VRBAS Media

Autor: INFO

  • Čović razgovarao sa Milanovićem u Zagrebu: Reforma Izbornog zakona u BiH glavna tema

    Čović razgovarao sa Milanovićem u Zagrebu: Reforma Izbornog zakona u BiH glavna tema

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović razgovarao je danas u Zagrebu sa Draganom Čovićem, predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz kabineta predsjednika Hrvatske.

    Predsjednik Milanović i Dragan Čović razgovarali su o višemjesečnoj političkoj krizi u Bosni i Hercegovini i nužnosti okončavanja otvorenog pitanja reforme izbornog zakonodavstva u BiH. Reformom Izbornog zakona BiH ostvarila bi se nužno potrebna unutrašnja međunacionalna konsolidacija.

    Dejtonski sporazum omogućio je suverenost Bosne i Hercegovine koja se temelji na legitimnom predstavljanju svih konstitutivnih naroda. Zaključeno je kako ustavna ravnopravnost i legitimna zastupljenost u domovima naroda i Predsjedništvu BiH moraju biti implementirane kroz Izborni zakon BiH – navodi se u saopštenju.

    Podsjetimo, ranije danas Dragan Čović je razgovarao i sa Andejem Plenkovićem, prmijerom Hrvatske, prenosi Avaz.

  • Da li predsjednik Srbije spasava Dodika

    Poziv predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, predstavnicima Srpske da se vrate u institucije BiH, dio političara i analitičara je protumačio kao spasavanje Milorada Dodika, kojem su SAD već uvele sankcije, a slično najavljuju i neke evropske zemlje.

    Imajući u vidu težinu pozicije čitavog srpskog naroda, a posebno neprimjerene i nepravedne pritiske koji se provode protiv Republike Srpske i njenog rukovodstva, Vučić je nakon sastanka sa srpskim članom Predsjedništva i liderom SNSD, Miloradom Dodikom, rekao kako je zamolio njega i sve političke snage u Republici Srpskoj da učestvuju u radu zajedničkih institucija u BiH i na najbolji način štite interese srpskog naroda i Republike Srpske.

    Vučić je istakao da je svaka odluka na rukovodstvu Republike Srpske, ali da i Dodika i sve političke predstavnike u Republici Srpskoj moli da razmotre njegov prijedlog, jer je jasno da neki politički činioci koji suštinski ugrožavaju stabilnost čitavog regiona, neistinama i insinuacijama, krivicu pokušavaju da prebace na srpski narod i Srpsku.

    – Spasavanje vojnika (redova) Rajana – kratka je poruka koju je na svom tviteru napisao poslanik SDS u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Dragan Mektić, komentarišući ovu vijest.

    Da li Vučić, zaista pokušava na ovaj način da “spase” Dodika od sankcija ili je uvidio da će, ako se srpski predstavnici uskoro ne vrate u institucije BiH, ceh platiti svi građani Srpske?

    Politikolog Darko Kuzmanović kaže za Srpskainfo da se sastanak Dodika i predsjednika Vučića može posmatrati na dva načina.

    – Prvo, da je Aleksandar Vučić svjesno napravio odstupnicu Dodiku kako bi umanjio političku štetu koja će nastati vraćanjem u državne institucije koje je srpski član Predsjedništva negirao. Drugo, mnogo vjerovatnije, jeste da je predsjednik Vučić uvidio u koliku je zapravo opasnost SNSD doveo Republiku Srpsku i srpski narod, te je za javnost zamolio, a u suštini, kako su to pojedini novinari i analitičari primjetili, naredio Dodiku da se vrati u državne institucije i obavlja posao za koji ga građani plaćaju – ocjenjuje Kuzmanović.


    On ističe da će Vučić tako direktno uticati na pokretanje institucionalnih aktivnosti, a indirektno sačuvati Dodikovu poziciju u javnosti.

    Kuzmanović kaže da se Vučić ovdje pokazao kao odličan strateg i jedini lider Srba dostojan pažnje sa obje strane Drine koji je sposoban da rješava krizne situacije, kako u Republici Srbiji tako i u regionu, konkretno Bosni i Hercegovini.

    – Sigurno da će on na osnovu ovog poteza pobrati i regionalne i međunarodne simpatije. S druge strane, Dodik je ispao inferioran i u političkom i u svakom drugom pogledu, a dokaz za to jeste još jedan odlazak u Beograd i molba za pojas za spasavanje. Tako je njegovo prividno nacionalno i političko liderstvo u Srpskoj u jednom danu potpuno krahiralo, a najnovija situacija je pokazala ko je stvarni lider Srba, a ko poslušnik i gubitnik – navodi Kuzmanović za Srpskainfo.

    Kako god, dodaje on, to što će se Dodik nakon sastanka u Beogradu očigledno vratiti u državne institucije dobro je za same građane, jer će realizacija brojnih projekata i donacija međunarodnih institucija i organizacija biti nastavljena.

    Kuzmanović ističe da brojni analitičari, kao i pojedini političari, poput SDS-ovog Milana Miličevića, koji slovi kao jedan od glavnih kandidata opozicije na izborima u oktobru za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, još na početku krize su upozoravali na svu pogubnost takvih poteza i bojkota institucija, ali sluha nije bilo.

    – S druge strane, ponovno izvrgavanje ruglu Narodne Skupštine RS čije će odluke, baš kao i ona sama, još jednom očigledno biti potpuno obesmišljene, je prava katastrofa i odaje svu sliku nemoći institucija. Očigledno da je Dodiku učešće u odlučivanju bilo prijeko potrebno, a ovo je bio najbezbolniji način da se umanji politička šteta koja bi nastala pritiskom javnosti zbog popuštanja nakon svih onih radikalnih i tvrdokornih stavova i negiranja BiH koje je bilo prisutno mjesecima, pa i godinama u nazad – tvrdi Kuzmanović.

    Dodaje da se na osnovu toga može zaključiti da je mišljenje institucija Narodne Skupštine RS, Predsjednika RS, kao i samih građana o bilo kom pitanju koje se tiče njihovog života i budućnosti u suštini, apsolutno nebitno.

    – Očigledno da je bitno mišljenje male grupe pojedinaca i mislim da će nas takva politika u budućnosti tek koštati – kategoričan je Kuzmanović.

    On poručuje da haotična situacija u BiH nikako ne odgovara Srbiji, te je u odnosu na Republiku Srpsku stavlja u nepovoljan položaj na međunarodnoj političkoj pozornici.

    Destabilizacija u regionu za čiji nastanak, kako kaže Kuzmanović, ponajviše odgovornost snose bivši visoki predstavnik Valentin Incko i Milorad Dodik, dovodi u opasnost proces ekonomskog oporavka i rasta Republike Srbije.

    – Dakle, Dodikove aktivnosti opasne su ne samo za Republiku Srpsku već i za Srbiju, pa ovaj “dogovor” treba takođe posmatrati i u tom svjetlu – zaključio je Kuzmanović.

  • Završeni najteži radovi na mostu kod Sremske Rače između Srbije i BiH

    Završeni najteži radovi na mostu kod Sremske Rače između Srbije i BiH

    Građevinari na novom mostu kod Sremske Rače započeli su novu godinu završetkom najtežeg posla – premošćavanjem rijeke Save. Takozvana Sremska dionica, most i nova trasa od Kuzmina, čija je izgradnja počela krajem 2019, prva je veza autoputem između Srbije i BiH.

    Napravljena u Turskoj, konstrukcija teška 5.500 tona u dijelovima je stigla u Srbiju. Sklopljena je na savskoj obali za koju je uz tešku mehanizaciju napravljen potporni nasip u koji je utrošeno 100.000 metara kubnih materijala, javlja RTS.

    Šest mjeseci je trebalo da 330 metara obje trake mosta budu pregurane na noseće stubove u rijeci. Izuzetno komplikovan građevinski zahvat završen je u 13 faza.

    “Priprema za svaku fazu traje oko 15 dana, pri tome samo nagurivanje mosta traje jedan radni dan tokom koga može da se prevuče samo 30 metara čelične konstrukcije. Samo prevlačenje vrši se pomoću moćnih hidrauličnih presa vučenjem kablova koji su zakačeni za donji dio konstrukcije. Na tom poslu svakog dana radilo je oko 120 radnika”, objašnjava Vesna Koprivica iz kompanije Tasyapi, odgovornog izvođača radova.

    Radilo se i za Novu godinu i za Božić. Poslije premošćavanja, nastavljeno je sa rasklapanjem kranova. Bit će uklonjen i potporni nasip.

    Na obje strane rijeke su 23 stuba, pojedini su već spojeni. Novi most biće dugačak 1.320 metara, a cijelom trasom od Kuzmina biće riješene dosadašnje muke sa graničnim prelazom u selu.

    Tom magistralnom dionicom prođe nekoliko puta više vozila nego što ima stanovnika u Sremskoj Rači, a oni svakodnevno od kuće do njive do posla i škole moraju preko granice. Gužve i kolone su višedecenijski problem i putnika i stanovnika.

    Uporedo sa mostom, kroz atare tri sela gradi se i 16,5 kilometara autoputa. Među 450 radnika turskog izvođača, trećina je iz Srbije.

    “Izvode se radovi na izradi nasipa, rok po ugovoru je 48 meseci. Sa mostom smo ispred dinamike, sigurni smo da ćemo ispoštovati rok što se tiče mosta i autoputa, a vjerujem da ćemo završiti i prije roka”, ističe Vesna Koprivica.

    Više od dva miliona putnika godišnje pređe Savu. Porodične i privredne veze su neraskidive, a nova trasa biće brža i bolja spona Republike Srbije i Bosne i Hercegovine.

    Završetak radova, na mostu i autoputu koji vodi do Bijeljine dužine 17 kilometara, je 2022. godina.

  • Mnogo razgovora između Rusije i Zapada, zaključak samo jedan: “Nema popuštanja”

    Mnogo razgovora između Rusije i Zapada, zaključak samo jedan: “Nema popuštanja”

    Uprkos mnoštvu razgovora i formata susreta između Rusije i Zapada ove sedmice – rezultat glasi: nema popuštanja.

    Evo šta o neuspjelim susretima misle stručnjaci sa Zapada, iz Rusije i iz Ukrajine.

    Bila je ovo u svakom slučaju istorijska nedjelja. Jer, između Moskve i Zapada nikada nije bilo toliko različitih sastanaka, u različitim formatima, za tako kratko vrijeme.

    Konferencijom OEBS-a ovog četvrtka u Beču završena je prva pregovaračka runda između Rusije i Zapada.

    Od početka nedelje su trajali razgovori sa SAD i NATO u Briselu i Ženevi, koje je krajem 2021. iznenađujuće inicirala Moskva.

    Razgovaralo se o bezbjednosnoj politici u Evropi a prije svega o članstvu u NATO postsovjetskih republika Ukrajine i Gruzije.

    NATO je tim dvema bivšim sovjetskim republikama 2008. obećao članstvo, ali je datum prijema ostao otvoren. Rusija hoće to da spriječi i prijeti “vojno-tehničkim mjerama” kako je to formulisao predsjednik Vladimir Putin.

    Zaključak: Nema približavanja. A to znači da nema ni popuštanja u sukobu oko Ukrajine, na čijim granicama Rusija od kasne jeseni gomila trupe.

    SAD i NATO su odbacili zahtijev Moskve na pravo veta kada se radi o prijemu novih zemalja članica u Zapadnu vojnu alijansu. Potrajaće još nekoliko dana dok Vašington i formalno ne zapiše svoja razmatranja i pošalje ih Moskvi.

    Dalji razgovori nisu u planu.

    Moskva je više puta najavljivala kako ne stremi dugim diskusijama već brzom rješenju. No, nije dala krajnji rok.

    Pritisak uprkos razgovorima
    Rusija takođe retorički eskalira: top diplomate trenutnu situaciju porede sa “kubanskom krizom”.

    Na početku pregovora, Moskva je najavila novu vojnu vežbu na ukrajinskoj granici. I SAD prijete.

    Još za vrijeme pregovora u Briselu u SAD je predstavljen nacrt zakona, koji u slučaju eskalacije u Ukrajini po prvi put predviđa lične sankcije protiv predsjednika Putina.

    Oštri jezik ruske diplomatije
    Još prije početka razgovora ruske diplomate su upućivale oštre i grube primjedbe na adrese njihovih sagovornika. Tako je Sergej Rjabkov, šef ruske delegacije u Ženevi, u jednom intervjuu preporučio NATO-u da “pokupi svoje stvari i povuče se na pozicije iz 1997.”

    Te 1997. je nekadašnjim članicama Varšavskog pakta Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj prvi put ponuđeno članstvo u NATO, a kasnije i drugim evropskim zemljama.

    Moskva zahtijeva da se trupe i oružani sistemi NATO, koji su tamo nakon toga stacionirani, povuku iz tih zemalja.

    Kasnije se iz ruskih pregovaračkih krugova čulo da su svoju poziciju sa Vašingtonom “prežvakali” i da su se žalili na američku “ograničnost”.

    Govori li tako onaj ko želi da ubijedi svog sagovornika? Da li je to bio znak da Moskva ne veruje u uspijeh pregovora?

    “Ultimatum koji je Rusija postavila SAD i Zapadu od početka je bio osuđen na propast”, kazao je nekadašnji zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Georgij Kunadze u razgovoru za DW.

    Gruba retorika Moskve je, kaže, prvenstveno usmjerena domaćoj publici.

    Oštre riječi ne znače da će se uskoro zapucati, kaže Kunadze.

    Slično na to gleda i bivši njemački ambasador u Moskvi, Ridiger fon Frič.

    “Ono što u ovom trenutku doživljavamo jeste žestok jezik jednog veoma agresivnog nastupa. Rusija pokušava da maksimalnim pritiskom jednostrano promijeni zajednički dogovoreni evropski mirovni poredak i njegova pravila i to na račun treće strane.”

    Ne može se u potpunosti isključiti nova eskalacija, s obzirom na “ogromna očekivanja na unutrašnjo-političkom frontu” u Rusiji, što bi već moralo da “izazove zabrinutost”, rekao je ovaj diplomata za Dojče Vele.

    Rusko rukovodstvo će morati dobro da razmisli kako će se izvući iz ove situacije.

    Fon Frič takođe ne vjeruje da nakon jakih reči mora da slijedi vojni konflikt:

    “Na to ne treba tako gledati. To je dio cijele predstave”.

    Kakve signale šalje Moskva?
    Aleksandar Gruško, koji je predvodio rusku delegaciju na pregovorima sa NATO, deeskalaciju vidi samo ako se ispune određeni uslovi. Pomenuo je potpuno sprovođenje dogovora iz Minska, prekid isporuke oružja i obuke ukrajinske vojske. Prema posmatračima iz Kijeva, ne treba očekivati da će Ukrajina i Zapad na to pristati.

    Jens Stoltenberg i Aleksander Gruško
    Kako bi situacija mogla dalje da razvija, skicirao je Kremlju bliski ekspert za spoljnu politiku Fjodor Lukjanov u vladinim novinama “Ruska gazeta”. Njegova procjena djeluje pesimistički.

    Lukjanov opisuje razlike kao “naizgled nepremostive”.

    Prema Lukjanovu, jaz između percepcije Rusije i Zapada je toliki da je “nova veoma opasna eskalacija potrebna ili da bi do nje moglo doći”, kako bi se obje strane “prisilile” na nove formate dogovora.

    Šta bi tačno moglo da se dogodi, još uvijek je nejasno.

    Kijev hoće više oružja od Zapada
    No, situaciju drugačije ocjenjuju eksperti u Ukrajini. Nakon faktički propalih razgovora između Rusije i Zapada oni računaju sa novom eskalacijom.

    “Moja prognoza je da će naredni korak Rusije biti eskalacija”, kazao je ekspert za spoljnu politiku Jevhen Mahda za DW..

    Ukrajina na to treba da bude “spremna”. Bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Volodimir Ohrisko od Zapada zahtijeva dalje isporuke oružja.

  • U Srbiji otvorena biračka mjesta za glasanje na referendumu

    U Srbiji otvorena biračka mjesta za glasanje na referendumu

    Jutros u sedam časova otvorena su biračka mjesta za glasanje na republičkom referendumu o promjeni Ustava, u dijelu koji se odnosi na pravosuđe.

    Građani će svoje pravo moći će da ostvare na nešto više od 8.000 biračkih mjesta, koja se zatvaraju u 20 časova.

    Građani će se izjašnjavati o referendumskom pitanju – “Da li ste za potvrđivanje Akta o promjeni Ustava Republike Srbije?” zaokruživanjem odgovora “da” ili “ne”.

    Republička izborna komisija utvrdila je da pravo glasa ima 6.510.233 birača.

    Akt o promjeni Ustava sadrži konkretne amandmane kojima se predviđaju promjene u oblasti pravosuđa sa ciljem da se obezbijedi veća nezavisnost sudstva i sudija, kao i samostalnost i odgovornost javnih tužilaca.

    Amandmani predviđeni Aktom o promjeni Ustava odnose se samo na pravosuđe i njima se ne mijenjaju drugi dijelovi Ustava.

    Povodom referenduma radi potvrđivanja Akta o promjeni Ustava Srbije, Republička izborna komisija je odredila 10 glasačkih mjesta u inostranstvu.

    Skupština privremenih prištinskih institucija je u subotu usvojila rezoluciju protiv organizovanja na referenduma na KiM.

    Repubička izborna komisija donijela je kasno sinoć odluku po kojoj će glasači sa Kosova i Metohije, budućni da Priština nije dopustila Srbima da glasaju na referendumu, svoje pravo moći da iskoriste na biračkim mjestima u četiri grada centralne Srbije – Kuršumliji, Raški, Novom Pazaru i Vranju.

    Republička izborna komisija obavijestiće javnost o toku referendumskog izjašnjavanja na pet konferencija za novinare.

    RIK je najavio da će pres konferencije biti održane u pet redovnih termina – u 10, 12, 14, 16 i 18 sati, a po potrebi će organizovati i vanredne konferencije za novinare.

    Referendumski dan pratiće i Crta, koja će kao domaća posmatračka misija, održati dvije redovne konferencije za medije – prvu u 16.30 i potom poslije zatvaranja glasačkih mjesta i prebrojavanja glasova, poslije 21.30.

  • Okončana talačka kriza u Zagrebu, priveden osumnjičeni

    Okončana talačka kriza u Zagrebu, priveden osumnjičeni

    U zagrebačkom naselju Dugave muškarac je četiri sata držao zatvorene u stanu bivšu surpugu i dvoje djece, javlajju hrvatski mediji.

    Kako navodi Dnevnik.hr, pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko oko 20 sati priveli su osumnjičenog muškarca koji je već bio osuđen zbog nasilja u porodici.

    Na terenu su bili pripadnici policije i vatrogasci.

    Na petom spratu zgrade, gdje je muškarac držao bivšu suprugu i dvoje djece, bili su pregovarač i specijalci.

  • Okončana talačka kriza u Teksasu, otmičar proglašen mrtvim

    Okončana talačka kriza u Teksasu, otmičar proglašen mrtvim

    Četiri osobe koje je jedan muškara držao satima kao taoce u sinagogi u gradu Kolvilu u Teksasu spašeni su sinoć, a otmičar je proglašen mrtvim, prema navodima policije.

    “Molitve su nam uslišene. Svi taoci su živi i sigurni”, napisao je Abot na svom Twitter nalogu, prenosi AP.

    Abotov tvit je uslijedio nedugo nakon snažne detonacije i pucnjave u sinagogi i saopštenja policije da jedan muškarac drži taoce i traži oslobađanje pakistanskog neuronaučnika, koji je osuđen za pokušaj ubistva jednog oficira američke vojske u Avganistanu.

    Otmičar je proglašen mrtvim, rekao je jedan zvaničnik policije pod uslovom da ostane anoniman, a detalji spasilačke akcije i smrti otmičara do sada nisu objavljeni.

  • Zeljković: Skok zaraženih koronom očekivan, spremamo se za vrhunac talasa

    Zeljković: Skok zaraženih koronom očekivan, spremamo se za vrhunac talasa

    Slavica Zeljković, načelnik Urgentnog centra UKC-a Republike Srpske, rekla je da je nagli skok zaraženih građana virusom korona nešto što je očekivano s obzirom na popuštanje epidemioloških mjera, nepoštivanje mjera, mali broj vakcinisanih i masovna okupljanja.

    U prvih 15 dana januara značajno se povećao broj pacijenata koji dolaze na preglede u UKC, veliki je pritisak na primarni nivo, pacijenti dugo čekaju i ne mogu se naručiti na preglede kod porodičnog ljekara.

    “Zadnjih dana smo imali veliki broj pregleda u prijemnim ambulantama u Urgentnom centru, dolazili su i bez uputnica i bez prethodnog pregleda porodičnog ljekara, bez urađenog testa što je inače preporuka da se uradi. Bio je veliki broj pregledanih, ali nije bio tako puno hospitalizovanih pacijenata. Nažalost, već zadnja dva dana raste i broj hospitalizovanih pacijenata i to je ono što smo očekivali. Tokom ovog talasa oboljevali su mlađi ljudi, sada se ta epidemija širi i među starijim, hroničnim bolesnicima i oni najčešće zahtijevaju hospitalizaciju”, rekla je Zeljković gostujući na ATV.

    Dodala je da je u ovom talasu klinička slika kod mlađih pacijenata blaža, pogotovo kod onih koji su vakcinisani. Upale pluća kod zdravih i vakcinisanih osoba sad nisu toliko česte. Govoreći o omikron soju, Zeljković je navela da stručnjaci upozoravaju na veliku zaraznost omikron soja, činjenica jeste da se infekcija brže širi i da mi imamo nagli porast zaraženih.

    Ona kaže da epidemiolozi predviđaju da bi u februaru i martu moglo doći do značajnog broja oboljelih od gripa.

    “Pratimo situaciju što se tiče ambulantnih pacijenata koji dolaze u Klinički centar. Ne radi se rutinsko testiranje na gripu. Testiranje se radi kod onih pacijenata koji su teži. Od početka ove sezone bilo je prijavljeno desetak pacijenata mčađe životen dobi i nije bilo teških kliničkih slika, nije bilo preminulih kada je gripa u pitanju. Bilo je slučajeva istovremene zaraze sa virusom korona i gripom, ali je i to prolazilo kao blaža klinička slika”, rekla je Zeljković.

    Na pitanje novinara da li tek možemo očekivati vrhunac ovog talasa, Zeljković je rekla da se za to spremaju te da svakodnevno osluškuju situaciju u okruženju.

    Govoreći o smještajnom kapacitetu, Zeljković je rekla da je rukovodstvo UKC- uvijek nastojalo da bude korak ispred ove situacije i da su već početkom decembra formirali timove ljekara koji su pripravni u slučaju da bude bilo potrebno proširiti kapacitete za hospitalizovane pacijente. Za sad se pacijenti smještaju u Kliniku za infektivne bolesti koja je u cjelini u sistemu kovida.

    “Nismo za sad imali organizacionih problema. Imamo dovoljno opreme, prostora i kapaciteta a spremni smo i u slučaju da situacija bude pogoršana”, objašnjava doktorica.

    Ona smatra da vakcinacija nije prošla onako kako su očekivali da će biti, veoma mali broj građana je vakcinisan, 30% i, kako kaže Zeljković, to nije dovoljno i plaćamo danak zbog toga.

  • Rusija čeka “direktan odgovor”: “Situacija je veoma napeta – izuzetno opasna”

    Rusija čeka “direktan odgovor”: “Situacija je veoma napeta – izuzetno opasna”

    Napetost na granici sa Ukrajinom je previsoka, stoga Rusija insistira da dobije direktan odgovor na svoje predloge o bezbednosnim garancijama.

    To je danas izjavio portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov u intervjuu za američku televiziju “Si-En-En”.

    Prema njegovim rečima, Moskva želi da dobije “veoma konkretan odgovor na svoje veoma konkretne predloge”.

    “Imamo previsoku napetost na granici. Previše je napetosti u tom delu Evrope”, rekao je Peskov, napominjući da je takva situacija “izuzetno opasna za naš kontinent”.

    Iz tog razloga, prema rečima portparola Kremlja, Rusija čeka “direktan odgovor” na svoju zabrinutost.

    Peskov je istakao da ne postoji vojna eskalacija Rusije protiv Ukrajine.

    On je dodao da Sjedinjene Američke Države nisu pružile nikakve dokaze za svoje tvrdnje da Rusija navodno planira eskalaciju oko Ukrajine.

    “Još uvek čekamo dokaze”, podsetio je on.

    Voditelj televizije naveo je da postoje “saopštenja” da Rusija navodno planira “vojnu eskalaciju ili napad na Ukrajinu” i pitao Peskova da li će se desiti, Peskov je odgovorio: “Vidite da se to ne dešava. To je prvo”.

    “Drugo, sinoć smo čuli izjavu gospodina Salivana (pomoćnika američkog predsednika za nacionalnu bezbednost Džejka Salivana). I on je obećao da će objaviti dokaze za ove optužbe u roku od 24 sata, ako se ne varam. Još uvek čekamo te dokaze. Znate, živimo u svetu lažnih optužbi ili lažnih vesti, svetu laži. Dok se to nekako ne dokaže nečim, ali nečim vidljivim ili nečim očiglednim, nastavićemo… da smatramo da su to lažne vesti i lažne optužbe”, dodao je Peskov.

    Rusija je u više navrata odbacivala optužbe Zapada i Ukrajine za “agresivna dejstva”, navodeći da nikome ne preti i nikoga ne namerava da napada, a izjave o “ruskoj agresiji” koriste se kao izgovor da se još više vojne tehnike NATO-a prebaci u blizini ruske granice.

    U Briselu je u sredu održan sastanak Saveta Rusija-NATO. Sastanak je usledio nakon razgovora o bezbednosnim garancijama između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, održanih 9-10. januara u Ženevi. U četvrtak, posle zasedanja Saveta Rusija-NATO, održane su konsultacije na bečkoj platformi Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju.

    Povod za razgovore je nacrt sporazuma o bezbednosnim garancijama koji je Moskva uputila Vašingtonu i njegovim saveznicima u decembru. Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.

  • Novak: Razočaran sam

    Novak: Razočaran sam

    Najbolji teniser sveta Novak Đoković oglasio se posle gubitka sudskog spora sa australijskim vlastima.

    Đoković, koji će uskoro biti deportovan iz Australije, poručio je da je jako razočaran odluklom suda.

    “Želeo bih da dam kratku izjavu kojom bih zaokružio dešavanja u sudu danas. Uzeću malo vremena kako bih se odmorio i prikupio energiju, pre nego što budem dao neki dalji komentar svega ovoga”, kaže Novak.

    On dalje dodaje:

    “Izuzetno sam razočaran odlukom suda da odbije moju aplikaciju za sudskim viđenjem odluke ministra da otkaže moju vizu, što znači da ne mogu da ostanem u Australiji i učestvujem na Australijan openu. Poštujem odluku suda i sarađivaću sa relevantnim vlastima u smislu moje deportacije iz zemlje. Nije mi prijatno što je fokus proteklih nedelja bio na meni i nadam se da ćemo se svi sada koncentrisati na igru i turnir koji volim”.

    Za kraj, želeo je da se zahvali svima koji su mu u proteklom periodu dali podršku u ovoj borbi.

    “Želeo bih da poželim igračima, zvaničnicima turnira, osoblju, volonterima i navijačima sve najbolje na turniru. Konačno, hvala mojoj porodici, prijateljima, timu, navijačima, mojim dragim Srbima za stalnu podršku. Svi ste bili veliki izvor snage za mene”, zaključio je najbolji teniser sveta.