Autor: INFO

  • Skraćen karantin za kovid pozitivne osobe u Srbiji

    Skraćen karantin za kovid pozitivne osobe u Srbiji

    Vlada Srbije usvojila je danas odluku Kriznog štaba o skraćenju karantina za kovid pozitivne osobe.

    Prema usvojenoj uredbi, osobe zaržene virusom korona, a koje nemaju simptome ili težina bolesti ne zahtijeva liječenje u bolničkim uslovima boraviće u kućnoj izolaciji u trajanju od sedam dana.

    Kako je objašnjeno, takve osobe se nakon tog perioda javljaju na pregled kod ljekara u domu zdravlja ili kovid ambulanti, a izolacija se prekida bez novog testiranja, prenose beogradski mediji.

    Ako lice zaraženo virusom korona ima teži oblik, biće u izolaciji od 14 dana, a stanje imunodeficijencije utvrđuje ljekar primarne zdravstvene zaštite.

    Za zaposlene u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne zaštite važi pravilo da se testiraju PSR testom nakon kućne izolacije u trajanju od sedam dana i vraćaju se na posao ukoliko je taj test koji je uzorkovan sedmog dana kućne izolacije negativan.

    U slučaju pozitivnog rezultata PCR testa, ostaju u izolaciji do desetog dana kada se izolacija prekida bez testiranja.

    “Novosti” saznaju da, čak i ako je PCR test negativan, poslije kontakta sa zaraženom osobom karantin mora da traje pet dana.

    Od karantina su izuzeti oni koji su vakcinisani drugom i trećom dozom prije najviše 210 dana od posljednje doze, kao i oni koji imaju dokaz o preležanom kovidu izdat prije minimin 14, a ne stariji od 210 dana.

    Vlada Srbije donijela je odluku o smanjenju cijene PCR testa sa 9.000 na 6.000 dinara, a antigenskog sa 3.500 na 1.800 dinara.

  • Decembar izuzetak, za penzije u Srpskoj već nedostaje oko 16 miliona

    Decembar izuzetak, za penzije u Srpskoj već nedostaje oko 16 miliona

    Fond PIO Republike Srpske decembarsku penziju prvi put u istoriji isplatio je u potpunosti iz doprinosa, što je jedinstven slučaj od svih zemalja bivše Jugoslavije, međutim ne treba očekivati da se taj trend nastavi i u narednim mjesecima za isplatu penzija nedostajaće između 15 i 16 miliona KM, koje iz mjeseca u mjesec daje Vlada Republike Srpske.

    “Decembar je po pravilu najbolji mjesec. Mnogi poslodavci platu za decembar uplaćuju u decembru kako bi čisti ušli u novu godinu. Takođe i finansijski sektor menadžerske ugovore isplaćuje u decembru i on je već tradicionalno najbolji mjesec po pitanju prihoda i nije realno očekivati da se trend da se penzije u potpunosti isplaćuju iz doprinosa nastavi u narednim mjesecima”, rekao je Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske.

    On ističe da prihodi po osnovu doprinosa konstantno rastu te da bi bilo dobro da se trend iz 2021. godine nastavi jer su u mnogim oblastima zabilježeni rekordi, kako u prikupljanju doprinosa, tako i u broju zaposlenih koji uplaćuju te doprinose.

    “Ono što je još jako dobro jeste da zdravstvene ustanove sada redovno uplaćuju sve doprinose, što ranije nije bio slučaj”, rekao je Milić.

    Inače, za isplatu penzija u Republici Srpskoj u ovoj godini planirano je izdvajanje milijardu i 270 miliona KM, s tim da je plan da po osnovu doprinosa bude prikupljeno milijardu i 69 miliona KM, tako da će za isplatu penzija Vlada Republike Srpske iz budžeta dotirati oko 200 miliona KM.

    “Trenutno se po osnovu doprinosa prikupi oko 85 miliona KM, a za isplatu penzija treba oko 101 milion KM, tako da nedostaje nekih 15 ili 16 miliona KM. U januaru još ne znamo, čekamo podatke o prosječnoj plati i inflaciji, ali biće potrebno oko 105 miliona KM”, istakao je Milić, dodajući da se u januaru po pravilu prikupi daleko manje doprinosa nego u ostalim mjesecima.

    Ekonomisti smatraju da je to što je iznos prikupljenih doprinosa dovoljan za isplatu penzija za decembar više fenomen nego pravilo, te da je logično da prihodi po osnovu doprinosa rastu s obzirom na to da rastu zaposlenost i lična primanja.

    “Posljednje dvije godine, godine krize, treba da nam budu godine lekcija. Vi imate situaciju da kada svijet gubi radna mjesta, kada povećava dugove za 20 posto BDP-a, vi održavate svoju zaposlenost, povećate je, a i rast dugova je mnogo manji i trenutno je između pet i šest odsto. Trenutno u ovom momentu imamo makroekonomsku stabilnost i dok je tako, treba da nastavimo s mjerama koje su dale dobre rezultate. Kao društvo treba da gradimo kult rada i moramo odgovoriti na pitanje na koji način da uključimo 130.000 mladih na tržište rada jer ih je trenutno uključeno oko 20.000”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista, dodajući da će se preko kulta rada povećati produktivnost i osnovica za prikupljanje novih doprinosa.

    Osim mladih, Stevanović ističe da postoji veliki prostor u segmentu uključivanja žena na tržište rada te da poslovi prilagođeni mladima i ženama mogu stvoriti nivo dohotka, s tim da treba voditi računa da se ne naruše obaveze mladih da uče.

  • SZO: Od početka pandemije 325 miliona oboljelih

    SZO: Od početka pandemije 325 miliona oboljelih

    • Ukupan broj do danas potvrđenih slučajeva kovida-19 u svijetu premašio je 325 miliona, a broj smrtnih slučajeva 5,53 miliona, saopšteno je iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

    Broj potvrđenih slučajeva infekcije virusom korona tokom proteklog dana u svijetu iznosi oko 2,7 miliona, a broj preminulih kovid pacijenata je porastao za 6.916, prenosi TASS.

    Prema podacima SZO, najveći broj slučajeva infekcije virusom korona prijavljen je u SAD (64.720.612), Indiji (37.380.253), Brazilu(22.975.723), Velikoj Britaniji (15.217.284) i Francuskoj (13.819.182).

    Najveći broj smrtnih ishoda među kovid pacijentima takođe je evidentiran u SAD (843.718), u Brazilu (620.971), Indiji (486.451), Rusiji (321.990) i u Meksiku (301.334).

  • Poslodavci na mukama zbog izolacije radnika

    Poslodavci na mukama zbog izolacije radnika

    Zbog naglog porasta broja novozaraženih virusom korona sve više radnika u Republici Srpskoj je na bolovanju. Od početka godine poslodavci se bore sa sve većim odsustvom radnika, koji se nalaze u izolaciji ili na bolovanju, s obzirom na to da ovo uzrokuje otežan proces rada.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je evidentno da se veliki broj radnika nalazi u izolaciji ili na bolovanju te da preduzeća imaju veliki problem sa poslovanjem.

    “Zbog naglog skoka broja novozaraženih imamo veliki broj radnika u izolaciji, a imali smo i slučajeva zatvaranja pojedinih lokala zbog nedovoljnog broja radnika”, kazao je Trivić.Dodao je da nisu imali slučajeva zloupotrebe bolovanja ili izolacije te da radnici poštuju propisane mjere.

    Zlatan Tatić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeca”, kazao je za “Nezavisne novine” da trenutno imaju veliki broj radnika koji se nalaze na bolovanju.

    “Ako su vakcinisani, oni se na posao vraćaju nakon nekoliko dana, a postoje slučajevi gdje izolacija traje i više dana, u zavisnosti od zdravstvenog stanja radnika. Imamo dosta lokala i restorana koji su napravili pauzu u radu od deset dana, jer nisu mogli da rade zbog umanjenog broja radnika, koji su na bolovanju”, ističe Tatić.

    I Radenko Bubić, direktor i vlasnik Fabrike obuće “Dermal” iz Kotor Varoša, kaže da od početka godine imaju povećan broj radnika u izolaciji te da je sam proces rada dodatno otežan.

    “Trenutno imamo jedan manji broj radnika koji su pozitivni i dio radnika koji su u izolaciji zbog zaraženog člana porodice, a imamo i radnike koji nisu pozitivni, ali imaju određene simptome te su na bolovanju”, kazao je Bubić.

    Dodao je da je proizvodnja kod njih organizovana po linijama te da izostanak svakog radnika otežava organizaciju proizvodnje, a radnici ostaju na bolovanju do 15 dana, u zavisnosti od zdravstvenog stanja.

    Bubić ističe da su od početka godine u ovoj fabrici u velikom problemu zbog manjeg broja radnika te se nada da će situacija uskoro biti bolja.

    Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke, kazao je za “Nezavisne novine” da trenutno imaju 20 radnika koji se nalaze u izolaciji zbog zaraženog člana porodice, a vakcinisani su.

    “To veoma loše utiče na sam proces rada, jer svaka faza rada zahtijeva radnike te se zbog manjeg broja radnika proces rada odvija otežano”, kazao je Umičević.

  • “Očekujem konsenzus srpskih stranaka” Žunić ističe da “Inckov zakon” mora biti povučen

    “Očekujem konsenzus srpskih stranaka” Žunić ističe da “Inckov zakon” mora biti povučen

    Šef Kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Igor Žunić rekao je da će se vrh stranke sastati u narednih nekoliko dana i razgovarati o molbi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da srpski politički predstavnici učestvuju u radu zajedničkih institucija BiH, a da konačnu odluku o tome može donijeti samo parlament Srpske.

    Žunić je rekao da i ovog puta očekuje da bude postignut konsenzus srpskih stranaka.

    – Još nije bilo zvaničnih razgovora o ovoj temi, ali očekujemo da do njih ubrzo dođe. Posebna sjednica Narodne skupštine se veoma brzo organizuje. Mogla bi biti održana već početkom februara – rekao je Žunić za “Glas Srpske”.

    On je istakao da bi u razgovore, budući da je riječ o strateškoj odluci trebalo da se uključe predstavnici svih parlamentarnih stranaka.

    – Ono što je sigurno, nikada nećemo prestati da insistiramo na povlačenju nametnutog Inckovog zakona – naglasio je Žunić.

    On smatra da se Vučić nikada direktno nije miješao u unutrašnje stvari Srpske i odluke koje je donosila, ali je uvijek bio zainteresovan i zabrinut za njen položaj u okvirima dejtonske BiH, što je uostalom i sada pokazao.

    Komentarišući kako gleda to što su u FBiH i ovo nazvali nekim novim političkim performansom “srpske strane”, Žunić je naveo kako svi potezi koji dolaze od srpske strane unaprijed budu osuđeni.

    Prema njegovim riječima, stavovi pojedinih bošnjačkih političara nemaju apsolutno nikakve veze sa političkom logikom, već im je jedino cilj da dodatno zakomplikuju ionako komplikovane odnose u BiH.

    – Kunu se u BiH, a zalažu se da nam međunarodni akteri kroje unutrašnje uređenje, što je onda drži u jednoj pat poziciji, a to nikako ne može biti dobro za građane. Srpska je za konstruktivno rješenje ove političke krize, ali bojim se da u drugoj strani nemamo sagovornika – naglasio je Žunić.

    Predstavnicima opozicije poručio je da ne koriste ovakve i slične stvari u dnevnopolitičke svrhe i pozvao je na jedinstvo u vezi sa strateškim i nacionalnim pitanjima važnim za budućnost Srpske.

    – Da je bilo tog jedinstva, vjerujem da ne bi bilo ni ovolikih pritisaka na Srpsku od međunarodnih aktera koji se otvoreno stavljaju na bošnjačku stranu – rekao je Žunić.

  • Šmit traži stručno mišljenje o radu pravosuđa

    Da li će se pojedini tužioci i sudije u Bosni i Hercegovini uskoro naći na udaru sankcija – tema je koju je pokrenuo visoki predstavnik Kristijan Šmit izjavom da “pravosudni organi koji rade svoj posao neće imati nikakvih sankcija”.

    Trenutno, pravosuđe ne ide u dobrom pravcu jačanja nezavisnosti i pristao sam da se prioritetno bavim pitanjem pravosuđa. Tražiću stručno mišljenje, a onda ćemo govoriti i o mjerama. Svako ko napadne pravosuđe mora znati da je došao na tanak led jer je pravosuđe srž države – rekao je Šmit, koji nije otkrivao nikakve druge detalje.

    Ovo je, međutim, bilo dovoljno da se u javnosti povede rasprava kako je očito da se pravosuđe našlo pod udarom međunarodne zajednice, koja je i kreator reforme pravosuđa u BiH.

    Buđenje
    Mnogi u prilog toj tezi navode da se pravosuđe u posljednje vrijeme počelo buditi i reagovati na afere, a na udaru su se našli funkcioneri kako iz Srpske, tako i Federacije BiH – od hapšenja premijera Fadila Novalića i ostalih, u aferi „Respiratori“, podizanja optužnice protiv direktor OBA BiH, Osmana Mehmedagića Osmice, koji je, zajedno sa ministrom bezbjednosti BiH Selmom Cikotićem i ostalima, optužen za zloupotrebu položaja u aferi „Bezbjednosne provjere“ za policijske i državne službenike, pa do hapšenja četvorice u aferi „Korona ugovori“, na čelu s prvim čovjekom Instituta za javno zdravstvo RS, Branislavom Zeljkovićem.

    Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe za Srpskainfo da je očigledno da je fokus Šmita i drugih međunarodnih činioca na pravosuđu, što po njemu ne mora biti loše.

    Sitarski ističe da ne zna dokle će Šmit i međunarodna zajednica ići i hoće li primjenjivati sankcije prema nekoj osobi iz pravosuđa. On navodi da to u načelu ne mora biti loše, jer pravosuđe treba dovesti u red.

    – Samo što je to dosta klizav teren ako bi se ispostavilo da se sankcionišu isključivo pravosudni funkcioneri koji pripadaju jednom ili dva naroda ili nekim političkim opcijama. Ako bi se krenulo u nekakvo raščišćavanje stanja u pravosuđu BiH, mislim da bi bilo neophodno da to bude isključivo pravosudna akcija, koja nema političku konotaciju – smatra Sitarski.

    Ništa novo
    Izvršna direktorka Transparensi internešnela, Ivana Korajlić, ističe da nije sigurna na šta je konkretno Šmit mislio, ali da problemi u pravosuđu nisu novost.

    – Postoje procjene i izvještaji koje je radila i EU vezano za rad pravosuđa. Ti izvještaji su na neki način ostali samo mrtvo slovo na papiru. Izmjene koje se tiču odgovornosti integriteta nosilaca pravosudnih funkcija stoje u parlamentarnoj proceduri već jako dugo. Novi zakon o VSTS nije ni blizu. Mehanizmi odgovornosti apsolutno ne funkcionišu tako da, prije svega, treba raditi na tome da se zakon mijenja kako bi se pojačala odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija u smislu efikasnosti, kvaliteta rada, kompetencija i svega ostalog – ističe Korajlićeva za Srpskainfo.

    Dodaje da nadzor nad radom sudija i tužilaca treba da radi institucija koja je zadužena za to, a to je VSTS.

    Korajlićeva podsjeća da su odavno najavljena nova pravila i mehanizmi vezano za praćenje rada pojedinih nosilaca javnih funkcija u cilju jačanja odredbi o sukobu interesa, otklanjanje bilo kakvih pritisaka koje su generalno usmjerene na jačanje nezavisnosti.

    – Ništa se još od toga nije desilo. Možda se Šmitova izjava odnosi na ovaj dio – ističe Korajlićeva.

  • Strani poslodavci najviše traže naše medicinare, vozače i zanatlije

    Strani poslodavci najviše traže naše medicinare, vozače i zanatlije

    Trend masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH ne jenjava dok su, kad je riječ o odlivu visokokvalifikovane radne snage, u inostranstvu najtraženiji naši medicinari, pedagozi i IT stručnjaci.

    Kako kažu u agencijama koje posreduju pri zapošljavanju naših ljudi u Njemačkoj, u pogledu srednje stručne spreme najveća je potražnja za medicinskim sestrama i tehničarima, te njegovateljima.

    – U grupi zanatskih zanimanja najtraženiji su električari, građevinski radnici svih oblasti , vozači, instalateri grijanja. U prošloj godini povećan je odlazak cijelih porodica, te visokokvalifikovanih stručnjaka – ističe za Srpskainfo Vlastimir Vidić iz Agencije VBM Agentur, Minhen.

    I u agenciji za posredovanje pri zapošljavanju „Spektar“ Banjaluka naglašavaju da je zadržan trend odlaska stručne radne snage, zanatlija svih profila, medicinskog personala, IT stručnjaka, inženjera.

    – Kako je posljednjih godina struktura radnih mjesta pojednostavljena, mnogo naših ljudi odlazi da radi na jednostavnim poslovima. Riječ je o radnim mjestima u proizvodnji, a tu su i razni pomoćni i polukvalifikovani poslovi u skladištima, građevinarstvu, ugostiteljstvu, poljoprivredi, kućnim poslovima. Za te poslove nije potrebno prethodno iskustvo da biste se kvalifikovali i počeli s radom – objašnjava za Srpskainfo direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.

    Dodaje da je odlazak ljudi sa ovih prostora vidljiv na svakom koraku.

    – Nikada nismo imali tako veliki interes za poslove i rad u inostranstvu, odnosno smanjeno interesovanje za domaće konkurse – poručuje Vukajlović.

  • Gori vatra koju su potpalili stranci i Ustavni sud BiH

    Gori vatra koju su potpalili stranci i Ustavni sud BiH

    Otkako je nastupio mir u BiH, gotovo konstantno su primjetni pokušaji na razgradnji Dejtonskog sporazuma. Pokušavali su stranci i uspijevali uz pomoć pritiska natjerati domaće političare da jačaju zajedničke institucije na nivou BiH što, na neki način, vodi ka centralizaciji.

    Akuda nas može odvesti nasilna centralizacija? Ako je suditi po dešavanjima u posljednjih pola godine, onda možemo zaključiti da smo na putu prema haosu.

    Bošnjaci ne kriju da im je cilj neka vrsta građanske države, odbijaju bilo kakve razgovore i čekaju da strani faktor stvori zemlju po njihovoj mjeri. S druge strane, Srbi i Hrvati ne žele građansku državu.

    Najveća postratna kriza
    Stalni nasrtaji i oduzimanje nadležnosti su poslije više od dvije decenije u BiH ponovo potpalili vatru, a prije svih Ustavni sud svojim odlukama. Pokušaji vraćanja ranije prenesenih nadležnosti sa Republike Srpske na državni nivo podigli su i nove tenzije, pa smo nerijetko u posljednjih nekoliko mjeseci mogli čuti da je BiH u najvećoj postratnoj krizi.

    I ovaj primjer pokazuje da trenutna situacija nije rezultat dogovora naroda iz BiH već nametnutih odluka.

    Valentin Incko
    Sve je kulminiralo u julu prošle godine, kada je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločina. Na snagu je stupila blokada institucija, a Srpska je krenula u veliku borbu vraćanja nadležnosti koje su joj garantovane Dejtonskim sporazumom, a oduzete odlukama visokih predstavnika i Ustavnog suda.

    Kada smo kod Ustavnog suda BiH, jasno je da je njegova percepcija u javnosti Srpske uglavnom negativna, a za to je, kao što je takođe već poznato, najzaslužnije proglašenje neustavnim 9. januara, rođendana Srpske, kao i Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Ustavni sud BiH smatra da je u pitanju državna imovina koja je u nadležnosti zajedničkih institucija BiH, a ne Republike Srpske, što je naišlo na negodovanje, uz obrazloženje da nigdje u Ustavu ne piše da BiH ima pravo na imovinu.

    Postavlja se pitanje kuda plovi ovaj brod. Kuda će nas odvesti bura stalnih tenzija i višegodišnji pokušaji nasilne centralizacije, ukoliko se istraje na njoj?

    Nezamislive posljedice
    Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Nenad Stevandić, smatra da bi sve što se nameće na nasilan način, pa tako i centralizacija, naišlo na otpor, koji bi mogao imati nezamislive posljedice. Iz tog razloga se, dodaje, u BiH treba insistirati na decentralizaciji i na postizanju dogovora.

    – Ako pogledamo unazad kroz istoriju, nasilna centralizacija je bila za vrijeme veleizdajničkog procesa 1915. godine, za vrijeme fašističkog režima 1941. i 1945. godine, takođe i 1. marta… i eto gdje bi nas odvela – kratko je prokomentarisao Stevandić.

    Da su nas pokušaji nasilne centralizacije doveli u situaciju teške nefunkcionalnosti i nepovjerenja smatra predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Snježana Novaković Bursać.

    – Ako prema nekome vršite nasilno-pravnu akciju, naravno da možete očekivati reakciju, kao što se i upravo dešava – rekla je ona.

    Čak i da se istraje na nasilnoj centralizaciji, dodaje, veliko je pitanje da li bi i koliko funkcionalna bila „centralna vlast“.

    – Očigledno je da složeni sastav i istorijski kontekst ove zemlje zahtijevaju drugačiju decentralizovanu ustavno-pravnu organizaciju, jer da je mogla biti centralizovana, vjerovatno ne bismo ulazili u sukobe početkom 90-ih – smatra ona.

    Početak
    Poslanik PDP u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Mira Pekić, kaže da se iznova i iznova moramo vraćati na početak ove krize, jer smo, navodi, od tog trenutka i počeli sve dublje tonuti u političke sukobe.

    – Kriza je izazvana nametnutom odlukom Valentina Incka. Sve ovo što se danas dešava uslijedilo je nakon toga, pa i naše povlačenje iz institucija. O tome se mora govoriti. Takođe, presude Ustavnog suda BiH, u kojem sjede tri strane sudije, najčešće su negativne za Republiku Srpsku, što samo po sebi ukazuje na to u kakvoj se situaciju nalazimo – kaže Pekićeva.

    Naglašava da Srpska nije ta koja izaziva nemire, iako to mnogi tako žele predstaviti.

    – Smatram da je Dejtonski mirovni sporazum dovoljno dobar za funkcionisanje BiH. Nikakvo nametanje nije u redu. Ne može nama niko da propiše okvir u kojem ćemo funkcionisati, ako mi sami to ne dogovorimo. Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH su propisali okvir kada je bio rat i mi smo dobili Republiku Srpsku i institucije, dobili smo entitetsko glasanje, sve ono što omogućava da se čuje naš glas i da se zaštiti entitetski interes. Iz toga razloga smatram da bilo kakvo nametanje nije dobro bez dogovora svih političkih faktora, a naročito onih koji čine vlast – zaključila je ona.

  • Komšić: Dodika spašava jedino Čović i usvajanje HDZ-ovih zahtjeva za izmjene izbornog zakona

    Komšić: Dodika spašava jedino Čović i usvajanje HDZ-ovih zahtjeva za izmjene izbornog zakona

    Na posljednje izjave lidera SNSD-a Milorada Dodika reagovao je predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić. Osvrnuo se na saradnju Dodika s predsjednikom HDZ-a, Draganom Čovićem.

    “Jedino što Dodika i njegov plan razgradnje države spašava jeste usvajanje anticivilizacijskih HDZ-ovih zahtjeva za izmjene izbornog zakona, koji ne znače ništa drugo nego ubijanje, ne samo evropske, nego još bitnije od toga, i NATO perspektive Bosne i Hercegovine, i bacanje pod noge usvojenog Programa reformi, pri čemu Rusija može zadovoljno trljati ruke, a time bi dodatno ojačala i Dodikova separatistička politika”, objavio je Komšić na društvenim mrežama.
    Kaže kako nešto poput ovoga vodi u sigurnu dezintegraciju države Bosne i Hercegovine.”Dodikov ekstremizam i nasilje upravo je rezultat onog etničko-totalitarnog sistema koji Čović hoće da podeblja. Kada Milanović govori o čovjeku sa crne liste State Departmenta kao partneru Hrvatske u Bosni i Hercegovini, u tome mu se nažalost može vjerovati”, zaključio je Komšić.

  • Dijelovi automobila rasuti po putu: Užasni prizori na mjestu nesreće kod Prijedorske petlje

    Dijelovi automobila rasuti po putu: Užasni prizori na mjestu nesreće kod Prijedorske petlje

    Na mjestu teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u poslijepodnevnim časovim na brzoj cesti u blizini Prijedorske petlje u Banjaluci jeziv je prizor.

    Nije još poznato da li ima povrijeđenih u sudaru dva “BMW” i kamiona, ali slike koje je zabilježio fotoreporter Srpskainfo svjedoče da nesreća nije bila bezazlena.

    – Udes je bio baš jak, jedno od vozila je “stiglo” i udarilo u kamion, a zatim još jedno vozilo je udarilo u njih – ističe jedan od očevidaca za Srpskainfo.

    Na lice mjesta ubrzo je došlo više kola Hitne pomoći, ali ne zna se koliko je osoba povrijeđeno.

    Podsjećamo, zbog ove nesreće i dalje su velike saobraćajne gužve na ovom dijelu puta, a policija preusmjerava saobraćaj.