VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kijevski medij: Hrvatska će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO

    Kijevski medij: Hrvatska će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO

    Kyiv Independent, jedan od glavnih ukrajinskih medija, na svom Twitteru piše da će Hrvatska blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO.

    • Hrvatska će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je da će naložiti stalnom predstavniku zemlje pri NATO-u da glasa protiv tog poteza – piše medij iz Kijeva na Twitteru.
    • Članstvo dvije nordijske zemalje ovisiće o tome hoće li Izborni zakon u BiH biti promijenjen, rekao je Milanović, dodavši da se Hrvate u BiH uništava kao politički entitet – stoji u objavi Kyiv Independenta na Twitteru.
  • Šta se krije iza Erdoganovog “ne”

    Šta se krije iza Erdoganovog “ne”

    Jasne poruke turskih zvaničnika da imaju problem da dopuste Finskoj i Švedskoj da se pridruže NATO-u stvorila je brigu i blagi šok u Helsinkiju i Stokholmu.

    Dve zemlje su i zvanično podnele zahtev za članstvo u Alijansi, a da bi postali deo NATO, svih 30 zemalja članica treba da se usaglasi oko njihovog prijema.

    Međutim, predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan jasno je rekao da neće reći “da”. Šta više, Finsku i Švedsku je nazvao “gnezdom terorizma”.

    Postavlja se pitanje šta se krije iza turskih pretnji i koji bi mogli da budu Erdoganovi sledeći koraci? Geopolitički analitičar Branimir Vidmarović je mišljenja da neće doći do raskola u NATO-u.

    “Ne znam kojim je motivima vođen naš predsednik (Zoran Milanović), nagađam da je vođen antipremijerskim ambicijama i raspoloženjima, a ne anti-NATO raspoloženju. Što se tiče Turske, ona pokušava da reši svoje probleme”, pojašnjava Vidmarović.

    “Da li to znači da i Erdogan radi za Putina?”

    “Turska sada koristi situaciju da reši problem Kurda u Finskoj i Švedskoj koji su tamo dosta jaki. Te zemlje imaju istoriju primanja Kurda i pristalica Fethulaha Gulena koji je po turskim navodima organizovao pokušaj državnog udara. Švedska je jedna od zemalja koja se pridružila embargu na izvoz oružja u Tursku 2019. godine. To je bio Trampov embargo zbog kupovine ruskih sastava S-400. Politička Ankara ima motive da pokuša da reši svoje unutrašnje, sigurnosne probleme, svoje političke zadatke ciljeve, a onda ako se to reši te ako bude nekakvo obećanje, nekakve unutarnje nagodbe o kojima mi verovatno nećemo znati jer se o tome neće govoriti, onda će Turska ipak odlučiti da pristaje na ulazak tih zemalja u NATO”, pojašnjava Vidmarović.

    Analitičar kaže da Turskoj u krajnjem slučaju odgovara NATO.

    “Turska nije anti-NATO nastrojena, ona je članica, ali ima tu tradiciju nepoverenja prema glavnim akterima u NATO-u zbog svojih problema sa Kiprom. To se sve odmotava u istoriju, do 1964. kada je Amerika zapretila Turskoj da joj neće pomagati u slučaju sovjetske invazije zbog situacije na Kipru. Turci su to jako dobro zapamtili, kao signal toga da se Americi ne može verovati”, kaže analitičar, dodajući da je tu i nagodba Kendija i Hruščova u periodu Kubanske krize kada je dogovoreno da se iz Turske pomere rakete Jupiter, a nakon toga da Sovjetski Savez s Kube uklone svoje rakete.

    Vidmarović kaže da je to Tursku politički i istorijski jako uzdrmalo te da oni to još uvek pamte.

    “Zbog toga postoji tradicija hladnih odnosa prema NATO-u i SAD-u, baš od tih 60-ih godina pa nadalje”, pojašnjava.

    Odlična regionalna pozicija

    Vidmarović kaže da Amerika možda i može da pritisne male zemlje koje bi se eventualno premišljale oko zelenog svetla da se Finska i Švedska pridruže NATO savezu (kao primer Hrvatska). Što se tiče velikih i snažnih zemalja poput Turske, ne može ih pritisnuti direktno, ali se mogu nagoditi.

    “Tu je Turska u dobrom položaju, ona ima veliki broj sirijskih izbeglica za koje Evropa plaća i to je još uvek faktor ucene i nagodbe i razmene”, veli Vidmarović.

    Na pitanje šta bi Amerika mogla ponuditi Turskoj da oni pristanu na ulazak Finske i Švedske u NATO, Vidmarović kaže da je to parcijalno ili potpuno ukidanje sankcija u vezi Turske, ali i prekid podrške Kurdima i Gulenu.

    “To je ono što će Americi teško pasti zbog demokratskog imidža, ali neke lidere tog pokreta bi Amerika mogla izručiti ili bi mogla nagovoriti Finsku da stupi u kontakt s Turskom i da izruči neke ljude koje Turci smatraju kriminalcima. To je oko 30-ak političkih lidera”, kaže Vidmarović.

    Analitičar ističe da tu nema sretnih rešenja te da se u ovoj situaciji ne mogu sačuvati demokratski ideali i standardi i bezbolno proširiti NATO.

    Upitan može li onda Turska voditi “glavnu reč” u ovim okolnostima, Vidmarović kaže da ne može jer Turska nije toliko finansijski stabilna i jaka kao Amerika.

    “Turska se u zadnjih 10 godina nametnula kao ključni regionalni igrač. Turska dobro zna koje su joj jake strane i da se bez nje brojne političke, vojne i sigurnosne stvari, pogotovo u Siriji, a sada i u odnosima sa Saudijskom Arabijom, ne mogu odvijati. Ekstrakcija gasa, prenos gasa, dobavljanje u Evropu, isto ide preko Turske. Turska ima svoje izvore, transportira azerbejdžanski deo energenata i učestvuje u koncesijama u Mediteranu za istraživanje nafte i plina. Turska nije jača i u boljoj poziciji od Amerike, ali je definitivno u odličnoj regionalnoj poziciji da diktira i tačno dobije ono što bi ona htjela”, zaključuje Branimir Vidmarović, dodajući da Turska nema globalne ambicije, ali ima snažne regionalne ambicije.

  • Matvijenko: Odgovor Moskve na potez Stokholma i Helsinkija biće srazmjeran

    Matvijenko: Odgovor Moskve na potez Stokholma i Helsinkija biće srazmjeran

    Reakcija Rusije na ulazak Finske i Švedske u NATO biće srazmjerna prisustvu Alijanse na teritoriji te dvije zemlje, istakla je predsjednik ruskog Savjeta Federacije Valentina Matvijenko.

     Prije svega, u vojnom smislu, reakcija Rusije biće srazmjerna i adekvatna prisustvu NATO-a na teritoriji te dvije države, vrsti razmještenog naoružanja. Ali, uvjeravam da će bezbjednost Rusije biti bezuslovno obezbijeđena – istakla je Matvijenkova.

    Ona je za “Izvestiju” naglasila da navedena odluka te dvije zemlje nije suverena, već je donesena pod pritiskom Zapada, u prvom redu SAD i NATO.

    Ona je ocijenila da će se stupanje u NATO Finske i Švedske negativno odraziti na političku sitaciju u Evropi i neće pomoći njenoj stabilnosti.

    Prema njenim riječima, ranije su Švedska i Finska pokazivale stvarnu neutralnost i svi su cijenili tu poziciju.

    Matvijenko je ocijenila da su Švedska i Finska vrlo brzo donijele ovu odluku pod pritiskom i da o tako ozbiljnom pitanju nisu smatrali neophodnim sprovesti referendum na kojem bi se mogli izjasniti građani.

    Ona smatra da odluka Švedske i Finske nije suverena i zbog toga što nije bilo razloga za to jer ih ništa nije ugrožavalo.

    – Mene rastužuje to što takva odluka te dvije zemlje može dovesti do smanjenja obima naše saradnje – dodala je ona.

    Matvijenkova je rekla da će šansa za obnavljanje dijaloga Rusije sa Zapadom biti poslije završene specijalne vojne operacije na Ukrajini, za koju ne sumnja da će biti završena uspješno.

    – I, naravno, glavni cilj ove operacije je otklanjanje prijetnje bezbjednosti Rusije sa teritorije Ukrajine, koju je kolektivni Zapad pretvorio u odskočnu dasku za borbu protiv naše zemlje. Tada, a danas je već očigledno, svijet će biti drugačiji – navela je ona.

    Matvijenkova je rekla da je Rusija, kao i ranije, otvorena za dijalog, ali na osnovu međunarodnog prava i uzajamnog uvažavanja, a ne po nečijim izmišljenim pravilima, prenosi TASS.

    – Za dijalog koji će omogućiti da se obezbijedi jednaka, nedjeljiva i opšta bezbjednost na evropskom kontinentu – istakla je ona

  • Cvijanović: Niko neće sklanjati naše ljude, ovdje vlada samo sila

    Cvijanović: Niko neće sklanjati naše ljude, ovdje vlada samo sila

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da u realnom demokratskom i političkom društvu nema mjesta za Kancelariju visokog predstavnika (OHR).

    “OHR je postao oružje i alat za one koji žele da se sa strane miješaju u događaje u BiH. OHR su koristili kao mehanizam za nametanje, pritiske i silu. Da li postoji demokratska država u kojoj postoji stranac koji mijenja i nameće zakone, suspenduje ljude – naravno da ne postoji”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je podsjetila da njemački funkcioner Kristijan Šmit koji se, kako kaže, predstavlja kao visoki predstavnik nije prošao propisanu proceduru koja se odnosi na taj izbor.

    “Niko neće sklanjati naše ljude i nema pravo to da radi, iako se želi to uraditi. Zašto neko želi da uskrati građanima pravo da biraju? Veoma sam skeptična i kada je riječ o evropskom putu BiH”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da je u BiH potrebno da se usaglase domaći faktori, a Republika Srpska želi da ima svoja prava koja su predviđena Ustavom.

    “Međunarodnom faktoru u BiH odgovaraju samo oni političari koji neće ukazivati na pravi problem, nego oni koji samo žele da slušaju. Ovdje, nažalost, nema demokratije jer vlada samo sila”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

    Predsjednik Republike je konstatovala da strancima ne odgovaraju oni koji se zalažu za prava Republike Srpske koja su propisna Ustavom, te da je sigurno da građani Srpske ne žele da im se bilo šta nameće.

    Cvijanovićeva, koja je i potpredsjednik SNSD-a, rekla je da je ova stranka za razgovore o svim pitanjima i sa Sarajevom i sa Mostarom.

    Govoreći o pripremama SNSD-a za opšte izbore koji su planirani u oktobru, Cvijanovićeva je istakla da je situacija u SNSD-u dobra, da pripreme idu svojim tokom i da ljudi na terenu znaju svoj posao.

    “SNSD je sa koalicionim partnerima nosio veliku odgovornost i uradio značajne stvari za Republiku Srpsku u teškim vremenima. Kada govorimo o kandidatima, ima još vremena da ih saopštimo”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ocijenila da su svaki izbori izazov za političke partije.

    “Nije me strah opozicije i ne znam zašto bi ga i bilo. Građani Republike Srpske u ovako izazovnom vremenu znaju da moraju da se opredijele za ono što je sigurno i one koji ispune ono što obećaju”, naglasila je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva smatra da će izbori biti održani i da je Republika Srpska spremna za taj proces.

    “Treba održati izbore. Potpuno razumijem političku frustraciju HDZ-a, ali je izostala volja Bošnjaka i njihove politike da se stvari poslažu i da se izađe u susret onom pravu koje je Ustav BiH dao da imate konstitutivnost i da ste ravnopravni bez obzira na broj i da imate pravo da izaberete svoje legitimne predstavnike”, napomenula je Cvijanovićeva, koja je potpredsjednik SNSD-a.

    Ona je izrazila žaljenje što zbog blokade bošnjačke politike nije bilo uspjeha raznih inicijativa da se nađe rješenje za reformu Izbornog zakona u koje su bili uključeni SAD, EU, jer bi to umnogome olakšalo situaciju u BiH.

    “SNSD je pokazao opredijeljenost da izbora bude, ali i dalje razumijemo da postoji problem između bošnjačke i hrvatske komponente da se dođe do određenih dogovora, vrijeme ide, ali mislim da će izbora biti”, navela je Cvijanovićeva.

    “Nema odluke o sankcijama Rusiji”
    Cvijanovićeva je rekla da nije donesena nikakva relevantna odluka pred relevantnim organima ili institucijama BiH zaduženim za spoljnu politiku o uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji te navela da su netačni navodi u pojedinim medijima da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uveo sankcije Rusiji.

    “Predsjedništvo BiH nije se bavilo pitanjima koja bi mogla da produkuju neki stav ili platformu koja bi trebalo da posluži u svijetu da sprovodi tu politiku”, rekla je Cvijanovićeva i naglasila da formalno nema domaće odluke u tom smislu.

    Govoreći o krizi u Ukrajini, Cvijanovićeva je navela da je ovaj svijet postao takav da u njemu nema prave diplomatije i, nažalost, primjenjuje se sila.

    “Jedna sila je oružana, a s druge strane imate silu koja se ogleda kroz različite sankcije koje pogađaju svakog čovjeka”, istakla je Cvijanovićeva navodeći da Republika Srpska ne želi nikome rat, niti da učestvuje u bilo kojem sukobu, kao ni da sluša ikoga sa strane, osim svoje građane.

    Ona je naglasila da ovo vrijeme nosi pojačanu odgovornost za institucije Republike Srpske koje u ovoj situaciji rade kao veliki tim kada se mora obezbijediti stabilnost i sigurnost za građane Srpske.

    “Pokušavamo da dođemo do nekih rješenja kako bi se poskupljenja zbog ove krize amortizovala kroz povećanja plata, penzija, boračkog dodatka, socijalnih davanja te subvencija i podsticaja u poljoprivredi”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da najave da će u Srpskoj do kraja trećeg kvartala ove godine jednokratnu pomoć od 100 KM dobiti borci, mladi od 18 do 30 godina i penzioneri nisu nikakvi predizborni trikovi, kako to tvrdi opozicija.

    “Ova jednokratna pomoć nije prvi put. Kada sam vodila Vladu Republike Srpske u dva do tri navrata smo imali jednokratne pomoći i određene intervencije kada nisu bile izborne godine. To rade i druge Vlade i u Srbiji i ne vidim u čemu je onda problem”, kaže Cvijanovićeva.

    Kada je riječ o odugovlačenju izdavanja viza od Ambasade Velike Britanije reprezentativkama BiH srpske nacionalnosti u taekvondou koje su trebale učestvovati na seniorskom prvenstvu Evrope u Mančesteru, Cvijanovićeva je navela da je to neprihvatljivo te da je na sceni apsolutna diskriminacija i segregacija.

    “Zamislite koliko je to kvarno, tendenciozno i neprihvatljivo da se vize izdaju reprezentativkama bošnjačke, ali ne i reprezentativkama srpske nacionalnosti koje dolaze iz Republike Srpske”, istakla je Cvijanovićeva za RTRS.

    “Institucije Srpske smetaju onima koji Srpsku mrze”
    Cvijanovićeva je naglasila da institucije Republike Srpske ne smetaju nikome u BiH, osim onima koji mrze Srpsku, a da su sankcije usmjerene prema onima koji u BiH govore istinu.

    “Istina je da ima mnogo problema koje su prouzrokovali domaći faktori, ali bi ti problemi bili daleko manji da se nisu petljali međunarodni koji sada uvode sankcije”, rekla je Cvijanovićeva.

    Govoreći o sankcijama koje joj je uvela Velika Britanija, Cvijanovićeva je rekla da je to više znak nemoći i odsustva realnosti međunarodnih faktora da se bave realnim stvarima.

    “Totalno su nespremni da razumiju realnosti u BiH. Pošto nemaju rješenje za probleme koje su uglavnom sami prouzrokovali, niti viziju BiH kakva ona može da uspije, onda se obračunavaju na ovaj način”, istakla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je rekla da sve vrijeme zagovara ustavni poredak BiH, a da su u obrazloženju sankcija navedene nebuloze, te da je sramno reći da je ona prijetnja nečemu što se zove regionalni mir i stabilnost.

    Predsjednk Srpske je istakla da su oni veća prijetnja, oni su ti koji podrivaju ustavni poredak BiH jer mijenjaju realnosti tako da one ne odgovaraju onome što je Ustav propisao.

    Cvijanovićeva je rekla da sankcije doživljava kao potvrdu da nije nigdje pogriješila i da radi dobar institucionalni posao, te da živi normalno, kao što je i prije.

    Ona je ukazala i da sankcije nikada nisu poboljšale situaciju u okviru BiH, pa neće ni sada.

    Cvijanovićeva je konstatovala da je besmislica izjava Kristijana Šmita da je zagovaranje izvornog Dejtona antiustavno i naglašava da je teško razumjeti međunarodni faktor koji se na ovaj način bavi BiH.

    “Ustav BiH je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma kao Aneks 4 gdje je propisano šta jeste, a šta nije”, dodala je je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da su laž navodi da radi po nalogu predsjednika Rusije Vladimira Putina, ističući da radi po nalogu građana Republike Srpske koji su je izabrali i da Republika Srpska traži samo da se poštuje Ustav BiH.

    “Dok god me građani budu birali radiću po njihovom nalogu i ne može mi niko drugi narediti ko god on bio na planeti, zato što znam na koji način se ovdje donose odluke”, rekla je Cvijanovićeva.

  • Vlada o budžetu Srpske za ovu godinu

    Vlada o budžetu Srpske za ovu godinu

    Vlada Republike Srpske danas će u Banjaluci po hitnom postupku da razmatra Prijedlog rebalansa budžeta Srpske za ovu godinu.

    Budžet Republike Srpske za ovu godinu iznosi 4,024 milijarde KM.

    Na sjednici bi po hitnom postupku trebalo da bude razmatran Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za ovu godinu, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

    Ministri bi po hitnom postupku trebali da razmatraju Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak.

  • PDP: Stanivuković važe hoće li biti nosilac liste za NSRS

    PDP: Stanivuković važe hoće li biti nosilac liste za NSRS

    Osim kandidature Jelene Trivić, u PDP-u više ništa nije konačno. Pa tako ni tvrdnja lidera partije, da će nosilac liste za Narodnu skupštinu biti Draško Stanivuković. Da je sve to upitno, priznaje i Stanivuković kojeg izgleda niko ništa i nije pitao. Dok je Glavni odbor donosio odluke, on je trčao sa preprekama. Da odboru neće prisustvovati znalo se i ranije, ali nikome u PDP-u nije palo na pamet da pomjeri sjednicu. Izvori u partiji trvde da je Stanivuković za najuže rukovodstvo stranke, već mjesecima posljednja rupa na svirali.

    “Postoji još mnogo razgovora do tako nečeg. Stvar je konačna onog trenutka kada se vaše ime i prezime preda Centralnoj izbornoj komisiji. To se još nije desilo. – Je l’ Vi možda imate neke uslove da budete nosilac liste? – Gledajte, nisam neko ko postovalja uslove. Meni su važni principi. Imam određene pricipe kako sagledavam i na koji način. O tome razgovaramo”, kaže Draško Stanivuković, predsjednik GrO PDP-a Banjaluka.

    Sa Jelenom Trivić Stanivuković sigurno ne razgovara. Osam mjeseci gotovo da nisu razmijenili nijednu riječ, otkrivaju izvori iz PDP-a. Dok Trivićka uveliko vodi kampanju za predstojeće izbore, u tome ne traži podršku bivšeg saborca.

    “Ako kaže da joj trebam 22 odsto ja ću biti 22 odsto učešća. – Kada Vam je posljednji put tražila podršku? – Pa evo, mislim, kapamnja je tek počela, ona će procjenjivati”, rekao je Stanivuković.

    Kako stvari stoje, Trivićki su leđa okrenuli i SDS-ovci. Mirko Šarović nedavno se družio sa liderom DNS-a, koji nikada nije podržao kandidaturu Jelene Trivić. Lider SDS-a, tvrdi Nenad Nešić, tražio je podršku isključivo za SDS-ovog kandidata.

    “Bilo je izmeđuostalog i priča da li da podržimo mi gospodina Šarovića ili nekoga iz SDS-a. Koliko sam ja shvatio prvenstveno gospodina Šarovića. Ja sam rekao da u ovom trenutku zaista to bi bilo možda i neozbiljno od mene i da ćemo mi u narednom periodu djelovati u skladu sa organima naše političke partije”, kaže Nenad Nešić, lider DNS-a.

    Iako se spekuliše da će to biti Mirko Šarović, u SDS-u i dalje kalkulišu sa objavom svog kandidata. U PDP-u su, čini se, morali da odaberu Jelenu Trivić.

  • Cvijanovićeva o jednokratnoj pomoći penzionerima, borcima i mladima u Srpskoj

    Cvijanovićeva o jednokratnoj pomoći penzionerima, borcima i mladima u Srpskoj

    Pokušavamo da dođemo do nekih rješenja kako bi se poskupljenja zbog ove krize amortizovala kroz povećanja plata, penzija, boračkog dodatka, socijalnih davanja te subvencija i podsticaja u poljoprivredi u Srpskoj, rekla je predsjednica Republika Srpske Željka Cvijanović.

    Ona je istakla da najave da će u Srpskoj do kraja trećeg kvartala ove godine jednokratnu pomoć od 100 KM dobiti borci, mladi od 18 do 30 godina i penzioneri nisu nikakvi predizborni trikovi, kako to tvrdi opozicija.

    – Ova jednokratna pomoć nije prvi put. Kada sam vodila Vladu Republike Srpske u dva do tri navrata smo imali jednokratne pomoći i određene intervencije kada nisu bile izborne godine. To rade i druge Vlade i u Srbiji i ne vidim u čemu je onda problem – kaže Cvijanovićeva.

  • Vučić suzio izbor za šefa buduće Vlade

    Vučić suzio izbor za šefa buduće Vlade

    Trku za predsjednika nove Vlade Srbije trčaće četiri kandidata. Kako saznaje Blic, Aleksandar Vučić razmišlja između Marka Đurića, Ane Brnabić, Siniše Malog i Miloša Vućevića.

    Opovratku u zemlju Marka Đurića, aktuelnog ambasadora Srbije u SAD, sve češće se govori još od predizborne kampanje. Nakon najave Vučića da će napustiti čelo Srpske napredne stranke (SNS), spekulisalo se da bi upravo Đurić mogao da ga naslijedi u vođenju partije.

    Međutim, prema izvorima bliskim predsjedniku države, Đurić ima realnu šansu da dođe na čelo vlade.

    – Đurić je godinama unazad Vučićev čovjek od najvećeg povjerenja. To je pokazao i odlukom da ga pošalje u Vašington u veoma delikatnom trenutku za zemlju. Izvijesno je da se Đurić vraća u Srbiju, samo je još pitanje koji će posao dosadašnji ambasador u Vašingtonu ubuduće raditi, a velika je vjerovatnoća da bude na čelu izvršne vlasti – kaže izvor Blica.

    Aktuelni ministar finansija Siniša Mali i gradonačelnik Novog Sada i ranije su figurirali za mesto premijera, ali ta zamisao nikada nije realizovana.

    – Vučić vjeruje obojici, samo je stvar njegove procjene na kom mjestu mogu najviše da pruže. I Mali i Vučević imaju rezultate na dosadašnjim pozicijama – navodi naš sagovornik.

    Kada je riječ o Ani Brnabić, predsjednik Vučić je zadovoljan kako je radila i koliko je bila požrtvovana.

    Prije izvijesnog vremena, isplanirao je za nju drugu poziciju, jednako odgovornu, ali nije siguran treba li da pravi rokade ili da odigra na sigurno i povjeri još jedan mandat Ani Brnabić – kaže sagovornik Blica blizak predsjedniku Srbije.

    Ukoliko bi izbor pao na Anu Brnabić, ona bi postala prva premijerka u tri vezana mandata poslije petooktobarskih promjena, ali bi po dužini mandata mogla da prestigne i Mirka Marjanovića koji je bio na čelu Vlade Srbije od 18. marta 1994. do 24. oktobra 2000. godine.

    Ipak, kako trenutno stoje stvari, teško je vjerovati da će nova Vlada Srbije, a samim tim i premijer(ka), biti izabrani prije septembra, a možda čak i u oktobru.

    Naime, izbori za Narodnu skupštinu još nisu ni završeni jer se čeka odluka Upravnog suda o žalbi Koalicije Albanaca doline i skoro je izvesno da će birači u Velikom Trnovcu, u opštini Bujanovac, do kraja meseca ponovo izaći na glasanje, piše Blic.

    A nakon toga slijedi opet prebrojavanje glasova, pa ponovo moguće žalbe, sve do raspleta i utvrđivanja konačnih rezultata. Tek tada počeće da teče rok od 30 dana za konstituisanje parlamenta.

    Sjednicom će presjedavati najstariji poslanik Vladeta Janković, a zatim slijedi rok od 90 za formiranje Vlade Srbije. Tako da novi ministri i premijer mogu da uđu prvi put u Nemanjinu 11 čak i u oktobru.

  • Dodik novinaru na pitanje odgovorio psovkom, pa progovorio o Milanoviću i Putinu

    Dodik novinaru na pitanje odgovorio psovkom, pa progovorio o Milanoviću i Putinu

    Član predsjedništva BiH Milorad Dodik dao je intervju za Dnevnik Nove TV, a u razgovoru je kazao kako je u kontaktu s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, te da će do dogovora oko Izmjena izbornog zakona doći kada to Bošnjaci budu htjeli.

    BiH ide na izbore bez riješenog pitanja o hrvatskom narodu. To zavisi od volje muslimana u BiH. Oni žele majorizaciju, žele podrediti hrvatski i srpski narod. Žele napraviti organizaciju BiH koja ne uvažava konstitutivnost naroda i entitetski sastav. Hrvatski narod ima jednaka prava kao svi narodi i sasvim opravdano traži svoje teritorijalnu političku strukturu. Imaju moju podršku – rekao je Dodik u Dnevniku Nove TV te dodao da je razgovarao s Draganom Čovićem.

    – Od Hrvata zavisi šta će raditi dalje – smatra Dodik.

    Istakao je da SDA, kao najjača stranka muslimana u Bosni u svom programu ima ukidanje konstitutivnosti i ustavne strukture u BiH.

    – Nama na bazi neke retorike žele napraviti čitavu zapadnu politiku protiv nas – rekao je Dodik.

    Kaže da ima dobar odnos s predsjednikom Zoranom Milanovićem.

    – Nekada se čujemo po nekoliko dana – kazao je Dodik.

    Ističe da pričaju o uspostavanju sistema koji garantuje mir te da se čuju često. Najviše pričaju o opravdanim zahtjevima o pitanju ravnopravnog i jednakopravnog postupanja.

    – Jako mi je drago što Milanović i Plenković imaju gotovo jasan stav. Koliko vidim, razlikuju se u nekim metodologijama – rekao je Dodik i dodao da Milanović u pravu kad to postavlja kao pitanje “biti ili ne biti”.

    Na pitanje reportera Dnevnika Nove TV Marija Juriča kako komentariše da se Milanovića i njega svrstava u one ljude koji su proruski orijentisani, Dodik je opsovao.

    – Jel ti mene za*ebavaš? Danas je to popularno – rekao je Dodik kroz poluosmijeh i dodao da je on “čovjek srpskog naroda i da sarađuje sa svima”.

    Rekao je da mu nije teško sarađivati ni s Amerikom, Velikom Britanijom, Njemačkom ili EU. Kaže da ima vrlo pozitivno mišljenje o suradnji s Rusijom, vezano za mnoga ekonomska pitanja.

    – Ne nosim etiketu i nisam ničiji. S Putinom sam razgovarao o tome da napravimo gasovod koji bi bio poveznica s balkanskim tokom i da Gasprom preuzme operativne aktivnosti – kazao je Dodik te napomenuo da je zbog trenutne situacije to trenutno u zastoju.

    Razgovarao je i sa Sergejem Lavrovom koji mu je rekao da se radi na realizaciji te ideje.

    – Kako je važno da Hrvatska ima gasovod, tako je važno i za nas – smatra Dodik.

    Pod sankcijama je SAD i Velike Britanije, a Bundestag priprema veliku rezoluciju. Dodik kaže da nema nikakve neprijatnosti na izjave da su Čović i on rušitelji BiH.

    – Veliki su bezobrazni, smatraju da s malima mogu raditi što žele – rekao je Dodik.

    Nakon što je reporter Jurič rekao da Njemačka zaustavlja četiri važna projekta u Republici Srpskoj, Dodik je to suptilno opovrgnuo.

    – Jeste li sigurni? Ti projekti idu. Ako misle da ne trebaju Simensove turbine u hidroelektrani na Trebišnjici onda okej, ima i drugih turbina. Nije to davanje, ugrađuju svoju opremu i nama daju kredit. Ako misle da će nas to prekinuti, neka zaustave to. Imamo mi drugih turbina – ističe Dodik i dodaje da je to politička špekulacija.

    Komentarisao je i saopštenje crkve u kojem kažu da je od prijeratnih 220.000 Hrvata u Republici Srpskoj ostalo njih oko 15.000. Dodik kaže da on i njegova politika nisu za to dijelom krivi. Kaže da je to riješio još kada je Ivo Josipović bio predsjednik.

    – To je prirodni tok koji su nažalost ubrzali ratni sukobi – smatra Dodik.

  • Koga će kandidovati vladajuća koalicija?

    Hoće li SNSD ponuditi oba kandidata za inokosne funkcije na narednim izborima ili će jedno od ta dva mjesta pripasti nekoj od koalicionih partija?

    Iako vladajuća koalicija još nije zvanično odlučila o imenima kandidata za obje inokosne funkcije na predstojećim izborima, donijeli su jednoglasnu odluku da idu sa zajedničkim kandidatima za člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske.

    Lider SNSD, Milorad Dodik, još prošle sedmice je saopštio da će njegova partija predložiti oba kandidata za individualne funkcije, a svog kandidata za jednu od inokosnih funkcija je još u novembru prošle godine najavila i Ujedinjena Srpska.

    Na posljednjem sastanku vladajuće koalicije, koji je održan u ponedjeljak, Dodik je rekao da je opredjeljenje da se ide sa zajedničkim kandidatima za člana Predsjedništva i predsjednika Srpske, ali da je ostalo pitanje hoće li biti kandidovani ispred partija ili koalicije.

    Iako na sastanku nisu donijeli čvrst stav ko će ponuditi svoje kandidate, Dodik je nekoliko dana ranije naglasio da SNSD u okviru vladajuće koalicije, kao najveći organizovani politički subjekt, ima obavezu i pravo da predloži oba kandidata.

    – To ćemo učiniti kada to termini nalažu – naglasio je Dodik.

    I radna grupa Ujedinjene Srpske je još u novembru prošle godine izrazila želju da imaju svog kandidata bar na jednu funkciju.

    Član Predsjedništva US, Kostadin Vasić, tada je saopštio da su, radeći analize anketa i raspoloženja u društvu, utvrdili da rejting te stranke raste, te da bi, shodno tome, trebali imati svog kandidata ili za predsjednika Srpske ili za člana Predsjedništva BiH.

    Vasić je naglasio da US može da predloži kandidata sa postojećim političkim iskustvom ili kandidata koji do sad nije bio političar. Ukoliko bi zajednički kandidat bio neko ko do sada nije bio političar, radna grupa US predlaže da to bude Darko Mladić, sin Ratka Mladića.

    U slučaju da zajednički kandidat koalicije za predsjednika Srpske ili člana Predsjedništva BiH bude neko od lidera stranke, oni su ponudili svog predsjednika, Nenada Stevandića.

    Na pitanje da li su promijenili mišljenje, predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, juče je za Srpskainfo rekao da će se o tome razgovarati kada se “bude govorilo o imenima kandidata”.

    – Bez imena kandidata nema svrhe razgovarati – bio je kratak Stevandić.

    Predsjednik Narodne partije Srpske, Darko Banjac, potvrdio je da ta partija nema namjeru da ističe svog kandidata, “jer su svjesni snage svoje partije”.

    On ističe da su na posljednjem sastanku koalicije dogovorili da svi zajedno stanu iza jednog kandidata za predsjednika Srpske i člana Predsjedništva BiH.

    – Za NPS je posebno važna funkcija predsjednika Srpske i smatram da na tu poziciju treba da bude naš najjači kandidat. Naš stav je da najjača partija u koaliciji treba da ponudi oba kandidata. Mislim da tu neće biti nekih dilema ni kod ostalih koalicionih partnera, ali vidjećemo – istakao je Banjac za Srpskainfo.