VRBAS Media

Autor: INFO

  • Centralna banka BiH klizi ka dokapitalizaciji

    Centralna banka BiH klizi ka dokapitalizaciji

    S obzirom na strukturu deviznih rezervi i rast prinosa na obveznice, kapital Centralne banke (CB) BiH, prema procjenama, samo u aprilu pao je za dodatnih više od 50 miliona KM, i ako se ovakvi trendovi nastave, već krajem godine biće potrebna dokapitalizacija ove finansijske institucije od strane entiteta.

    Prema zvaničnim podacima, kapital Centralne banke BiH zaključno sa 31. martom 2022. godine u odnosu na kraj prošle godine, pao je za 122 miliona KM. Na kraju prošle godine kapital CB BiH iznosio je 861 milion KM, a zaključno sa martom taj kapital iznosio je 739 miliona KM. Međutim, ako se uzme u obzir da je nastavljen rast kamatnih stopa na obveznice u portfelju CB BiH, procjene su da će u aprilu kapital pasti za dodatnih najmanje 50 miliona KM, a vjerovatno i više.

    “Za prva četiri mjeseca očekivanja su da će kapital biti umanjen za 200 miliona KM i izgledan je scenario koji će dovesti do dodatnog smanjenja kapitala za još 400 miliona u narednih 12 mjeseci, a ne treba isključiti ni scenario koji predviđa pad od 900 miliona KM. Već sada je potrebno zagovarati i razgovarati o modelima dokapitalizacije Centralne banke. Ukoliko želimo isti nivo sigurnosti konvertibilne marke kao prije dvije i tri godine, potreban iznos dodatnog kapitala u narednom periodu je između 900 miliona i 1,3 milijarde KM”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista, za “Nezavisne novine”.

    Kada je riječ o smanjenju kapitala, suština je u tome da rast kamatnih stopa dovodi do rasta prinosa na obveznice i samim tim i pada vrijednosti obveznica.

    Ako se uzme u obzir to da Centralna banka BiH, zaključno sa krajem 2021. godine, ima više od 11,5 milijardi KM u obveznicama, više je nego jasno da će kapital nastaviti da pada jer su Federalne rezerve već povećale kamatnu stopu, a to će, gotovo je sigurno, uraditi i Evropska centralna banka.

    Sa druge strane, u Centralnoj banci BiH kažu da pažljivo prate dešavanja na finansijskim tržištima i da “smatraju da se ekonomski scenario da će CB BiH do kraja godine ostati bez kapitala, neće desiti”.

    U Centralnoj banci BiH, na pitanje o tome da li razmišljaju o dokapitalizaciji jer nije isključen scenario smanjena kapitala od milijardu KM, nisu direktno odgovorili.

    “Očekivani rast kamatnih stopa na relevantnim finansijskim tržištima može imati određen negativan efekat za kapital CB BiH, ali procjenjujemo da će taj efekat biti ograničen i na puno nižem nivou u odnosu na navedenu milijardu KM”, rekli su u Centralnoj banci BiH za “Nezavisne novine”.

    U CB BiH ističu i da su zbog očekivanja snažnog rasta tržišnih prinosa na evroobveznice država članica Evropske monetarne unije, izvršili blagovremeno prilagođavanje strukture portfolija deviznih rezervi kojima upravlja CB BiH.

    “Znatno je smanjena izloženost deviznih rezervi riziku kamatne stope i osjetljivost deviznih rezervi na promjene tržišnih prinosa kao specifične forme kamatnih stopa”, rekli su nam u Centralnoj banci BiH.

  • Tegeltija: Arnautović priprema javnost za odluku koja ima kapacitet da sruši BiH

    Tegeltija: Arnautović priprema javnost za odluku koja ima kapacitet da sruši BiH

    Najava predsjednika Centralne izborne komisije (CIK) BiH Suada Arnautovića da ta komisija može da zabrani učešće na izborima lideru SNSD-a Miloradu Dodiku opasan je pokušaj pripreme javnosti za neustavnu i nezakonitu odluku koja ima kapacitet da sruši BiH kao državu, rekao je pravni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Tegeltija.

    “Zabrana učešća Dodiku na izborima je nešto o čemu je opasno i razgovarati, a kamoli da se pokuša sprovođenje nečeg takvog. Ko god želi dobro svim ljudima u BiH, taj neće ni pomišljati na tako nešto, jer je to siguran put u destabilizaciju BiH. Srpski narod i Republika Srpska to ne bi prihvatili, jer bi time bila otvorena Pandorina kutija u BiH”, rekao je Tegeltija za “Politiku”.

    Tegeltija je upozorio da je ovo još jedan dokaz da sve izjave i podmetanja iz političkog Sarajeva imaju samo jedan cilj – mimo demokratskih procedura odstraniti Dodika iz političkog života i obezglaviti Republiku Srpsku, kako bi se tako otvorio put njenog potpunog obesmišljavanja i utapanja u unitarnu BiH.

    Arnautović je ranije izjavio da će CIK odbiti ovjeru učešća Dodika i lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića na izborima, ako Kristijan Šmit kaže da krše Dejton i Ustav.

  • Trivićeva najavila značajno povećanje sredstava

    Trivićeva najavila značajno povećanje sredstava

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić rekla je da je budžetom za ovu godinu predviđeno nešto više od milion KM za sufinansiranje programa i projekata u oblasti kulture, što je značajno povećanje u odnosu na prošlu godinu, kada je za iste namjene bilo izdvojeno 650.000 KM.

    Trivićeva je dodala da su za neke oblasti umjetnosti sredstva uvećana za više od 100 odsto.

    Ona je precizirala da je samo za projekte iz vizuelne i multimedijalne umjetnosti budžet povećan sa prošlogodišnjih 47.500 KM na 120.000 KM.

    “Akcenat smo stavili na vizuelnu umjetnost i književno stvaralaštvo, jer smo ustanovili važnost direktne podrške stvaraocima u ovim oblastima kroz otkup likovnih djela, odnosno knjiga. Bio je to i njihov zahtjev na prošlogodišnjim tematskim konferencijama koje smo organizovali s ciljem unapređenja ove dvije grane umjetnosti”, rekla je Trivićeva za “Euroblic”.

    Ona je navela de je javnim pozivom za otkup likovnih djela izdvojeno 100.000 KM, a novina je i poziv za otkup knjiga za šta je planirano 50.000 KM.

    Trivićeva je navela i da bi Prijedlog zakona o audio-vizuelnim djelatnostima trebalo da bude razmatran na narednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

    Njime će, kaže ona, biti obezbijeđen kontinuitet u finansiranju filmske umjetnosti.

    Prema riječima Trivićeve, zakonom je predviđeno da se sredstva za razvoj i podršku audio-vizuelnim djelatnostima obezbjeđuje iz budžeta Republike Srpske u iznosu od 0,1 odsto poreskih prihoda, umanjenih za doprinose za socijalno osiguranje, što znači oko dva miliona KM za filmsku umjetnost sveke godine.

  • CIK očekuje da Kristijan Šmit nametne budžet

    CIK očekuje da Kristijan Šmit nametne budžet

    Opšti izbori u Bosni i Hercegovini biće održani 2. oktobra ili ih neće biti ove godine ukoliko ne budu obezbjeđena sredstva za njihovo provođenje, kazali su u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) Bosne i Hercegovine.

    “To je stav svakog od članova CIK-a”, dodaju u ovoj instituciji.

    Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, sredstva za prvođenje izbora moraju biti obezbjeđena u roku od 15 dana od donošenja odluke CIK-a o raspisivanju izbora. Odluka je donesena 4. maja, što znači da je 19. maj rok.

    Ipak, Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine na čijem je čelu Vjekoslav Bevanda još nije u Savjet ministara Bosne i Hercegovine uputilo nacrt budžeta institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu, piše Faktor.ba

    U CIK-u očekuju da Kristijan Šmit (kojeg Republika Srpska ne priznaje) nametne budžet ukoliko on ne bude usvojen na vrijeme u “redovnoj” proceduri, a to znači da bude usvojen u narednih deset dana u Savjetu ministara BiH, potom u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i na kraju u oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

    “Postoje razlozi da visoki predstavnik djeluje”, dodaju u CIK-u.

    Centralna izborna komisija BiH je prethodno predložila da 11,7 miliona KM za izbore bude obezbjeđeno iz akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina.

    Međutim, zbog povećanja cijena ponuđača za štampanje listića, CIK je u petak uputio pismo Savjetu ministara BiH u kojem su zatražena dodatna sredstva tako da za izbore sada treba 12,5 miliona KM.

    U CIK-u su kazali i da imaju spremna određena rješenja, ali da sada ne bi govorili o čemu je riječ.

  • Bocan-Harčenko: Nikakav pritisak Zapada ne može da pokvari srpsko-ruske odnose

    Bocan-Harčenko: Nikakav pritisak Zapada ne može da pokvari srpsko-ruske odnose

    Nikakav pritisak Zapada ne može da pokvari srpsko-ruske odnose, njihovu tradiciju, a posebno tradiciju zajedničke borbe protiv fašizma i nacizma, rekao je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko.

    “Tradicije su čvrste. Ništa, nikakva situacija, nikakav pritisak Zapada ne može da pokvari tu tradiciju. Najvažniji osjećaj za srpsko rukovodstvo, za Srbiju i srpski narod, jeste osjećaj slobode, nezavisnosti i suvereniteta, a tradicija zajedničke borbe, borbe protiv fašizma i nacizma dio je srpskog osjećaja dostojanstva. Ubijeđen sam u to”, rekao je Bocan-Harčenko za “Sputnjik”.

    Ruski ambasador je istakao da, bez obzira na pritiske kojima je Srbija izložena u vrijeme specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini, nijednog trenutka nije posumnjao da će se predstavnici najvišeg srpskog rukovodstva pridružiti “Besmrtnom puku” u Beogradu.

    “Što se tiče drugih zemalja, naravno, mi pozdravljamo sve naše saveznike. Poštujemo i borce svih savezničkih vojski koje su učestvovale u Drugom svjetskom ratu”, naveo je Bocan-Harčenko.

    On je naglasio da je Dan pobjede zajednički praznik Srbije i Rusije i da ga raduje što je obilježen u Beogradu i šetnjom “Besmrtnog puka”, u kojoj je i sam učestvovao noseći fotografiju svog djeda koji je kao pilot poginuo u vazdušnom okršaju.

    “Ovo je za nas veliki događaj u smislu čuvanja sjećanja na našu vojsku, naše heroje koji su oslobađali Srbiju i regiju Istočne Evrope od fašista, a Dan pobjede, 9. maj, naš je zajednički praznik. Naša zajednička tradicija je duga i čvrsta”, rekao je ruski ambasador.

    S obzirom na sve što se sad dešava u Evropi, Bocan-Harčenko je istakao da se Dan pobjede slavi možda još snažnije, sa više srdačnosti i jačim osjećanjima.

    “Osjećamo aktuelnost ovog praznika, aktuelnost zadatka borbe protiv nacizma”, rekao je Bocan-Harčenko.

    Komentarišući da se ove godine, zbog dešavanja u Ukrajini, “Besmrtni puk” neće održati u većini zemalja Evrope ni u SAD, Bocan-Harčenko je izrazio zadovoljstvo što je ova manifestacija održana u Beogradu.

    “A što se tiče drugih zemalja, zemalja koje su članice EU, nažalost, ovo je ispoljavanje potvrde rusofobije i pokušaj revizije i poništavanja istorije, zajedničke istorije”, ocijenio je ruski ambasador.

  • FZO nabavlja sedam lijekova za rijetka oboljenja

    FZO nabavlja sedam lijekova za rijetka oboljenja

    Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske pokrenuo je postupak javne nabavke lijekova za rijetke bolesti, čime će ovim pacijentima biti obezbijeđeni pojedini najnoviji u svijetu dostupni lijekovi.

    Zahvaljujući odgovornoj i brzoj reakciji svih nadležnih republičkih institucija obezbjeđeni su uslovi za raspisivanje javne nabavke za ove lijekove.

    • Fond je javnu nabavku raspisao na osnovu potreba, koji lijekovi za koja oboljenja su potrebni i u kojim količinama, koje nam je dostavio Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, a nakon inicijative Komisije za rijetke bolesti Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite – navela je portparolka Fonda zdravstvenog osiguranja Darija Filipović Ostojić, gostujući u Јutarnjem programu naše televizije.

    U skladu sa tim, u otvorenom postupku za ovu godinu nabavlja se sedam lijekova za rijetka oboljenja.

    • Riječ je o lijekovima za liječenje bolesti – cistična fibroza, Pompeova bolest, mukopolisaharidoza tip 2 i 4, Gošeova bolest, kao i lijek za liječenje akutnih napada angioedema. Vrijednost nabavke je 4,5 miliona KM bez PDV-a – navela je Filipović Ostojić.

    Podsjećamo da je FZO Republike Srpske i do sada oboljelima od rijetkih bolesti finansirao neophodne lijekove, a ubuduće, nakon što se realizuje javna nabavka, trebalo bi da im budu dostupni u Republici Srpskoj i najnovije terapije koje se koriste u svijetu.

  • Bajden: Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine

    Bajden: Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine

    Američki predsjednik izjavio je da je zabrinut jer ruski predsjednik Vladimir Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine i da razmišlja šta može da učini u vezi sa tim.

    Bajden je u obraćanju na političkom skupu sakupljanja donacija u predgrađu Vašingtona rekao da je Putin pogriješio kada je povjerovao da će akcijom u Ukrajini razbiti NATO i EU.

    Umjesto toga, SAD i mnoge evropske zemlje stale su na stranu Ukrajine.

    Bajden je rekao da je Putin veoma proračunat čovjek i da ga brine to što ruski lider “sada nema način da izađe” iz ove situacije. Predsjendik SAD rekao je da “pokušava da smisli” šta američka strana može da uradi tim povodom.

  • Rakete bačene na Odesu

    Rakete bačene na Odesu

    Tržni centar i dva hotela pogođeni su juče u napadima na Odesu.

    “Tri rakete Kinžal, nove ruske hipersonične rakete, ispaljene su iz aviona i pogodile ‘cilj turističke infrastrukture'”, rekao je Sergej Bračuk, portparol regionalne vojne administracije Odese.

    Dve osobe su hospitalizovane, rekao je Bračuk.

    Nije bilo moguće nezavisno potvrditi ove navode.

  • Fon der Lajen: Postignut napredak sa Orbanom o zabrani ruske nafte

    Fon der Lajen: Postignut napredak sa Orbanom o zabrani ruske nafte

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je postigla napredak u razgovorima sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom o mogućoj zabrani ruskih fosilnih goriva širom EU.

    “Večerašnji razgovor sa premijerom Viktorom Orbanom bio je od pomoći da se razjasne pitanja u vezi sa sankcijama i energetskom bezbednošću”, navela je Fon der Lajenova na Tviteru, preneo je Rojters.

    “Napredovali smo, ali je potrebno dalje raditi”, dodala je ona.

  • Gorivo u BiH opet poskupjelo

    Gorivo u BiH opet poskupjelo

    Cijene naftnih derivata u BiH su u prethodnih nekoliko dana ponovo porasle, što je dodatni udar na kupce dizela i benzina.

    Podsjećamo, zbog trenutnog stanja u Ukrajini cijene naftnih derivata na svjetskom tržištu su naglo porasle, što se osjeti i u BiH, pa građani, kompanije i ostali kupci već nekoliko mjeseci plaćaju dosta skuplje gorivo.

    Iz banjalučke poslovnice “Super petrol” benzinske pumpe su rekli da je trenutna cijena dizela 3,17 KM, dok za istu količinu benzina kupci moraju izdvojiti 2,87 KM.

    “Cijene naftnih derivata su u u prethodnih nekoliko dana blago porasle”, rekao je radnik ove pumpe.

    S pumpe “Nešković” u Prijedoru rekli su da je trenutno za litar dizela potrebno izdvojiti 3,17 KM, dok je za istu količinu benzina potrebno platiti 2,82 KM.

    “U toku prošle sedmice blago su porasle cijene dizela i benzina, u prosjeku za nekoliko feninga”, kazali su s ove benzinske pumpe u gradu na Sani.

    S benzinske pumpe “Petrol” u Banjaluci su kazali da je cijena dizela GDrive 3,32 KM, dok je cijena benzina 2,95.

    “Porasle su cijene naftnih derivata prethodnih dana, tako da su sada za litar dizela i benzina za nekoliko feninga viće nego ranije”, naveli su s ove benzinske pumpe.

    Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, komentarisao je juče da je ukidanje akciza na naftne derivate posao Parlamentarne skupštine BiH, a ne Vlade Republike Srpske.

    “Vlada i Narodna skupština su uradili svoj dio. Ja ih pozivam da to urade što prije”, rekao je Višković u Banjaluci.

    Cijene naftnih derivata prethodnih dana porasle su i u Federaciji BiH, pa su tako s jedne benzinske pumpe rekli da su povećane cijene dizela i benzina.

    “Za litar dizela je trenutno potrebno izdvojiti 3,21 KM, dok za litar benzina kupac mora platiti 2,96 KM”, kazali su s te benzinske pumpe.

    U Tuzli su takođe prethodnih dana porasle cijene dizela i benzina, pa tako za litar dizela treba platiti 3,26 KM, a za benzin 3,06 KM.

    “Cijene naftnih derivata su ponovo povećane, i to prije nekoliko dana”, naveli su s jedne benzinske pumpe u Tuzli.

    Radnik jedne pumpe u Mostaru kazao je da je cijena dizela trenutno 3,26 KM, dok benzin košta 2,91 KM.

    “Prehodnih dana su cijene naftnih derivata korigovane, odnosno povećane za nekoliko feninga”, rekao je ovaj radnik.

    Ekipa “Nezavisnih” je obišla nekoliko benzinskih pumpi na području grada Banjaluka i u skoro svim je cijena naftnih derivata veća u odnosu na prethodnu sedmicu.