ o uređenju obale najvažnije rijeke koja prolazi kroz srce Banjaluke.

  • Košarac pozvao kamiondžije na proteste u Sarajevo: Blokirajte zgradu Delegacije EU

    Košarac pozvao kamiondžije na proteste u Sarajevo: Blokirajte zgradu Delegacije EU

    Minstar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac poručio je da bi domaći prijevoznici svoj pritisak zbog problema u sektoru transporta trebali usmjeriti prema Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini u Sarajevu, a ne prema graničnim prijelazima.
    Košarac je ocijenio da Evropska komisija ima “potpuno ignorantski stav” prema prijevoznicima iz zemalja zapadnog Balkana te da bi Konzorcij “Logistika” svoje aktivnosti trebao pokazati upravo pred institucijama Evropske unije u Sarajevu.

    Košarac je istakao da je o ovom pitanju u više navrata raspravljao i u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, ali da Evropska unija, kako je naveo, nastavlja ignorisati zahtjeve prijevoznika iz regiona.

    “Mislim da se zemlje zapadnog Balkana trebaju fokusirati na diskusiju s predstavnicima Evropske komisije”, rekao je Košarac.

    Dodao je da je dosadašnji stav Evropske komisije prema ovom pitanju bio, kako je naveo, “indolentan i surov”, te da ne pokazuje dovoljno senzibiliteta za probleme prijevoznika.

    “Mislim da Konzorcij ‘Logistika’ treba pokazati svoje kapacitete, ne na graničnim prijelazima, nego u sjedištu Delegacije EU u Sarajevu”, poručio je Košarac.

    On smatra da bi u Sarajevu trebalo organizirati aktivnosti koje bi uključivale i blokade, jer bi zaustavljanje vanjskotrgovinskog prometa na graničnim prijelazima, prema njegovim riječima, moglo nanijeti ozbiljnu štetu privrednicima i u RS-u i u FBiH.

    “Naravno, to ne umanjuje potrebu da se riješi pitanje prijevoznika, ali isto tako ne trebamo štetiti ugledu i poslovnim ugovorima naše poslovne zajednice, kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH”, naglasio je Košarac.

    Košarac je također ocijenio da se ignorantskim odnosom prema problemima prijevoznika u Evropi pokušava osigurati jeftina radna snaga, navodeći da se vozačima iz zemalja regiona prilikom zadržavanja u zapadnoevropskim državama često nudi mogućnost da tamo nastave raditi.

    Dodao je da su vozači iz Bosne i Hercegovine i Srbije uglavnom mlađi ljudi, koji su, kako je rekao, upravo profil radne snage potreban državama Evropske unije.

  • Hegset: Danas će biti “najintenzivniji napad”

    Hegset: Danas će biti “najintenzivniji napad”

    Ministar odbrane SAD Piter Hegset najavio je da će danas biti “najintenzivniji dan napada” od početka kampanje protiv Irana.

    On je novinarima rekao da će SAD poslati do sada najveći broj lovaca i bombardera ka Iranu.

    Hegset je naveo da je Iran u posljednja 24 časa ispalio najmanje projektila na dnevnoj bazi do sada.

    Prema njegovim riječima, cilj operacije je uništavanje projektila, sjedišta namjenske industrije i Ratne mornarice Irana.

  • Banjaluča policija upozorava na prevare

    Banjaluča policija upozorava na prevare

    Banjalučka policija tereti Mostarca R.A. i Zeničane S.K. i S.O. za prevare u vezi uplatama “X-bonova”.

    Naime, službenici Policijske uprave Banjaluka, podnijeli su danas (10. marta) Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, Izvještaj protiv R.A. iz Mostara, zbog postojanja osnova sumnje da je počinilo tri krivična djela neovlašteni pristup zaštićenom kompjuteru, kompjuterkoj mreži i elektornskoj obradi podataka i dva krivična djela prevara.

    Takođe i te protiv a S.K. i S.O. oba iz Zenice, zbog postojanja osnova sumnje da su počinila krivično djelo prevara.

    “R.A. se sumnjiči da je u periodu od 24. do 30. oktobra 2024. godine kršeći mjere zabrane neovlašteno pristupio nalozima tri osobe na jednoj društvenoj mreži, a potom se u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi lažno predstavljao kao navedena lica i od njihovih prijatelja tražio uplate “X-bonova”. Uplaćena sredstva lice R.A. je  preusmjerio na račun drugog lica radi klađenja, nakon čega je sva sredstva prebacio na račune lica S.K. i S.O. koja su novac tokom novembra 2024. godine isplatila, te dio novca predala licu R.A. a ostatak zadržala za sebe”, navode iz PU Banjaluka.

    Policijska uprava Banjaluka apeluje na građane da budu oprezni prilikom stupanja u  komunikaciju putem telefona i internet aplikacija, kojom prilikom se osobe predstavljaju kao poznanici posebno ukoliko zahtjevaju transfere novca na različite načine odnosno u vidu telefonske dopune ili “X-bonova”.

    Više informacija građani mogu dobiti i na internet stranici Odjeljenja za visokotehnološki kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske https://mup.vladars.net/index.php?vijest=vtk, posredstvom koje građani mogu da prijave ovakve ili slične prevare.

  • Stanivuković prozvao Minića

    Stanivuković prozvao Minića

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, napisao je na društvenim mrežama da Vlada Republike Srpske spava dubokim snom, dok nam je “Bliski istok svakim danom sve bliži”.

    “Gospodine Miniću, u vrijeme krize nema ‘češljanja, ni spavanja’, tada se reaguje, bori i donose odluke. Vlada Republike Srpske mora hitno da se probudi i donese konkretne mjere sa ciljem zaštite potrošača, usljed divljanja cijena kako naftnih derivata, tako i ostalih proizvoda na tržištu. Ali kod njih je muk”, naveo je Stanivuković.

    Dodao je da s druge strane, Vlada Federacije BiH već najavljuje podršku odluci na nivou Savjeta ministara o ograničenju akciza na gorivo, te putem ograničavanja marži pokušava uticati na prodavce i ublažiti udar na građane, a naše institucije nemaju niti jedno rješenje.

     

    “Još jednom vas pozivam da odmah reagujete, jer je ovo možda posljednji alarm da se preventivno djeluje i spriječi udar na budžete naših građana. Rješenje smo vam stavili na sto. Na vama je da ga primjenite”, naglasio je Stanivuković.

  • Puhovac: Goriva ima dovoljno, Republika Srpska priprema ograničenje marže

    Puhovac: Goriva ima dovoljno, Republika Srpska priprema ograničenje marže

    Neće biti nikakvog problema, oni imaju zalihe nafte i naftnih derivata, a Vlada RS će na sljedećoj sjednicu donijeti uredbu o ograničenju marže, rekao je Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma RS, nakon sastanka sa distributerima i trgovaca naftnih derivata.

    “Zaključak je da neće biti nikakvog problema, i da oni imaju zalihe, s obzirom na to da je cijena barela pala ispod 90 dolara”, rekao je Puhovac.

    Cijene zavise od tržišta i prerade nafte
    Dodaje da cijene diktira težište, odnosno oni koji prerađuju naftu.

    Puhovac je naveo i da je pojačan inspekcijski nadzor od prošle sedmice na benzinskim pumpama.

    “I poljoprivrednicima smo obezbijedila dovoljne količine goriva, ali bismo ih zamolila i da ne idu svi odmah na pumpe, da se ne bi iscrpile sve rezerve na pumpama”, rekao je on.

    U pripremi uredba o ograničenju marže
    Istakao je i da se radi uredba o ograničenju marže za trgovce, da bi vidjeli na koji način trgovci reaguju na ovo poskupljenje.

    “Za desetak dana ćemo sve završiti i dati Vladi na proceduru. Sve ćemo učiniti da olakšamo stanovništvu da pređemo preko ove krize”, poručuje Puhovac.

    Savić: Tržište je stabilno
    Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, ističe da je tržište stabilno, a da snabdijevanje ide uz određene problem.

    “Generalno, naftnih derivata na tržištu ima. Ne možemo znatno uticati na rast cijena”, kaže Savić.

    Kako kaže, nabavka je konstantna, ali su velike oscilacije, tj. rast cijena.

    “U ovom trenutku imate razlike od 30 feninga po litri derivata na benzinskim pumpama. Na pojedinim pumpama je dizel 2,50 KM, ali na drugim ide i do tri KM. No, bitno je da benzin raste manjim intenzitetom od dizela”, rekao je Savić.

    Puhovac je komentarisao i zabranu izvoza naftnih derivata iz Srbije, navodeći da se u Srpsku iz te zemlje uvozilo oko 20 odsto.

    “To je procenat koji ćemo mi moći prevazići u ove dvije-tri nedjelje i nadamo se da će NIS ponovo dobiti licencu od Amerike da može i dalje raditi, što će nama olakšati život. Ostalih 80 odsto dolazi iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske”, dodao je Puhovac.

    Govoreći o robnim rezervama Republike Srpske, koje ne postoje, on je rekao da je tek došao na poziciju ministra, ali da će raditi na tome.

    “U svakom slučaju ću raditi na tome da i mi imamo rezerve. Mislim da bismo ih trebali imati, i ja ću sve učiniti da ih imamo”, zaključio je Puhovac.

  • Cijene nafte pale poslije razgovora Putina i Trampa

    Cijene nafte pale poslije razgovora Putina i Trampa

    Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, a cijene nafte su pale u jednom trenutku čak za 10 odsto nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da se rat na Bliskom istoku bliži kraju i da američka vojna operacija protiv Irana napreduje znatno brže nego što se očekivalo.

    – Ako Iran učini bilo šta što zaustavlja tranzit nafte unutar Ormuskog moreuza, Sjedinjene Američke Države će ih pogoditi dvadeset puta jače nego što su ih do sada pogodile – rekao je američki predsjednik Donald Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut soušal (Truth Social).

    Izvršni direktor saudijskog naftnog giganta Aramko upozorio je danas da rat na Bliskom istoku prijeti “katastrofalnim posljedicama” po globalno tržište nafte.

    Amin Naser je na konferenciji o zaradi Aramka rekao da je rat izazvao “tešku lančanu reakciju” i “drastičan domino efekat” na druge sektore osim brodarstva, na “avijaciju, poljoprivredu, automobilsku i druge industrije”.

    – Što duže traju poremećaji, to su drastičnije posljedice po globalnu ekonomiju  rekao je, dodajući da je to “daleko najveća kriza” sa kojom se suočava naftna i gasna industrija u regionu Persijskog zaliva, prenosi CNBC.

    Indeks Frankfurtske berze DAKS je danas u 10.00 sati porastao za 2,46 odsto na 23.958,94 poena, francuski CAC 40 za 1,98 odsto na 8.071,67 poena, britanski FTSE 100 za 1,69 odsto na 10.422,59 poena, dok je moskovski MOEX pao za 0,22 odsto na 2.882,14 poena.

    Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je na jučerašnjem zatvaranju berzi porasla za 0,5 odsto na 47.740,80 poena, S&P 500 za 0,83 odsto na 6.795,99 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq za 1,38 odsto na 22.695,95 poena.

    Cijena sirove nafte je pala za 7,47 odsto na 87,689 dolara za barel, a nafte Brent za 6,73 odsto na 91,825 dolara.

  • Tramp razmatra ublažavanje sankcija Rusiji

    Tramp razmatra ublažavanje sankcija Rusiji

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp razmatra mogućnost ublažavanja naftnih sankcija Rusiji te puštanja dijela strateških rezervi sirove nafte na tržište kako bi se ublažio nagli rast globalnih cijena energenata izazvan sukobom s Iranom, navodi više izvora upoznatih s razgovorima u Bijeloj kući.

    Razmatranje mjera za stabilizaciju tržišta

    Prema tim izvorima, administracija je zabrinuta da bi rast cijena nafte, do kojeg je došlo nakon više od sedam dana američkih i izraelskih udara na Iran, mogao imati negativne posljedice po američku privredu i potrošače uoči novembarskih izbora za Kongres. Republikanci nastoje zadržati većinu u zakonodavnoj vlasti, a visoke cijene goriva mogle bi oslabiti njihovu izbornu poziciju.

    Tramp je u ponedjeljak novinarima na Floridi izjavio da njegova administracija razmatra ukidanje sankcija pojedinim državama kako bi stabilizovala tržište nafte, ali nije iznio konkretne detalje, prenosi Reuters.

    Moguće posljedice ublažavanja sankcija

    Ublažavanje sankcija Rusiji moglo bi povećati svjetsku ponudu nafte u trenutku kada su isporuke s Bliskog istoka ozbiljno poremećene zbog širenja sukoba s Iranom. Međutim, takav potez bi istovremeno mogao otežati napore Vašingtona da Moskvi uskrati prihode za vođenje rata u Ukrajini.

    Trump je kasnije dodao da je imao veoma dobar razgovor s ruskim predsjednikom Vladimir Putin o situaciji u Ukrajini.

    Ograničene opcije Bijele kuće

    Analitičari i predstavnici energetske industrije ističu da Bijela kuća ima ograničen broj efikasnih mehanizama za brzo obaranje cijena nafte, osim ako se ne obnovi siguran prolaz tankera kroz Hormuški moreuz — uski pomorski prolaz između Irana i Omana kroz koji prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom.

    Ranije najavljeni plan SAD-a o pomorskoj pratnji tankera i pružanju osiguranja za brodove koji prolaze tim moreuzom zasad nije doveo do značajnijeg povećanja pomorskog saobraćaja.

    Politički i ekonomski pritisci

    Kriza na energetskom tržištu dolazi u osjetljivom političkom trenutku za Trampa, koji niske cijene goriva predstavlja kao ključni dio svoje ekonomske politike. Dugotrajan rast cijena nafte i benzina mogao bi izazvati lančano poskupljenje transporta i potrošačkih proizvoda širom ekonomije.

    Ublažavanje sankcija Rusiji moglo bi podrazumijevati široko ukidanje ograničenja ili ciljane mjere koje bi pojedinim državama omogućile kupovinu ruske nafte bez rizika od američkih kazni, navode izvori.

    Sjedinjene Države su već prošle sedmice odobrile privremeno izuzeće Indiji za kupovinu određenih količina ruske nafte kako bi nadomjestila manjak isporuka s Bliskog istoka.

    Istovremeno, američki zvaničnici vode razgovore s partnerima iz grupe G7 o mogućem zajedničkom puštanju nafte iz strateških rezervi.

    Cijene nafte na višegodišnjem maksimumu

    Globalne cijene sirove nafte dostigle su nivoe kakvi nisu zabilježeni od sredine 2022. godine, pri čemu je cijena u ponedjeljak nakratko dostigla 119 dolara po barelu. Cijene benzina i drugih goriva porasle su od početka američkih i izraelskih udara 28. februara.

  • O čemu su razgovarali Putin i Tramp?

    O čemu su razgovarali Putin i Tramp?

    Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim kolegom Donaldom Trampom, prenio je Kremlj. Teme razgovora su bile nafta, Iran, Ukrajina i Venecuela.

     

    Putin i Tramp su tokom telefonskog razgovora izrazili spremnost da redovno razgovaraju, saopštio je pomoćnik predsjednika Rusije Јurij Ušakov.

    – Predsjednik SAD je istakao da, kao što je ranije dogovoreno, takva komunikacija treba, naravno, da se odvija na redovnoj osnovi. I oba lidera su rekli da su spremna za to – rekao je Ušakov novinarima.

    Tramp je u razgovoru izneo svoju ocjenu razvoja situacije u Iranu.

    – Po tom pitanju održana je veoma sadržajna i, mislim, ne beskorisna razmjena mišljenja – istakao je Ušakov.

    Predsjednik Rusije je, sa svoje strane, dao ocjenu situacije u zoni Specijalne vojne operacije.

    – Data je ocena trenutne situacije na liniji razdvajanja, gdje ruske trupe napreduju veoma uspješno – rekao je Ušakov nakon telefonskog razgovora dvojice lidera.

    Kako je precizirao, Donald Tramp je izjavio da je zainteresovan za što skorije uspostavljanje primirja u Ukrajini i postizanje mira.

    Vladimir Putin je pozdravio posredničke napore Sjedinjenih Država i njihove pregovaračke grupe.

    Predsednici su se dotakli i pitanja Venecuele, prije svega u kontekstu stanja na svjetskom tržištu nafte. Prema njegovim riječima, razgovor je trajao oko sat vremena.

    Razgovor je obavljen na američku inicijativu.

    Tramp: Putin izrazio želju da pomogne u rješavanju sukoba na Bliskom istoku

    Američki predsjednik saopštio je da je sa ruskim kolegom vodio pozitivan razgovor o situaciji u Ukrajini.

    – Imao sam veoma dobar razgovor sa predsjednikom Putinom – rekao je Tramp tokom konferencije za novinare.

    Prema njegovim riječima, Putin je izrazio želju da pomogne u rješavanju sukoba na Bliskom istoku.

    – Naravno da smo razgovarali o Bliskom istoku i on želi da pomogne – rekao je on novinarima na Floridi.

    Tramp je takođe naveo da su u razgovoru učestvovali brojni predstavnici sa obe strane.

    Američki predsjednik je saopštio da će biti ukinute sankcije na naftu za pojedine zemlje kako bi se kontrolisale cijene. Nije precizirao o kojim zemljama se radi.

  • Iran nudi slobodan prolaz kroz Hormuški moreuz državama koje proteraju američke i izraelske ambasadore

    Iran nudi slobodan prolaz kroz Hormuški moreuz državama koje proteraju američke i izraelske ambasadore

    Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da će svakoj arapskoj ili evropskoj zemlji koja protera izraelske i američke ambasadore sa svoje teritorije biti odobrena „potpuna sloboda i ovlašćenje“ za prolazak kroz Hormuški moreuz.

    Hormuški moreuz, smešten između Irana te Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana, služi kao glavna kapija za izvoz nafte iz Persijskog zaliva.

    Otprilike petina svetske nafte koja se transportuje morem prolazi kroz ovaj uski vodeni put, što ga čini jednom od najvažnijih tačaka za globalno energetsko tržište. Svaka pretnja ili ograničenje u ovom tesnacu izaziva veliku zabrinutost i potrese na berzama.

    Ovakav potez se tumači kao deo širih napora Teherana da izvrši pritisak na vlade da zauzmu politički stav protiv Vašingtona i Izraela, usred eskalacije sukoba koji je region uvukao u širu konfrontaciju.

    U odvojenom saopštenju, IRGC je poručio da će oni odrediti kraj rata, odgovarajući tako na tvrdnje američkog predsednika Donalda Trampa da bi se sukob mogao uskoro završiti.

    „Mi smo ti koji će odrediti kraj rata“, naglašeno je u saopštenju iranske garde.

    Najnovije tenzije dolaze usred širenja sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, a nakon pokretanja američkih i izraelskih vojnih operacija protiv iranskih ciljeva.

    Predsednik Tramp je opisao ovu kampanju kao neophodnu za uništavanje iranskih raketnih kapaciteta i bespilotnih letelica, tvrdeći da je Teheran pripremao napade širom Bliskog istoka.

    Tramp je obećao nastavak vojnog pritiska sve dok Iran ne bude potpuno poražen, iako je sugerisao da bi rat mogao biti relativno kratak ukoliko iransko rukovodstvo padne ili zatraži prekid vatre.

    S druge strane, Iran nastoji da mobiliše regionalnu podršku i demonstrira svetu da i dalje zadržava kontrolu i uticaj nad ključnim globalnim trgovačkim rutama kao što je Hormuški moreuz.