VRBAS Media

Autor: INFO

  • Simbolu Banjaluke potrebna obnova: Dogovor i donacije jedino rješenje za spomenik na Banj brdu

    Simbolu Banjaluke potrebna obnova: Dogovor i donacije jedino rješenje za spomenik na Banj brdu

    Dogovor lokalne zajednice i republičkih institucija, ali i pokušaj pronalaska stranih donatora jedino je rješenje za obnovu Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu u Banjaluci, rekla je Snježana Gligorić, rukovodilac Odsjeka za istraživanje i dokumentaciju kulturno-istorijskog nasljeđa u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

    Podsjećamo, grad Banjaluka je krajem prošle godine uputio Vladi Republike Srpske javni apel za zaštitu i obnovu Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu, jednog od simbola grada i Republike Srpske i nacionalnog spomenika BiH, s obzirom na to da, kako oni ističu, grad nije nadležan za obnovu ovog spomenika. Gligorićeva je istakla da oni podržavaju apel Gradske uprave Banjaluka te da je sve ono što su oni naveli u dopisu tačno.

    “Slična situacija je bila i kod obnove tvrđave Kastel. Znamo da je iz raznih stranih fondova za Kastel izdvojeno nekoliko miliona KM za obnovu, a znamo da još nije obnovljen. Takva situacija je i kod spomenika na Banj brdu. Velika sredstva su potrebna kako bi se ovo realizovalo. Mislim da je potrebno da svi potencijalni akteri koji su uključeni u ovu priču zajedno sjednu i dogovore se na koji način da se uradi obnova. Ovo nije neizvodivo, ali je potrebno obezbijediti finansijska sredstva i uraditi reviziju projektne dokumentacije iz 2003. godine”, objasnila je Gligorićeva.

    Prema njenim riječima, spomenik na Banj brdu je izuzetne vrijednosti, jedan je od simbola Banjaluke te kao takav treba da bude sačuvan i restaurisan.

    “Mi nudimo apsolutnu saradnju što se tiče stručnog dijela. Trenutno je to van naših planskih aktivnosti, jer je budžet Zavoda usvajan u novembru prošle godine, a apel grada je došao kasnije, ali uvijek postoji način, ako se dođe do nekog šireg dogovora, da se iz nekih hitnih sredstava obezbijedi novac. Ovo je važno za sve, od republičkog nivoa do lokalne zajednice, ali i države BiH, te je zato potrebno da se svi uključe. Naša preporuka je da se ne posmatra samo spomenik, nego i širi prostor Banj brda, kao što je Trešnjik, ali i turističke ideje koje sam grad planira da uradi na tom prostoru kako bi se u budućem rješenju sve to pokušalo obuhvatiti i da se možda radi u fazama”, rekla je Gligorićeva za “Nezavisne“.

    U dopisu Gradske uprave Banjaluka, koji je upućen Vladi Republike Srpske, između ostalog se navodi da im se obraćaju sa iskrenom željom da se pozovu svi akteri na odgovornost i hitan angažman, kako bi se zaustavio višegodišnji proces propadanja kompleksa Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu. Oni su se u dopisu pozvali i na Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i važeće zakonske i podzakonske akte, u kojima se kaže da je odgovornost za obezbjeđenje pravnih, naučnih, tehničkih, administrativnih i finansijskih mjera za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju spomenika na institucijama entiteta na čijoj se teritoriji spomenik nalazi.

    “Bez urgentnog preduzimanja niza mjera, kako hitnih i kratkoročnih, tako i sveobuhvatnih, temeljnih i dugoročnih, fizičkoj opasnosti će biti izloženi posjetioci na lokaciji spomenika, a kao društvo ostaćemo bez jednog od kulturnih, političkih i civilizacijskih simbola borbe za slobodu i život, koju je Krajina dala u borbi protiv fašizma”, dodaje se u dopisu.

    Predložili su preduzimanje dvije grupe mjera.

    “Hitne i kratkoročne mjere uključuju zaštitu posjetilaca od mogućeg urušavanja dijelova spomenika, zaštitu spomenika od daljih oštećenja penjanjem fizičkih lica i zaštitu od daljih uticaja atmosferskih prilika. Temeljne i dugoročne mjere uključuju reviziju postojećeg projekta sanacije i restauracije spomenika, planiranje sredstava u budžetu Republike Srpske za potrebe rehabilitacije i restauracije spomenika, izbor izvođača radova na sanaciji i restauraciji, donošenje dugoročnog plana upravljanja spomenikom i druge mjere propisane zakonom”, istaknuto je u dopisu Gradske uprave Banjaluka.

    Kompleks Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu spada u red monumentalnih spomen-obilježja podignutih nakon Drugog svjetskog rata, a radovi su završeni 1961. godine. Kompleks ima status nacionalnog spomenika BiH od 2013. godine.

  • Ruski gas za Kinu: Dodatno zavrtanje ventila EU ili iznuđen potez Moskve?

    Ruski gas za Kinu: Dodatno zavrtanje ventila EU ili iznuđen potez Moskve?

    Gasovod koji povezuje Rusiju i Kinu, znači da će Moskva povećati izvoz gasa u ovu zemlju.

    Da li će taj korak značiti i dodatno zavrtanje ventila za potrošače u Evropskoj uniji, ili će možda naškoditi Moskvi?

    Rusija je odavno planirala povećanje izvoza gasa u Kinu, pošto Evropa namerava da diverzifikacijom izvora snabdevanja smanji zavisnost od ruskog gasa. A kineske potrebe za gasom rastu srazmerno s potrebom da ublaži potencijalne energetske trgovinske ratove sa Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskom unijom i Australijom.

    Peking je sebi zacrtao cilj da redukcijom emisije ugljen-dioksida postigne klimatsku neutralnost svoje emisije do 2060. Zato se sve više energetski usmerava na gas. Kina je već sada najveći svetski potrošač gasa, a 43 odsto svojih potreba pokriva uvozom. Radi se o uvozu 89 milijardi kubnih metara tečnog gasa i 46 milijardi kubnih metara gasa iz cevi.

    Godišnja potrošnja gasa u Evropi je, sa 541 milijardu kubnih metara, veća od one u Kini koja iznosi 331 milijardu kubnih metara. Ali do 2030. se predviđa rast kineske potrošnje gasa do 526 milijardi kubnih metara. Konsultantska kuća Mekinzi procenjuje da će se kineska potreba za gasom udvostručiti do 2035, a do 2050. će gas potisnuti naftu na drugo mesto kao vodeći energent.

    Ruski Gasprom i Kineska nacionalna petrolejska kompanija (CNPC) potpisali su 2014. ugovor vredan 35 milijardi evra o izgradnji gasovoda u dužini od 3.000 kilometara na ruskoj i 5.000 kilometara na kineskoj strani. Ana Mikulska, stručnjakinja za energetska pitanja sa Univerziteta Rajs u Hjustonu o tome kaže:

    „Vreme sklapanja sporazuma nije bilo slučajno, već se poklapa sa uvođenjem sankcija zapadnih zemalja protiv Rusije, nakon ruske vojne intervencije u Ukrajini i pripajanja Krima”.

    Gasovod je završen krajem 2019. Kada 2025. dostigne pun kapacitet, trebalo bi da Kinu godišnje snabdeva sa 38 milijardi kubnih metara gasa. Gasprom je svojedobno izdao saopštenje da očekuje da će 2021. ovim gasovodom isporučiti Kini deset milijardi kubnih metara gasa.

    Za razliku od evropskih gasovoda koji prolaze kroz više zemalja, ovaj vodi direktno u zemlju koja je krajnji potrošač. Kris Miler, asistent na katedri za međunarodnu istoriju Tafsovog univerziteta u Bostonu kaže da fokus Rusije na Kinu, kada je u pitanju izvoz gasa, proizilazi delom iz geografskog položaja i ekonomije, a delom iz politike.

    „Kina planira da odustane od uglja, a u tom slučaju mora da troši više gasa, i mora obezbediti snabdevanje i u kriznim vremenima”.

    Ukupna ruska investicija u razvoj sibirskih nalazišta gasa i u gasovod prema Kini procenju se na 55 milijardi američkih dolara. Ništa se ne finansira kineskim kreditima, ali postoji pisana garancija Pekinga o kupovini 38 milijardi kubnih metara gasa godišnje, po dogovorenoj formuli za formiranje cene.

    Ruska strana je 2016. ponudila Kinezima da učestvuju u finansiranju eksploatacije istočnosibirskih naftnih polja, ali kineske kompanije su to odbile. To je nagovestilo veoma tvrde pregovore sa Pekingom. Istovremeno je Peking najavio da će biti prvi strani kupac ruskog protivraketnog sistema S-400.

    Snaga Sibira 2

    Predsednik Rusije je odobrio planove za gradnju drugog gasovoda pod nazivom Snaga Sibira 2, koji će povezati Kinu sa područjem poluostrva Jamal gde su najveće ruske zalihe gasa. Tim gasovodom trebalo bi godišnje kroz Mongoliju do Kine dopremiti 50 milijardi kubnih metara gasa. Gas bi od 2030. počeo da stiže u najnaseljeniji, severoistočni deo Kine.

    Putinov spoljnopolitički savetnik Jurij Ušakov izjavio je da taj projekat ima centralno mesto u odnosima dve zemlje. Gasprom je registrovao svoju podružnicu u Mongoliji i započeo studiju izvodljivosti. Krajem oktobra prošle godine su se Mongolija i Gasprom oglasili saopštenjem da su se dogovorili oko tačne rute gasovoda, a mongolska vlada smatra da bi gradnja mogla početi 2024.

    Mikulska kaže da je Peking vešto iskoristio zapadne sankcije prema Rusiji da ojača svoju pregovaračku poziciju, pa zato trenutno gas plaća najverovatnije manje nego Nemačka. „Neki veruju da Rusija uopšte ništa ne zarađuje na gasu koji isporučuje Kini, kada cena nafte padne ispod 60 ili 70 dolara po barelu, ali se svakako Snaga Sibira 1 Rusija gleda kao prvi korak”.

    Tečni gas i Polarni put svile

    Kina svoje potrebe podmiruje i tečnim gasom koji se transportuje brodovima kroz Malajski moreuz. Napetost u odnosima s glavnim proizvođačima ovog gasa, Australijom i Sjedinjenim Američkim Državama čine ruski gas još atraktivnijim za Peking. Rusija namerava da poveća svoje isporuke tečnog gasa prema Evropi i Aziji arktičkim morskim putem.

    Na poluostrvu Jamal su proširena postrojenja za proizvodnju tečnog gasa. Kina je sebi postavila cilj da razvije „Polarni put svile” arktičkim vodenim putem. To je u proseku 20 dana kraći put do Evrope u poređenju sa putem preko Sueckog kanala.

    Rusko preduzeće Novatek je završilo izgradnju postrojenja za tečni gas na Jamalu uprkos američkim i evropskim sankcijama, jer su u izgradnju ulagale kineske firme, koje sada imaju 20 odsto udela u vlasništvu.

    Ključno pitanje povezuje Moskvu i Peking

    „Kineske i ruske energetske ambicije i potrebe uklapaju se jedne u druge“ rekao je Albreht Rothaher, stručnjak za istočnu Aziju i dipolomata Evropske unije. „Gas iziskuje izgradnju gasovoda i dugoročne obaveze, do sada to dve strane nisu uspele. Kinezi veoma brutalno pregovaraju. Privredno i demografski ta igra ima odnos 10 prema 1. Rusija razumljivo ne voli ulogu manjeg partnera“, objašnjava Rothaher.

    „U odnosu prema Evropi Rusi mogu da zavrću i odvrću ventil i veoma su dobri u tome”, rekao je on. „Kina je od samog početka bila za volanom diktirajući uslove”, slaže se Mikulska. „Rusija to ne voli, ali mora da igra tu igru da bi preživela”, dodaje ona.

  • Crna Gora: Počelo je

    Crna Gora: Počelo je

    Nekoliko desetina građana okupilo se sinoć u Pljevljima i Beranama u znak protesta zbog predloga koalicije “Crno na bijelo” da bude formirana manjinska vlada.

    Skup u Pljevljima održan je ispred zgrade Opštine.

    Okupljanje je protekao je mirno, bez ijednog povika ili parole, a okupljeni su se zadržali oko pola sata, prenosi RTCG.

    Poziv na mirno okupljanje objavljen je na društvenoj mreži Fejsbuk pod sloganom “Pljevljaci brane izbornu volju”.

    Deo građana i funkcionera jednog broja partija iz vlasti okupili su se večeras ispred zgrade Opštine Berane, protestujući zbog predloga o formiranju manjinske vlade.

    Oni su poručili da su odlučni da odbrane izbornu volju gradjana iz avgusta 2020.godine, navodi RTCG.

    Podsetimo, u jeku prošlih velikih protesta u Crnoj Gori, u okviru koji su održavane i litije SPC, održani su izbori, na kojima je pobedu odnela široka opoziciona koalicija, a s vlasti je svrgnuta dugogodišnja vladajuća partija Mila Đukanovića, DPS.

  • Problemi mještana Krupe na Vrbasu: Dabrovi ruše drveće i uništavaju imovinu

    Problemi mještana Krupe na Vrbasu: Dabrovi ruše drveće i uništavaju imovinu

    Mještani Krupe na Vrbasu i ove godine prijavljuju problem sa dabrovima, koji ruše drveće i stvaraju imovinsku štetu.

    Kako je rekao jedan Banjalučanin koji često prolazi ovim putem, dabrovi su se pojavili na ovoj lokaciji unazad tri godine te mještani preduzimaju sve što mogu u pokušaju da sačuvaju drveće.

    “Mještani su postavili metalne žice oko stabala, a vidim da su ih i premazali mašću, da ih na taj način zaštite”, kazao je ovaj Banjalučanin. Objasnio je da se radi o poprilično velikim stablima oko izvora rijeke Krupe, tako da iznenađuje da su ih dabrovi većinski progrizli.

    “Do sada je oboren veliki broj stabala, naročito prošle godine. Tu pretpostavljam da i nastaje šteta, jer kada obore stablo, odroni se i dio obale”, kazao je on. Prema njegovim riječima, mještani ne žele da dabrove istrijebe, a kako su i ranijih godina istakli, žele da ih premjeste na drugu lokaciju, a da se njima nadoknadi materijalna šteta.

    “Dabrovi ovdje imaju svoju koloniju, prave brane i prečišćavaju vodu, ali i nanose štetu”, kazao je ovaj građanin.

    Kako su i mještani Krupe na Vrbasu ranije istakli, problem sa dabrovima nastaje i na njihovoj ličnoj imovini.

    U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS rekli su da štetu koju pričini dabar na imovini RS plaća u punom iznosu procijenjene štete, što je u skladu sa Zakonom o lovstvu, u kojem je propisano da je “štetu koju učini divljač za koju je propisana stalna zabrana lova dužan da nadoknadi subjekat koji je propisao zabranu”.

    “Lice kome je pričinjena šteta, ako želi ostvariti naknadu, dužno je sačuvati tragove i najdalje u roku od tri dana od dana pričinjene štete podnijeti zahtjev Odjeljenju za privredu lokalne zajednice na području na kojem je pričinjena šteta. Organ lokalne zajednice imenuje komisiju za utvrđivanje uzroka nastale štete i procjenu vrijednosti, koja izlazi na lice mjesta i sačinjava zapisnik”, pojasnili su u ovom ministarstvu.

    Prema njihovim riječima, po zaključivanju sporazuma o naknadi štete organ lokalne zajednice dostavlja sporazum Ministarstvu koje donosi rješenje o isplati predmetne štete od dabra. Na osnovu Zakona o lovstvu Republike Srpske, dabrovi su uvršteni u trajno zaštićenu divljač, što podrazumijeva da ih je zabranjeno loviti, proganjati ili namjerno uznemiravati, prenose Nezavisne.

    Kako u ovom zakonu stoji, “stalna zaštita divljači određuje se za vrste divljači koje su postale rijetke, zbog čega ih je potrebno sačuvati od uznemiravanja”.

  • Bil Gejts: To mi nema smisla, zašto bih ugrađivao čipove u ljude

    Bil Gejts: To mi nema smisla, zašto bih ugrađivao čipove u ljude

    Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Bil Gejts osvrnuo se i na teorije zavjera u kojima se vrlo često u negativnom kontekstu spominje i on.
    U Twitter prepisci s Devi Sridhar s Univerziteta Edinburg je komentarisao teoriju zavjere prema kojoj je on odgovoran za to što se vakcinacijom protiv koronavirusa ugrađuju čipovi u ljudska tijela.

    “Ljudi poput mene i Entonija Faučija (glavnog američkog infektologa, op.a.) su predmet brojnih dezinformacija. Nisam to očekivao. Nema mi smisla jedna od teorija da se u ruke ugrađuju čipovi. Zašto bih to učinio”, pitao se retorički Gejts koji je suosnivač kompanije Microsoft, prenio je Klix.ba

    Njegova 24-godišnja kćerka Dženifer, koja studira medicinu, se u februaru prošle godine nakon vakcinacije našalila na račun teoretičara zavjere.

    “Nažalost, vakcinacijom nije usađena genijalnost mog oca u moj mozak. Kada bi samo mRNA imala tu moć”, poručila je.

    Bil Gejts je u spomenutoj prepisci istakao i to da očekuje da će uskoro biti okončana pandemija koronavirusa te da će se ovaj virus tretirati poput sezonske gripe.

  • U BiH najveća inflacija još od 1997. godine: Stranci dižu cijene svoje robe

    U BiH najveća inflacija još od 1997. godine: Stranci dižu cijene svoje robe

    Godišnja inflacija u BiH, koja je krajem prošle godine dostigla rast od 5,5 posto, predstavlja najveći rast inflacije još od 1997. godine. Zbog ove vijesti bi se u svim zemljama oglasila zvona za uzbunu, ali ne i kod nas.

    Znajući da je ekonomija 1997. godine bila opterećena tek završenim ratom i posve razrušenom ekonomijom, ovaj podatak dodatno dobija na težini i ozbiljnosti.
    Ekonomski ekspert Aleksa Milojević kazao je kako je naša ekonomija došla do kraja jer nemamo svojeu robu pa kupujemo stranu.

    “Pošto nemamo svoju robu, nema konkurencije domaće robe pa onda stranci dižu cijene svoje. Mi imamo robu iz uvoza koja je ovdje skuplja nego u njihovim domaćim zemljama. Sada stranci upravljaju našim cijenama, jer je za ovih 20 godina domaća privreda uništena i mi nikako ne možemo da se suprotstavimo stranoj robi”, kazao je Milojević za BN.


    On je još u aprilu 2020. godine za naš portal kazao da će pandemijske mjere koje poduzimaju svjetske vlasti proizvesti visoku inflaciju. Milojević jasno naglaša uvezeni karakter inflacije, a s tim se slaže i ekonomista Admir Čavalić.

    “Inflacija je uvezena, ali svejedno, tu je, ostaje i što je još gore, ima direktan utjecaj na anticipacije. Bitno je navesti da domaće vlasti nemaju na raspolaganju klasične elemente monetarne politike, tako da se rješenja moraju pronalaziti u drugim makroekonomskim politikama, ali i mikroekonomskim intervencijama. Kako bi se podržala domaća privreda, potrebno je raditi na smanjivanju troškova poslovanja”, kazao je on.


    Rekordi ne padaju samo kod nas, slično je i na prostoru Evropske unije, kazuju posljednji izvještaji Eurostata. Inflacija u eurozoni porasla je u decembru 2021. godine na 5,0 posto međugodišnje, što je novi rekordan nivo.

    Isti su trendovi i u Americi. Cijene u Sjedinjenim Amerčkim Državama su u decembru 2021. povećane za 7 procenata u poređenju s godinom ranije – što predstavlja najveću stopu inflacije u posljednjih 40 godina, objavio je Sekretarijat za finansije. Veća inflacija u SAD-u zabilježena je davne 1982. godine.

  • Sjeverna Koreja četvrti put ove godine ispaljuje projektile: Uspješno testirali vođene rakete

    Sjeverna Koreja je u ponedjeljak ispalila vođene taktičke projektile, saopćila je danas državna agencija KCNA. Ovo predstavlja posljednji u nizu nedavnih testova kojima su istaknuti razvojni raketni programi ove države usred zaustavljenih pregovora o denuklerizaciji.

    Južnokorejska vojska je saopćila kako je Sjeverna Koreja lansirala dvije balističke rakete kratkog dometa iz zračne luke u Pjongjangu. Letjele su oko 380 kilometara i dosegnule visinu od 42 kilometra.

    Ovo predstavlja četvrti test Sjeverne Koreje u ovoj godini. Dva prethodna lansiranja su uključivala hipersonične rakete sposobne za veliku brzinu i manevrisanje nakon polijetanja, a još jedan je obavljen u petak kada je iz vagona ispaljeno nekoliko balističkih raketa kratkog dometa.

    KCNA javlja i kako su taktičke projektili “precizno pogodili otočnu metu” te da je probna paljba imala za cilj selektivnu procjenu vođenih taktičkih projektila koji se proizvode i razmještaju te provjeru tačnosti sistema oružja.

  • Moderna do 2023. želi proizvesti jednu vakcinu protiv gripe i koronavirusa

    Moderna do 2023. želi proizvesti jednu vakcinu protiv gripe i koronavirusa

    Moderna namjerava proizvesti jednu vakcinu koja će istovremeno štititi od koronavirusa i sezonske gripe, piše The Guardian.

    Modernin direktor Stephane Bancel rekao je kako bi kombinirana vakcina mogla biti dostupna do 2023. godine. Dodao je kako je cilj ove kompanije stvoriti vakcinu koja bi se primala jednom godišnje.

    Bancel je rekao i kako je Modernina vakcina protiv soja omikron trenutno u završnoj fazi proizvodnje, kao i da bi do marta ove godine moglo biti dostupno više informacija o njoj.

    Darisu Hughes, izvršni direktor Moderne, rekao je kako je završavanje pripreme kombinirane vakcine do 2023. velik zadatak.

    “Naš prioritet za 2022. godinu, nakon što dobijemo vakcinu za omikron, je pokušati unaprijediti naše programe kako bismo vidjeli možemo li ponuditi jednodoznu vakcinu protiv gripe i koronavirusa”, rekao je Hughes.

  • Velika Britanija opskrbljuje oružjem Ukrajinu kako bi se odbranili od Rusije

    Velika Britanija opskrbljuje oružjem Ukrajinu kako bi se odbranili od Rusije

    Velika Britanija će opskrbiti Ukrajinu novim paketom oružja kako bi joj pomogla povećati obrambene kapacitete dok je suočena s prijetećim ponašanjem Rusije, kazao je u ponedjeljak britanski ministar obrane Ben Wallace.

    “Donijeli smo odluku o opskrbi Ukrajini lakim protuoklopnim odbrambenim sistemima oružja”, rekao je Wallace britanskim parlamentarcima.

    Wallace je pozvao svog ruskog kolegu da posjeti London u sljedećih nekoliko sedmica kako bi razgovarali o krizi.

    U obraćanju britanskom parlamentu Wallace je rekao da su prvi sistemi već isporučeni u ponedjeljak i malen broj Britanaca uvježbat će u kratkom roku Ukrajince, piše HINA.

    Wallace nije specificirao koliko je komada tog oružja poslano, ali je objasnio kakve je prirode.

    “To nije strateško oružje i nije prijetnja Rusiji. Ono se koristi u samoobrani”.

    Ti su sistemi “kratkog dometa… međutim (…) ako tenkovi uđu u Ukrajinu, izvedu invaziju, to će oružje biti dio samoobrane”, rekao je.

    Wallace je kazao i da je pozvao ruskog kolegu po dužnosti Sergeja Šojgua da posjeti London idućih sedmica kako bi razgovarali o krizi o ne zna hoće li poziv biti prihvaćen.

    “Trenutačni jaz velik je, ali nije nepremostiv. Još se nadam da će diplomacija prevladati. Izbor je na predsjedniku (Vladimiru) Putinu”, rekao je.

  • Od obaveznog vakcinisanja do najava drastičnog preokreta

    Od obaveznog vakcinisanja do najava drastičnog preokreta

    ​U Austriji od februara za odrasle vrijedi obavezna vakcinacija protiv virusa korona.

    Izuzete su trudnice i osobe koje se ne smiju vakcinisati zbog medicinskih razloga, kao i oni koji su preboljeli kovid unutar zadnjih šest mjeseci, objavio je kancelar Karl Nehamer predstavljajući nacrt zakona u Beču.

    Provođenje tog zakona trebalo bi se početi kontrolisati sredinom marta. Za one koji se ne odazovu pozivu na vakcinisanje i neopravdano propuste dobijeni termin predviđene su kazne u iznosima od 600 do 3600 evra.

    Taj zakon će vrijediti za sve osobe s prebivalištem u Austriji i trebao bi biti usvojen u parlamentu u četvrtak.

    Donošenje zakona smatra se čistom formalnošću jer vladajuća koalicija ima većinu u parlamentu, a zakon podržava i dio stranke. Samo desno orijentisani FPÖ kategorički odbija uvođenje obaveznog vakcinisanja.

    Ovaj zakon polarizuje Austriju. Protivnici, među ostalim, kritikuju da propisane vakcine nedovoljno sprečavaju širenje virusa. Prošle subote (15.1.) je u Beču ponovo na ulice izašlo na desetine hiljada protivnika vakcinacije. Prema podacima policije okupilo se oko 27.000 ljudi. Demonstracije podržava i FPÖ.

    Austrija se trenutno, kao i mnoge druge evropske države, bori s novim valom korone koji prije svega potiče krajnje zarazna varijanta omikron. Zbog velikog broja novozaraženih Njemačka je od nedjelje Austriju ponovno proglasila područjem visokog rizika.

    Protesti protiv korona mjera i u Holandiji
    I u Holandiji se prošle nedjelje okupilo nekoliko hiljada protestanata protiv mjera za suzbijanje širenja virusa korona.

    Na transparentima je, među ostalim, stajalo: “Povratak u normalnost odmah!” i “Dosta nam je laži!”. Na protestima u Amsterdamu su učestvovali i seljaci koji su došli na traktorima.

    S obzirom na sve veći otpor, premijer Mark Rutte je prošlog petka najavio djelomično ukidanje lockdowna – uprkos velikom broju novozaraženih. Tako bi nakon skoro četiri sedmice ponovo trebale biti otvorene trgovine, frizerski saloni i teretane, dok bi kafići, muzeji, pozorišta i kina ostali zatvoreni.

    Danska: Popuštanje mjera i vakcinisanje
    Za razliku od Holandije, na ulicama Kopenhagena vladaju normalni uslovi. Ništa ne ukazuje na to da zemlja prolazi kroz fazu ekstremne incidencije od preko 2.500. Dnevno se u Danskoj zarazi preko 20.000 osoba. Usprkos tome, zoološki vrtovi, zabavni parkovi, kina i popzrišta i dalje su otvoreni. Ulaz je, međutim, dozvoljen samo onima koji su vakcinisani ili su preboljeli virus korona, kao i onima koji pokažu negativan test.

    Omikron-val potiče mnogo blaže od očekivanog, situacija na odjelima intenzivne njege, kako kaže ministar zdravlja Magnus Heunicke, je pod kontrolom. Trenutne brojke su visoke, ali posljednjih dana su u konstantnom padu. Danska opušteno prolazi kroz omikron-val prije svega zbog visoke stope provakcinisanosti od 80 odsto. Gotovo 55 posto je primilo buster.

    Za posebno ugrožene grupe stanovništva je u pripremi i četvrta doza vakcine.

    Španija: Sporna “gripalizacija”
    Španija već neko vrijeme raspravlja o intervjuu premijera Pedra Sancheza u kojem je rekao kako bi na virus korona, s obzirom na visoku stopu provakcinisanosti i blagom toku omikron-vala, u međuvremenu trebalo sve više gledati kao na gripu.

    Na reakcije premijer nije trebao dugo čekati: mnogi ljekari i naučnici su, s obzirom na incidenciju od 1.400 i intenzivne odjele pune kovid pacijenata, poručili da se virus korona ne može upoređivati s gripom.

    “Pandemija još nije gotova, a trenutno ni ne znamo u kojem smjeru se kreće”, rekao je Oscar Zurriaga, potpredsjednik Španskog epidemiološkog društva. On kaže da se zbog velikog broja umrlih od virusa ne mogu donositi poređenja s gripom.

    Špansko društvo je podijeljeno oko mjera. I dok je u Madridu, usprkos incidenciji od preko 1.000, od mjera na snazi samo nošenje maske, u drugim regijama Španije je u javni život uvedeno pravilo 2G, dakle pristup samo vakcinisanim ili onima koji su preboljeli virus.

    Otpor na Malti
    Prošlog vikenda na Malti su održani najveći protesti protiv mjera za suzbijanje korone otkako je izbila pandemija. Stotine ljudi je protestovalo u glavnom gradu Valletti protiv uvođenja kovid propusnice bez koje od ovoga ponedjeljka nema ulaska u većinu ustanova i institucija, kao ni u restorane ili teretane.

    Protestanti su uzvikivali: “Moje tijelo ne pripada državi” ili “Radi li se stvarno o zdravlju?”. Ministar zdravlja Chris Fearne je kao opravdanje za uvođenje kovid propusnice naveo omikron, koji već uzrokuje 90 posto svih zaraza u ovoj ostrvskoj državi.

    Francuska: Svađa oko škola
    Sedmodnevna incidencija preko 2.800 i gotovo 370.000 novooboljelih, i to u roku od 24 sata. Pod utjecajem tih brojki Senat u Parizu krajem sedmice pooštrio je pravila za nevakcinisane. Oni od sada više neće smjeti ulaziti u ugostiteljske objekte ili javne ustanove ili se koristiti željezničkim ili vazduhoplonim sredstvima. Do sada je to bilo moguće uz predočenje negativnog testa.

    Te strože mjere trebale bi biti na snazi toliko dugo dok je broj pacijenata na intenzivnim odjelima francuskih bolnica veći od 10.000. Trenutno je takvih pacijenata preko 24.000.

    Senat je, međutim, istodobno odbio pooštravanje kazni u slučaju nepoštivanja pravila. I škole ostaju otvorene. Francuska je ionako samo na početku pandemije kratko zatvarala obrazovne ustanove. Od tada potenciraju nastavu uz prisustvo.

    Ali među učiteljima vlada nezadovoljstvo. Prošlog četvrtka (13.1.) stupili su u opšti štrajk kojim se htjelo ukazati na to da još uvijek nema jasnih pravila o tome kako bi se trebala odvijati nastava. Kap koja je prelila čašu bilo je mijenjanje pravila o testiranju tri puta u posljednjih nekoliko sedmica.

    Velika Britanija: Na tragovima Španije?
    I u Velikoj Britaniji su, slično kao i u Španiji, duhovi oko pitanja kako se odnositi prema virusu podijeljeni. I ovdje je incidencija s 1.500 visoka, ali je to slučaj i s vakcinisanošću od 80 odsto.

    Jedni pozivaju na opuštanje, drugi na oprez. Voditelj britanske udarne grupe za virus korona Clive DIx poziva na “novu normalnost” s obzirom na to da je kod omikrona smrtnost uporediva s onom kod vala gripe. On traži “ciljanu strategiju” samo za ugrožene grupe. U Velikoj Britaniji je preko 90 odsto stanovništva vakcinisano, a preko 60 je primilo i buster.

    Krajem sedmice je u Velikoj Britaniji karantin skraćen na pet dana kako bi se ublažili izostanci u preduzećima, školama i bolnicama. Još prije nekoliko dana je u bolnice poslano 200 vojnika koji su zamijenili osoblje koje je na bolovanju zbog virusa. Broj operacija koje su odgođene zbog pandemije je porastao na šest miliona. Stoga nije ni čudo da se o popuštanjima mjera kontroverzno raspravlja na ostrvu.

    Ograničenja za nevakcinisane u Francuskoj
    Francuski parlament je u borbi protiv pandemije prihvatio drastična ograničenja za nevakcinisane. Prema novom zakonu, nevakcinisane osobe starije od 16 godina nemaju više pristup gastronomiji, kulturnim institucijama i međugradskom javnom prevozu.

    Francuska vlada zbog enormnog povećanja broja zaraženih time želi podstaći ljude na vakcinisanje.

    Time bi trenutno važeća zdravstvena potvrda, koja dokazuje vakcinisanje, ozdravljenje od korone ili negativni test bila zamijenjena potvrdom o vakcinisanju. Dakle, negativan test uskoro više nije dovoljan za odlazak na veliki broj mjesta.

    Prethodno je bilo predviđeno da će novo pravilo vrijediti od 15. januara, ali zbog burne rasprave u Nacionalnoj skupštini kao i neslaganju dva parlamentarna doma sve se otegnulo. Još nije određeno kada novi propis stupa na snagu. Pojedini parlamentarci su najavili da će potaknuti ispitivanje ustavnosti tih odredbi. Sedmodnevna incidencija u Francuskoj se popela na više od 3.000.

    Nevakcinisani Grci moraju plaćati zdravstvo
    Osobe starije od 60 godina u Grčkoj od ovoga ponedjeljka moraju plaćati mjesečno kaznu u iznosu od 100 eura ako nisu vakcinisane protiv virusa korona. Ta je mjera bila najavljena u novembru prošle godine, što je povećalo interes za vakcinaciju.

    U međuvremenu je u toj dobnoj skupini vakcinisano skoro 90 odsto građana. Novac od kazni namijenjen je državnim bolnicama. Ova mjera trenutno pogađa oko 300.000 nevakcinisanih, prenosi Index.