Autor: INFO

  • Evropska unija bi mogla zabraniti intenzivno rudarenje kriptovaluta

    Evropska unija bi mogla zabraniti intenzivno rudarenje kriptovaluta

    Najveći finansijski regulatori Evropske unije ažurirali su poziv za zabranu za ključne oblike rudarenja bitcoina, upozoravajući na povećanje udjela obnovljive energije posvećene rudarenju kriptovaluta.

    Erik Thedéen, potpredsjednik Evropske uprave za vrijednosne papire i tržišta, rekao je za Financial Times da je rudarenje bitcoina postalo nacionalni problem u njegovoj rodnoj Švedskoj i da kriptovalute predstavljaju rizik za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

    Evropski regulatori su rekli kako postoje dva modela: jedan je Proof of work (Dokaz rada) koji je manje energetski intenzivan, a drugi je Proof of stake (Dokaz udjela) – model za smanjenje ogromne količine električne energije koja se koristi u sektoru.

    Bitcoin i eter, dvije najveće kriptovalute po obimu, oslanjaju se na model Proof of work, zahtijevajući od svih učesnika u digitalnoj knjizi blockchain da potvrde transakcije. Rudari koji koriste ogroman podatkovni centar pun brzih kompjutera za rješavanje složenih zagonetki nagrađeni su snimanjem transakcija s tek iskovanim novčićima. Ovo zahtijeva mnogo više energije od modela Proof of stake, koji ima mnogo manje strana koje odobravaju transakciju.

    “Rješenje je zabraniti model Proof of work. Dokaz energetskog profila uloga je znatno niži”, rekao je Thedéen, sekretar Uprave za finansijske usluge Švedske i predsjedavajući za održive finansije međunarodne organizacije Iosco.

    Prema Blockchain.com, rudarenje je postalo vrlo profitabilan i konkurentan posao sa rekordnom računarskom snagom posvećenom procesima. Kina je zabranila ovaj proces u maju, ali aktivnosti su rasprostranjene širom svijeta, a sada postoji nekoliko kompanija koje su na berzi fokusirane na ovu praksu, poput kanadske Hut 8.

    “Moramo razgovarati o prelasku industrije na efikasniju tehnologiju, a moramo imati u vidu da su finansijska industrija i mnoge velike institucije trenutno aktivne na tržištu kriptovaluta”, rekao je Thedéen, dodajući da ne insistira na potpunoj zabrani kriptovaluta.

    Njegovi komentari su izneseni nakon što su švedske vlasti prvi put istakle ideju o zabrani te prakse, a u novembru prošle godine primijećeno je povećanje količine obnovljive energije posvećene kriptovalutama.

    Rudarenje kriptovaluta je brzo preraslo u profitabilnu globalnu industriju, zajedno sa nekoliko kompanija koje su na berzi i koje koriste ogromne centre podataka.

    Rudarenje kriptovaluta dobija sve više kritika zbog uticaja na životnu sredinu. Ova praksa čini 0,6 posto ukupne svjetske potrošnje energije, a prema podacima iz Cambridge Bitcoin indeksa potrošnje električne energije, svake godine potroši više struje od Norveške.

    Suočeni sa sve većim kritikama, zabrana u Kini, rudari su povećali svoj udio u obnovljivoj energiji koju koriste za napajanje svojih kompjutera, premještajući ih u zemlje bogate vjetrom i solarnom energijom kao što su Švedska i Norveška.

    “Bitcoin je sada nacionalno pitanje u Švedskoj zbog količine obnovljive energije koja se troši rudarskoj industriji”, rekao je Thedeen.

    Švedski regulatori koji se pozivaju na procjene Univerziteta Cambridge kažu da rudarenje jedne jedinice bitcoina troši istu količinu energije kao vožnja električnog vozila srednje veličine od 1,8 miliona kilometara.

  • Oštro upozorenje WHO-a: Pandemija nije ni blizu kraja, mogući novi sojevi virusa

    Oštro upozorenje WHO-a: Pandemija nije ni blizu kraja, mogući novi sojevi virusa

    Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) izdao je upozorenje svjetskim čelnicima da pandemija koronavirusa “nije ni blizu kraja”.

    Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio je na opasnost pretpostavke da je nova dominantna varijanta omikron znatno blaža i da je eliminirala prijetnju koju predstavlja virus.

    Intervencija dolazi kada su neke evropske nacije zabilježile rekordan broj novih slučajeva. Francuska je u utorak prijavila gotovo pola miliona novih slučajeva dnevno.

    Prvi put od početka pandemije u Njemačkoj je u srijedu u roku od 24 sata zabilježeno više od 100.000 novih infekcija.

    Govoreći tokom konferencije za novinare u sjedištu WHO-a u Ženevi, Ghebreyesus je rekao novinarima da je varijanta omikron dovela do 18 miliona novih infekcija širom svijeta tokom prošle sedmice.

    Iako bi se varijanta u prosjeku mogla pokazati manje ozbiljnom, “narativ da se radi o blagoj bolesti je pogrešan”, rekao je.

    “Nemojte pogriješiti, omikron uzrokuje hospitalizacije i smrti, a čak i manje teški slučajevi preplavljuju zdravstvene ustanove”, kazao je čelnik WHO-a.

    Upozorio je globalne lidere da će se s nevjerovatnim rastom omikrona na globalnom nivou, vjerovatno pojaviti nove varijante, zbog čega praćenje i procjena ostaju ključni.

    “I dalje sam posebno zabrinut zbog mnogih zemalja koje imaju niske stope vakcinacije, jer su ljudi višestruko izloženi riziku od teške bolesti i smrti ako nisu vakcinisani”, dodao je.

    Direktor WHO-a za hitne slučajeve Mike Ryan također je upozorio da će povećana prenosivost omikrona vjerovatno dovesti do porasta broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva, naročito u zemljama u kojima je manje ljudi vakcinisano.

    “Eksponencijalni porast broja slučajeva, bez obzira na težinu pojedinačnih varijanti, dovodi do neizbježnog povećanja broja hospitalizacija i smrti”, rekao je.

  • Sve porodilje u RS-u imaju pravo na 500 KM za bebu umjesto dosadašnjih 250

    Sve porodilje u RS-u imaju pravo na 500 KM za bebu umjesto dosadašnjih 250

    Svaka porodilja u Republici Srpskoj od sada ima pravo na 500 KM pomoći vlasti za opremu novorođenčadi. Do sada je ova pomoć iznosila 250 KM.

    Pomoć je duplo veća na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dječjoj zaštiti, koji je stupio na snagu 1. januara.
    Po osnovu svih prava iz ovog zakona na godišnjem nivou potrebno je izdvojiti još oko 25,67 miliona KM, a samo po osnovu prava za opremu novorođenčadi potrebno je više od 2,5 miliona KM. Projektovano je 10.000 novorođene djece.

    Zakonom se prvi put uvodi pravo na dječiji dodatak za prvo dijete te se povećava iznos dodatka, zbog čega je po ovom osnovu na godišnjem nivou potrebno dodatnih oko 20,65 miliona maraka.

    Osnovica za pravo na dječiji dodatak je najniža plata u RS-u iz prethodne godine, koja je iznosila 540 KM. Visina prava na dodatak na djecu za prvo, drugo i četvrto dijete utvrđuje se u iznosu od 18 posto od osnovice, za treće dijete u iznosu od 26 posto od osnovice, a za djecu osjetljive kategorije u iznosu od 32 posto od osnovice, prenosi Srpskainfo.

    Pravo na dječiji dodatak prošle godine ostvarilo je u prosjeku 15.848 djece, a to pravo je limitirano zakonom po kojem je imovinski cenzus cijelog domaćinstva polazna osnova. Tako je moguće dobiti dodatak za, recimo, treće dijete, ako ukupni prihodi domaćinstva ne prelaze 23 posto od osnovice. Osnovica je najniža plata 540 KM. U obzir se uzima i vrijednost imovine, a zakon kaže da kataloška vrijednost procijenjene pokretne imovine ne prelazi vrijednost 13 osnovica, odnosno najnižih plata.

    Dakle, dječiji dodatak (na mjesečnom nivou) za treće dijete iznosi 140,4 KM, a za prvo, drugo i četvrto 97 KM.

    Ovim zakonom povećan je i mjesečni iznos naknade za roditelja-njegovatelja ili njegovatelja sa 20 posto od minimalne plate na puni iznos minimalne plate. Dakle, sa 135 KM na 540 KM. Projektovani iznos korisnika je 520, a potrebno je osigurati dodatnih oko 2,52 miliona KM.

  • Blinken stigao u Ukrajinu: Nova runda razgovora i pokušaj diplomatskog rješavanja problema

    Blinken stigao u Ukrajinu: Nova runda razgovora i pokušaj diplomatskog rješavanja problema

    Državni sekretar SAD-a Antony Blinken stigao je danas u posjetu Ukrajini u sklopu velike evropske turneje tokom koje će održati niz sastanaka u Kijevu, Berlinu, ali i u Ženevi, gdje će se sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.

    Nakon što prošlosedmični pregovori Rusije i Zapada nisu urodili velikim plodom, državni sekretar SAD-a iz Kijeva će započeti novi niz sastanaka kojima će nastojati pružiti dodatnu podršku Ukrajini.

    “U nadi da će pokazati snažnu podršku Ukrajini uoči pregovora, američki diplomata dolazi u jednodnevnu posjetu Kijevu u znak podrške Ukrajini”, saopćeno je iz State Departmenta.

    Blinkena je na aerodromu u Kijevu dočekala brojna ukrajinska delegacija, a tokom dana državni sekretar bi se trebao sastati s predsjednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim.
    Nakon sastanka s ukrajinskim zvaničnicima, Blinken će evropsku turneju nastaviti i u narednim danima, kada bi se trebao sastati s predstavnicima Francuske, Njemačke i Velike Britanije, s kojima će razgovarati o definiranju zajedničkog odgovora u slučaju ruske invazije na Ukrajinu.

    Kraj nove runde diplomatskih razgovora obilježit će sastanak u Ženevi s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovom.
    “Blinken želi da vidi da li postoji diplomatski izlaz iz ove situacije. Mislim da je još uvijek prerano govoriti o tome da li je ruska strana zainteresovana za diplomatska rješenja ili će koristiti razgovore kao izgovor za tvrdnje da se diplomatija ne bavi interesima Moskve”, izjavili su američki zvaničnici.

  • “Klintonisti” imaju plan za Srbiju?

    “Klintonisti” imaju plan za Srbiju?

    Politikolog Aleksandar Pavić komentarišući izveštaj stručnjaka o situaciji na Balkanu, kaže da je reč o već “poznatom stavu Vašingtona”.

    On je za Sputnjik ocenio da “klintonisti” iz Vašingtona ne umeju da izađu iz matrice devedesetih godina i iznova pokušavaju da reše “kvadraturu kruga”. Njima je cilj bio i ostao da otcepe KiM od Srbije i da istisnu ruski i kineski uticaj sa ovog prostora.

    On je, podsetimo, govorio o izveštaju pod nazivom “Od krize do približavanja – strategija za borbu protiv nestabilnosti na Balkanu na njenom izvoru”, koji su predstavili prestižna američka akademska institucija Vilson centar i Škola naprednih međunarodnih studija vašingtonskog Univerziteta Džon Hopkins. Izveštaj, kako se navodi, nudi strategiju za preokret kako situacije vezane za “uznemirujuće pogoršanje stanja na Balkanu”, tako i za “rastući ruski i kineski uticaj u tom regionu”.

    U dokumentu čiji su autori stručnjaci iz više zemalja precizirano je, između ostalog, da bi “priznanje nezavisnosti Kosova četiri članice NATO koje to još nisu učinile (Španija, Slovačka, Rumunija i Grčka), doprinelo transformaciji dijaloga”, kao i čitavog regiona, “uključujući Bosnu i Hercegovinu”. Takođe, navodi se da bi i “napredovanje Kosova ka članstvu u NATO” doprinelo smanjenju broja država čije je priznanje potrebno.

    Prema Pavićevim rečima, ovaj izveštaj je slika i prilika Vašingtona u kojem ima previše takozvanih tink-tenkova i dokonih analitičara koji moraju na neki način da opravdaju svoje apanaže. Međutim, primećuje on, njihove ideje o navodnoj stabilizaciji Balkana su na liniji stare “klintonističke” politike iz devedesetih godina prošlog veka, pa u tom smislu ne predstavljaju ništa novo.

    “Klintonistima” je odavno jasno da je najbolje da sve druge države ubede da priznaju nezavisno Kosovo, pa ta politika “ubeđivanja” četiri članice NATO pakta koje to nisu učinile nije ništa novo. Američka diplomatija to radi sve vreme, ali je problem u tome što oni ne znaju kako da te svoje snove pretoče u stvarnost, pa sada imamo tu “podgrejanu klintonističku politiku” predstavljenu u malo drugačijem pakovanju, odnosno u pakovanju ne ubeđivanja, već “približavanja stavova”, ukazuje politikolog.

    Kako kaže, to je nešto što slušamo od vašingtonskih krugova od devedesetih godina do danas, sa malim odmorom koji je nastupio u periodu Trampovog predsedničkog mandata.

    Na pitanje kako tumačiti deo izveštaja u kome je kao potencijalno uspešna metoda navedeno “identifikovanje i sprovođenje postupaka koji ne predstavljaju priznanje nezavisnosti, ali umanjuju uticaj Srbije i predstavljaju znak Beogradu i Prištini o mogućoj promeni stavova država koje ne priznaju Kosovo”, Pavić kaže da mu to liči na predloge za nastavak vođenja propagandnog rata protiv Srbije i njenih saveznika, medijsko spinovanje i proizvodnju virtuelne realnosti u čemu su, primećuje, oni majstori.

    “To bi, na primer, podrazumevalo pogrešno interpretiranje nekih izjava zvaničnika tih država, ili navođenje navodnih izjava neimenovanih izvora o mogućnosti da bi te države mogle priznati lažnu državu Kosovo. Međutim, i to je već rađeno, jer smo mi do sada više puta imali nagoveštaje navodnih neimenovanih izvora da će Grčka promeniti svoje mišljenje i stav, pa se to do sada nije desilo. Ovo je dakle, deo tog arsenala plasiranja dezinformacija ili poluinformacija da bi se stvorio privid da te države samo što nisu priznale južnu srpsku pokrajinu”, objašnjava Pavić.

    Navodi izveštaja američkih instituta o ulozi i važnosti otvaranja puta Kosovu ka NATO, za politikologa takođe nisu iznenađenje jer, kako kaže, Amerikanci misle da mogu sve što je u skladu sa njihovim interesima.

    “Oni su pokazali da su potpuno spremni da gaze međunarodno pravo kad god im ono ne odgovara. NATO ima princip da ne prima u članstvo države koje imaju nerešene teritorijalne sporove, pa iako bi u ovom slučaju možda i mogli da naprave izuzetak, treba imati na umu da bi to iziskivalo da Španija, Slovačka, Rumunija i Grčka glasaju za prijem Kosova u NATO. Takav potez ne deluje realno jer bi te države onda same sebi „skočile u usta“ i uništile sopstvenu politiku prema Srbiji i KiM”, ukazuje Pavić.

    U tom smislu, navodi on, mnogo je veća verovatnoća da će SAD ići na to da postepeno podstiču integraciju Albanije sa takozvanim Kosovom, bez faktičkog priznanja.

    “Oni već idu na to da se Albanija, koja je članica NATO, na jedan neformalan način proširi na Kosovo i Metohiju. To se već uveliko radi, ali dok ne slome otpor ove četiri države koje ne priznaju Kosovo, ne može doći do prijema ove lažne države u NATO pakt”, kategoričan je Pavić.

    Takođe, primećuje, ovakvi navodi pokazuju i koliko je Kosovo važno u geopolitičkoj borbi Sjedinjenih Država protiv Rusije i Kine, pa je za očekivati da će Amerika nastaviti da vodi ovako tvrdu politiku protiv Srbije i njenih interesa, ne samo na prostoru Kosova i Metohije, već i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

    “Zapad će uvek pokušavati da zaobiđe Savet bezbednosti UN, kad god im je to u interesu. Međutim, oni ne mogu da zaobiđu SB UN u pogledu prijema neke države u Ujedinjene nacije, a dobro znaju da su Kina i Rusija nepremostive prepreke za prijem Kosova u UN”, zaključuje Aleksandar Pavić za Sputnjik.

  • Panika u kompanijama: Otkazuju se letovi za Ameriku zbog 5G mreže

    Panika u kompanijama: Otkazuju se letovi za Ameriku zbog 5G mreže

    Velike međunarodne avio-kompanije požurile su da reorganizuju ili otkažu letove za SAD zbog zabrinutosti za bezbednost letova.

    Do toga je došlo nakon vesti da će kompanije AT&T i Verajzon početi danas sa uvođenjem 5G bežične mreže, mada su ta dva operatera rekla da će odložiti tu aktivnost u nekim oblastima.

    Američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) upozorila je da bi 5G signali potencijalno mogli da utiču na pokazatelj visine leta, koji igra ključnu ulogu prilikom sletanja nekih modela aviona po lošem vremenu, a avio-kompanije kažu da se to upozorenje inicijalno odnosi na model Boing 777.

    Uprkos najavi AT&T-a i Verajzona da će pauzirati uvođenje 5G mreže u blizini aerodroma, pojedini avio-prevoznici i dalje otkazuju letove ili menjaju modele aviona koji su bili predviđeni na rutama za SAD, prenosi Rojters.

    Kasno sinoć, FAA je počela da ažurira podatke o tome koji će aerodromi i modeli aviona biti pogođeni, što će, kako se očekuje, dramatično smanjiti uticaj ranijih skoro 1.500 obaveštenja koje je ovaj regulator izdao povodom ograničenja vezanih za 5G mrežu.

    Avio-kompanija Emirejts iz Dubajia, koja najviše u svetu koristi Boing 777, saopštila je da će obustaviti letove ka devet američkih destinacija od 19. januara, datuma koji je najavljen za uvođenje 5G bežične mreže u SAD.

    Letovi Emirejtsa prema aerodromima u Njujorku “Džon Ficdžerald Kenedi”, Los Anđelesu i Vašingtonu DC će se odvijati i dalje.

    Dve velike japanske avio-kompanije, Ol Nipon Ervejz i Japan Erlajns, objavile su da će ograničiti letove Boingom 777. Iz Nipona su dodali da otkazuju ili menjaju tip aviona koji koriste na nekim letovima za SAD.

    Korejan Er Lajns je saopštio da je zamenio Boingove avione 777 i 747-8 drugim modelima vazduhoplova na šest američkih putničkih i teretnih letova, tajvanski avio-prevoznik Čajna Erlajns je najavio promenu rasporeda nekih letova, a hongkonški Kataj Pacifik Ervejz je izvestio da će koristiti različite tipove aviona ako bude potrebno.

    Sve pomenute avio-kompanije su u obrazloženjima navele da su odluke donele reagujući na Boingovo obaveštenje da 5G signali mogu da ometu rad visinomera na modelu 777.

  • Vučić sa Erdoganom o situciji u BiH

    Vučić sa Erdoganom o situciji u BiH

    Predsjednik Srbije Aleksadnar Vučić prenio je da je sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom razgovarao o situaciji u Bosni i Hercegovini i kompletnoj situaciji u regionu, kao i značaju infrastrukturnog povezivanja između Srbije i BiH.

    Na pitanje da li je bilo riječi o napetoj situaciji u BiH i o incidentu u Priboju, Vučić je rekao da su razgovarali o svemu:

    “Razgovarali smo o svemu, i o Priboju i o svemu drugom. O komplikovanoj situaciji u regionu, tome kakvi su stavovi Srbije, kakvi Turske, i šta znači poštovanje Dejtonskog sporazuma – od poštovanja integriteta BiH, ali i integriteta Republike Srpske u okviru BiH”, rekao je Vučić.

    Prenio je da je on govorio o tome da je za Srbiju važno da se infrastrukturno povežujemo, da se grade autoputevi, ističući da očekuje da u oktobru bude završeno 19 kilometara autoputa od Kuzmima do Sremske Rače.

    “Gotovo 80 odsto je završen most, da ne idemo onom ćuprijom kao do skora… To je blizu kraja, i za godinu i po dana imaćemo autoput do BiH i RS”, rekao je Vučić i dodao da poslije toga ostaje da se izgradi autoput do Bijeljine.

    Prenio je da se razgovaralo i o izgradnji autoputa Požega-Kotroman, odnosno do Višegrada, koji bi dalje trebalo graditi do Sarajeva.

    “Rekao sam da je besmisleno da mi gradimo, ako niko neće da gradi Višegrad, jer samo tako ima smisao, a do tada nema. Nadam se da će vlasti u BiH, ma koje, jer ne mogu da ulazim u to, to uraditi. Time bismo povezali Rašku sa Beogradom, Sarajevom, ali i Sofiju i Istanbul sa Sarajevom i Beogradom. Verujem da zajedno možemo to da uradimo, nije problem u nama”, rekao je Vučić.

    Dodao je da je sa Erdoganom razgovarao o svemu, pa i o zajedničkom djelovanju po pojedinim pitanjima u međunarodnim organizacijama.

    Ergogan: Zajedničkim djelovanjem prevazići krizu u BiH
    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan poslije današnjeg sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem poručio je da je potrebno djelovati zajednički sa međunarodnom zajednicom kako bi se prevazišla kriza u BiH.

    “Podrška Srbije teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH važna je za mir i stabilnost cijelog regiona. Imperativ je da se sve strane uzdrže od koraka koji bi doprinijeli ugrožavanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i da se ponašaju odgovorno. Turska će preduzeti sve da se smanje napetosti na Balkanu”, rekao je Erdogan.

    On je naglasio da je na sastanku snažno i odlučno potvrđen značaj mira i stabilnosti na Balkanu, prenose beogradski mediji.

    Govoreći o odnosima Turske i Srbije, Erdogan je ocijenio da su oni na “savršenom, odličnom nivou”.

    On je istakao da je prošla godina bila izuzetna za odnose dvije zemlje budući da je Turska otvorila generalni konzulat u Novom Pazaru, dodajući da se nada da će ove godine biti otvoren i turski konzulat u Nišu.

  • Scholz: Njemačka bi mogla zaustaviti Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu

    Scholz: Njemačka bi mogla zaustaviti Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu

    Njemački kancelar Olaf Scholz je najoštrije do sada upozorio da bi njegova država mogla zaustaviti plinovod Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu, piše Politico.

    Ovo je izjavio na današnjoj konferenciji za medije na kojoj se obratio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

    “Jasno je da će to biti visoka cijena i da će se o svemu tome morati razgovarati ako dođe do vojne intervencije protiv Ukrajine”, rekao je Scholz. Poručio je da njegova vlada, kako je naveo, stoji pri svim aspektima sporazuma koji je njegova prethodnica Angela Merkel postigla s američkim predsjednikom Joeom Bidenom prošle godine, a prema kojem je Njemačka obećala poduzeti mjere na nacionalnom nivou i primorati Evropsku uniju na sankcije ako Rusija počini agresivna djela protiv Ukrajine. Primjedbe kancelara Njemačke dolaze u trenutku kada je Rusija rasporedila 100.000 vojnika na ukrajinskoj granici, pojačavajući strah od invazije. Niz prošlosedmičnih sastanaka između Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i saveznika iz NATO-a nije uspio ublažiti napetosti. “Očekujemo da će Rusija deeskalirati situaciju. To bi moglo uključivati, na primjer, smanjenje trupa na ukrajinskoj granici”, rekao je Scholz. Također je nagovijestio spremnost na razgovor s Moskvom, rekavši, “naravno, spremni smo ući u ozbiljan dijalog s Rusijom o sigurnosnim pitanjima u Evropi”.

  • EMA još bez preporuke za četvrtu dozu vakcine

    EMA još bez preporuke za četvrtu dozu vakcine

    Evropska agencija za lijekove (EMA) navodi da i dalje nema podataka o “potrebi i značaju” primanja četvrte doze postojećih vakcina protiv kovid-19 kod opšte populacije.

    Evropski regulator za lijekove ostavlja prostor za promjenu preporuke kada je riječ o četvrtoj dozi, ali i poziva faramaceutske kompanije da rade na ažuriranju sastava postojćih vakcina protiv kovid-19.

    ”Prozvođači vakcina se ohrabruju ne samo da rade na ažuriranju efikasnosti vakcine na omikron soj, već i da razmotre razvoj biovalentnih ili multivalentnih vakcina koji bi bile efikasne protiv više sojeva virusa korona i efikasnije od postjećih monovalentnih vakcina”, kaže doktor Marko Kavaleri ispred EMA.

    Na redovnoj konferenciji za medije u sjedištu EMA navode da je epidemiološka situacija širom Evrope ”zabrinjavajuća”, posebno u pogledu sve većeg broja zaraženih koji izaziva dominantan i izuzetno prenosiv omikron soj korone.

    ”Iako Omikron pokazuje mogućnost da ‘zaobiđe’ imunoloski sistem dobijen vakcinacijom, trenutne vakcine nastavljaju da daju značajnu zaštitu od hospitalizacije i teških oblika bolesti posebno nakon dobijanja buster doze”, navodi Kavaleri.

    On dodaje da je do sada buster dozu primilo svega 40 procenata odraslih u EU, a da oko 20 procenata Evropljana nema ni kompletnu primarnu vakcinaciju.

    Iako iz EMA pozivaju sve koji mogu da prime buster da to učine što prije, naglašava se i da primanje više buster doza u kratkom vremenskom razmaku ne bi bilo održivo na duže vrijeme.

    Ocjenjuje se da bi ponovne kampanje vakcinacije bile izazovne za organizovanje svakih par mjeseci, a da bi došlo i do opšteg zamora društva u pogledu vakcinacije.

    ”Isto tako, u slučaju više buster doza datih u kratkom vremenskom razmaku može doći do smanjenja nivoa antitijela koja se dobija vakcinacijom zbog neophodnog vremenskog perioda da se antitijela izgrade”, kažu u EMA

    U slučaju nephodnog dodatnog vakcinisanja, posebno ranjivih grupa, EMA poziva da to bude sinhronizovano sa pojavom gripa i prehlada kako bi se imuni sistem podigao u trenutku kada je najpotrebnije.

  • SZO: Pandemija virusa korona mogla bi da bude gotova ove godine

    SZO: Pandemija virusa korona mogla bi da bude gotova ove godine

    Šef Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za vanredne situacije Majkl Rajan izjavio je danas da bi pandemija virusa korona mogla da bude gotova ove godine ukoliko se brzo riješe problemi u dostupnosti vakcina i lijekova.

    Govoreći tokom panel diskusije koju je organizovao Svjetski ekonomski forum, doktor Rajan je poručio da “virus možda nikada neće nestati” jer takvi pandemijski virusi “na kraju postaju dio ekosistema”, prenosi agencija AP.

    Ali, kako je naveo, postoji šansa da se okonča vanredna situacija u javnom zdravstvu ove godine ukoliko se urade stvari o kojima je već diskutovano.

    SZO je ocijenila da postoji neravnoteža u vakcinaciji protiv korone između bogatih i siromašnih zemalja i navela da je to “moralni neuspjeh”.

    Kako navodi AP, manje od 10 odsto ljudi u siromašnijim zemljama primilo je jednu dozu vakcine protiv virusa korona.

    “Ono što treba da uradimo je da dostignemo nizak nivo incidencije bolesti uz maksimalnu vakcinaciju naše populacije, ali tako da niko ne mora da umre”, rekao je Rajan.

    On je ukazao da je “nesreću” izazvao poremećaj društvenog, ekonomskog i političkog sistema, a ne virus korona.

    Rajan se takođe uključio u debatu o tome da li virus korona treba smatrati endemskom bolešću.

    “Endemska malarija ubija stotine hiljada ljudi. Endemsko samo po sebi ne znači dobro. Endemsko samo znači da je tu zauvijek”, poručio je on.

    Zvaničnici javnog zdravlja upozorili su da je malo vjerovatno da će korona biti iskorijenjena i tvrde da će i dalje nastaviti da ubija ljude, iako na mnogo nižim nivoima, čak i nakon što postane endemski.

    Nema dokaza da je buster doza potrebna zdravoj djeci
    Za sada nema dokaza da su zdravoj deci i adolescentima potrebne buster doze vakcine protiv kovida-19, izjavila je danas načelnica sektora za nauku Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Sumija Svaminatan.

    Tokom brifinga za novinare ona je rekla da iako se čini da imunitet na vakcinu protiv omikron soja virusa slabi protokom vremena, potrebno je uraditi više istraživanja kako bi se utvrdilo kome su potrebne dodatne doze, prenosi Rojters.

    “Trenutno nema dokaza da su zdravoj djeci ili omladini potrebne buster doze. Uopšte nema dokaza za to”, rekla je ona.

    U Izraelu je djeci od 12 godina ponuđenja vakcinacija buster dozom, a američka Agencija za hranu i lijekove ranije ovog mjeseca je odobrila treću dozu vakcine kompanija Fajzer/Bajontek za decu od 12 do 15 godina.

    Prošle nedjelje i Njemačka je preporučila da sva djeca između 12 i 17 godina dobiju dopunsku dozu vakcine protiv kovida-19, a u međuvremenu isto je učinila i Mađarska.