VRBAS Media

Autor: INFO

  • Brnabić: Najozbiljnija pretnja o atentatu na Vučića do sada

    Brnabić: Najozbiljnija pretnja o atentatu na Vučića do sada

    Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da je atentat na predsjednika Aleksandra Vučića planiran za prve dvije nedjelje februara, i da je ovo najozbiljnija prijetnja koju su do sada vidjeli.

    Ona je za TV Prva rekla i da atentat pripremala organizovana krminalna grupa ljudi iz okolnih zemalja, ali i iz EU, a da sumnja da je Radoje Zvicer na čelu te grupe i da ima neko i iznad njega.

    Branbić je potvrdila riječi ministra policije Aleksandra Vulina o tome da je srpska policija dobila informacija pod oznakom “hitno” o postojanju organizovane krimninalne grupe koja ima za cilj atentat na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    Vulin je naveo da je Radoje Zvicer organizator i jedan od vođa kavačkog klana odgvoran za šverc i ilegalnu prodaju narkotika ali i organizaciju i naručivanje više ubistava.

    “Ovu informaciju smo dobili u petak, 14. januara, od Evropola, preko jedne države članice EU. Sasvim jasno je da se priprema atentat na predsednika Vučića, čak je i planiran datum u februaru za kada je planiran atentat. Od tada, naše bezbednosne službe rade na tome da nađu ljude koji su osmislili sve to”, istakla je premijerka.

    Ona je navela da biti ljudi koji će se rugati ovome.

    “Samo da kažem, mi smo to dopili napismeno od Evropola. Svako ko ima hrabrosti da se smeje… ovo nije prva pretnja. Uspevali smo ove stvari da sprečimo, a ovo je najozbiljnija koju smo do sada videli”, rekla je Brnabić za televiziju Prva i napomenula da ne može da iznosi više detalja.

    Ona je istakla i da je pojačana bezbjednost za predsjednika Srbije.

    “Hvala svim partnerima koji nam danonoćno pomažu i na vezi su sa našim bezbednosnim službama. To su državljani različitih zemalja. Kriminal ne poznaje granice, to su države iz regiona, iz drugih zemalja… Pisalo je ime Radoje Zvicer. Da li je on na čelu te kriminalne organizacije, ja to ne znam, to sumnjam, mislim da postoji neko ko je iznad Zvicera, a ko je to, to će utvrditi istraga. Za mene je to sekundarno, primarno je da to sprečimo i da zaštitimo život predsednika”, kazala je premijerka.

    U narednom periodu se neće promijeniti ništa u ponašanju predsednika, uprkos pretnji.

    “Nažalost, ne verujem da će se išta promeniti. On ima planove, ciljeve, on ne želi da bude ‘poslušan’ u tom smislu. On je zacrtao da to mora da uradi, da negde mora da bude, bez obzira na to šta govore bezbednosne službe. On će otvoriti autoput, bez obzira na to što je opasnost po njegov život. Ne govorim melodramatično, to je istina. Ja kao predsednica vlade, imam najveći strah i zebnju oko toga, ali i kao njegov prijatelj i neko ko ga izuzetno voli, poštuje, ceni. Znam da ako se nešto desi Aleksandru Vučiću, Srbija ne može da nastavi ovako. Mnogi bi tako nešto iskoristili za razne dodatne stvari, ali o tome neću da pričam, jer mi to moramo da sprečimo”, naglasila je ona i dodala da ne može da otkrije iz koje zemlje EU je stiglo upozorenje.

    Ona je, takođe, dodala da je Vučcić na sebe navukao bijes Zvicera i njegovog šefa time što je objavio rat mafiji.

    “Tada su Zvicer i njegov šef, i kriminalna grupa, sa nevericom dočekali to. Ne verujem da su mislili da će to da se desi. To je Vučić izgurao, sa našim bezbednosnim službama i mi smo rasturili tu kriminalnu grupu u Srbiji, pomrsili smo im planove i u drugim zemljama regiona i čitav njihov ‘biznis’. Vučić je svojevremeno rekao da oni ne mogu jači od države, ali je bio svestan da je stavio danas u torbu. Danas smo došli do toga da nas strane obaveštajne službe upozoravaju da dolaze ljudi koji imaju cilj da ubiju Aleksandra Vučića”, poručila je Brnabić.

  • Izvoz lani uzletio za 35 odsto

    Izvoz lani uzletio za 35 odsto

    • Vrijednost uvezene robe u BiH u 2021. godini u odnosu na godinu ranije porasla je za 27,9 odsto, a došlo je i do rasta izvoza iz BiH u odnosu na pandemijsku 2020. godinu od 35,7 odsto.

    Iz podataka Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) jasno se vidi da je tokom 2020. godine, to jeste od početka pandemije virusa korona u BiH, došlo do značajnog pada kako uvoza tako i izvoza robe.

    Prema riječima ekonomskih stručnjaka, u 2021. godini zabilježeni su dobri rezultati, situacija se evidentno popravlja te raste pokrivenost uvoza izvozom, koja je sada dostigla 66,1 odsto. Spoljnotrgovinski robni deficit, prema podacima agencije za statistiku BiH, iznosio je 7,323 milijarde KM.

    Kada je riječ o očekivanjima za ovu godinu, ekonomski analitičari navode da je moguće, iako se očekuje dalji trend rasta, da to uspore s jedne strane novi talas virusa korona, a sa druge strane energetska kriza i rast cijena finalnih proizvoda i usluga.

    Inače, tokom 2020. godine, prema podacima UIO BiH, ukupan uvoz iznosio je 17,2 milijarde KM, što predstavlja pad od 13,4 odsto u odnosu na 2019. godinu, kada je uvezena roba u iznosu od 19,8 milijardi KM.

    “Tokom 2020. godine iz BiH je izvezena roba u iznosu od 10,8 milijardi KM, što je za 9,8 odsto manje u odnosu na 2019. godinu, kada je izvezeno 11,8 milijardi KM”, navodi se u podacima UIO BiH.

    Da je do značajnog oporavka tržišta lani došlo, pokazuje podatak da je vrijednost izvezene robe iznosila 14,6 milijardi KM.

    “U istom periodu ukupan uvoz u BiH iznosio je 21,9 milijardi KM”, podaci su Uprave za indirektne poreze BiH.

    Kada su u pitanju zemlje sa kojima BiH ima najveću spoljnotrgovinsku razmjenu, tu nema velikih promjena već duži niz godina, jer najviše robe se i uveze, ali i izveze u zemlje regiona kao što su Srbija i Hrvatska, a takođe veliki dio spoljnotrgovinske razmjene BiH vrši se i sa zemljama Evropske unije.

    Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, realno je očekivati da će spoljnotrgovinska razmjena BiH rasti te da pokrivenost uvoza izvozom bude što veća.

    “Preduslov da jedna ekonomija bude zdrava je kada imate suficit u spoljnotrgovinskom bilansu i treba težiti ka tome. Težimo da mi izvozimo robu koja je više vrijedna i da je to finalna roba, a ne sirovine i polufabrikati”, rekao je Ljuboja.

    Dodao je da je pandemija prije dvije godine učinila svoje smanjujući potrošnju kao i operativne aktivnosti u prerađivačkoj industriji koja je uvozila manje sirovima, a trgovina i turizam su svedeni na niži nivo.

    “Prošle godine situacija se popravljala, pozitivno je to što je pokrivenost uvoza izvorom u stalnom rastu”, kazao je Ljuboja.

    Istakao je da bi peti talas virusa korona tokom ove godine mogao ugroziti trend rasta.

    “Novi talas je desetkovao radnu snagu, posebno u prerađivačkom sektoru, gdje u pojedinim slučajevima imate odsustvo i do 30 odsto radne snage i to se ne dešava samo nama, tako je u cijelom svijetu”, rekao je Ljuboja, dodajući da prvi kvartal 2022. godine neće donijeti ono što je prognozirano i očekivano.

    Admir Čavalić, ekonomski analitičar, naveo je da je bilo očekivano da tokom 2020. godine dođe do pada spoljnotrgovinskih aktivnosti te je istakao da je takođe loše kada dođe do pada vrijednosti uvoza, isto kao što je loše kada pada vrijednost izvoza.

    “U 2021. godini dolazi do značajnog rasta vanjskotrgovinske razmjene, čak u nekim mjesecima prelazi pretkovid period od 2019. godine. To znači da se globalna potražnja oporavila”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da su novonastalu situaciju bh. izvoznici iskoristili, odnosno nove geopolitičke uslove zemalja Azije, to jest Kine i zemalja EU.

    “To se odnosi prije svega na rast transportnih troškova, naročito brodskog transporta i on je stvorio neki prostor za domaće izvoznike da iskoriste situaciju”, naveo je Čavalić.

    Dodao je da tokom ove godine očekuje trend rasta izvoza, ali i oporavak uvoza.

    “I prošle godine, ali i ove dolazi do oporavka uvoza, jer je došlo do povećanja potražnje na domaćem tržištu”, kazao je Čavalić.

    Istakao je da na put trendu oporavka spoljnotrgovinske razmjene mogu stati energetska kriza, kao i aktuelna poskupljenja finalnih proizvoda i usluga, u smislu da destimulišu potražnju na domaćem tržištu.

    “Međutim, mislim da to neće drastično uticati na opšte tendencije kada je riječ o rastu vanjskotrgovinske razmjene”, naveo je Čavalić, dodajući da je izvoz nosilac ekonomskog oporavka BiH.

  • Izvještaj: U BiH bujaju pranje novca i korupcija

    Izvještaj: U BiH bujaju pranje novca i korupcija

    Organizovani kriminal i pranje novca su u BiH, Srbiji i Crnoj Gori koncentrisani u oblastima u kojima postoje slabe državne institucije, a godišnje se opere novca u vrijednosti između dva i pet odsto bruto domaćeg proizvoda, navedeno je u najnovijoj studiji Globalne inicijative sa sjedištem u Švajcarskoj.

    U studiji, koju su podržali Njemačka agencija za razvoj GIZ i norveško Ministarstvo spoljnih poslova, naglašeno je da su banke ključna mjesta za pranje novca, posebno zato jer je, kako su istakli, omogućeno da se gotovina može lako transferisati preko granica. Naglašavaju i da su bankovne pozajmice i garancije na zajmove čest metod koji se koristi za prikrivanje traga novca.

    “U BiH lokalna često fiktivna preduzeća pozajmljuju novac iz inostranstva, najčešće preko kompanija u Persijskom zalivu, jer tamo lokalne vlasti rijetko mogu ustanoviti porijeklo novca. Te kompanije onda novac u vidu zajmova investiraju u nekretnine, nove kompanije ili opremu. MONEYWALL procjenjuje da se ova metoda koristi u sve tri zemlje tako da novac ‘šeta’ između kompanija kojima je isti vlasnik, kao i fantomskih firmi, kako bi se novac legalizovao”, naglašeno je.

    Ključna mjera protiv ovakve prakse je, kako su naglasili, transparentnost registara privatnih i pravnih lica, što bi vlastima pomoglo da uđu u trag vlasništva i ograničilo prisustvo anonimnih kompanija. Korupcija je, kako ističu, ključna ranjivost u sve tri zemlje, a u izvještaju se posebno govori o korupciji koja nastaje kao rezultat slanja finansijske dobiti u inostranstvo.

    “U BiH smo otkrili da se veliki dio javnog novca kanališe kroz nevladine organizacije i organizacije civilnog društva koje se zasnivaju na političkom favorizovanju”, istakli su oni. Kao primjer navode distrikt Brčko, za koji kažu da predstavlja mikrokosmos sličnih aktivnosti na nivou cijele BiH.

    “Na osnovu razgovora koje smo vodili, postoje brojni primjeri spona političkih partija i korumpiranog finansiranja nevladinih organizacija. Na primjer, u 2018. od dva miliona planiranih za dodjeljivanje nevladinim organizacijama jedan zvaničnik je dodijelio jednoj drugoj fiktivnoj organizaciji 325.000 evra”, istakli su oni.

    Prema navodima koje su dobili od bivšeg službenika za suzbijanje finansijskog kriminala u BiH, u izvještaju je definisano sedam načina na koje se izbjegava plaćanje poreza. To su, kako naglašavaju, preferiranje transakcija u gotovom novcu, široko rasprostranjeno izbjegavanje carinskih registracija, deklarisanje visokih poreskih stopa u isplatama plata i doprinosa, a istovremeno smanjenje stopa na ugovore sa zaposlenicima, državno tolerisanje sive ekonomije, neadekvatni kapaciteti inspekcijskih organa i drugih službi, komplikovani i neadekvatni poreski sistem s čestim promjenama regulative, kao i netačno deklarisanje vrijednosti robe.

    Što se tiče sive ekonomije, citiraju podatke Međunarodne organizacije za rad koja tvrdi da je više od 18,7 odsto svih radnika u Srbiji, i čak 30 odsto radnika u BiH zaposleno u sivoj zoni.

    “Svi oni svoja primanja i zarade dobijaju u gotovini”, naglašeno je u izvještaju.

    Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Kapital, koji prati finansijske tokove, kaže da je veliki problem i generator pranja novca i svih ovih oblika koruptivnog djelovanja činjenica da u BiH postoje slabe institucije koje ne rade na suzbijanju ovih aktivnosti.

    “Kod pranja novca nije samo problem što je to ozbiljno krivično djelo jer se novac ubacuje u legalne tokove, već i to što je ogromna količina gotovog novca, po čemu je BiH u samom vrhu na zapadnom Balkanu, u opticaju, a na taj način se može prikriti tok novca, što je onda pogodno za koruptivne aktivnosti”, kaže Vukelić.

  • Munjevito širenje omikrona poziva na oprez

    Munjevito širenje omikrona poziva na oprez

    Brzina širenja omikron soja virusa korona, ali i blaža klinička slika koju on izaziva, prema mišljenju svjetskih, ali i regionalnih stručnjaka, govori o slabljenju virusa, ali je, kako su zdravstveni radnici potvrdili za “Nezavisne novine”, potrebno ostati oprezan, jer nas je kovid-19 dosada mnogo puta iznenadio.

    Naime, kako se sve više govori, omikron soj, koji je dosta viralentniji od prijašnjih mutacija virusa korona, izaziva blažu kliničku sliku, zbog čega manje oboljelih zahtijeva bolničko liječenje, a smanjuje se i broj smrtnih slučajeva. Tako je prije nekoliko dana o omikronu kao krajnjoj fazi pandemije govorio i srpski virusolog Milanko Šekler, koji je naveo da su novi sojevi međusobno sve sličniji i sve se bolje preklapa zaštita, te da je hospitalizacija oboljelih sa delta sojem bila pet odsto, a s omikronom je oko jedan odsto. S druge strane, mišljenja bh. stručnjaka je da, iako ovaj soj rjeđe izaziva teže kliničke slike, treba biti oprezan, jer i dalje imamo skok broja hospitalizovanih, kao i mali procenat imunizovanih građana. Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Nenad Stevandić, zamjenik generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS (UKC RS), mi još ne možemo posmatrati omikron kao kraj pandemije, jer je kod nas procenat vakcinisanih protiv virusa korona ispod 40 odsto.

    “Omikron izaziva blage kliničke slike kod osoba koje su već proboljele kovid ili su vakcinisane, ali ne mora da znači da će tako biti i s onima koji su prvi put oboljeli”, kazao je Stevandić.

    Dodao je da se u Srpskoj od 12. do 18. januara ove godine uvećao broj hospitalizovanih za oko 150.

    “Tako smo 12. imali 475 osoba u bolnicama u RS, a sada ih imamo 614, u UKC RS smo tada imali 193, a sada ih je 234”, rekao je Stevandić, dodajući da se broj hospitalizovanih povećao i u drugim bolnicama širom RS. Istakao je da je s druge strane prednost trenutne situacije što se mnogi građani sami testiraju antigenskim kućnim testovima.

    “Oni se ne prijavljuju, sami se trude da ne zaraze svoje ukućane i da budu u izolaciji, zbog čega smatramo da je broj zaraženih mnogo veći nego što se objavljuje”, kazao je Stevandić, dodajući da bi ovo moglo pomoći da što prije dođemo do imuniteta krda i ubrzati kraj pandemije.

    “Prema naučnim saznanjima, sve govori da virus ide prema slabljenju, ali nas je kovid-19 iznenadio mnogo puta za ove dvije godine, pa je potrebno ostati oprezan da se ne bi pojavio neki novi soj koji je patogeniji”, zaključio je Stevandić.

    Ednan Drljević, infektolog iz Opšte bolnice “Abdulah Nakaš” Sarajevo, naveo je da nijednom virusu nije cilj da ubije čovjeka, jer tako ubija i sebe.

    “Cilj mu je da se što brže širi a da ljudi ne umiru i svaki virus ide ka tome da postane benigna bolest. Mi se nadamo i sve ide u tom smjeru da se svaka nova varijenta virusa korona, pa tako i omikron, sve brže širi. Omikron se širi nevjerovatnom geometrijskom progresijom i trenutno od ukupnog broja testiranih imamo 70 do 80 odsto pozitivnih”, rekao je Drljević za “Nezavisne novine”.

    S druge strane, kako Drljević ističe, ne treba se previše nadati, jer previše brzo širenje virusa dovodi do velikog broja mutacija.

    “Neke od tih mutacija mogu se razviti i u težu bolest ili mutacije koje neće imati osjetljivost na vakcine”, kazao je Drljević, navodeći da će, ako se ne desi neka od tih mutacija, i ovaj virus završiti kao i svi drugi, kao bezopasna bolest, te neće biti potrebe da se sprovode stroge mjere.

  • Vulin o potrazi za Perišem: Ima i onih koji tvrde da su vidjeli Matejevu astralnu projekciju

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je da policija poduzima sve što je u njihovoj moći da bi se bacilo svjetlo na nestanak Splićanina Mateja Periša, kojemu se u noći sa 30. na 31. decembar u Beogradu izgubio svaki trag.

    Vulin je rekao da policija provjerava doslovno svaku dojavu vezanu uz nestanak Splićanina, a za sada je izvjesno da nad Perišem nije bilo nikakvog nasilja.

    “Dajemo sve od sebe da riješimo ovaj slučaj i provjeravamo svaku informaciju koja nam se dojavi. I u ovom slučaju imamo i dobronamjerne i zlonamjerne ljude koji se javljaju. Ima i bijelih magova i crnih magova, ljudi koji pričaju da su vidjeli Matejevu astralnu projekciju”, kazao je Vulin.

    Dodao je da se upoznao s ocem Mateja Periša, Nenadom Perišom, i da mu “iskazuje veliko poštovanje”.

    “Samo se stavite u njegovu situaciju. Biste li imali toliko razumijevanja kao on? Bilo je pokušaja da se ovo predstavi kao međunacionalni sukob. Siguran sam da nasilja nije bilo ni u klubu, ni izvan njega. To su posvjedočili i Matejevi prijatelji i gosti i djelatnici kluba”, rekao je Vulin, poručivši da je Beograd “siguran grad”.

    Podsjećamo, Periš je nestao u Beogradu poslije ponoći 30. na 31. decembra, a MUP Srbije u međuvremenu je napravio potpunu rekonstrukciju njegova kretanja po izlasku iz kluba “Gotik”.

  • Najmanje 70 ljudi poginulo u Jemenu nakon zračnih napada koalicije predvođene Saudijskom Arabijom

    Najmanje 70 ljudi je ubijeno u zračnom napadu na zatvor u Saadi koji je služio kao migrantski centar, a najmanje troje djece je poginulo u odvojenom bombardovanju.

    Južnije, u lučkom gradu Hodeidi, djeca su stradala kada su zračni napadi koalicije predvođene Saudijskom Arabijom pogodili telekomunikacioni objekat dok su se igrali u blizini. Jemen je također pretrpio nestanak interneta širom zemlje.

    “Djeca su se navodno igrala na obližnjem fudbalskom igralištu kada su projektili pali”, rekli su iz Save the Children.

    Iz kancelarije UN-a za ljudska prava saopćili su da su izvještaji o intenziviranju koalicionih zračnih napada na naseljena područja “duboko šokantni”.

    Osam humanitarnih agencija koje djeluju u Jemenu navelo je u zajedničkom priopćenju da su “užasnuti vijestima da je više od 70 ljudi, uključujući migrante, žene i djecu, ubijeno u očiglednom zanemarivanju života civila”.

    Rekli su da je zatvor u Saadi korišten kao centar za zadržavanje migranata, među kojima je mnogo stradalih. Međutim Ujedinjeni Arapski Emirati insistiraju da su oni i drugi članovi koalicije ostali posvećeni “proporcionalnim” odgovorima na napade Hutija.

    “Koalicija se obavezuje da će se pridržavati međunarodnog prava i proporcionalnog odgovora u svim svojim vojnim operacijama”, rekla je ambasadorica UAE pri Ujedinjenim narodima Lana Nusseibeh.

    Napadi su uslijedili nakon što su Huti uveli sedmogodišnji rat u novu fazu tvrdeći da su u ponedjeljak na Abu Dabiju ubili tri osobe. Državna novinska agencija Saudijske Arabije saopćila je da je koalicija izvela “precizne zračne napade kako bi uništila kapacitete Huti milicije u Hodeidi”.

    Građanski rat u Jemenu bio je katastrofa za milione njegovih građana koji su napustili svoje domove, a mnogi su na ivici gladi u, kako UN nazivaju najgorom humanitarnom krizom na svijetu.

  • Šta slijedi nakon omikrona i kada će pandemija konačno završiti?

    Nakon 25 mjeseci pandemije mnogima se normalan život kakav smo prije imali čini kao fantazija, a mnogi su izgubili nadu da će pandemije završiti bar u ovoj godini. Međutim, mnogi stručnjaci za zarazne bolesti kažu da je kraj pandemije koronavirusa moguć već tokom ove godine, ali ne misle da će virus nestati.

    “Mislim da ćemo, ako sve učinimo kako treba, imati 2022. u kojoj covid neće toliko dominirati našim životima”, rekao je za CNN dr. Tom Frieden, koji je bio direktor američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pod predsjednikom Obamom, a sada je izvršni direktor i predsjednik organizacije Resolve to Save Lives.

    Kako će izgledati sljedeći dio pandemije i kada će do njega doći pitanja su na koja su dr. Yvonne Maldonado, epidemiologinja i specijalistica za zarazne bolesti i njezine kolege pokušale pronaći odgovore. Među stručnjacima je dosad postojao opći konsenzus o tome što bi se moglo dalje događati: “Zaista ne znamo točno”, rekla je Maldonado.

    Postoje modeli i lekcije iz prošlih pandemija, ali način na koji se pojavila vrlo zarazna varijanta omikron zakomplicirala je situaciju. “Nitko od nas nije očekivao omikron”, rekla je Maldonado. “Pa, bilo je nagovještaja, ali nismo očekivali da će se dogoditi baš onako kako se dogodilo.”

    Omikron je napravio mnogo problema i Evropi i SAD-u. Više od četvrtine ukupnih slučajeva pandemije u SAD-u prijavljeno je u proteklom mjesecu, tokom porasta zaraze omikronom. No, čini se da je talas dostigao vrhunac u mnogim područjima, dok u nekim državama poput Džordžije još uvijek pravi velike probleme.

    Južnoafrički naučnici su prvi put otkrili varijantu u novembru, a ubrzo su tamo slučajevi dostigli vrhunac i pali. Isto se dogodilo i u Velikoj Britaniji, a stručnjaci smatraju da će se dogoditi posvuda.

    Stručnjak za zarazne bolesti i vakcinologiju i klinički profesor emeritus na University of California John Swartzberg rekao je da kratkoročno može reći da će narednih četiri do šest sedmica sigurno biti prilično teško, ali da ubi se sredinom veljače moglo vidjeti u cijelom svijetu da stvari idu na bolje. Od proljeća do ljeta, on vjeruje da će biti kao i prošle godine, uz kontinuirani pad broja zaraženih.

    Koronavirus, kaže, vjerojatno nikada neće potpuno nestati. “Uvjeren sam da će se pojaviti još jedna verzija virusa”, rekao je Maldonado. “To je scenarij koji stvarno unosi neizvjesnost u ono što slijedi.”

    Nova varijanta koronavirusa u budućnosti

    Sljedeća varijanta koronavirusa mogla bi biti jednako ili čak više prenosiva od omikrona.

    “Uopće nije jasno što slijedi”, rekao je dr. George Rutherford, epidemiolog sa Sveučilišta California u San Franciscu. Rekao je da bi virus mogao postupno mutirati, kao što se dogodilo s alfa i beta varijantama. Ili bi mogao napraviti stvarno veliki skok, kao s deltom i omikronom.

    Virus gripe H1N1, na primjer, bio je novi virus kada je 1918. započeo jednu od najgorih pandemija u povijesti – zarazio je jednu trećinu svjetske populacije i ubio 50 milijuna ljudi, piše CNN. Ta je pandemija na kraju završila, ali virus je i danas s nama.

    Maldonado ističe da se svijet mora usredotočiti na zaštitu onih koji su osjetljivi na teške bolesti, da svi budu vakcinisani, imaju pristup monoklonskim antitijelima i antivirusnim lijekovima.

    Najgori scenario nakon omikrona bio bi da nove varijante izbjegnu zaštitu koju je donijela vakcina, no naučnici smatraju da su male šanse da se to dogodi.

    Anthony Fauci, direktor Nacionalnog instituta za alerije i zarazne bolesti u SAD-u je kazao kako se nadaju izbjeći ovaj scenarijo, ali da ništa nije sigurno i da se spremaju i na najgore.

  • Kako naši političari koriste društvene mreže

    Kako naši političari koriste društvene mreže

    Političke partije, ali i sami poličari u Srpskoj, u posljednjih nekoliko godina su veliki dio svojih aktivnosti preselili na društvene mreže, na kojima ih, baš kao i na stranačkim skupovima, podržavaju njihove pristalice.

    Aktivni na Fejsbuku, Tviteru, a sve češće i na Instagramu, objavljuju fotografije sa sastanaka, gostovanja u emisijama, ali i iz privatnog života.

    Nerijetko se, čak, i “uživo” obrate svojim simpatizerima. Iako im društvene mreže ne pružaju aplauze i uzvike odobravanja koje imaju na skupovima, komentara i lajkova podrške im, ni najmanje, ne manjka.

    Potkrade se tu i poneki negativan komentar, na koji, kroz nekoliko sekundi, bude bačeno “drvlje i kamenje”.

    Jedna od partija koja pratioce gotovo svakodnevno, na nekoliko društvenih mreža, upoznaje sa svojim aktivnostima, jeste Ujedinjena Srpska. Podjednako aktivan je i lider ove partije, Nenad Stevandić, na čijim se profilima mogu pronaći video-snimci, tekstovi objavljeni u medijima, ali i događaji iz privatnog života.

    Po svojoj aktivnosti na društvenim mrežama ni najmanje ne zaostaju članovi PDP. Među najaktivnija su, svakako, predsjednik ove partije, Branislav Borenović, potpredsjednica Jelena Trivić, ali i mladi gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, koji je, ujedno, jedan od najpopularnijih političara na Instagramu.

    Na njihovim profilima se, takođe, mogu pronaći fotografije sa sastanaka, snimci na kojima se direktno obraćaju svojim simpatizerima, ali i fotografije sa zajedničkih druženja.

    Na svim platformama, aktivna je i politička partija SNSD, koja broji hiljade pratilaca.

    Gotovo svakodnevno objavljuju različite aktivnosti, i to ne samo lidera, Milorada Dodika, nego i ostalih članova.

    Podsjećanja radi, sam Dodik je početkom prošle godine najavio osvajanje društvenih mreža uz riječi da se “imaginarni i virtuelni svijet nametnuo kao neizostavni faktor”.

    Predsjednica Srpske, Željka Cvijanović, takođe je aktivna na društvenim mrežama, a njene fotografije uglavnom svjedoče o brojnim aktivnostima, sastancima, ali i učestvovanjem u humanitarnim akcijama.

    Nedavno je Cvijanovićeva prostor ustupila i srpskom teniseru, Novaku Đoković, koji je pretrpio agoniju u dalekoj Australiji.

    Moć društvenih mreža spoznali su iz SDS i DNS, pa tako u pretragama možemo pronaći mnoge njihove profile, od gradskih odbora do pojedinaca.

    Za razliku od predsjednika SDS, Mirka Šarovića, koji svoje aktivnosti objavljuje samo na Fejsbuku, predsjednik DNS, Nenad Nešić, aktivan je i na Instagramu.

    Jedan od političara koji je među popularnijima, bilo da je riječ o skupovima ili o društvenim mrežama, jeste narodni poslanik, Nebojša Vukanović ili kako je sam sebe opisao u jednom od profila “disident i vječiti buntovnik”.

    Svakodnevno aktivan, objavljuje druženja sa prijateljima i porodicom, “uživo” se obraća svojim pratiocima, ali i rado obračunava sa neistomišljenicima.

    Osim pomenutih, i mnogi drugi političari su spoznali i iskoristili moć društvenih mreža, koja bi se ove godine, koju prati epitet izborna, mogla povećati.

  • “Ako Rio Tinto bude tražio odštetu, spremni smo da se borimo”

    “Ako Rio Tinto bude tražio odštetu, spremni smo da se borimo”

    Premijerka Ana Brnabić rekla je da je odluka o Rio Tintu pre svega doneta zbog građana i njihove zabrinutosti, te da su svi zahtevi demonstranata uslišeni.

    Prema njenim rečima, sinoć su objavljene odluke o Rio Tintu i sve je završeno po tom pitanju.

    “Ukoliko Rio Tinto bude tražio odštetu, mi smo spremni da se borimo”, poručila je ona.

    Dodala je da do pre šest meseci nije čula nijednu lošu stvar o projektu Jadar, kao i da nije dobila nijednu pritužbu od 2017. godine od kada je na čelu Vlade Srbije.

    Brnabićeva je za televiziju Prva kazala da je Loznicu poslednji put posetila 26. februara 2020. godine i da tada o kompaniji Rio Tinto niti o eksploataciji litijuma niko nije pričao.

    “Nisam ni mogla da znam da se ljudi tako osećaju”, navela je premijerka.

    Ona je kazala da kao predsednica Vlade nije htela da trpi stepen licemerja ekoloških protesta, te da njih sve do jednog plaćaju strane fondacije.

    “Taj novac dolazi od fondova, fondacija iz stranih zemalja”, napomenula je.

    Kako je rekla, kristalno je jasno da su ekološki protesti politički inspirisani.


    Ona je gostujući u emisiji “Prva tema” na televiziji Prva kazala da s obzirom na to da je Savo Manojlović pravnik, neverovatno je da ne poznaje zakon.

    “Pritom zakon zbog koga je protestovao, zatvorio saobraćaj i postavio zahteve koje smo mi uslišili. Reč je o Zakonu o referendumu i narodnoj inicijativi”, pojasnila je ona i istakala da su ti zahtevi ispunjeni.

    “Sada on ne želi da postupi u skladu sa zakonom, već želi da izađe i protestuje”, rekla je.

    Brnabićeva je napomenula da je Narodna skupština reagovala u roku od četiri dana od predaje njegovih zahteva.

    “Narodna skupština je vratila dopis da je predlog inicijative nepismen, zato što u čitavom predlogu ne posotji obrazloženje koje po zakonu neophodan element. Nije Skupština čekala 15 dana, već četiri dana, a on je treći dan izašao da protestuje”, kazala je ona.

    Ona je napomenula da je Skupština sve uradila po zakonu, ali je Manojlović uprkos tome što su mu zahtevi uslišeni opet protestovao.

    “Vi lepo gospodine Manojloviću ispravite svoj predlog, dajte Skupštini, skupljajte potpise i to je to”, rekla je ona.

  • Konflikt sa Rusijom – zabrinutost sve veća

    Konflikt sa Rusijom – zabrinutost sve veća

    Ruski vojni manevri ne održavaju se samo na granici sa Ukrajinom, već i u Baltičkom moru.

    U glavnim gradovima skandinavskih zemalja vlada velika zabrinutost.

    Raspoređivanje ruskih jedinica na granicu sa Ukrajinom dospelo je poslednjih dana na naslovne strane mnogih svetskih medija. Istovremeno, to što su tri broda Ruske mornarice iz Severnog mora kroz moreuz Veliki pojas u Danskoj ušla u Baltičko more, u mnogim zemljama prošla je gotovo nezapaženo. Ali ne i u susednim, skandinavskim zemljama. Njihove vlade su sve nervoznije zbog sve većih ruskih vojnih manevara.

    Švedska

    Vlada u Stokholmu reagovala je brzo i s velikim publicitetom. Istovremeno, ona je krajem prošle nedelja na ostrvo Gotland u Baltičkom moru poslala veći broj oklopnih vozila. Otada ulicama patroliraju vojnici.

    Na Gotlandu, u centralnom Baltiku, koji je samo oko 350 kilometara vazdušne linije udaljen od ruske eksklave Kalinjigrad, živi oko 60.000 ljudi. Vojska je sada veoma uočljiva, naročito u pitoresknom lučkom gradu Visbi, glavnom mestu na ostrvu.

    Odgovorni u glavnom gradu Švedske pred sobom imaju sledeći, najgori mogući scenario: Rusija bi narednih dana ili nedelja mogla ne samo da pruži pipke ka Ukrajini, već i prema baltičkim zemljama, Estoniji, Letoniji i Litvaniji. I tako se opasno približi suverenoj teritoriji Švedske.

    Švedska nije članica NATO, ali tesno sarađuje s Alijansom. Otkako je Rusija 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, Stokholm je ponovo pojačao odbranu. Švedska je 2017. ponovo uvela obavezni vojni rok.

    Finska

    Sa svojom 1.300 kilometara dugom granicom sa Rusijom, Finska je toliko blizu Rusiji, kao nijedna druga evropska zemlja. Ni Finska nije članica NATO, i slično kao i u Švedskoj nema potrebne većine da zemlja pristupi zapadnom vojnom savezu. S obzirom na to da je vlada u Helsinkiju dugo važila za pragmatičnu u odnosima sa Moskvom, ona sada ne može da sakrije rastuće nepoverenje.

    Dugi niz godina u političkim programima stoji opcija pristupanja NATO, ali najjasniji znak odvraćanja Finske od Rusije dogodio se u decembru prošle godine. Premijerka Sana Marin okončala je dugogodišnji spor o nabavci novih borbenih aviona i poručila 64 najmodernija aviona F-35 od firme “Lokid Martin”iz Sjedinjenih Država. To je ugovor vredan 8,4 milijarde evra.

    Nakon što je Rusija krajem decembra zahtevala da nijedna nova zemlja ne sme da pristupi NATO, Marin je napravila još jedan korak. Početkom januara je u jednom televizijskom intervjuu uputila poruku Moskvi: “Nećemo dozvoliti da nas ucenjuju”.

    Danska

    Vlada u Kopenhagenu u odnosu sa Moskvom u ovom trenutku sledi dvostruku strategiju. S jedne strane je, kao i Švedska, pojačala svoje vojno prisustvo u Baltičkom moru. Ona je, naime, u Baltik poslala jednu fregatu, veći broj borbenih aviona F-15 i oko 200 vojnika.

    Danska je jedna od osnivačica NATO, i samim tim je intervencija pod vrhovnom komandom Zapadne vojne alijanse. S druge strane, Danska je odlučila da Ukrajinu podrži sa oko 22 miliona evra.

    Od aprila 2014. ukrajinske vojne snage ratuju na istoku zemlje protiv separatista koje podržava Rusija. Mirovni plan koji je dogovoren uz posredovanje Nemačke i Francuske je na ledu. Nakon posete konfliktnoj oblasti na istoku Ukrajine, ministar spoljnih poslova Danske Jepe Kofod izrazio je zabrinutost zbog kibernetičkih napada na internet-stranice ukrajinske vlade.

    Norveška

    Kao još jedna od osnivačica NATO, Norveška je od 1949. njegov sastavni deo i nalazi se na spoljnim, severnim granicama. Odbrambena politika igra veoma veliku ulogu u samopouzdanju te zemlje. Oko 8.000 mladića i devojaka godišnje odsluži obavezni vojni rok. Norveška sa Rusijom deli oko 200 kilometara dugu granicu, a obe zemlje su pri tom konkurenti kada se radi o sferi uticaja na Arktiku. To je još jedan od razloga zašto se ovih dana ulažu napori da se pokaže vojna spremnost.

    Vlada u Oslu tek nedavno je sklopila novi vojni sporazum sa SAD, prema kojem Norvežani Amerikancima, u slučaju rata, dozvoljavaju pristup u četiri svoje vojne baze. Trebalo bi takođe napomenuti da će se na norveškoj teritoriji u martu i aprilu, održati jedna od najvećih vojnih vežbi NATO još od kraja Hladnog rata. Na manevrima pod imenom “Hladni odgovor”(Cold Response) učestvovaće 35.000 vojnika iz 28 članica NATO, ali i drugih partnerskih zemalja.

    Vlada u Oslu je, pored ruskih vojnih manevara, zabrinuta i zbog ruskih hakerskih napada. U intervjuu jednom listu premijer Norveške Jonas Gar Store izjavio je da hakeri koje podržava Rusija imaju na nišanu centralne norveške institucije, poput parlamenta i vlade.